STANJE REDODNZAYN

BOSNE SREBRENE
PADA KRAIJESTVA BOSANSKOGA
PAK DO OKUPACIJE:

erl,o

IEKA.

NAPISAO

FRA MARTIN NEDIC, TOLISANIN,

t:tst uZwtt DDFra\truE r I'tovrNcuAL fd,fw *r:oooMevr.

DJAKOVO.

EIrrN BrsKUprJsKE TTsKABE.

Fra Martin Nedi6

Stanje redodrZave Bosne Srebrene

Pretisak

l.

CIENJENT STTOCN I

izdanja

Biblioteka Hrvatska rara

Izdava(,

Fortuna d.o.o.
10434 Strmec Samoborski, Ulica javora 14
http ://www. antikvarij arbiblos. hr
e-mail : antiquariat.biblos@globalnet.hr

tel:01/4816574
Za nakladnika

Daniel Glavan
Urednik
Marko Karamatii
Grafidka obrada i priprema
Melania Marjanovi6
Tisak
Hitra produkcij a knj iga
Zagreb, srpanj 201l.

je tiskana uz pomoC novCane potpore Ministarstva

kulture Republike Hrvatske
|n_1iga

rsBN 978-953

-77 04-07 _0

CIP zapis dostupan u radunalnome katalogu Nacionalne

i
sveudili5ne knjiZnice u Zagrebu pod brojem 773921

Da

zasvietlodim harnost naprilm RedodrZavi u

gotlinA Zivim, i kojom sam,
premda malovriedan, njegda uprayljao, njezino
,Sta-

kojoj evo skoro.Iestdeset

nie( vcc pnja njekoliko godini nacrtah te ga u

,,Gl,antiltu bisltuprje bosanske i sriemske,, priob_

divah. Budud pako da je tekuda goclina tricleseta
od kako sam njezinim Redodrlautz.iJcom bio postao,
sve 5t0 sam u ,Glautiku,( priobiivao, sakupih u
jedno, objelodanih i tebi ga Saljem, ne toliko cla
se
njegovim ditanjem nasladjuje5, koliko viXe, da spoz_
naS rad, patnje, muke, strahovanje, globe i progon_
stva, koja su Franjevci bosanski podnieli sve ocl pa_
da kraljestva bosanskoga pak do okupacije, pnja
Sest godind, proyedene.

Namjera je moja dista: Btogod doprinieti k poznavadu sudtrine, koja je._ Bosnu i njezine Litelje za
ietiri vieka i petnajest gdaina trla. Nadarn se stoga, da deB se ti, cienjerri 5tiode ! ovim mojim diel_
cem rado zabavljati.

U 'lilisi,

dana

9. r.ujna 1gg4.
F'NA MARTIN NEDIC,
TollJnnin.

Sta.qje RedodrEave Bosne Srebrene.

m careaanja Suhana: Mehmeda II., Bujazaa fI., &Ic
ma

I. i

Sulejmana

II.

YIEK PRYI.
(gotl. 1463.-1566.)

Kail bi se htjelo opisati sve Bto su Franjevbosanski od podetka svoiega reda pak do danas u Bosni i dtugih oblizjih pokr.ajina na korist vjere katolidke uradili, za to bi trebalo rnnogo i vremeua i truda. Ja to nrimoilazinr tirn railie, Sto se jeclna mladja sila toga posla latila te
ga skoro kraju ptivela. Ja du ovdje u kratko
nacrtat samo njeke trudove, patnje, mrrke, globe i progonstva, Bto su jih tr'ranievci u Bosni

ci

za vjeru katolidku, brez koje nejma spasenja,

pretrpili kroz detili vieka, podarn otl samoga pada kraljestva bosanskO$a,pak do naznd Best godina, kad no je austro-uragjarska vojska Bosnu

ffi

Hercegovinu okupirala.
U obCe se misli: da' kad je dobitnik car
Mehnred II. gotl. 1463. Bosnu osvojio, svuda je
njegova bjesneCa vojska samostane i cr.kve poruSila i vatrom popalila, te nrrroge svedeniko i
kr3Cane poubijala. Velinr, da se tako u obCe misli i drZi, al da se ovo potvrdi, manjkaju izvor-

na svjedodanstva. Pade vidi se, kao da je car'

Mehnred II. bio zadovolian s tiettt, ,Bto ie nesretnog kralja Stjepanu, Tottra3eviCa po voiskovodji
Mehnred paSi pod glzrdonr Kljndenr ulovljenog i
potl Jajce dovedenog, kao roba u rttktrnta irnao.
Zutin se rlize izpod Jajca sa zaroblierrim kraIjem i viBe stotina bosanskih mla,diCa, koje je
kao nove vojnike u svoju vojsku sturao i odputi

se u Hercegovinu, da nadbije i ulovi Hercega

Stjepana. Kad ovo neizaide c&r'n za ltthonr, razsrdi se i dade nesrefnog Stjepana kralja bosanskog pogubit pod lllagajem; glnvninr gradom ciele Hercegovine'). Poslje topla vrati se crrr s voiskom u Rumeliju. Iste gotline u ntjesecu listopadu pohiti Matija Korvin, krali ugarski s vojskonr
pod Jajce i pode ga bit i, kao 6to piSe spisatelj
ljetopisa Franciscana (O. Luka Yadingus'), s priponloCu frtrtnt'a osvoji Jajce. Pistttetra dakle svjedodanstva nenla, da su godine 1463. snrnostani
i crkve lulene, ili frntli ubijani.
t) De je kralj Stjepan TomaBevid bio pogubljen pocl Blagajem, rvjedodl sttvremeni pieac Petnr Ohmudevii; koji je sastavio

rodoalovje krn\ieva rrlxkih i boeanskih, u kom rodoglovju azbnkom

bosanskom ovako pilo I Btjcpan kralj eeilmi, hoga pogubi car pod Blagajern i uzc rnt gotpoil,et:no, Drugo je svjeilodanstvo Maura Orbina,
koji piter Re Stefaw fulio ili' Rc Stcfocw il Tomaso fud'ecapitantl'a
Mahumet Bassa ntto Bl,agaj, Ova svjeclodanstva potvrdjuju' da jo
kralj Stjepan pogubljen pod Blagajem i to n Hercegoviqi' koji je
bio priestolnicom Stjepana Hercoga. Ono dakle 6to Jukii pi6e u
nPrijatelju bosanskom{: cta je redeni kralj pogubljen potl Blagajent,
koji je na utoku Japre u Snnu, jest gola izmifljotina Jnkideva. A
budud da

je

Stjepan

kralj

pogub$on pocl Blagajem

Hercegovini,

ontlje je i ukopan; tlakle je i to gola izmiiljotina onih, koji glasuju, da ima njekakov kraljov grob koil Jqica.

t)

Annales min. tom IV

God. 1464., kao Bto povjestniea svjedodi'),

stiZe car Mehmeil II. s mnogotn vojskour pod
Jajce i po6e ga sa svih strana iz topova Zestoko tudi, nebi li ga osvojio. U zapisniku rnrtvadkomu (neerologium) samostana sutiskog u Bosni
najstarijeg dita se pod dnevonr 11. svibnja god.
L464.: da su detvoricn misnika pod Jajcenr od
Turaka krvnicki rnudena i pogubljena bila, paCe u istom se zapisniku piSe, da ie za obsjetlnuda Jajca vi5e redovnika poginulo. Medjutim
doznav car Mehmed II. da Matija Korvin velikom silom Zuri u pomod gradu Jajcu, ostavi se
ovog i povrati se s vojskom n nul;arniost Bosne
i stigne u mjesto MilodraZ, gdje mu se prikaZu
fratri, skojimi car pisrneno ugovor. sklopi, po
kom ugovoru ostaju fratri u podpunoj slobodi
Btovanja svoje vjer.e. Kako oni, tako i njihove
crkve i sve ito posjeduju ostaje slobodno i prosto od svakog poreza i tereta. I da ovaj ugovor
svi veziri, zapovjednici i drZavljani obsluhe, car
jih zaklinje Bogorn, stvoriteljem neba i zemlje,
velikim njegovim pror;okom, sa detiri knjige, sa
sto dvaileset hiljada pror:oka i sa sabljom, koju
pripasuje, da obsluZe, dokle fratri budu posluSni
carskirn zapoviedim. Ifgovor je pisan mieseca
,majisa'( (svibnja) dne 28. goil. hegiire 868. pos.
L L464.1 a ne 1468.
Ja sam drugom prigodom pi$uCi dokazaorr)
da ugovor medju fratri i carern Mehmedom II.
t) Orbinue p. 370.
t) U nObzoru.s

nije pisan god. 1463. dne 28. svibnja, jer do

ovog d.ana redene godine nit je car Bosnu bio
osvojio, nit je itko iz Bosne pobjegao, a u ugo.
voru se odito veli: i ott'i, ltoji se poarate, nela
istu, slobodu u1iaaju. A kacl se sravni dan i godina pognbe redovnika potl Jajceur, s goclinom
i danonr podpisanog ugovora, vid.i se, da je ugovor udinjen i pisan gotl. 1464., a ne god. 1463.,
kao Sto mnogi jo3 i danns alrZe.
God. 1481. car Mehnetl II. umre a nastupi mu Bajazet il., ovi osvoji svu Hercegovinu
i razdieli Bosnu u tri sandzaka (zastavnidtva)
Bosne, Zvonrika i Hercegovine. Zapovjednik svakog santlZtrka zvao se jebeglerbeg. Godile 1512.
Bajazet umre, a njemu nastrrpi brat Sel'im I., Pe

ie ca,reva,o do nrjeseca rtrjna gocline 1520. Selima f. siieclio je Sulejman .//. Kao Sto za cat'evanja njegovih sinova nema svjeclodanstva, da
su crkve i sartroshtni ruleni, ili da str red'ovnici,
ili klBdani bili progonjeni i rrbijani.
S onim dasom, u konr Sulejman IL za ca'
fevft, osvnnu crn& zor& krBCanstvu ne sfimo u
Bosni, nego i u oblizniih d.rZavah i pokrajinah, kao Banatu, Slavoniji, Ilgarskoj, Kranjskojt
nje$to u Dalnraciji i llrvatskoj, ovima, se ima
priluditi i tlio Bosne pram zapadn od Yrbasa pa
dalje pram sievelu od Lepda tlo Save, Bto nije
Matija Korvin bio osvojio. Rekoh, da je sa carevaniem Sulejmanovinr ctna, zora osvanula po
krBCanstvo, jer kroz 46 goclina svoga carevanja
nigda niie pristajao svoiinri ruljami pokupljenimi

iz Aziie, Evrope i Afrike u kridanske pokraiine

llrovaljivati i sve Sto je kriCansko har*t. 'If,, zln,
nepodinu rrroZda tr.rliko str,rn Sulejnran If. koliko

I
I

niegovi siloviti vojskovodje, medjn ko.iinri ie ponajpoglavitiji bio Choslev .beg, zapov.jednik Bosne pod inrenom begler:bega.
Priie s\zega Sulejnran II. god. 1b21. ote
Magjarour Biograd i Sabac u Srbiii. God. 1b22.
pojavi se u Bosni grdrri znra.i razvaljenih ralia,
da progrrta sve 6to krJdansko ime nosi. Tai znrai
bio ie Srrlejnranov zet Chosrev beg, koji sa,g.radi velidanstveni dvor i nazva ga trrr.ski : seraj
(palada,) pa se od ovog prozva i cieli gr.ad ,,l3osna serai,u bosanska palada, ili dvor, a ponaSeno izajde inre nSarajevo.n Danas se nezna, inra
li kakovih ostanaka oseraja(, ili nema. Chosrev
sagradi i dzanriju, koja ie u cieloj lJosni najveda i zove se ,,begova dZamija", n toj dZarniji
poklonio je mnoge kr5Canonr otete zenrlie, ko.ie
se zovu ,vakuf"
dobra dZrrnrijskl. Isti Clrosrev na prevaru domanri krlianskrr gosporlu. obeCavajuC, da Ce sr-e orlq, .!to jirn je ostavlierro k6
svojina od Mehmeda'Il;; potvrdit. Al nut'
vjere turske ! Istonr Bto se je gospocle kr.SCanske
doiepao, izs.iede od njih sve one, koji nehCedoBe vjeru l[uhamedovu prinriti. Koji se poturiiie,
njeki zabatriBe obitelisko irne, a njeki ga zrth'ZaBe, kao ZlataleviC, SokoloviC, PredoeviC, VojniC, KulinoviC. Pu, su vlemenour od ovijnh obitelji njeki postali paSe i to od Sokolovida bio
Mustafa., Hasan i Ibrahiru paBa I Predoevid Ha-

10

p., goil. 1591.; VojniC Mehmeil p.; KulinoviC Salih p,; ovog'a na carsku zapovjed zndaBan

vi vezir Abtlulah gocl. 1722. r Travniku. Ovdie

imenovani pa,ie bili sn u Bosni zapovjednici. Jesu li ova gospocla, prije nego se poturdi3e, bila
sljedbenici zapadne, ili izt,obne crkve, ili llogo.
mili, to je mudno razbistrit. Osim gospode nadera Chosrev beg ciela sela, pft i okrnZ.ia,, da
se iztulde I tko nehCede, izgubi imanje, pa i glavu, ako neutede. Mnogi usko0iBe rr oblienia, pod
vladorn rnletadkom stojeCa mjesta, onda se i zarodi inre ,,uslcolc't. Krv na oku Chosrev begu
biiahu redovnici sv. Franie i njihovi samostani
i crkve, racli toga odredi kleti krvnik ne Bamo
progonif, no ako ie moguCe sasvim izkorienit
fratre u Bosni. I)esetoricu od njih dovude u Sarajevo, te najprije rnilom pokuBa, nebi li iih
sklontto, da poprime vjeru Muhauredovu, al kad
vidie da nemoZe s milont, udari jih na muke i
onila jih pognbi dne 9. srpnja g. 1523.Iste godine oplieni$e i ztpali5e sanrostan u Zvorniku.
Gocl. 1524. odludi isti Chosrev beg osvojiti Jajce. U to irne pozva tr pontoC srbskog .Bali bega i Sinan pa$u od Bitolja u Macedoniji,
s kojimi ujediniv se, sakupiBe vojsku od 20000
nronra,ka, Ovi biiahn nrjviSe novi vo.inici. S ovom
silour obkoli Jajce i pode gn biti. U gnrdn ztu'
poviedao Petar KegleviC; ovornll je bio kralj
Lrrdovik II. poslao rt ponroC Ivtltta KrrrloviCa,
Franiu -BaCnnia, Kretu Frankoparta,, It'a.ltrr Ztinj'
skog i Knr3ida. Zeelok se bio boi zanretnuo,

11

kr3Cani natlbiju, jedva turski zapovjedniei iznraknu, medju niima.se Ohosrev beg bio mamom
ponramio. udara.iuC se u prsa vapio osvetu do
zgode; u toj pomami poru5i samostan u Sutiskoj, Fojnici, Kreievu i Visokom.
Gocl. 1525. bijaie po svo.i prilici beglerbegonr Hasan pa5a, jer je Chosrev oti5ao uz c&ra
Sulejmana I[. na Muhadko polje (goil. 1526.)
Al godine L527: po treCi put zadobi zapoviednidtvo nad Bosnom Chosrev beg, sjedirriv se sa
Mehnred begom srbskim, pokupi dopole haramija, udilri na Jajce i osvoji ga. Tog vrernen&
pade Turkom u Sake i Banjaluka i druga mjesta od Vrbasa praura zapadu. Na sjevernoj su
strani Bosne osvojili Te$arrj, Soko i Srebrenik i
vas prostor Posavine do Save. Nenrilice su ovi
zlikovci i sada, krSCanstvo progorrili; u Korrjicu
unrori3e dvana,est redovnika, oplieni5e i poruBi5e
sanro.sta,n, koji se viBe neobnovi; to se zbilo g.
1534.
BjezeCi od turskog progonstva biskup BIaZ

Kovadid, rodom iz [reBeva, udari na valovitu

Drinu i u njoj se utopi god. 153?. dne 9. prosinoa. God. 1552. dne 20. prosinca u neznatnom mjestu ubi5e Turci bosanskoga biskupa Tomu Skoreovif iz Te6eva kod Sutiske.')
Kao Sto srr niegda biskrrpi bosnnski bjeZeCi
t) Gotl. 1821. kacl sam bio djedadii otl joilanaost godina, kazivao mi moj uditelj g. Stjepan Marjanovi6 ovo: Njogda[nji Toma
$koroovii odnio je hrunu iz Sutieke u Bed, kojorn je rliegda krunjerr prvi kralj bosanski Tvrtko Kotrotnanovi<!, pa iloznav Tutci,
ubiju gr. Ima li ovo kazivanj l kakov temelj, noznam ni sam.

13

12

ocl progonstva Bogonrila rr I)jakovu, u samostanrr utoii5tie tr.lZili, tako srr, kad je gotl. lb?6.
dne 29. kolovoza, bisknp Jnrai Pnlizna poginuo
i Djakovo sl Slavonijorn pod robstvo tur.sko palo, tako sn, velim bisknlli bosanski iz Djakova
nntrag u Bosnn pobjegli, uzdavajrrC se, da Ce ondje u zabitnilr sanrostanih nirrrije i sigurnije Zivit; tl rnnogi se n nadi prevari$e. Ovdje mi je
sporrrernrt, 3to se dita rr ntr.tvrdkoj kniigi sanlostana sutje3kog: God. 1548. dne 2. svibnja u
Gorniim Solinra izprobadav krvolodni Turei iatagani o. Petrn iz istoga nrje.sta, uuroriSe ga gorkonr srnrdu. A god. 1556. u Rtmi dne 21. tr.avnja iz zlobe prama vjeri kr5Canskoj, zapaliie
biesni Trrlci sanrostan i pogubi5e Sestoricu redovnikn rrrudenika, koji imaju spourenik s oviem
pinuronr : ,,,fam justif,cati in coelis, quamuis cor.pqra eu'utn ju,cent in ten,is,.t U istoj grobnie.i bje
nndjon i knnren n pisnrour: J. N. R. J. 4. JNAR.
(vnljdn 4. jnuunrii) C. A. MDLVI. Na istom katnnu inro i bosnrrskih slova, al se je samo ovo
rrroglo proltit: ,,AIITOET. 85, (1.,,
Rekao sarn goli, uroZdn ova krvna progonstva krBCana i redovnika rrisu voljom Sulejnranovonr udinjent, van svoievoljonr i zloborn njegovih pa$a, poiurence Chosrev bega, pa i drugih zapovjeduika, a osobito poturica domorodaca. A jer calu nepodmeCeln ova progonstva veC
bn3 njegovinr zapovjednikonr, svaki de uvidit,
kad pro<iita sliedede: ,knd su fi.ttr.i od car.a potraZili zaititu pr:oti car.inarn imenom Marinu, ime

mu ka,ie da je

bio

krsdanin, nroZda Dubrovda-

nin ili Arbanas, moZda je kao zaknpnik

- l)o6eo izgonit carinu (gjurnruk) i od {ratara I sasluSavii crrr tuZbu drrhovnika, izdade ferruan, korr prevodu ovako glasi:
Fernran npravljen na begove sand"Sjajni
Zaka Bosne, Ilercegovine i Zvornika, i sve ka,dije, koji se nalaze u istih .sandZaci. Krrd prirnite ovaj siaini, carski fernran, znajte, da su klBCanski duhovnici (rnhbani'; u redenih sandZaci
starnrjuCi na pmg vratn mojih (porta, r'lada) poslav dovjeka, ovo invili: Bnclud tla mi zemliu ne
obradjrrjemo, nego iz milostinie iivimo, to srno
po starih odredbah od harada i svih drugih dada prosti i izniuljeni. LTzprk.,s tomu, eyo sada
nieki dolazedi na nas meCu razliiite daCe. BuduC su me dakle porrizno zamolili spourenuti redovnici, da ukinenl ova nasilja, oviern zapoviedarn, kad vam stigne ova zapovied, da ju dobro
promotrite, i kaho su dosarl ocl svih daCa slobodni bili, tako i odsad od njih ni5ta neiziskujte. JoE su i ovo reclovnici u svo.joj nrolbi iztaknuli: Zapovjednici nn'skelah i drugih prelazih
drZeCi na.q za arnautske sveCenike i nevjemjnCi,
da snro razli0iti od arnautskih sveJenika, brodalinu i ctrinu od rras iziskuju. Rld ovoga se
potuZismo seraiskonr kadiji i nn sudn snlo vodili njekn parbn s njekim Marirrom carinarom
i redenonru M:rrinu bie naloZeno od kadije, da

ji

t) Ruh arapski: iluh, ban perzijski: duvar; dakle

var

eluha, tluhovnik.

Ruhban, du-

l4
dovolirre nrzloge navede, kojinri de posvjedodit,
dil srno zaista arna,ntski sveCenici, al knd to nenroZe ndinit, bili snro mi na zakletvu naCerani,
te zbi[ia se zaklesnro i tlko se naFa uzgona pred
kadiiom svrsil metliutiem se od nas jo6 i sad
prevozarina i carina traZi. I jer su otl mene zanrolili, da se ova nasilja, dokirru, i ferrnan potraiili, oviem zapoviednm: buduC da ovi redovnici
nespadaju na, one. koji moraiu earinu i brodarinrr plaCa,t, nek se pod tiem imenour ni5ta od niih
nei3te. A Sto ie dosad uzeto inra ee povr:atiti.
Neposlu5ni nek se zasluZnon pedepsorn kazne,
a ferman ovi nek se redenirn redovnikonl povrati. Tako znajte i zlamenju mojem earskom
viernost i posluh udrnite. Pisano dne 20. gjeuraziilevel goil. hegi. 826." (lr. I. oko godine L524.)
Od onog vremenA, kail je car Sulejnran II.
svu silu uloZio, da svoje carstvo pra,ma zapadu
razprostrani, svidjelo se gldkinr patriiarhom gr.dku
vjeru razFiriti donle, clrkle britka sablja tur.ska
dopire. Da ovo postignu, stado3e najpriie u Bosni silovati fratre, da jirn godi5nji danak plaC:rju,
kao 5to pladaju i hli5Canski popovi, a kad bi
fratre nasilili na plaCanje darrka, pr.isilili bi i
katolike. Da je ovo pa,trialhom po3lo za rukonr
k6 Sto nije, tad bi oni i frntre i katolike naderali, da prigrle grdku vjenr. Da se fratri oslobode ove napasti, rrpra,vi5e nrolbu na visoku
tursku vladu i car Sulejman II. izdade fernran
i upravi ga na Mahmud paBu i kadiiu sarajskog.
Ovaj ferman u prevodu ovako glasi:

15

,,Poslje kako prinrite ovai {ertnan, znajte,

tla je sndac saraiski .. visokoj i preruoZno.i vladi
mojoj poslao pismo, koje ovo sadrZaje: nDuhovnici crkve kre$evske i fojnidke cloinv na snd
prikazaBe, da oni rlosad nisrr nikom nikakvih
danaka nrorali plaCat, a sada grdki paf.r'iarhe i
mitropolite i vladike nepravedno od njih plade
izgone.s Ja dakle imajuCi obzir na pismo vladi
uroioj prikazano i na spomenute d.uhovnike, zapoviedam, da se odsada patriarhe, ili metropolite grdki, ili drugog kojeg obreda patriarhe ne
usude nepravedne dade iziskivat, vavjek jih od
toga odbijte i pometite, a koji nebi hdeli poslu$ati, zabiljezite jih i meni prikaZite. 'Io znaite i
zlamenju carckour viernost izkazite.tt Pisano mjeseca g.ienrartil, god. hedj. 972. (p. I. 1560.)
Kazano je, da su god. 1524, bjesneCe rulje turske porusile gamostan sutjeBki, lojnidki,
kre.ievski i visodki. a,l su iih ponrniivi redovnici
s ponrodju prern sjeronrrdnih, al bogoljubnih kr$Cana opet obnovili i uz sarnostane crkve pogradili. Bazuurije se da su redovuici morali velike
svote poloZit turskoj vl*di i to samo zato, da
dobiju dozvolu, da sagrade poruieni sanostan i
crkvu. Tako su sutje3ki redovnici za takvu dozvolu platili devet stotina nrletadl<ih dukata, ter
su sagradili sanrostan god. L545\ koga su Turci
prije dvadeset godina bili pornBili.
Od god. 1463. pa do god. 1556. la Bosni
prourienuli su se 33 begler.bega medju ovirni
bila su tri poturdenjaka bosanska i svaki je bio

16

s n&slovom

i to: Mehrnetl

paSal ovoga
sin Mustafa 1laBa, koga dade car pod Biogradonr
pogubit, a treCi je bio Hasan paBa Sokolovid,
ovog'a ie Delalia dao smaknrrt. Posljednji ie beglerbeg na Bosni bio Ferat. Godine 1575. posta
Bosna od sandZaka npa$alukonrs, a niezin beglerbeg Ferat posta pa6om')
Od god. 1566. pa do god. 1687. pronrierrulo se je osaln cara, a za ovo se vrieme na
Bosni izmienrr do 72 paBe. Medju ovinri bijahu
trojica lmturdena BoBniaka, t. i. PredoeviC Hasatr paSa 1591., SokoloviC Ibrahim pa5n i VojniC Mehrned paSa. Stiie se'9) ila je bio i Hercegovac Murat paBa, Maglaidanin Ibrahinr pa.Sa,
Mostararrin Snrail paSa, Tlavnjarrin BeCir paBa,
Te5njanin Ibrahinr pa,ia, joE lbrahim paSa Hemibegovid i njegov sin Hasa.n paia, obojica iz
Djakova. A jesu li ovi bili od stalih bosanskih
porodica, koie su se izturdile, ili doselierrici u
Bosnu, nezna se.
Kakovo je bilo stanie ledovnika u Bosni
za earevanja 8 careva i pa5evanja 72 pa5e, kazati Cemo, a u tom poslu osobito Cemo se obzirati na fermane, koie su redovnici u raznih
svojih nezgodah od visoke vlade traZili i ilobivali.
,pa,See

t) Kronika ilirska.
r) Kronika ilirskr.

Stanje Redod.riave Bosne Srebrene

za careuanja Sultana: Selima If., Il[urata ilL, Mehmeda III,, AJrmeta f,, Mustafe I., Osmana II., Murata
IV., lbrahima I., Mehmeda IV.

DRUGI YINK.
(sod. 1566.-1687.)

God. 1566. rrnrre Sulejman II., a nasliedi

ga sin Selhn //. Kad ovaj zaealeva, zaiskaJe redovnici od njega felnran, koi jinr car dade i
rrpravi na begove Bosne, Hercegovine, Zvornika
i Klisa. SadrZaj fermana jest ovaj:
nSveCenici, koji se nalaze u crkvah vnsih
pokrajina, poslavBi dovjeka na moj dvor, prik:rzali su ferman, koj imajn od rnog poliojnoga otca. tI torn se fermanu o3tro zabnrnjuje, da tloklegod oni bucln nrirtri i calskim ztpov.iedirrr 1ro-

sluBni i bune nebudu rlizali. nitko ih nema u:nnemirivat. niti se snrije rnieBati u njihove crkve
i p,osjedovanje. Pa brr<LrC srr prikazali i potvrdn
ovog ferman?r, zitrl)ov.ieclaur, da sporrrerruti i sve
u ovonr poslu closrrcl izLlane {ermtrne podpuno obsluZite. I nitho nek sc lrcusudi sveCenikour uvrcdu koju nnrrieti. Ovako znaite i zlarnenju carskom p<rsluh izkahite." Pisano nrjeseca lruharema god. h. 975 (p. I. 156?.)
Za carevanja Selima II. opet patriarha"gri-

18

19

ki nasrnu sveCenike katotoliike izgoned od njih

godisnii darrak. Da se ovo prepriedi. izdatle leCeni car ferman i uprrvi ns, bega od Klisa i
kadijn foinickog, i evo sadrzaja fennzunova:
,rKtd prinrite ovi fennan, znnjtn, da jc poklisar mletadki, koji na nrom sjajnonr dvom boravi, prikazao ovoz Pokazaoci ov{)g' carskog fern&na Ciro i Pavo, sveCenici Iatinskog obreda, neinrajuCi nikakvog zenrl.ii$ta, pa ni tlgovinom se
nebaveC, nego sanrotujuCi, bave se svetinri boiljimi stvarmi, ZivuCi od nrilostinie, koju iur puk
daje po njihovonr prljavonr i potlnienonr obredu
i radi toga iznirnljeni sn od svnke daCe, ipak
patriarhe i grdki rnetropolite snpt'ot starottt obiiaju njeke daCe od njih izgorre. Ifmoljen sanr,
da prepriedirn ova nasrta,nia I zapoviedanr dakle,
ako je istina priknzana, zabranite patriarhom i
uretropolitaur grekiur, nek se neusudjuju slidna

nasiljarriiniti. Ovako znajte

....Pi-

sano rnjeseca gjemazillachar god. h. 982.'( ftr.

I.

1573.).

ovom fernranu nalazi se prvi prrt upisano inre ,rLa,t'inu, a da ovo nlzbistt'ino, poseg'rrimo njeito iz claljega. IJ sanrostanu sutjeskom
ima prepis, koi Turci, bitrettr bosanski, zovtl
nsvetdevorrr kniigourtt, kojrr je lluhruued napisao. IJ rraB jezik ista knjigtr prevetlena, evo 5to
kahez nSvi koji vjerrr i zakott rnoj Etuiu rta iztokn i zapadu, u Arabiji i Pelzi.;i, svi blizu i
daleko gtzrDnjudi, udeni i neuki lrek zrrndu, da
ie knjigom ovonr ,Nazarenurnu vjerom zadata.

IJ

Kojgod ugovonl ovom i r'feri zntlatoj srrprot

ui.ini, nreni se protivi i koji prepuiCa, ili zapovieda, diu se njinr nepravda koja uriini, obedanjrr
se i riedi bozioj protivi, pa srclZbn i prokletstvo
njegovo zasluZuje. Ili srrltan, ili drugi tko od
viernih. ili koji sveienik, ili ko.ii putnik u niihove clkve i m.jesta sarnosta,na pribjegne, ja sam
ovih rnjeshr, iuvar i btarritelj, mojoj vjeri i zaStiti ova su pretltrna. Sve, koji nepravdu koju
ruiine, jzr, du od njih odbiti. I harad nek se od
njih neizisknie, nek se nenapastuju, nek inr se

neuiini. I k:ro ito stt sudci n svoiih okmijih, tako su Znpnici u svojih Znpah
stlr.je5ine. I kad su u svojih sa,nrostanih, nek se
n nje nitko neurie.{a. I putnici nek ovtlje nedoni5ta tezko

satliujn. Crkve i kude anro slndajude nitko neka nekvari, pokuCtvo i stedevine erkvn nek se
neupotrel-re na, gladjenje dZa,nrijn i niiednn Muslirnln ocl tog niSta nek sebi neuznre. A ko.iigod
otl ovog Ito uiini, rrekl isiinito drZi, dn .ie rieCi boZje prekrSio i da se je njegovu poslanikn
protivio. Butlud su oni..svedjer na molitvi, nitko
od niih harai, ili maniri',kqio plaCu nekn neiziskrrje. Ja njihove dngove pobirem, gtliegorl
butlu, ili na nronr, ili na zemlji, jn ih pod urojn zaltitu prinra,nr. Odurni harad i desetine od
niih nitko nek neizgoni. S njinri nitko nek nije
dionik. I prrk, ko.ji nrorn, harai phrCat, nek viSe
od dv:rna.est drahrrra neplnC:r, ter svake godine
nek se rretovare teZkinri daCanri. Ako bi tko hotio nnpa^stovat ih, odbijte ga. S njimi nek se prigr

20

2l

govara najtihinr nadinom, dall:rde se imadu poZalit. Ako se ko.ji Mnslinran s klsCankom oZeni,
clopuBieno j,ti j" kod muZa ostati i s rrjiure Zi'r'it, ali nek ide nrolit u cr*vu l)o svom zal<ontr
i nitko nek se slobodi viere neprotivi. Kojigori
bude radio proti ovinr naredbanr, neka, zna,, da
je tsoga i njegova proroka uvriedio. U gradjerfn i popravlianiu erkva nel( ih nitko nepomete i do tlana stta5nog snda nek ih nitl<o nenapastu.ie, Ovo je lrisao sin sluge bo7,.jeg, poshnik
boiji, r'r'lm koEya nek ie blag'osov i spas! I'o jest
Mnhanrecl, koji ie i najnranie stva,r'i gonr.jinr svjeclodanstvonr potvrdio.s
nlf istinu ie ovai iuvor od na.iplenrenitiieg
i najveCcg snltana Muhanreda udinjen i na njegovn visoku zapovjed od pop;lavice lluslinrana

Abi Taliba izpisan i poslje svih izravnanih trzgona preclan je, d* ne samo kaluiljernnr na Sionu sta,nujudim, nego svim kao jarnac zadate vjere slrrZi.
Izpisana iz mjesaca rebiilachar dne 4. goil.
lr. L044. (pos. I god. 1635.) Svjeiloci su ovi:
Ali sin Abi Taliba, Abubekir sin Abichahunr,
Ourel sin Atalira, Osnttn sin Refama Abul Sidreda, Abriulnh sin Mesuda, Abbas sin Abdul
Mutlib, Fe.jziil sin Ablrasa, Zel>er sin Avanin,
Said sin Marn. Bog se svint snrilot'Ao !(t
Izvor ovoga llrepisa nalazi se u Carigladu

izvaclien

(p,

ili

I.

je

nr.iesecr rebiilnchar gocl.

h.

1044.

1635.). Knjiga svetdeva sadr*aie ug'ovor'

pogodbu, koju je Muhamed udinio sa duhor'-

nici (rnonachi) krsCanskimi stanuirrdirrri na plarrini Siorr.') II to; se kniizi kriCanski duhovrrici

nazivlirr rNazat'eni&, ili tlrrhovniei ;mzat enslti..L

Dakle sll se kr'5Cani u vrierrre llnlranredovo ol_rida.ino rr onih stranah zvali',,Nazareni,( Kacl sn
vrernenonr Turci iz Azije pr.eili rr Errrnprr, bijalrrr irn kr'SCani poznati pod imenonr ,Nrzurena.4 Vrenrerrom katl grdke patriarlre izprvicre
nmde. a lraBnie javrro llorrroCi hlrske vlatle podeBe. silit sljetlbenike rinrske crkve, da prigrle
grdku sljedbu, tacll, se tonur Zestoko oprie3e fratri i puk katolieki, kako to fernnni sv.jedode.
Kad sn ove vjerske parbe stigle i pr.ed snd tur'ske vlacle, piarln ie ova i .ieclue i drrrge i svake napose: ,,koje ste vjer.e?,, ()dgovarali su i
jedni i dnrgi: ,,krSClnske!* Pitali su'lurr:i: ,Kad
ste svi klsCanske vjer,:, koja ;e rrredjrr vanri razlika ?' sljedbenici iz,todne cr.kve kazali srr : nri se
sla.Zenro n v.ieri s patriarhonr grdkinr; sljedbenici pako zlpadne clkve odgovorrli srr : ,rnri se
t; 0ita se u kniizi (eevapovi6, Catal. Proviuc. Capis. pag.
231.) da su njegda u siunostall irn -gor.i $iou rerlovnici drZave bosanske nn iznrjorrico dolazili i ondje stanoyali. Al god. Ibb9. SuBntli su caru $ulejmanu II. njeki zlobnici i protivrrici rodovnika, tla
se u redenorn samostauu nalazi grob kralja Davitla, a rr grobn silno blago sakriveno, radi toga bi boljo bilo, da so ono glasovito
mjosto krSdanom otnre i na sluZbu Muhanredovih sljedbonika obratl
Na zapovjed srrltanovu bili su rodovnici rodene gotlino iz sarnostana izagnani, a u zamjenu iru so clatle sanrost:u ,$pasitelja" rnedju
ziclovi Jerusolima, Svekoliko carstvo poZalilo, ito je samostan reilovnikorrr oilnzet, a crkva istog n dZarniju okrenut*. Iftalj francezki Franjo I. zaiska otl cara Snlojnrana IL, da vrati r.edoynikorn gaurogtan i
erhvu na, Sionrr, al mu .gultan odpisn: da je lrroti vjeri i zakonn I\fnhamedovu, da se jednod uCinjona dZarnijar proinadi iznovice u crkvu.

23

22

slaierrro s paponr latinskim.a I od onog clobn rr

tlolirrrrrc,ntilr trtskih losta pozrru,to ime za sljecllrcrril<e grdke vjere ,Uruntu (Srk) Utam, mill,e"
latinski
li'( zrraCi grdki zakon, i ,,lotin milletiu
zakon, ili sl.iedba v.ierska. Pak je ovo irrre ,,Zafr'rz(( r'renrenol)r razprosttarr.ieno po turskih pokraiinah, al i u naSih stranah.')
t) Rudtd rla je ovim i samo ovim naiinom kod turske iliplonacije, pa i kotl ostalih Turaka i kri6ane, premtla eamo u njekih
m.iestih Bonne ime ,Latinu pottalo poznato, onda se razborit iovjek
dnrlit nror* apisatol.irr ,Botna(, karl na atrani 98. piiuii ovo uvredljive rie6i, veli: nBosanski Franjevci sami nisu pravo znali, tko eu
i 6to'Bu. Prema touru je i puk porieklo svoje zaboravio, ter re ie
proturl&rav[o podeo zvati ,Latinom[, jel rla je vjere latinake!u Da
I'runjevci bosanski nisu znali tko nu i 6to ;rr, pa str sebe i kriiano

iz pukog neznanja uazivali ,,f'atiniu, to jo golo potvaranje. Tako

3ta moze samo onaj reii, koji ns6e okolnosti i okolnosti onoga vrenrena nepoznaje. l'rarrjevci su vrlo dobro znali, tko su i Bto su,
al to nisu mogli Turdinu kazat, jer ih nebi razumio pa zato mu i
rokoie: nMi smo ,Latinis, a no Grci, t. j' rni stno iste vjere, koje
srr i Latini, a ne koje su Grci. Karl stt ilo6le obje etlanke na lud,
kako mogofe l'urdinu razliku viersku drngdije pretlodit, ak ne ova'
ko. Ta nisu Tnrci onog vlemaua pitali: koje ste nnrodnosti? Nije
Latin inre Srorod.nosti.tt vei vierskou u nevolji poprinrljono. BoBnjak
nije nikarl svoje narotluosti zabotavio, rrije nili*d svoje sjajne proilosti enrotmro s pnnreti, Rekoir, da su biii frntri bosarrski nsilovani
poprimiti ine Latin; uz onakva prog'onstva' gdje su glave padale
Ba ra.mena, rnoie li tko zanrjeriti, ako im nije patlelo ns panlet tirenje irnena narodnosti? Ta u ono vrieme nit je tko nanrtao na na'
roihlost, nit ga jo tko razjrsnjivo ni izvart lJoene kod nade brace.
Kad je u Hrvatskoj podeo neurnrli'Gej bnditi tlult narodnonti, tarla
.ie jedan I'ratar jol pnje Jukiia strtpio u njegovo kolo ,ilirstvau pa
je sloZio ,,Rozoottur, koga tu inrale oile i'lirhinje.u (18:J5.)' pa jo potraZio najprijo tr Burlirntr, da so ieti ,Razgovor' tiska. ali ceuzor knjiga Pavo Ntg"v, netlopusti rljelcc potl tieak. Zatim isti fratar u Osieku potraiio, al i ovdje nerlatle cenzor O. Petar l([ar. Napokon po
ialje u Zagreb Gaju i tljelce rrgleila sviet u Karlovcu, da li je bai
u Karlovcu, to je bilo poznato satno Gajn. Dalile prije ,Iuki<ia bilo
ih je, koji srr iz nalilr strana stupili n kolo Gajevo porl imenom nilir'
otvr{, tnda bo je ime nHrvatskas podivalo jo6te n rlugovjoku snu'

Dok nije doiao savojski knez Eugeniio god.

1696. u Sarajevo, ulnogo je bilo trastanjerrih n
Sata.ievu sljedbenika r'.jere latinske i od rr.jih je
nazvflna n,r, najnglednijeur nriestu ulica ,rLutiitlii,k" ,,lathtsktr, tnu,lr(tlu(' (ulioa.) Iledju ujiuri bilo
je mnogo bogatih trgovaca i unrjetnika, osobito
zla,tara, koji su saljevali skupocjene, krasne kaleZe,

koji se i snd na,laze u

sta,rih bosanskih sanostanih. HliBCanstvo je pako onog vreruena u

Sarajevu bilo kao nepoznato i stanovalo je nad
Bistrikom pod TrebiCem u rnjestu, koje se i danas zove ,,ula,ikom mahalom(', Kad je Eugeniio
doBao, onda se je velika mrloZina kriCana bojeCi se l)rogonst\za turskoga, s njiur l)reko Save
vl'atila. Tour zgodonr nasele se u Sarajevu hli5Cani, osobito iz Albrnije trgovci, krdnrnri itd.
Kad ie stvar tako, onda llezn:un, ko.jinr je
obtazoni mogao njeke godine dopisnik ,,Zastnui$
uovosadskoj javiti ovo:,Evo kocl nas ,,SohciL
grade crkve i samosttrne lra gal'iBtiln hriBCarrskitn." Al da ovn izreku dopisnik dokaZe, staialo bi ga dosti unr\g, jer svjedodanstva zato
stalna nema, al '/,Lr plotivr)o rrrjvjerodostojrrija
sviedoCanstva, pa i najstaliji l.jetopisi sviedode i
dokazuju'), da su tedovnici inrnli svoje s&mostaZa dudo, da Jukid u nijednonr djelu sobe nenazva ,sinom raroda hrvatskog, a za|to? zato jer je i za Ziva .Iukiia inre ,,Hrvat( gleile
Bosne u snu boravilo. Nam poilmide pisac nBosneu kao da smo mi
krivi, $to narod prosti zaboravi svoje porieklo hrvatsko (?i. A tko
je kriv, te narod prosti rr Dalmaciji i Slavonrji u ono vrierne nijo poznava,o svog'hrvatskog poriekla, pa

veii dio Slavonije

Ii i tu li'atti krivi? !

dan darras

to porieklo nezna? Tko je tonru kriv? josu

t) Libell. Pastor bouus. pag. 66.

za

24

rre

25

u Bjelini, Skakavi, Zvorniku, gornjiur i

dol-

njirrr Soliura ('l'uzla), Koniicu, Visokour, MoclriCi,

Srebrenici, Crkvici i po drugih rrrjestih.
A ,lto bi u istinu fratri iinili, kako li bi
se bili rrastanili, da, nije u tih nrjestih bilo i to
u veCenr broju prrka katolidkog, il clu, reknem
po Zelji dopisnika, puka ,Sokadkog?u
A clanas pako veCim dielonr n istih rniestih
nelr)a ni uha l<atolickog, dakle na ga,r'i3tih sanrostarra {ratarskih hriSdani srr pogradili i grade
svoje crkve. l)akle dopisnide izvadi najprije iz
tv,rg oka gredu, 1la Ce.i onda u tudjeur moC viditi trunj !
Biskup od Smeclereva,, adnrinistrator pakcr
biskupije bosanske fra Nikola UgrinoviC srn redovniike dtZave bostnske, znajuCi kako su tri
niegova pred3astniha bisknpa od sihrih plogonitelja vjere kr$Canske umoreno bila, potnrZi fernran od cara llnlata III. nudajuC se s tiettr ttrir'niji i sjegurniji biti. Car rnu felnran dade, a evo
Bto u felnranu pi3e:
,,ltokazaoc ovog uzoritog i svietom ul)ravljajuCeg carskog zl:rnrenja Nikola. UgrinoviC javir-, je: Da je Tonra SkoroeviC svih u Smederevtr i Biogradu i u okruZjitr Bosrte, PoZege, Zvov
nika. Hercegovine i Klisa stanujuCih sveCenika
i franciBkana onih kapela, i crkva latinskog obreda punim pravon) i sjedinjenim privolenjem
biskup bio. Pa buclnd da je SkoroeviC umlo'
slrotnenuti UgrinoviC kazao je, da nriesto pokojuog Tonre SkoloeviCa redenih Latina bisku-

ponr postao ie i zaiska,o od mene carski {ennan,

koj ja izdajem i zaBoviedaru, cla, po obiCaju i
propisu lrtinskog oblecla i crkve svi sveCenici i
{ranci5kani rederrog Nikoln za s\rog' biskupa prizna,dn i kao takvog po5tujrr i posluh rnu izkazuin, i da mu ono,, 5to uru se pristo.ji, claiu i u
svih bisknpskih poslovih nek se njernu prijavljufu. Nikail skupltine blez n.iegova znanjrr, i dopnBCenja nek rredrZe,, i koji bi se ovorn protivili,
vi koji ste u okluZjih zapovjednici i katlije dogonite ih u podpuni red. Suvi3e istom biskupu,
ili njegovirn pratiocem, slugarn i konjeur l<ad
putuje, nitko snretnju nek nedini. Ovako znajte
i . .'{ Pisano nrjeseca zillhigje dne 22. gocl.
h. e84. (p. I. 1576.)
Ovi ferman uiie mogao obranit biskupa UgrinoviCa od biesnih Turaka, koji ga prigodonr
dielenja sv. potvrde u Dalnraciji uhvatiie i u
Livno dovedoie, gdje ga utamnidiSe, potvarajuC
tam, da je biskup uhoda i izdajica domovine i
biskup se nije mogo oslobodit, dok ga, nisu redovnici za hiljadu srebrenih taljira od Turaka
odkupili. Poslie o\,()gir, opet hodajuC isti biskup
u spornenutom poslu ulove ga zlikovci Turci pod
Kljudem, pa i njega i uz njega joS dva redovnika i biskupovog slugu nenrilom smrCu uuror.e').
tsiskup ju po svojoj duZrrosti pohadjao mjesta, u
kojih se ie nalazil,r hlBCana, ter ih je uiio, da
budu stalni rr svetoj v.ieri, al to poturice uzeSe
ko izdajstvo domovine, pa ga zato smrCu umoriBe.
t) Dptr. Prov, IJosn. pag.

EE.

26

Poslie UglinoviCa nadodje Toma lvkoviC,

takodjer reclovnik drZave bosanske, bio ie biskup
ocl Skraelina i ujecluo adninistrator biskupije bosanske i ovi je zaiskao ferman od cara Murata IV.; car nru ga dade i evo Bto ferman
kabe:
nVjera Nazarena jest u istinu sveta, i knjiga njihova zadrtaje svete zapovjedi tsoga stvoritelja, i po nauku na5eg poglavara proroka Muhanreda, koji je utodiBCe svijuh odabranih boZjih,
nasljed.nikonr viere Mesiieve od svih careva pravoslavnih (r'azunri: turskih) obrana i pokroviteljstvo imade se udinir. f ne samo osobe njihove, neg'o i iurovina, Zene i dieca za vrieme presretnoga carevanja prirve (turske) vjere moraju
se branit i stitit tako, da na uzglavin pokoja i
slobode podivaju. Ova sponrenuv predastni kadiia sarajski Hnsein efendi, koga nauk i nrudrost
nikad nek rremanjka, sretnorn podnoZju sjajuih
vrata nrojih javio ie: da je birkup Tonra IvkoviC, koji ie ogledalo i prvolik (prototipus) izpoviedajuCih vierrr Isusovu, doBtro na sud, na
konr se volja kralja 'kraljeva tumaii, kazao ie:
da ie podivajuCi u Bogu u broju sa svetimi izjednadenih u raju predBastnik moj sultan Mehnred u vrieme osvojenja dri:ave bosanske i to
orrrZjem nedobitnim sveCenikom drZave one ne
sauro slobodu podielio, da mogu u ct'kvah svojih po obidaju obreda svog molitve brez svake
porrretnie obavljati, dalje je joi dvrsto zabranio
ako kog vrenlena duhovnici bosanske drZa,ve bu-

27

du putovali po okruZjih KaniZe, Budima, TenriBvala, Agrie, da ditaju evangjelie nevjernim,

(razunri: kr$Cane) nek se nitko neusudi nit od
sveCenika srbskih, nit od puka, nit od dinovnika
javnih u tonr zapreke njirn dirriti. Ova prikazav
sponrenuti biskup, zamolio je, da izdatlem carsku
zapovjed, koja Ce mn biti Stitom, ako kad podje medju sroje nevjerne ditati evangielje. Na
njegovu dakle molbu fernran ovaj izdajenr i za-

da po fermanu prrdiastnika moga

koji
eada medju odabranimi sjedi, reMehmeda,
Cerri biskup po spomenutih okruZjih slobodan
poviedam,

prost more putovati i evang$elie svoiim sljedbenikonr navjeBCivati. Ovako znajte i . . . .u Pisano nrieseca Sabanagod h. 1035. (p. I. 1626.).
,,If ovom felmanu nalazi se llrvi put inre nSrbs,
iz ovog se dakle vidi, da niesu s&nlo Tulci i
gdki patriarhe, nego i srbski sveCerrici pontetali katolidke biskupe u izvrlivanju njihovih duhovrrih Poslova.
IJ isto vrienre bio je izrnedju bosanskih duhovnika i drugi biskpp Jelonim Ludid, rodjen
u selu Brgule zvanorri, blizu Vare5a. On ie bio
biskup od l)rivasta, a upraviteli biskupije bosanske; isti je zaiskao od cara Murata IV. ferman i dobio gar a evo ito pi3e n fermanu:
nVeleslavnomu vilajetu Rumeliie zastavniku
(sanrlzakar) krd ovi femr:ur stigne, daje se na
znanje: da je stanujuCi u sandzaku Bosne biskup fia Jerolinr (ovako u izvoru) inrenortt' poslav
na nroja presretna vrata, nrolbu, dojavio ovo: Po

29

28

staronr obiiajn i po starih odreclbah nami je

slobodno pohadjati crkve, samostaneo trgoviSta,
sela, panagjuriSta (zborove), u kojih se naB puk
sakuplja, a da nas i naSe ljude, kod nje nema
nitl<o snretati i na pui nam stajati, ipak se nalaze njeki, koji nas ponretajn i dosad.juju. Ovo
kazav zaprosio je sjajni ferman, koj izd:rjem i
zapoviedanr. da mtt se nema od nikoje osobe
zaprieke staviti. Ovako nek se zna i svietlonr
earskonr zlanrenju poslrrh nek se izkal:e.u Pisano
g. lr. 1036. (t,. I. 1627.).
Biskup LudiC strr,jao ie u sanrostanu sutjeskom u kom je umro, a pokopan je bio u s&nostanskoj crkvi sv. Ivanr Krstitelja. Nit lvkoviCa nit LudiCa imena ima u broju biskupa bosansko-d.jnkovidl<ih I oni su bo bili sanro ad.nrinistratori, i kno Sto se vidi iz fermana, dini se,
da je lvkoviC bio adrninistrator u pokrajinah,
koje se ir fernrrr,nu sporninju t. j. Pozege, Budima,
Agrie, TerniBvara i KaniZe, n Ludid je u isto
vrieme arlmirristrator bio u Bosni.
fnra ferman, koji .je czrr lbrahim dao biskultrr bosanskome Tonri PilaBu, te ovako glasi:
,Najvedi medju kacliiauri prave vjele kadija, stra.jevslci i ostali kadije, koji ste u okrnZjih
llosne, kad varn ovaj ferman stigne znajte, da
.je u varoSi Fo.jnici, ko.ia spada na kre3evsko okruZje, u salajskoj pokrajini i to u crkvi stalujuCih svijrrh sveCenika bosanskih poglavica imett<tnr 'I'omu Pilu*, pokndiv5i molbeno pismo, pr.ikazao ovo: Premda po svetomu (turskomu) zako-

nu, po ilavnih odredbah i po star.om obidaju

bosanskinr redovnikom dopuFCeno je ne samo u cr.kvah stanovati, nego i hodajuCi evangjelie pro-

poviedati,
ponretaju

a da jih u tom vojvode i karliie ne

i netam. Pa, i sludajno, ako bi ko.ii

sveCenik Etogod suprot svetoi (turskoj) r'jeri sagrieFio, ili suprot njihovom (klsCanskonr) potladenom i prljavon obredu stogod podinio, poko-

renje onog, koji je sagiiesio, po starom obiOaju

i po njihovonr gadnom obredu pada na njihovog
poglavicn. Medjuriem imade iih mnogo, na koje
to nespada, pa se u taj poso pletu.
Ova spomenuti star.je5ina prikazav, zarnolio
je
me
da zaporiedju mojom zlorabe prepriedim.
Ja molbu rnu prija,znu pr.irniv zapoviedanr, da
poslie nego Vam ovaj fer.nran stigne, pr.ornislite
da li se stvar, kao Sto je prikazana, iura, ter
ako ina, te redeni starje$ina sveCenika bosarrskih
svetu tursku vjeru ni u dem nevriedja, nek mu
je prosto u crkvah stanovat i po selih hoda,t i
ptopoviedat. f ako koji od sveCenika, koje pornanjkanje udini, tada po staroru obidaiu i po prIjavom njihovom obr.erilrr"nitko drugi nego sponrenuti starje$ina neka ga dostojnom pokorom
kazni, i u tour poslu nek rnu se nitko neprotivi,
i ako bi se tko hotio protivit, vi preprieCite.
Ovako znajte
Pisano mjeseca Sabana god.
h. 1049t" (p. I. 1639.)
Ovaj ferman svjedoOi, da je godine 16g9.
biskup bosanski bio Tomo Pilai. ff molbi, turskom caru danoj, bilo je irne biskupovo Tomo

30

31

ullisano, pa tako je i n ferrnanu upisono.

Snvile f'ernran kaZe, da je bisknp Torno Pilai
jedan iznredj statrovrrika varoSi Fojnice. U genratiznru pako biskupije bosansko-diakovaike nenra inrena T'om.e Pila\a, a ima biskup Ivan Tonrko MrnjavdiC, ko.ii je od kralia ugarskog dne 10.
stud. god. 1631. za biskupa prerlstavljen, a od.
pape l]rbana VllI. potvrdjeu bio); ttu iz svega,
Sto se u $entatizntu navodi, vidi se, da je I.
Tomko llrninvdiC bio crkvenjak, ili svjetski sveCenik, a Bosne rri vidio nije, a moZda ni drugih
nriesta, koja su za sada spadala n* bosanskog
biskupa, a bila stt n rttktth Ttrraka. Tomo pako
Pila3 bio je reda sv. tr'ranje, drZave bosanske, i
kao lto ferntan svjedodi, ,stanovao je kao biskup
u Fojnici, kada rnrt je fennan podieljerr bio. Pade, dini se, da je odstrCe biskupa 'I'omke MrnjavdiCa izvan biskupije u trainezgodniiih okolnostih po vjelu katoliiku upravo uzrok bilo, te
je brizljivo starje$instvo tedovnidke drzave bosanske zaiskalo od sv. stolice, da se biskup bo'
sanski neod:rbile nesaslttsav starieBinstvo redetre
driave, demtr je svjedok ovnj: ndecretum Sacrae
Oongregationis de Plopaga,nda Fide habitae coram SS. die 30. Julii an.no 1ti35. : te{erente
Ern. Cnrdin. S. Sixti petitiones Provincialis tr'F.
Min. de observantia sact'a Cong. decrevit . . .
Acl tertium de Episcopis in Provincia Bosnae
Argentinae non promovendis anteqnam audiantur Flatres praedictae Provincia,e. Sacta Cong.
Pula.rt

t)

Schernatis. anno 1871.

re^spondit: Servandnrn esse solitum ut scilicet

Provincialis et Definitortrm pro tenrpore alirlrot
Religiosos Sanctissimo proponant, qui vel nnnm
ex llropositis, vel aliunr pr.omol'ebit, prorrt in
Dnno. expedire videbitur
Sucra Congr.
censuit si Sanctiss. plaeuerit petitioni oratorurn
annuere. Eodenr die Sanctissimus Decretunr S.
Congregationis probavit.,.
Ele iz ovoga, Fto je ovdje redeno, bistro je,
je
da
biskup bosanski Tomo Mrniar"CiC, ili, llrnjaviC posve razlidita osoba od Toure PilaBa biskupa bosanskog, i Tomko je poslje smrti ukopan u Rimu, a Tomo Pila5 u lelikoj, u Slavoniji god. 1645. Nut! ioF je ovo zann.$eno: od
kud Tomo Pila3 bje pr.ozvan prezimenom MrnjavdiC, kako to Daniel tr'arlati veli, nuvod ed za
svjedodanstvo odpise sv. stolice? Na Sto ja po
mom mnienju ovako odgovaram: I. Tomko MrnjavdiC, radi svoje udenosti i okretnosti bio na
glasu na nrnogih nrjestih, osobito u Rinru i nezaboravan, & vremenom je na blizu sa istoimenim r'lomonru Pila5ern. biskupovao, radi toga
neoprezno5du pisara lahko. se je rnoglo piBuCi
'fomi Pila5u prezime MrnjavCiCa dati; al kao St<r
je jur redano, tog prezirnena u fermarru nema.
Pa i o. Filip iz OCevje pi5rrCi,) prezinrena biskupa bosanskih kaZe, da ie god. 1689. bio biskupon bosanskim o. Tomo PilaS. A Odevac je
pisao prije 108 god. pa se dini da nru nije bilo poznato, da se je Toma Pilai drugdije zvao
t) Epit. Prov. Bosn. pag.

81.

32

33

MrnjavdiC. Istina je pako, cla u novijih Bematizrnih

piSu 'foma PilaS ili MrnjavdiC, ali se ie ovo moglo uplesti pometniom i pogrieBkom, kao Bto rekoh, od dlugih, a u pismo strpana pogrieska
lahko se nepopravlja. If Sematizmu biskupiie bosansko- djakovadke spominje se, da je biskup
I. Tornko l\h'niavdiC medju ostaiim napisao djelo
ocl clavne i plenrenite obiielji MlnjavdiCa, koja
ie, kao Sto pise Andriia KadiC'), ovako prozva'
na od niekog plenrida ali siroma5na Mrnjavca iz

LovreCa starinom llercegovca. Ovi Mrnjavac imao ie tri sina, UljeBu, Gojka i VukaBinal ovi
su ubili IJroBa, sina cara DttBana, pa su prisvojili
njegove drZave i medju se razdielili, al za kratko vrienre sve te drZave Turci preoteEe. ReCeni
VukaBin bio se je udinio kraljem i rodio je sina,
u pjesarnah ocl naroda slavljenog, lllarka KraljeviCa, d.akle I. Tomko bio ie od iste obitelji potomak, pa zato Kavaniin p'ievajuCi veli: Ivan
Tonrko svietloga od oZaka, t. j. otl koljena
MrnjavdiCa, a jeda li ie Torna Pila$ bio od iste
loze, nranjkahu staln6 svjedodanstva.
Poslje Tonre Pila5a postao je bosanskim biskuporn o. Malijan MareviCl isti ie bio biskuporn

duvaniskim. Poslje Marovida o. Mato BenliC,

biskup biogradski, postao je ailministlatorom biskupiJe bosanske. Isti je imao od cara Mehmeda
IV. fernran, koji ie pisan mjeseca po turskom
ziilhigje godine h. 1061. (pos. I. 1651.), upravIjen je na vezira bosanskog SiavuB pa3u i begot) Kadii nUgoclni razgovori

narorla slovinskoga.n

ve sandZaka Bndinra, Kanize, TeruiEvtura i Agrie, a gla,si ovako:

,,Kad pr.inrite oria.i fernrtn,, znajte da je njeki sveCenik Mato BenliC, iznredj stanovnika Banjeluke bosanskonr divanu (,sudiStu) rnolbcno llismo prerlao vr.hu sledeCeg posla,: Klri koji sve.
Cenik umte u kornu drago nrjestu, r'rit se je blagajnik carski nit itl<o drugi u dobra, ostrvljena
mie5ao I sad pako i blagajnik carski i vojvode,
pak i dnrgi od dvorskih sluga (dinovnikrr) suprot
staroni obiiaju, suprot zakonorn i supr.ot novim
carskinr naredbanr naopako rade. Radi toga zapovieclanr, da ako se u novih naredbah, koje
pomnjivo nror.ate pregledati izriiuo r.resatlrZaje.
da. se od ostavljenih dobara koga sveCenrka iSto
ntohe uzeti, ni po jedarr nadin nepr.ipustite, da
se tko u dobra ostavljena, poslje srrrrti koga sveCenika, suprot carskim naredbam urieBa. Tako
diueCi neCete uzrokovat, t{a na novo carske zapovjedi iz laze.
Ovaho znajt,e i carskom zla-

merrju viernost udinite.,,

Tzkazav lcako su biskrrpi bosanski, da osiguraiu koliko toliko svoj zivot i sloboclu vjere
katolidke, nrorali isl<at od tur.skih careva fermane, pa su ih i dobivali, Bto je bilo s veliliirn novdaninr troSkorn sl<opdano; satl dalje valja kazat,
kako su i redovnici, pa i katolici imali lazlidite
nezgode, napasti i progonstva tlpit od gri,l<ih i
stbskih patriarha i vladika, Bto svjedode u tour
poslu izdani felrna i.
Cara Selinra II. nasliedi god. lb?b. Murat
I

34

III. Isti je izd.ao ferman i upravio ga na kadije

Bosne, Hercegovine i Klisa. Ferman kaZe, kako je kadija neretvanski, predastni BeCudrin poslav na sjajna vrata pismo, doiavio: da su izmed neviernih Latina Petar, Gjuro, Ante, Franje i Yukosan knezevi, doSav na sud potuZili se
ovako: Prernda mi od osvojenja llosne pa tija
do sad. nikad nisnto patriarham grdkim, ni rnitlopolitam srbskim nikakvih daCa davali: sad patriarhe i vladike od nas Zenitbene i crkvene daCe izgone. Ilsijed ovog dojavljenja ferman ovaj
izdajeur i za.poviedunt, da poslje kltko ga priurite, po njegovu se sadrZaiu vlrrda,te i oStro zabranite, cla nevierni patriarhe i slbski vladike od
neviernih Latina neusutle se ikoie daCe iskati i
traZiti. Ovalio nraite. . . . Pisano uti,eseca muharenra god. h. 981. (pos. L g. 1576.)
Iz ovog se fet'ntana vidi, da je isti puk katolidki u B,rsni, Hercegovini i Dalmaciji, dokle
se je ttrrska vlada pruZala, sa svojinri knezovi
ustajao probi na,slbanju ptttriarha i mitropolita
grdkih i srbskih, ter stt na obranu svoju dobili
felmau.

Ima i drugi ferman, koji je car Murat III.

izilao i upravio na kadije Bosne, Elercegovine,
Zvarnika i Klisa i n njern se kaZe, da je kadija sarajski javio, ka,ko griki i slbski patriarhe
i vladike od nevierlrih Latina (Frenk), koji u ledenih saudZacih bilo racli trgovine, bilo radi ru-

darskih poslova stantrju, izgone Zenitbene i crkvene dade, po totn se oni mieBaju tt poslove

35

latinske crkve, pa su se latinski sveCenici potunili kod sucla i pokazali ea,rske izprave (docnnrenta), kojim se inra vjerovat vrhn svoje slobode.
To udiniv zamolili su rne, da .iim siajni fernran
dadem. Dakle oviem zapoviedam, da slidne prekriaje patriarhanr i vladikam zabranite. Ovako
znaite
Pisano m.ieseca nruharema god. h.
983, (p. I. 1578.)
Ovi ferman svjedodi, da su onog. vremena
neki Frenki (ovako zovu Turci sr,'e Evropljane,
koji nisu pod turskonr vll,SCrr) u sanrlZacih tsosne, Zvornika, Hercegovine i Klisa bilo radi tr.govine, bilo u poslu rudarskom boravili.
Mehmed III. izdao je ferman i upravio na
vezira bosanskog i sve kadije I u istonr se piSe,
da su se redovnici bosanski potuZili proti nasilju, koje podnose i trpe od pa3a, voivoda, suba$a i se.jnrena, pa car redeninr fernranonr ozbiljno vezinr zapovieda, da, sva nasilja prepriedi i
oclalji od ledovnika. Pisan ie fer.nran godine h.
1009. (po I. 1601.)
God. 1604. Mehmed,a III. nasliedio ie Ahmet I. Ovaj je izdao trii fermana I prvi je god.
hegjire, 1011. (p, I. 100G.) Njim se zabranjrrje
od ledovnika iskati har.rrd, ili koie druge javne
tlaCe. l)rugi je god. h. 1018., te zabr.anjuje iskati porezr pod inrenorn lpienica) od redovnika.
TreCi je fernran pisan gorline hegjire 1021. (p.
t) U fermanih imenujo se ueki porez,
,aryaluk(-jodmi$io, ilolazi od tursko riodi nrapau jedanl drugi je porcz nlpie,ruican dola,zi
od na6o riedi: ,pSenica.s .Iedan i clrugi bio stav$en na narod, ila so

vojska uzmogne uzdrZavati.

36

I.

37

je nl

vezira bndirnskog. Ali

paSu, rra bcglerbega bosanskog i knnizicog, te evo
glasi: ,,I(ada prirrrite ovi. fernrln, znlite, da su
u tih stra.nah stanujudi ,Magjari i ,,Srfuciu nevjelnici, poslavSi jednogl dovjeka iz svoje sr.,edine
na previsoki dvor', ovako se potnZili: Mi snro
.r'.ielc latinslce, pa je vjeril naBn u svern rirzludena orl viere nsvistnika Grlcl, Srba i Vlaha
[nak), niti smo mi s njirna i u dem skopdani.
Plndu v.jendarrja i drnge . tlaCe crkvene rui smo
do sad rlavali naSeg zakona misnikom Franjevcenr., sada pa,ko mitropolite iz sanre pohlepe, da
imajn vi6e, dobili .su njekakov ferman, po kom
traZe od nas spomenute daCe, pa s fernrarrom
sjajnim rnitropolite nevierni ono, ,\to snro do sad
Franjeveenr dava,li, hoCe. da njinr da.jemo i tiern
nas preko m.jele mttde i uzrrerniruju. Skoro je
od nr.rg dvorskog vieda izdatra rrareclba, cla ti
vezironr u prisrrtnosti lcadije biogrtr,dskog za,poviedaS, nek do tebe dojdu stranke palbeCe se,
ter da obadvijuh povlastice prigleda5, pa ako
iznajdeB, da su si razlidite, i dzr nisu ni u dem
skopdane i ujedinjene, da se dalje tuZbe mitropolita, kad jim Latini daCe zaniedu, trept'inraju,
niti se dopusii, da se slidne drrCe od Latina izgor)e. I premda je ta naredba od urog vieCa jur
izdana, ipak, buduC su me nrolili, da bi u ovom
poslu ,lovu naredbu izdao, oviem zapoviedtltn,
da se po ovoj zapoviedi vlaclate, a od proiivnog
se duvate. Ovako znajte . . . Pisano dne 9. mieseca safera god. h. 1021." (po I. 1606.)

1616.), upravlien

Kaznno ie, da se u ferma.nu o<1 god. 1b?6.

prvi prrt trpign,no inre ,Latin( l<ojinr se
inrenom sveCenici katolitki r.azlikrrjn od glikih.
A evo n fernranu ocl. god. 160G. pn'i lltrt se 1liSe, <1.a su nft srrdu patbeCi se sa sljedbenici grdke crkve kntolici lekli: ,,Mi smo Mngjan t ,1oker,u.
Kao Eto r.ekav: ,rMi s'm.o Latina,., hCeli sn
posvjerlodit, da su iste ,ujeret' s Latinil talio rek*v : ,Mi smo trfagjat"i't, hCeli su posvjedoiit,
da su iste vjere sa Magjari, koji u onih krajevih, kanro ie ferman upravljen bio, stanova,hn.
Iz ovog se vidi, kada i knko su se kal;olici u
Krajini prozvali,,Mugjari.'t
Kad je trko, orrcla je ono nespretno, $to ie
njeki dopisnik iz Zavalia Nar. Nov. javio: da str
kntolidlci stanovniei dne ?. i 17. nrjna god. 1878
opirali se cesarskinr ietenr, a ti katolici zovu se
Magjari, jer su za dobe Matije Kon'ina pre$li s
plavoslavlja na katolidkrt vjer.u. Kao $to njekoji
dopisnici Zastave, tako i ovaj Nar. Nov. per svoj
prilici nigda ni n rukrrh nije imao, a ka,nroli da
je ditao povjestnicu i ljetopise davnih vl.rlgrirr
nego saruo kao Bto ljndi r.eknu: od kliprr, sndi i
piSe, imajrfti za, temelj u svojih tlopisih zlobu
praura katolikom. Obzor ie u br.ojn Z2g. god.
1878. kazto, da Matija Korvin nije prisilio svoje podanike, da, ostaviv pravoslavje, llr.elaze rra
katolidku vjem i tiern dase prozovu: rMagjari,.
A tko je tonru kriv, da su se Lr bosanskoj
krajini i to u urn,lom bro.jn katolici prozvali Magjari, evtr pisnrenog svjedodanstvir u feunuru od

nalnzi

39

38

god. 1ti00., iz koga se vidi, da su tonru krivi bili

griilii patliarhe i nritlopolite, l<o.ji su silonr hteli
katolike pohristit, a to sn ne jednod, nego vile
put ako ne milom, a ono silonr i varkom l<nSali

dostignut,

kao ito Cu joi nine obilrriie

do-

kazat.

Ovclje Cu nje3to napomenuti o imenu ,Bzlryier:oe i S,tka,cu al prije sveg'a kaZem. cla ie u
lJosni prosti lluk od pravdrtvnill vl'enlena zrryanrtio
v.iersko ime ,,,I{ri6a,ninu i ,rHriiCanht't: inre ,,Tur'Crz'( puk je zaparntio posl;e dolazka turnka u
drZlve slovinske. Ovinri Cu inreni nazivati i iedne i rlnrge i tleCe. Oviminri bo irneni jeclan drngog i svaki je sebe nazivo i to brez svake nu'Z-

nie

zavicle.

Veleudeni Katan6iC veli:') Inrena Sokac i

Bunjevac kod davnih spisatelja nistt poznata I tt,
ja velinr, to je istina, al kod Magjara nije bilo
poznato ime Ka,lvinista i Papista. dok se tt,Je
pojavilo razholniCtvo urlinieno, po Ivatrrt Kalvirnr. If ono vlieme su katolici sljedbetrika Ktlvina prozvali ,rKuluzlntlta,s a ovi su sljedbenil<a
rinrske clkve plozvali ,,Papista,u i tako su irnena
postala vjerska, a izrrnrljena ocl jednih na l)orugu drrrgiur. Na isbi naCin u Bosni postalo je
irne ,,,Soka,c't ,,Hrka|" ,rVlaltu ,,Bal,'iia," a. ovinri
imerri iedni druge za pomgu nazivaiu. Klsteni
Ijucli, da pomZe '['uriina, r'eknu urn : balijri ! a
ovo je turske riedi: vali (vlastnik), ztto se vezir
i zove: Bosna, aalisi (gospodar llosrre). Turci ot) Dl-rertatio ilo Istro et accolis

ejus.

zovu krBCane Vlah. vlaSadiia, a ovo pc,sljedrrie jest porngljivo .,Sokcent," a c)vr hriirjanina
HrkaCern i Vlahonr. Ja sam pojedinoga l<riCnnina u Bosni pito: zaBto Hriiianinr zovei Vlthout,
ta Vlair jc, koji se u vll,Skoj dlZavi rodi i prebiva ? na Sto neznade drugo odgovoriti neg.o :
jer se krsti kao Vlali, a ne kao nri krFCani.
YeC su njeki piiudi na javnost izclali, da je
ime ,,Sokacu doSlo od riedi ,,Saka(, jer se krBdaui s tri prsta prnZena, a mali do nralog zgrdio krste. KatandiC pr.r,ko nrnije, cla ime ,,Sokac"
nlnogo postat od planine zvane ,,Succus(. Po
naiem nrnienju KatanCiCa i JukiCa gatanje nenraju ozbiljnog i stalnog temelja. I kao Sto su sva
intenarieka, planina,gradova i cirugih rnjesta u slovinskih drZavah izaBla iz glave i usta naroda
rttrieg, tako je ime ,Sokacs izaBlo iz glave i usta
puka i to izpovjedajuCeg vienr grdku, ili od HriSCl,rra, i to na ponrgu krSia,na; nit je iker,ko vjerojatna da je, ime ,,Sokacu ocl latinske riedi
,,Suecus* proiziBlo. Jablun Sokdevii, pisao ie n
kalend:tt'u slavonskom.od god. 1825. da je irne
,,Soknc" doBlo od nSalrl{r i velim: pnrvo inra!
VozeCi se ja jednorl na Savi u dunu s niekoliko ljudi, ugledarn gdie jedan sastaviv obje
svoje Sake iz duna zahvati voder pa se napi, na
to luu ja rekoh: kako se ti btez daBe napi
pc+t

vode

A
pit,

Sta

bi mi daia, kad

se mogu Sakadki na-

6dy1'11ti on.

To je sokadki pit

vodr"r prihvatinr ia.

4l

40

__ tsilo Sokadki, bilo $akadki, to je svejed-

no, ele ja se napih lje ! odreZe on.

JetlnoC sam sluBao, gdie u svatlji krBCanin
s hri5Cn,ninom na sva, usta jedzln dlugorn psuje
i to, Sto .jednoj i drugoi vjeri najsvetije. Poslje
njekoliko dana sretnem s krlCaninour, pa ga pifap13
Jer si onako psovs,e Hri5Caninu, kad
zni*, da je svaka psovka velika gliehota ?
Knko nru neCu psovat, kad je Vlah meni najprija psovao : Sokadki krst ! na to sam ja
njemu odvratio i opsovao: vlaSki tropost! odgovori on.
A sto si razuurio, kad si mu opsovao

tropost?
Neznam ! odvrati krJCanin.
- nroZda si razunrio: tri posta, ili si razoA
mio: tri prsta kojimi se krsti? zapitat drt ja.
Zar ja znan), samo znant, cla je Vlah prije

opsovo Sokaiki krst, pa snm onda ja njernu skreso vlaSki tropost, pa i guZvu, koju mota, kad
se krsti i da.k klepetalo.
A Sto razuurijeB poil guZvom?
- Vlah kad se krsti nenadiuja kriZa, nego
sanro kao da guZvu mota, otlgovori on.
A jer si opsovao "klepetalo llriBCaninu?
- Jer je on prije opsovao rog') u koji se

svira-na nrisu.

Iz

ri,

se vidi, cla jeclni drugim psuju stvakoje se drZe za svetinju. tsud.uC da ime ,.So<.rvog

r) U Bosni je obidaj ila so rogom puk na misu eazivljo, jer

Turci zvonit nedailu.

kac( nije bilo poznato duvninr i starijinr

spisa-

teljenr, na pitarrie : -l.ad je postalo ? moZete po

nronr nrnieniu kazat: Onda, kad se je obled la,tinski podeo uvadjati nred.in krsda,ne slovinskih
drZa,va, a ovo je bilo, kad se poietkorn trinaestoga vieka, kao Bto piie spislteli Vadingns'), oko
gotl. 1212. po za,povjedi pape Inocenba III. rrjeki o. Ivan udenik sv. Franje prvi u slovinskih
drZavah pojavio i sagra,dio nekoliko stanova za
redovnike.
VideCi ove nove poslanike stari sveienioi,
odnrah su podeli graju i bunu proti njinr i njihovour obredrr dizat govoreCi: Tko je pravi Hri3.

danin, neka se okani oniuh novaka, a koji se

nekrste kao rui, nego svolll Eakoru, po tom su
oni Sakci, (Sokci) i rrjihova je v.iera Sakadka, a
tko bi njil, sliedio i onako se krstio, i tai bi
bio Sokac, a,naienra budi sv:rkom Sokcu, jer se

ni prekrstit!
Godine 1846. boravila su tri redovrrika u
Carigradu, u tonr dojilu u Carigrad. dva kaludjera iz Bukovine i upoznav se s Boinjaci kaZu,:
Mi snro doBli ovamo, 'd:i'dobijemo jednog
nezna uprav

vla-

diku, pa da ga sil sobom povedenro u Bukovinu,

neka nam njekoliko ruladiCa, zzrpopi, umr.o bo
nzrnr je stari vla,dika, pa sad nema tko rukopoloZenija obavit. BoSnjaci jinr reknu: a jer uebi
koj ruski vladika taj posao obavio ?
Mi suro kozaci sturovjerni ! odgovoriSe
kaludjeril Rusi to nisu, oui su drugo, stoga uri
t) An*los, ord.

Mim.

42

43

on bi tratio, da na5e
rnlade popove obrati na rusku vjeru, a mi tog
neCerno, a car ruski opet nedade, da se ruski
vladika udiui sta,rovierar:. Pa neCenro ni grdkog
vlad.ike, jer Grci nisu kao mi kozaci staror,jerci, nego ako ovdje dobijemo vladiku, ugovorit
Cemo s njime, nek postane starovjerac, kao Sto
smo i mi. Nas stalovjeraca irnade u Rusiji, Austriji i 'lurskoj clo detiri miliiuna, al nanr je muka. jer snro ostali brez vladike. Mi ako ovdje dobiiemo vladiku, on Ce kod nas imat vrlo dobru
lrlaCu. Dobit 6e iz Moskve od bogataBa detiri
clobra bjelca, na kofih Ce se vozikat, i drugog
nurogo Bto5tn z,a, njegovn llotrebu, a imat Ce plaCu i od Austrije, koja nije protivrra, da. mi imamo vladiku, al javno u tom poslu za nas neradi, itd. fT dugu razgovoru upitaju BoBnjaci kaIudjere:
U denr je osobita razlika, gospodo,
tog stalov.ierstva ?
neCemo njihova vladike

tr{i se krstinro sa tri prsta, a ne kao

katolici ! odgovori5e
A

med.ju ostalim.

zaBto se klstite sa tri prsta i koja je

dogma ? upita$e BoBnjaci.

- svetinja i
n tom

-- Dogma nije. al mi to dinimo nrr uspomenu sv. Trojice, narlalje I jer str tri cara clo$la
poklonit se rodjerrornu Gospodu i jel inra u nas
ikona llogorodidina ,rd sv. Luke slikann, na ko.jo.j Gospod Hristos sa tli plsta rrtrlodour blagoslov dieli.
IIoZe li se tko, gospoclo, plekrstit s tri
-

plsta brez

iake

zapitaFe na, posliedku BoS-

niaci.
lWi ovako, a vi onako, a clobr.o ie obadvoje, pak nek se krsti, kako je tko uirio i kako

ga je volia. Nego vi brnCo Bo3njaci okrenite se

i radite, da mi imademo vladiku, pa da ga povedenro u Bnkovinu, r'elcoBe kalud.jeri.
tsoinjaci znnjuC za vladiku Ambroziju, koji
je god. 1837. od. patrikane zakupio nritropoliju
sarajsku za 300 kesa (oko 15.000 for.), odlude
jinr ovoga predloZif. Arnbrozija je priie polazka
u Bosnu morAo pozajmit novce od bankierrlh earigradskih, ter jih je poloZio patrikani. Al rnt
nebi sudjeno za dugo bit u Bosni nritlopolitom,
jer se god. 1840. sarajski Tulci pobune proti
veziru Vegiih pasi i dne 15. kol. dod.je do boin kod sela Viteza, vezft bude iadi i ponrl:rti
Sarnjevc.e. Poslie toga 'Iutci, kriCani i hri$C:r,ni
poialju trribe protiva nasil.iu vezirovu,, i otaj
bnde dignrrt iz Bosne rr Caliglad, gdje je tnZio
vladiku Ambroziu, da ie bio u bnni sa sar.aievskimi 'Iurci. Vlada dakle turska nar.edi patriar
hi tanariotskom, nek orlnrrrh Anrblozijrr iz Bosne
digne, a dlugog mjesto njega nek namesti u Sarajevu mitropolitonr. Tinr je dinonr Anrbrozija izgubio sarajsku nritropoliiu irnajutli velik dng na
vratu. !rlo je siromaSno Zivotario imajuC za stan
nrt'adnu sobicn od dva hvata dnZirre a od lrvata
Silirre, a pla,Ca mu ie iz llatrikane da,r'ana na
rnjesec po dvie stotine groSa i tirrr sc je nrorao
ln'anit i odievat. Bc$rr.j:rci su se s niinr poznava-

45

44

li, te poslie onog r.azgo\zora s knlntlieri odu oni

k Arnbroziji, pa nm ka.Zu, kako mu se ie izne-

nada sreiil nasmiiala, sanro ako .in hCedne prihvntit i poCi u Bukovinu, Anrbr.ozi.fu bia u stanju, u konr, Sto reknu: mudno Zivit, a Zno nmriet,
te on odgo'r'ori:
Ja bih iBo u Bnkovinu, al mi je te5ko
- pleobrnut.
vieronr
Ista, je vjera i kozaka i Grka, i jedni i
dlugi se sfl, tri prsta krste, odgovori3e BoSnjaci.
Poslie nrnogog razgovort rede Anrbrozija: eto
Cu idi, kad nre sleCa zove u Bnkovinu. Tako bi
jedna polovina posla gotova bila,, al nrrt druge
nezgode, kako Ce se putni list dobavit Ambroziii, buduC tla, svakonr, koji je grdke vjere, najplije treb* izrradit na patr{kani pisnro, po kom
Ce mu turska vlada dati pntni list. al kad bi
patrika,rra tlozrrala,, da Ambrozija hoCe otiC u
drugo carstvo, bneila lli ga u mrak, iz kog se
nroZda do smrti izbavio nebi. Al se i tom najde
nadin, pa Ambrozija clobio .putni list od turske
vlade, preobnden ode na parobrodn preko Varne
Rusinka u Bukovinu. Al kad patrikana saznade, koiim je vjetrom i knd .je Arnbrozija otiBao, mal da nistr BoBniake" na mtrke stavili.
Sacl dujrrro koiu o imenu ,rBunjeuac.' Povjestniea kahe: knd je car grdki tr'okas earevao'),
tacla ie rr Oarigradu bio patriarha Ivan, a u Rimu bio je papa Glgtl1 r'eliki. Ivan dakle pode
ozbilino radit, da se on, a ne rimski biskup, ili

t)

Gorl. 602.

papa, zove sveobCi biskup, ili patr.iarha. Ovonru

se zahtievanju Ivana..patriarhe car Fokasr prelntla je bio. zakleti neprijatelj Rimliana, Zestoko
protivio i naredio, nek se rinrski biskrrp pr.izna
i Stuje za obCeg biskupa s\zega kr.SCanstvn, a
ovo je bila velika nvred* r'edenom Jvanu, te on
naredi kod sljedbenika grdke crkve rr slovinskih
ch'Zavah, neka se svagde glasa, da njega priznatlu za sveobCeg poglavicu hrSCanstva, a ne
rimskog papu. U to doba Grgur nmre, a nasliedio ga Bonifacius f. a ovog' naslietli Bonifasius II,, a, ovog papa imenom nDeus deditu I
ovaj poslje tri mjeseca urrrre, a nasliedi ga Bonifacius III. Tog vremena, koji su grdkog patriarhu priznavali za sveobCu glavu sveg:a kr5danstva, zvali sn one, koji su priznavali rinrskog
papu za sveobCu glavn nBonifacu, a oda.r'de doBlo ime nBunjevacu t. j koji sliede Bonifaeija..')
Tonru njeSta slidna nalazimo i u Bosni, naime,
krSCani hli5darre zovu ,EfeZianci', t. j. sljedbenik Marka od Efeza. I vlastitost jezika doknzuje, da ime Brrnjevac nije oil rieke ,Bune.,, k:lo
$to se dovjek n. pr. otl Bosne tieke zove ,, Bo5njak", ili tsolninnin I od Sprede rieke, Spredak,
ili Spredanin, otl Save zove se v.ietar Savac, ili
dov.jek Posavacr ili Posavljak. Osim toga poviestnica kaZe, da su z^ njegtlaBnjih pr.ogonstva iz
Bosne, Hercegovine i Racke (Raseija) pomie6ani
hriSCani i klBCani bjeZali u zemlje kmne llgart Buclui od

imena oBonifaciusac dolazi tme

to ime topographsko nego *viersko.u

"Buujevac"

nije

46

ske, pa ipak nigdje i nitl<o nezove lrliida,ne ,Bznjeuei". nege sflnlo klSCa,ne, :l ovirn su jilr irnenorn l)l'ozvnii lrri$Ca,ni za potugu, kao Bto su iih
A.
lrrozva,li i ,,Sokci.4
I kao da, je od vrenrena pape Grgura velikog irne Grg'ur (Gregor, Grigorije) kod slovinskih Jrri5Cnna onrlznulo, pa oni tog imena ne
rradievajn svojoj djeci. Patre lrri3Cani medin sobonr, da, iedan drugoga pornii: rel<nn: Grgo
grd.jan iziio pled Bogzr,. A btrduC da u oZujku
ol<o Grgrrleva obiea,iu bit veliki vjetrovi, hri3iani ptopitkuju: ka,da Ce orro bit sokadki Glga?
opak je oil, vavjek pu5e i zlo vrierne donosi.
lVledjutinr duti je kod Grka irne Gligorije. ;rade
prife njekoliko godina bio je u Mostaru vladika
Gligorije.
God. 1617. Ahrneta nasliedi niegov sin Mustafn f. Kod ovog se potuZi$e redovnici bosanski protiva njekinr, lco.ji jirn dine nasilje i otimadinu, te zanroliJe fermAn, koji jim dade i uplavi ga na sve kadije, a sadrZaj mu je ovi:
,,Kacl ova.i ferman prirnite, znajte, da je
nanrjestnih Osman efendi, posla,vii pisnro na previsoku vladrr, javio: da sn duhovnici ovog fernlana llokazzr,oci javili nlu" ovo: prenrda je nam
od pokojnoga dobitnika cara Mehnreda sjajnim
ugovorom dopuBCeno, da nam ie radi pro-Sevine
po svih carsl<ih sLr,vnih drZava slobodno putovat, konje jahat i kad putujemo kroz pogibljiva
mjesta, rra gl*r'u kalpak stavit, pa i kabanicu
nalodnu na se rnetnut. Medjutiru njeki iz pohlep-

47

nosti, dn, se obogate i lragrabe novac&, n torrr se

retlovnikom protive. Dakle, ako je to istina,
butlrri da je protivno carskonr ugovolu i car-

kinr dosad izclanim f'ermanom. kcr.ji slobridu felrnana Stite, vi se kadije od takvih protiv$tiua iuvajte, pa i drugim zabranite, da nerrdine neprav-

de i uvriede. Ovako znajte itd." Pisano g. h.

1025. (p. I. 1617.) Ove je godine }lustafa bio
razca,rit, a nasliedio ga blat njegov Osurtr,n.
God 1618. car Osrnan, sin Ahrrretor', cirn je
stnpio na priestolje, zaiska5e redovnici od njega,
fermarr, moleii, da potvrdi sve povl*stice u prijainjih fernranih pobiljeZene. Car njihovu nrolbu
ttsli3a, pa nrjeseca gjenrazill evvel god. h. L027.
(p. I. 1618.) izdacle ferrrran i upltr,vi na vezira
budirrrskog Hasan paJu, na heglerbega Tenreivar:r i sve kaclije, koji se nalaze u pokrajirrah. Tinr
fernranonr car potvrdjrrje feruuur, koji je njegov
otac Ahnret retlovnikom dao, pa, i sve ostale fermane prijaSnjih vremerla redovnikom poclieljene.
Za carevanja Osuranova llorezrrici (tefterduri),
softe, janidari i dlugi zlikovci rrznemirivahu red.ovnike, zabraniujrrCi jirn, dtr ne sakupljaiu puka
kr3Canskoga u nrjesbu, gdje bi hotili misu govoriti i evangj.lju kazivati. A Kad gdjegod pogine
kakvo deljade, pa rnakar se i utopilo, ili se od
stucleni snrrzlo, il ga glour ubio, tada kadija izgoni, da mu se krvarina plati, pa i neiztraZujuCi od Bta je deljacle pogirrilo, poprieko navaljuje
globu ua onog, koji je vlastnik mjesta tl konr
se mrtva glava naSla. U takvih su zgodah pre-

48

velike globe Ttu'ci na i'edovnike navaljivali, pa

makar koliko daleko od niih krvarina se ptidesila. Sto viSe, zlikovci bi od nrilostinje, koju su
redovrrici sabrali, da uzmogrru Zivotarit, poklon
ili darovinu sebi izgonili. Protiva svirn ovim nepravdam redovnici su se caru potuzili i poizkali su felman, da finr bude obrana suprot teZkom
nasilju. Crr,r je dne 26. mjeseca Babana godine
h. 102tJ. (p. I. 1620.) izdao ferman i upravio
ga rra Skender paBn, zapovjednike sandzaka
sve kadije u pokrajinah, i fermanorn ie ozbilino zabranio, da se unapried niied.na ne-

i uasilje ne bi udinilo redovnikom.

Ovdje iu u duljem progovorit o krvarini, ili upnrvda
bojstvu.

Tulci obiCaju rieh gdje je nleB(, tu je i

,defstt, i kaiu, da se tuko u Seriatu piBe, t. j.
gdje deljade pogine, ondje neka se pregleda i
iztlaga udini vrhu podinjnog uboistva. I)akle
Turci znaiu6, da gdje ie ,,leSu, tu je i ,,CefS,,,
a za ovaj obavit valja da dojde kadija ili koga on poialje, a s njinre niekoliko izjelica a ove
dodekat, nahranit i putbinu kadiji, koliko zai$te,
mora platit oni, tko je vltrstnik mjesta, na korn
je nrltvo deliade na5usto, a koliko Ce krvarinu
zasje6, to 6e istorn kadije kasnije kazat. Radi
ove nepravedne osude koliko put se je ddsilo i
na koliko rnjesta, da oui, koji fe oil llije Mdo,
a od Iliie Ilija postao, i dim je tim postao, omrzlo mu je ra,dit, pa drZi, da se je stoga i poturdio, da ne rnola radit, nego da oil krFCana oti-

49

majuCi, more i mola Zivit. Poturdeniei dakle videCi, da kr$Cani radeCi imaiu viie nego oni, izumiSe, kako Ce od poiedinog ili oil ditave obCine
kr3Carra oteti i posvojiti giljegoil dobar pa5njak
ili plodnu oranicu, ili kosnicu, ili Bumu, il ditavu planinn, a to je sve ostalo krSCanom od vremena krBCanskih vladara u Bosni. Izurisliv dakle poturtenici, kako de jedno, ili drugo od redenih posjetla dobiti, najdu na ieclnom, ili drugom mjestu dovjeka kr6Canina, ili ciganina, pa
ga ubiju i odnrah isti ubojice pohite kadiji i kaZu, u tour i tonr mjestu pao je leB (mrtva glava).
aide dakle dragi efendija, pa dini Ceft (iztraga).
Jadni krBdani premdtr znadu desto put i ttro je
ubio dovjeka i porad Sta je ubijen, ipak da ne
podpanu pod stra3nu globu krvarine, premda
bolnim srd.cem, ipak reknu preil kadijorn. krvarina .ge niie desila u naSem meiaSn. Ovo Poturice jedva dodekaju, pa kadija upi$e, da rnjesto
u kom se je krvarina pridesila, nespada na obdinu kriCansku, nego je vlastitost sela trrrskog
n. pr. JuBida, JaBaroviCa itd. i potnrice s malim podmaZu kadiju, pd) on osudi po ikvarrr (izpoviedanju) kr.$Cana: ono mjesto nije njihovo.
Na ovaj naiin tolike i tolike zemlje oranice, kosnice, Eume i ciele planine izotimali su poturice
od krBCana u Bosni i Hercegovini. poturice bosanski i hercegovadki nit su doselili iz Azije, nit
su odkle donieli zemlje, a nisn oni ni od plemiCa bosanskih (malo jih, vrlo malo takovih ima)
potekli, nego sn redenim nadinom mnoge zenrlje
I

5t

50

od krBCana pootimali, a kad bi se to hdelo iztraZiva.t i propitkivat po cieloj Bosni, lasno bi

se posvjedodilo,
Car Osman II. joB je izdao ferman dne 29.
nrjeseca gjemaziil evel god. h. 1030. (po L 1621).
i upravio ga na kadiju fojnidkog, a u njem se
piSe, da su se redovnici saurostana fojnidkog potuZili. kako su sagradili tlvie gostioniee za putnike, u kojinra ove tlodikajn i lrrane; pa buduC
da toliki se putnici u iste gostionice navraCaju,
koje retlovnici hla,neCi, sami osjerornaBiSe tako,
da jedva Zivotare. Radi toga redovnici mole, neka dva kmeta, koji su nastanjeni na crkvenom
zenrlji$bu, sarno obidajntt daCu carskoj blagafni
daiu, a od izvanredirih poleza i tereta, neka su
prosti i izninrljeni. Car dakle usli5av molbu redovnika, fetnranonr zapovie,ila, nek redena dva
kmeta, dokle bndu na crkvenskom zenrlji5tu, ostanu prosti od. izvanrednog poreza.
God. 1622. pobune se Janidari suproC mlacljanomu ca,ru Osmanu i zadave ga, ter iste godine zacare Osntanova bratzr inenonr Murata IV.,
od koga su redovnici odmah poiskali ferutan, i
car je izdao ferman i u njem potvrdjuje carski
ugovor s retlovnici po cartt clobitniku Bosne
sklopljen. Ferman je upravljen tra vezira bosanskog llehnred paiu. Isti je car izdao dlrrgi ferman glede biskupa bosanskog Totne IvkoviCa;
sadrZaj je ovog fermana na cfu'ugonr nrjestu stavljen. 'fredi je ferman Mulat izdao i upravio ga
na sve kadije bosanske, a u niem se piSe ovo:

plinrite, znajte, da su
"Kaduovaj fermanvaSe
redovnici poklajinah
oblasti stanujuCi s
pisnronr dovieka poslnli i plijavili ovo : Poslje
osvojenja Bosne nedobitnim earskim oruZjem, mi
smo u dolanri, pod kalpakom pripasav sablju i
druginri, koja su ovim slidna, providjeni bili, mi
snlo na konjih i sa slugami kroz sela prolazili I
a sad njeki dinovrrici i drugi proti starom obidajrr, proti carskom ugovoru i svetirn Fetvama
pa isti kadije, njihovi namjestnici, nadziratelji
carine, spahije, snba3e i Janidari, l<ad putujerno,
naSu prtlj*gu.i naSu sablanu milostinju prirneCu,

pa i otimaiu od. nas. Tako, kad od nas koji

umre, niegovu ostav3tinu sebi gr.abe govoreC:
Tko neinra svoga baBtinika, toga baStina ide u
carinu. Kaztrt se nemoZe na koje nas rnuke s tiern
stavljaju. IJsljerl poniznog prikazanja, ja usliBav
njihovu molbu, za,poviedam, ako se stvar tako inra,
kao Sto je prikazana, da se u njihove stvari nitko nenrieia, bili oni sarl u prebivaliStu, ili na
putu, a tako isto i u ostavStinu poslje njihove
smrtil i ako bi se tko u njihove poslove hotio
mieBat, vi nru to prepriiedite. Ovako znaite itd.
. . .(' Pisano mjeseca Regjeba g. hegjire 1082.
(p I. t 623.). Murata IV. nasliedio je g. t6}g.
Ahrnetov detvrri sin lbrahim. Car.evao je 21 godinu. Za cielo ovo vrieme nasrtali su protivnici
kr3Canski ua redovnike, svakimi jih laZmi potvaraiuC, globeC i na svaku ruku uznemir.ivajuC. Glavni su protivnici bili kadije, ulerne (dlarrovi suda), hodze, softe, poreznici, car.inari, Ja4r+

52

nidari. a svi

53

ti

zlikovci veCim dielom bijahu potrrrdeni BoSnjaci, ier Anadolskih Turaka nit ie
bilo u velikonr broju u Bosni, nit sn bili tako
lukavi, tako kivni i zlobni na krSCane, kao kleti poturdenjak, crni izrod maike domovine I a to
su veCinonr bili selski izturdeni goliSi. Redovnici, da odbiiu ove gladne krpelje, da jim krvcu
neposasnn, kao Sto prije tako su i sad u svakoj
stiski i progonstvu zaiska,li ferman od cara Ibrahima. Za dvadeset i jednu godinu niegova vladanja dobi$e Eest fernrana, osim onog sedmog

fermana, koji ie bio dan Tomi PilaBu i o kojem sam veC govorio. A u svih fermanih nalaze se trrZbe, koje su redovnici sjajnoj vladi bili
predloZili, p&k ptanra tuZbanr sastavljeni su i
fermani na obranu redovnika BnduC su
tuZbe u svih ovih fermanih skoro ieilne vrsti,
to Cu, mimoiSav ostale, spomenut samo ferman
upravljen na katlijn saraiskog. Evo Sto se u
njem veli:
,Kada ovi {erman primiB, znai, tla je nanr.iestnik fojnidki DelviB efendi, hojeg znanje neka se uznrnoZi, poslav pismo javio ovo: DoBav
duhovnici {ojnidkog samostana na sud potuZili
su se, da ie erkva niihova i sanrostan veC odugo vrenrena poharana i blizu je, ila se sruBil pak
su zanrolili, da jim se popla\ra po statotl clopusti. Radi toga oviem carskim fermanom zapoviedam, aho je istina, Sto je prikazano i ako je
crkva prije osvojenja Bosne sagradjenar a ne
poslje, dakle ako je posve drevna, da se njezi-

no popravljanje nepriedi, al popravci nek se udinu samo na potrebitih nrjestih i to sarno ,daskomu; uiedno nek se pazi, da se crkva ner&zmakne dalje n6 Eto ie prije bila, i da se nebi
$togod kamenom ili zeml j om popravljalo.
Ovako znajte. . . .n Pisano nrjeseca Muharema
god. h. 1050. (p. I. 1641.)
Onaj ug'ovor', koji je osvojitelj Bosne car
Mehmed II. sa redovnici sv. Franje bio sklopio,
nije nikakva opovlastica.. (privilegium), nego ie
tvrdi i stalni ugovor, ili pogodba med.iu carem
i redovnici udinjena, po kojem ugovoru ostaju
redovnici, crkve, sanrostani i dobra njihova u
podpunoj slobodi. A da se ovaj ugovor obsluZi

uzdrZi. car se dobitnik vlastorudnim pismom

obvezuje,
pade, kao $to se vidi iz ngovora,
car je tlobitnik
na obsluZenje i vr5enje redenog
ugovora obvezao sve svoje nasljednike, sve zapovjednike, sve dostojanstvenike, sve velikaie i
vas prosti puk i to donle, dok budu redovnici
vierni i poslu5ni visokoj, carsko.i vladi.
Al nut ljute rane !_. . Kako se s vrenrenorn
sranrotno iznevjeri.ie toj pogotlbi car.ski liudi t. j.
zapovjednici, pa5e, kadije, poreznici itd. Al uzmenro li stvar zrelije i o5trije promatrat, to moramo priznati, da su prekditelji tlgovor.a ne pravi Turci, n6 ba$ poturderrici bili i to na5a krv,
naBe domovine sinci, lloBnjak i llercegovac. I po
svoj plilici isti onaj Chosrev, o kom suro veC
govorili, bio je jedan od onih potnrdeniaka, koji
su se bili poturdili za vrieme osvoienja lJosne.

55

54

fz onoga,, Sto je

sa,gradio glasovitu dzantiju i

je
rnjesto Sara.jevo d.obilo novo
sera.j, od kojeg
inre,, zabaciv n zaborav staro ime ,Vrhbosnett,
dini se, kao da je Chosrev ljubio Bosnu kao
svoju domovinu i hCeo, da mu donrovina bude
ugledrra, ai ne kao kt3Canskn,, nego kao trtrska
drZava. Pak racli toga bai izsiede u Bosni gosporlu krSCansku i sve je silom nagonio, ria prigrle tursktt vjeru.
Car Sulejrrtan zavladao je god. 1529. a iste
je godine i Chosrev beg bio beglerbegom sandZaka bosanskog, a fertnan iste gocline svjedodi,
da ie u Sarajevu bila ,,Sudijau (hrrCumet) i kadija je stolovao u Sarajevu . . U ovo vrieme
zabaci Strrajevo staro ime nVrhbosne.u
Sto *" vi5e turhovanje Siri po Bosni, to vi5e zlikovci puturice crkve i samostane pale, ruSe,
ili u dzamije okreCu, krSCane, sveCenike i biskupe progone, globe, u tamtrice zatvara,jtt, ubijaju, ili Zive na kolac natidu, koji Zivrt iznesu
glavu, ti se brez kuCe i kuCiita prebijaju po gudurah, po Eikarjtt i .lpiljah I desto prtt u opanakah, u otrcanih haljinah prolaze i obilaze nr.iesto po urjesto, svucl braCn jednovielnu sokoleC
i bodreC, 6u u vieri ttztraJu, da ratlje i smrt podnesu, nego li vjerotn prevrntl. Sva ta progonstva pretlpili su redovnici sladko i volino, sarno
da kr$Cani nepredju na vjeru Muharnedovu. Ztrali su redovnici dobro,, da netna barem na blizu
vlade krSCanske, koja bi Turdinu doviknula :
Stani! Nedini tako, n6 ovakolu Pa zbilja tako

je i bilo. Mletadka je bila

osnaZila, al nife bila

vrstna mjeriti se s Tnrdinom; u destom ratovaniu iztloSila se, onemogla. Kraljevi hn'atskougarski bili su desto put prisiljeni zlatom mir
kupovat od Turdina. Fraucezi su bili jaki, al
koja korist, kad eno Franio I. krali francezki
uglavi s (larem Sulejmanorn goil. 1527. zajednidki nrir i prijatel.istvo.
ImajuCi pri ruci rlg'ovor carski, u svojoj nevoiji, u svojih nezgodah nepreosta redovnikom
drugo van se tuZbom i molbom obratit na visoku i sjajnu vladu, a cari su jim vavjek na
svaku moibu ferman davali, al od fermana slaba, a desto ba$ nikakva pornoC bila. Evo za3to
. eesto put su se redovnici potnZili proti nasilji ovc'ga, iii onoga kadije, a fernran bi se ipak
poslao tuZenom kadiji; sad bi dotidni kadija, poslje fermana joB sto put gorji, no Sto je ikad
prije bio, ff ferrnanu nijednom nerna naznadene
kazne, iii pokore. koja bi stigla svakog prekrEitelia fernrana, nego snmo stoji: oOvako znajte i carskonr znamenju posluh i viernost izkazite. '(
Kad se uzme u obzir, koliko valja platit
svakom efendiji, koji molbenicu na cara napi5e,
pak koliko opet valja poloZit carskoj kancelariji
za izdani ferman, to se onda moZe lasno svaki
uvjerit, da su redovnici golerne novce izdavali
Turkorn nabavljajud fermane u obranu svoie
doiakoinie slobode. A sve te novce snbirali su
redovnici od svojih siroma6nih jednovierrrika.

57

Otl

jali, globili i zatirali, crkve i

kao 5to se moZe uvidit iz onog, Sto smo

do sada rekli, carevi su redovnikom davali oblast, da mogn slobodno pntovat po svih catskih
pokrajinah, da mogu evangielie kr3danorn navjeSiivat, da mogu kalpak, kabanicu nosit, pa i
sablju pasat, da nepladaju nikakvih daCa itd. al
nut ! gdie se raili o podpunoj slobodi i javnom
$tovanju vjere, to jest, o grailjenju hramova, pade rregladjenju, nego samom popravljanju, tu
redovnici nisn imali skoro nikakve slobode. TA,
koliko se crr Ibrahim hapa i uztrndaje dati Bamo potrebitu slobodu za popravlianje stare i ohrclane crkve u Fo.inici, pa u fertrtanu redeni
car zapoviedu, da se crkva, ako je prije osvojenja Bosne (al ne poslie) sagradjena, uroZe popravit, al brez svakog razprostranienja i u tom
popravljanju neka se niBta nestavi od kamena,
il od zernlie, nego gdje na krovu prokisuie, da
se moZe staviti drveni ptovladak, ili tlaska.
Svaki je sultan ujedno i kalifa, to jest, vrhovni poglavar turske vjere, pa kacl se Sto i5te
glede slobode, Btovanja vjere klsCanske, tu on
pita .iejchulislama, vierskog nauditelja, pa kako
ovi po Fetvi odsudi, tako se i u ferman napi5e.
A zna se, da svaki Eejchulislam, hodze i kadije'
koji se hvalisu, da jinr je u rukuh kiiab boifi,
misle, da bi, podieliv kr3Canom ma najmanju
slobodu v.jere, uvriedili, ponizili i pohulili svetca
Muhameda i njegovu vjeru. Goleme li razlike
medj priia5njimi gospodari i osvojitelji -Bosne i
sadasnjimi ! Onda3nji su osvojitelji krsCane ubi-

samostane palili i
ruBili, zenrljiita kr5Canska ba5 hajdudki otimali :
a sadasnji? Sada5nfi osvojitelji i istim ubojicam
cesarove r'<rjske praBCaiu, sve dZamije, sve
uiione i ,posjede jim netaknuteu ostavljaiu, nepitaitrd jesu li posjedi ,rpraued,no" ili nepravedno stedeni: Sto 'r'iSe, ostavljaju jirn i obiiaje

u svojcrj pnnanosti, mi kako ti obidaji bili

i nevalj:rli, ur}, kako bili u oprieci ne samo
s vjerom, no i s prosv.ietom krsCanskonr.
Ele tko drZi pretl odinrzr progonstva i na-

silja turska, duditi se neCe, 3to u cieloj Bosni i

Hercegovirri sve do god. 1852, nebijaBe viBe no
tri samostana i to u Fojrrici, Sutiskoj i Kre5evu

,l

It

. . . A i to su bili samostani slabe gradje; uz svaki samostau bila, je i crkvica, slabadka. onizka, onrradnal a u okolo sarnostana i crkvice sterala
se brestova Suma, da nebi ove kukarare sgrade
Turkonr u odi udarale . . . JoE je bila jedna crkvica, u Podmiladju sat jedan idu.J od Jajca niz
Vrhbas, a jednu je bila ocl kamena al mraina,
i uzana u VareBu . . . {a zvonik i zvona nije rritko srnio ni pornislit . . Sanro u Sutiskoj ostala str
zvor.a od sttrrina rr ctkvi, najveCe je sto funti
teZko, a na jetlnom zvonu rrzrpisana je godina
1595., a saljeva,no je u Budimu, kako to pismo
na istom zvonu svjedodi Zvona sutiska bila
su stavljena pod krov clkve, a i VareSaui imali
su zvono od petdeset funti, pa su to zvono stavili pod krov crkve, al skupo jih ovo stalo, jer
su vareBki katolici toliku globu platili, da kad

58

bi zlato u globu dano izmjerio, zlato bi zvono

teZinom pliteglo.
God. 1649, poslie snrrti Ibrahimove sjeo je
na priestolje niegov sin Mehrned IV. i carevao
do god. 1687. Za vriente svog'a vladania izdao
je deset fermana u obranu misnika i redovnika,
proti nasrtanju ljutih protivnika. Prvi ferrnan pisan ie glecle biskupa biogratlskogr a bosanskog
adminisbratora o. Mate tseuliiCa. SadrZaj ovog
ferrnana *trlvljen je ondje, gdje je pisano o biskupih. Otl ostalih felrnana navesti Ctr samo one,
gdje je pisano. Bto u drugih nenra. Takov je
jedan ferman pisan nrjeseca mnharema god. h.
10?3. (p. I. 1661.), a upravlien je na sarajevskog kacli.ju Suleiuran efendiiu:
nek ti je znano, da si
,,Kad primiS
ti nedavno slavodobitnom naBeur taboru predanom spc,nreniconr ovo priiavio: I)a su se sveCenici crkve u Fojnici, Kre3evu, Visokom, Olovu,
SutjeBkoj, Ranri i 'frrzli do5av na sud, potuZili,
da se od nekoliko godina suproC carskotn ugovoru, koji ie s redovnici zahletvom velikoga i
jedinoga lloga bio utvrdien, i suproC carskim
odledbam potl imenom,pregledavanjau (te{tifeme) crkava svake godine velika svota novaca
od njih izgoni. Usljed toga prijavljenja pa i radi
toga 6to su glidna plegledarrja ct'kat'a po svih
nrojih dobro uledjenih drZava zabrarrjena, zapoviedarn dakle, da se suproC orlonl, na slavu prevelikoga Boga, udinjenog ug'ovora i suproC bo'
ianskoj (turskoj) vjeri i carskim odredbam, pod

59

opakom izlikonr .,pregledavanja erkavau nikakov

novac niti i3ta drtrg"o, ttril samo li6 zalogaj od
redovnika neiziskuje. BtrcluC da stt pregletlavanja
po svih nrojih drZavah zabranjena; one, koji bi
jo5 hCeli uznernirivat ledovnike proti mojoj ovoi
zaliovjedi, vi pobiljezite i nrerri jih prikazite. Ovako znajte. ." itd.
Za cara l\Iehrneila lV. biesni Turci g. 1658.
poruiiSe crkvu i samostir,n u Sutjeskoj. Ovu crkvu i samostan god. 1664. redovnici iznova sagradiBe kupiv dopu3tenje gradjenja za velike
rlovce; da je crkva iznovice sagladjena, svjedodi nadpis u zidu stare crhve: ,,Hoc monasterium
Minorunr Baptis. I)omni clicatunr a. 1658. solo
aequatnnr reaedificalunt PP. Sutiscae a. 1664.
sub guardianatn P. Fr. Michnelis BreZanin assistente R. P. Stephano Glunriii*
Al niesu
reclovnic.i uZivali pol<oj u reienonr saurostanu,
jer god. 1685. zapali5e 'lurci s nova, s:r,nrosta,n
i cllivu. (
God. 1664. bio je nn, -Bosni vezironr neki
Ali paia, 6ovjek vllo. dobn,r' l)r'?rn)a krSCa,nonr,
pa za njega su klSCarri na, ruSevinah starih santostana u Srebrenici i Kreievu llove sanrosfane
pogradili. God. 1666. baS u oii velikoga detvr.tka izgori nesleCour samostan u Fojnici'.)
Nije dosta, Sto su trpili redovnici od kaclija poreznika, suba5a itd. veC ovanro jih stali
joB ZeSCe plogonit i grdl<i patriarhe, hoji su svu
ponrnju rrloZili, da krBiane, pa i ledovnike po.) e"*povi6, Cat. Prov, Capistr.

61

60

u to ime dotlie god. 1661. grdki patriarha iz Carigrada. al se proti niernu podigoSe
hri5Cane,

krFCani, pal< pomoCu svo.iih gospodara Turaka

zaCeraBe ga onamo, odlcud .ie tloSo, pa i ovo se
nije moglo obranit brez velika tro$ka.

Gorl. 1662. redeni patr.iarha i opet dodje

namierorn ne sa)no prisilit katolike, da mu harad daju, k6 i HriSCani, neg'o takod.jer., da se
pnlrriste. Dolazed patriarha iz Cariglada svrati
se u TemeBvar, gd.ie se je nalazio za tada Serasker (vojskovodja), iz Tenresvar.a dojde u Banjaluku, g'dje listonr ustadoBe kr5Cani proti njemu i
niegovo.i nam.ieli.

II to su bili nieki klBCani odledjeni, da idu

u Temiivar', a drngi uprav canl u Stanrbul i
ondje da se potnZe na nasilja i nepravde, ko.ie

jinr nana$u.iu

patriarhe. Oni, koji su doBli u TenreBvar', procljo3e zlo, ier iih izbiBe gole clu5e,
jedva se Zivi kuCi dovuko5e; ipak su krBCani povoljnu ocisudu dobili, t. j. . da se nemoraju u
niiem patriarhonr pokoravat.

God. 1669. nrjeseca oZujka zaleti se opet

patliarha grdki starorn svojorn narrr.ierom i Zeljonr. Bolba bila Zestoka sa obadvie strane, u
p6 borbe udari kap patliarhu i orr se srrrBi mrtav, Ijudi ga njegovi iznesoSe iz sudiSta. Jedan
njegov ponrodnik umre za osanr dana, a drugog
nru pomodnika izmjeriBe Turci udariv mu trista
Btapova po tabanih i oglobiv ga sa trista srebrenih talila. Al su i redovnici i krBCani morali

platit 'l'urkonr globu oil 3000 gtoBa. Bto bi

za-

sjeklo danas 1500 for.

IJ ovo vrieme bio je bisknp biogladski i
adrninistrator biskupije bosanske o. Mato BenliiC.
Njega su bili pozlobili hri$Cani kod zapovjednika tenreBvarskog. da u sv. vrienre pohodjenja od
klBCana sabire lrovee za paPu, pa ga stoga Turci u gadnu baciBe tanrnicu, u kojoj je 40 dana
danrio, dok ga nisu redovnici novr:i izkupili.')
Vriedno je da ovdje leknen, ito je prije
dvie sto g'odina o drZavi bosansko.j pisao o. Frane SutliC iz Valadina,, koga je stnresinstvo poslalo, da po klSCanskih kraljevinah izprosi nrilostinju za drZavn bosansku, koja se je nasiljem
TLrraka u tolike dugove bila uvalila, da su neki sanrostani nrorali Tulkom u zalog davati crkveno ruho i sutlje. Redeni dakle o. SudiC izdao ie knjiZicu u latinskonr jeziku pod naslovom
nPastor Bonusa i dao ju pocl tisak u lVlletcih
god. MDCLXXIX, u kojoj nredju osta,linr ovako opisuje sanrostane ch'Zave bosanske, koji su se
u Bosni i izvan IJosne.,za tada nalazili. Evo jih
dakle po ledu: Prvi sanrbstan sv. Ivana krstitelja u Sutiskoi iurao je unutri i po Zupah svega 50 t'edovnika, a dfiga 5000 inrperiala.
I)rugi sanrostan u Srebrenici blojio je unutli i po Zupah svega 10 redovnika, a d.eset
je pitomaca hranio i potludavuo.
TreCi samostan sv. f)uha u Foinici u nutri
r) Epitom, Provin. Bosnen.

63

62

po Zupah imao je svega 50 retlovnika, a dfiga

4000 inrl;eliala.
eetvrti samostan na po$tenie ts. D. Malije
u Olovu brojio je svega 56 redovnika, a dugovao 8000 imperiala. Ova je crkva imala dudotvolnu sliku, pa su na dart svetkovine {Jzvi3enja Gospina dolazili kr:SCani ne samo iz Bosne
nego i iz Srbije, Bugarske, Ra$ke, Arbanije i

dmgih mjestn i d,udotvornoj slici podast izkazivali.

Na rnjesec dana prija svetkovirte plijavio bi se
starje3ina sa,mostuua paSi, a ovaj bi poslao dittve dopore Janidara, a do3o bi i kadija i s njime
dluge izjelice, toboZe da paze, da se nebi kakov
nered kod crkve dogodio, pravo reltuC dolazili
bi oni tanro zato, jer jim je moLao samostart
pntbinu plaCat i osanr dana dastit. Za ovo bi
vlienre izjeli po 10 volova 80 ovaca, a gEe
je drugi troBak orl njih i njihovilt konja potro3en

Peti samosta,n st'. Nikole u Visokom, koga,

je njeki poboZni Mihovil OstoiC god. 1450. vlastitirn tlolkom bio sagradio, al buduC je crkva
onralena bila, to su ju redovnici tnalo razplostranili, a zlobni Turci i crkvu i samosian poruBi3e. Kad. su pako redovnici Turkonr poloZili
1000 mletadkih dukata, tad smjedoSe clkvu i saurostan opet tr Visokonr sagradit, a sanrostan sagradi5e god. 1670. dobiv na poklon od Ivana

II.

kralja poijadkog 10.000 imperiala. Isti sanrostan brojio je god. 1679. svega 30 redovnika, a dugovao: 3000 inrperiala.

Sesti saurostan sv. Katar.ine . . Ll Kreievu

br<rjio je svega 40 redovnika i 20 pitornaca.
Setlrni sanrostan bl. d.i. Illarije ,,Gr.adov vr.hu
Ka,d su 'lurci god. 1523. ponrSili saurostarr u
Zvo niku, kojonr su sgoclour ledovnika 'fadijtr
Ziva na kolac nabili, koji ie ujedno bio i vratar samostana, onda su se redovnici preselili u

,Gornje Solia, al s iiir i odavde Turci pr.ognali poru3iv jinr samostan I sad na nrolbu njekog
grofa Sidiusa dobiSe od cara Sulejnrana dozvolu,
da rnogu sagratlit samostan nredju dvjema Solirrra u mjestu Gradov vrh zvanorn i god. 1541.
zbilja ga sagradiSe i u niem se nastani5e, God,
1679. ovaj samostan brojio je unutri i po Zupah 40 redovnika i 10 pitonraca.
Osmi samostan n Dolnjih Solih inrao je 10
ledovnika, a dflga: 4000 irnperiala.
Deveti sa,mostan sv. Iliie u }fodridoj god.
1679. brojio je 10 redovnika, a dugovao: 3000
imperiala,.

Deseti samostan sv. Petra

Rami brojio je

30 redovnika.

Iz

ovog se vidi, da je u Bosni god. 1679.

bilo 10 samostana, redovnika 266, a pitomaca
po samost nih do 40. Pitomce bi stare$instvo na
nanke u Italiju slalo. Retlovnici su imali duga
38000 impeliala, pa radi toga hodao je redeni
o. tr'rane SudiC po Belgiji, Iraliji, Burgundiji sabiruCi nrilostinju, nebi li se reclovnici tolikih dugova oprostili.
A jer se je u isto vrieme bosanska redov-

64

Gir

nidka drZava i izvan Bosne po Dalmaciji, Slavouiii i Ugarskoj prostirala, to .je imala po Dalnraciji sanostane i to u llakarskoj, Zaostrogu,
Iurockom, Sibenikn, Visovcu i Sv. Krizu. IJ cieloj Slavoniji bila su za tada samo dva santostana i to sv. Augustina u Velikoj i sv. Antullrl u
Na5icah. U Ugarskoj u tsudirnu bila ie resiclencija, a tako isto i u Biogradu u Srbiii. U isto
vrieure imala je drZava reilovnidka tri svoja biskupa i to bosanskog, biogradskog i urakarslrog.
fmala je 150 Znpa, 200 crkava i 500.000 katolidkih duBa. Tako redeui o. Frane SudiC iz Yaradina pibe u svojoj knjizici ,Pastor tlonus.4.
Ele kao Eto rekoh, bilo je god. 16?9. 10
ganrostana, a redovnika 266. Tz ovog se lasno
vidi, da je u ono vrieme i katoliekog puka bio

velik broj u

Bosni.

Caru Mehmedu IV. malo se diniaBe, lto ie

imao carstvo na iztoku dalje od Mekke i Medine, a na zapadu dalje od bieloga Budimr.r,, pa
zato ga spopade nezasitna pohlepa dalje na zapad carstvo osmansko Sirit i u Bedu utvrdit svoje i svojih nasljednika, silnih osrnanskih careva,
priestolje i sjajnu vladu. Po nagovoru erdeljskoga poglavie.e Tekelije diZe vojsku od 300.00O
nonraka iz svih svojih drZava prostranoga carstva. Divlji dopoli Turaclije kud su prolazili,
svagdje su sve, $to je kr5Cansko, harali; poplieni6e i popaliSe crkve, samostane i biele dvorove,
Sto je staro i nejako bilo, to pobiBe, a mlaclo i
snaZno odvedo5e sobom . . . Tako stigoBe 15.

srpnja god. 1683. potl Bed. --- Obsiedali su ga

dva mjeseca al u to banu Sobjeski i sabrana

njemadka vo.iska i Turke poruziBe do noge I tu
pade 50.000 Turaha. 6to ostade. to kapu u da-

ke, pak bjeL brez obzira. Tinr porazom ponrrda

turski polumjesec a rogovi nlu se pode5e krnjit. . .
Poraz pod Bedom razgnjevi silno Turke, a
svoiu srdjbn stadoSe kalit na kr$Canih, plieneCi,
paleCi i ru5eCi crkve, sarnostane i dvorove.
Krvave dakle god. 1683. u Gradovrhu otlrubi5e handZarom biesni Turci glavu starje3ini sunrostana o. Bernardinur ft o. Luku Zupnika u
istom nrjestu Ziva izpekoie na vatri. God. 1684.
odsjeko6e glavu otcu vikaru u Modrieoj, a u
isto vrieme izbi5e salajevski Turci dvojicu redovnika po tabanih tako ljuto, cla sn obojictl od
udaraca unrla. God. 1685. nemogavsi ledovnici
progonstva Turaka viSe podnosit. osiaviSe visodki sanrostan). God. 1686. ubiSe Tutci o. Luku
.r'odonr iz Kre5eva, starjeBinu samostana u Srebrenici, a crkvu i sanrostan poplieniBe. Od tog
vremena osta sanrostan srebrenidki pust sve do
dana dana5njega I pad,e u Yisokorn i Srebrenici
nestade i katolika.
Iste godine ubiSe u bugarskom Vidinu iz

zlobe hri5Cani petoricu redovnika sv. Franje i

to 3. mjeseca studenoga').
Godine 1687. ne-

t) Ovi

itoiljode

u Staru Gradi6ku i ondje crkvu i

sagraili6e.

t)

Nocrologium Contus. Sutiscae.

sarnosta,n

66

:t

nrogud redovnici snosit progonstvo tursko napusti$e glasoviti samostan u Olovu i pobiego3e
KaSnje Turci poclbace vatru, te
preko Save.
samostan i crkva do tenrelja izgori, a tomu je
bio kriv Sefer pa5a ocl Crne Rieke, koji je od
crkvenskog kamena sebi konake pogradio.
Dakle u drugom vieku poslje pada kraljestva bosanskog izgrrbiBe glavu jedan biskup i
deset redovnika, a tri sanrostana bjehu opustoSena tako, da jinr se danas samo tragovi razaznaju, gdje su njegda bili.
Tko promotri, koliko su redovnici, uzprkos
tomu, Eto su imali pri ruci carske fermane, Blobe urorali plaCat, koliko jih je bilo pogubljeno,
koliko je bilo samostana i crkava opustoSeno,
lasno Ce moCi odmierit, koliko tek nevolja podnesoSe prosti ljudi kr3Cani, koliko jih izgubilo i
glavu i zgrade i zemlji5ta! . . . Silom jih Turci
naCera5e prigrlit tursku vjeru; od kr\&nslcih
sela postadoie mahale (obCine) poturica. Pa se
jadne Poturice nestide u sviet trubit : da su
oni potomci starih bosanskih plemiCa (!!!) . . .
llko Poturici vieruie, gorji je od niega ! . . .

Stanje RedoclrZave Bosne Srebrene

za careuan,ja Sultana,hz Sulejmana III., Ahmeta II., Mustafe IL, Ahmeta lff., Osmana III. i Mwtafe II1.

TRECI VII'K.
(god. 1687.-177t.)

God. 1687. Mehmeda IV. nasliedi Sulejman III. i sarno je detiri godine vladao, & ztu
ovo vrieme ratovao je sa cesaronr Leopolclorn
velikim.

Sto bi vi3e Turci ratujuC s cesarovom vojskom iz dana' u dan gubili, to viSe bi u llosni
progonili kr'SCane, nastojeCi na svaku ruku uniStit kr'$Canstvo, da nru se ni za trag nezna. Da
ovo postignu, prva jirn je briga bila, da joB ono
sedanr samostana poruEe i da ujedno pr.epriede,
da uebude viSe redovnika medju krBCansLim pu-

kom.

:'..

God. 1688, da izbjegnu smrtnomu pr.ogonstvu, ostaviSe redovnici samostan u lVlodriOcr.i i

ponesav sa sobom sv. ruha, Sto mogo3e vi5e,
prebrodiBe Savu i dodjole u Kopanicu, a odavde se kasnije presele u Djakovo, gdje su god.
I753. samostan sagradili, koji je sad sjemeniBte
mladeZi biskupije bosansko-djakovadke i sriemske.

68

69

Iste god. 1688. otidiole

nrostana

Gradov vrb i

redovnici

iz

sa-

umakoSe preko Save.

progonstva tutskog opusti

Gorl. 1690. rad

i sanrostan sr'. Petra u Dolnjih Solih, pa su
Turci i crkvu i sarnostan razru5ili i na istom
nr.iestu tvrd.iu sagradili od tvrdok s.iedenog kanrena. U toj tvrd.ji bile su dvie kule dubkonr
napunjene pu5daniru prahom, na jednoj od tih
kula bio je i veliki sat i zvono. God. 1857.
sednrog ru jna poslje podne rrdari g'rom u
kulu, zapali barut, koji planrtv baci zvono u
zrak, a ovo pade kraj kapelice sv. Petra, koja
je od zida gradskog i kule santo pedeset stopa
odnraknuta. Zvono se toliko zabilo u zemlju, da
je sanro nralo van virilo
Od prilike ie
dnu
dita se IN.
detvrt od zvona odbiiena, a po
RI. O DTNE, O. INVTE (aeterne o invicte). Te-

je okrnjitog

jednu centu (detrdeset

oka na kantar'). Kraj zvona je pao i komad verign, na niinra se vidi, da su iz ciganske kovad.nice, ier su vrlo prosto ratliene. Turci su obedavali 600 gro5a onomu, ko,ii bi jinr pokaao,

ninn,

r'vona

je palo zvono, al nisu mogli saznat. Kako

rekoh, zvono je palo kraj ka,pelice, a kapelica
je poldrug hvata duga,, a hvat .{iroka, sa tri stragd.ie

ne se otvori s'r'etkovinonrr da puk uzrnogne vidit reclovnika kocl oltara. Blizu kapelice stan je
Zupnikor', a irna detiri sobice . . . Jo$ dan danas
njeki Turci zot'tt tuzlanskog Zupnika: ngvardijanonr." {f Zupskom stanu nalazi se starinskitr

knjiga, na kojima se ditaju riedi:

,,Spectat

ad bibliotheca,m Conventus sancto Petri Salinarunt.

Gotl. 1688. biesni Turci poCera5e Sareugrad

skog gvardijana, stigoBe ga u lloku i ,ad"Se ,
njega koZu, a vikara su Ziva na kolec nabili.
Obojica su rodom iz l3osne'.)
God. 1688. izrJao ie Sulejnran III. ferman

a sadrZaj rnn je

sliedeCi:

,,Ovog vremena stnpiv na prag sretnih vrata mojih poslanik inrperatora njemaikog vitez
od Liliena i podkudiv molbeno pismo prikazao
je ovo: Po ugovoru god. h. 1059. (p. I. 1646 )
udinjenom neura se nSen'itom( i dlngim sveCenikom rimo-katolidkog obreda ni od koga nijedna
smetnja diniti i nitko se nesnrije u niihove stvari mieSati . . n nloreul brod.ili, il po suhu hodili, il u stanovih stnnovali. nek su sasvinr prosti i slobodni. Sloboilno jiur je i u njihovih crkvalr, ko.ie su od davninzt ostale, po obrerlu rimo-katolidkorn nrolitve obavljati i u tonr neka
jih nitko nepomete, bio sad poglavica, bio l<adii*, ili tko nru drago.-drugi. Kad urilostinju ili
ito drugo za svoje uzdriavanje od puka pr.inre,
sanro ako s tinr nikakvu trgovinLr neiine, nisu
od tog duZni nikonr niSta plaCat. Kada koji iznred njih umre, u njegovu se ostav3tinu nema
mjeiat nit blagajnik carski, nit itko drugi. I ako
u nrjestu, ili na blizu, gdje se oni nalaze, tkogod pogine, rrek se spomennti pod. irnenom krt'arine neglobe. BudnC da su latinski sveCenici
t) C'""rpovii,

Catal. Prov. Capistr.

7t

70

o. I{ikolu, obojica iz Olova, i joS treCeg o. Gr-

sflsvinr druge sljedbe, nego Ito su Srbi, Bugari

i Glci, neka jim je sloboclno u et'kvah, koje .rd
dnvrrih vrenlena posjeduju, i po svih clrugih mjestih, gtlie se sljeclbenici istog obreda tralaze, rtrolitve po obidaju i po odredbah vlastite crkve
obavliati, a da se neusucle u tom ma najnranje
ih buniti nit Srbi, nit Brrgari, nit Grei. I buduC
me ie spomenuti poslanik zamolio, da potrebite
naredbe u tom poslu udinem, ia dakle po mojoj previsokoj dareZlii'r'osti pisao sam ovaj presretni ferman, te zapoviedam, da u sadanjem poslu svak po nr,-rjoj ovoj presveto.i zapovjedi postupa i da nitko ni5ta nedini suprot ovom fer'manu. Tako znajte i znarneniu carskom viernost
ukaZite.

gura JakBiCa. Iste godine uclare turske haranrije

na samostan u Rami i ondie ponrori3e vi5e redovnika, a iz sanrostana odnesoie Sto je bolje i
ljep5e bilo.
Nemogav redovnici progonstva
ttrrska viBe podnaBat, skupiSe, Sto su mogli sobom ponieti i pobjego3e u Dalmaciju pocl Sinj
god. 1695. i ondje sagradi5e sanrostan, a da su
sbilja ramski redovnici sagradili samostan, to se
se vid.i iz togzr, Bto se god. 1679. nespomiuje
siujski samostarr'). Poslje razsula ramskog samo,
stana ostala su samo tri sarnostana u Bosni i to
u Sutiskoj, Fojnici i Kre5evu.
God. 1691. Sulejmana III. nasliedi Ahrnet
II., a i ovaj je samo detiri godine earevao, koje
su takodjer bile krvave, .ier god. 1694. dne 10.
srpnja umori5e 'Iurci u Radi nemilom snrrCu o.

Pisauo mieseca gjemaziilevel g. h. 1099. (p.

I.

1688.)

Ovaj fernran niti ie na koga vezira, niti na

kadiiu uptavljen, niti se u njem spt-,minie ,ugovoru pl'r'og termana sklopljen god. 1464. rnedi
redovnici i Mehmedom II.; nego se spominie
ugo\'ol' prigodont sklopljenog nrira nredju c?tlenr
turskinr i cesarenr god. 16a6. I\fediuto ovaj ferman sadrZaje ono, Bto ie nenral u svih tlrugih
jur napisano ,,Servit6u, glecle koiih je fernran i pisan, valjda su se nalazili njegdje. u Ugarskoj, Erdelju, ili Slavoniii; al je za dudo, kako ie taj ferman doSao rned {'ertnane, koji su
podieljeni ledovnikom bosanskinr?
God. 1693. tlevetog lipnia ubiie Turci na
krvnidki nadin ,, Sar,',"., kod Save o. Augustina,

I
I

rt

:l

Lovlu iz Tuzle').
God. 1695. Ahmeta II. nasliedio Mustafa
II. Ovo ie oni delija, koji se je bio pojunadio,
da Ce osvetit proljevenu lirv tursku pod Bedonr,
Budiuronr, Osiekonr i..po drugih mjestih. II to
ime pod.iZe silnu vojsku, a uz vojsku i on glavom pojde i stiZe do rieke Tise u dolnjoj flgarskoj, gdje ga god. 1696. dodeka bolji od njega
junak knez Savojski Eugenio. tsaS kod rnosta na
Tisi. preko kojeg hdede prevesti voiskrr, zametne se krvavi boj, Turci budu hanretice pobijeni,
a l\fusiafa je zdrav na dobru koniu izmako. Iste

;!

],

1) Viili ,Psstor Bonus,u

t) Necr. Contue Sutis.

72

godine s nralo vojske unidje Eugenio u Bosnu

i dolrte do Saraieva, oplieni ga i zapali i tail se
hitro opet vrnu natrag i pade na ziminu n Slavoniiu. . . Sad il istog vremena, ili malo poslje
priedje iz Bosne, ponajvi$e iz Poeavine do 30.000
katolika, a snjima i njihovi ZupniciuSlavoniju
potl okrilje vedroga cesar&. Poraz Tulaka kod
Zente, dade lim priliku, da biesno navaljuju na
misnike i kr$tlane.
God. 1715. dne 25. ruina ubi5e Turci u
Sinju o. Stjepana YuieniloviCa. God. 1717, tt
istom rnjestu ubi$e jo5 o. Stjepana rodom iz
VareBa.

Za vladania Karla VI. i Ahnreb rfl. promisljajuC Turci, $to su izgubili izgubiv Ugarsku
i Slavoniju, oclludi3e joS jednod zaletit se u Slavoniju pa kom Baka, korrr kapa... Gotl. 1716.
doprieSe do Varadina, al naopako po se, jer jih
kako valja dodeka stari junadina Eugenijo i potude ko mi5e opuzle. Poraziv Turke pod Varadinom Eugenijo krenu s vojskom upravo do TemeBvara i bijuCi ga detrdeset i detiri dana brez
odnrora i stanka osvoji ga i tom pligodom cio
banat prileZe cesaru.
God. 1717. slavni Eugdnijo krenn ga 100.000
borioca i velikour bojnom spravom pod Biograd,
koga je iznutra 20.000 Turaka duvalo, a s vana
serasker Ali paSn sa 200.000 momaka stigo na
obranu tsiograda Svu tu silu Engenijo razpr3i i Biograd osvoji. Pa god. 1718. ilodje do
ntira u PoZarevcu srbskom. Po ugovoru toga

73

mira pripadne cesarrr zenrlji3te u Bosni detiri nrilje od Save daleko l)rarna jogo. Ovom su zgodonr proizgonili Turci krsCane iz brdnih sela rr
ravan, te se sdnri snr.jesti5e iznred blda i dolina,
n to str zgotlri zakutci za vuka i lrajduka. Izderani kr'SCani iz sela dolnje Seone, naselili su
se na lievoi strani riedice Tinje u dana$njoj Zupi Dubra,ve i prozvani sn: Seonjani. Izseljeniei
iz Spionice kod Srebrenika., zovtr se Spionjani, a
od Tuzle izseljenici zovu se Tuzlani, obadvoji
su ovi u selu nOstroj-lukit' Zupe toli5ke.
Pa zbilja na bliztr Save nebija,se Turaka,
Brotl bo je bosanski lcasnije postao nBlezovopoljes i Brirki postali su po prilici prije 130 godina. kad su se GradadeviCi i tuzlanski kapetani krvarili i bili medj sobonr, hotijud svaki svoju kapetaniiu dalje raz3iriti.
Jedni drugirn trzprkos razseli3e trgoviSte Zovik, stanovnici se r.azbjegli, jedni se naselili u Bieloi, gdje jih i saci
inra, i:r, jedni se naselili u Tremoinici, a odarrtle
se neki premjestili u Modride, a neki se smjestili tr llrdlco.j . . . Zovi(,ki stanovnici dobjeZa3e
njekonr zgodour iz arnuiltl'uka, zovu jih cincari
ili kalajclinl'ani i svoj su jezik bili sobom donieli, al dan danas k6 da je ved zamro. Kad
cincari podeie u tsrdkoj u velike trgovd,ti- docijo5e koje odkuda, i Turci drugi i tako llrdki preur
postankonr skolaBnjio posta velikinr i glasovitim.
. . . God.- 1863. proCerani Turci iz Srbije naseli$e
OraSje i Sanrac na Savi itozato,da budtr kao pr.va
obrana, ako bi se iz prieka koja na,vala pojavila.

74

God. 1718.0 a h. 1 129. mieseca rebiilevel

upravio ie Alrmet III. ferman na vezira bosanskog
i kadiju sarajevsliog, a evo niegova sadrZaja,:
,,Kad vam orri felman stigne ti vezire i ti
lcaclijo znait,e ovo: Vi ste molbeno pisrno pruZili prejasnorn [romu dvotu i iavili ste ovo, da
se u kotaru kreBevskonr, u pokra.iini sara.jevskoj,
u varo$i Fojnici na'lazi podharadenih va5ih kmeta-kr'SCana crkva, koju oni joi od pada Bosne
imadu i koie crkve krov je rad davnine veC propto i sanro da se nesru$i. Uiedno ste molili u
ime iste raje kr$Canske, da po odredbanra skoro izdanirna glede poplave kt'o'r'ot'a onih crkava,
koje su od pada Bosne pod rra3u carsku oblast
pale, sanrc, ako se ta potreboCa od viernih Moslimana izka,Le, da, rekoh, dadnent vlast, da se
krov clkve uzn)ogne popravit . . Radi toga zapoviedam, kako zapovjed ovu primite, da se po
njoi i tavnate. Sto ," orrog posla tide oblatite
se na zapovjed s'r'ete tere (turske), pak dobro
prorrrotrite sadrZa.j njezinih .zapoviedi . . . A, zapovjed je svete viere. da crkve, koie kriCani od
pada Bosne inradu, njihove budu i da se krov
njihov moZe popravitr al tu stvar inra pregledat
kadija i vierni (Turci), kojirna se moZe povjerovat . Po zahtjevanju na$e svete vjere da se
prigodom popravljanja krova ni za jeclan kanredak, ni za ieclno drvce crkva nerazprostrani, neBor koiika je bila, onolika nek ostane i neka se kraj crkve nikakva nova zgl'ad.a nepravi.
Ovako znnjte i znarnenju itd. . . .,

75

Kao u drugih, tako

in

ovom fermanu
veli, da je samo ona .viera sveta, prava i boZanska, koja ie od tsoga Muharneclu predana i
objavljena; gdjegod se rt fermanu krBCanska vje-

ra

.qe

spominje, svagdje se nazivlje, pokvat'enom, zabadenonr, nevaljalom, pohuljenom, potladettom i

prljavonr. IJ ovom ferntanu veli ear: crkve, koje krBCani od pada Bosne itttadu, neka su niihove . . . Jest! . . . Al ocl dvadeset i dva samostana i toliko samostanskih erkava, a bilo je i zupskih, ostado3e god. t 718. sanro tri sanrostana
slabe gradie. a toliko i crkava u Bosni, sve drugo sila je turska poha,rala i uniBtila . . . Pak za
popravu samo krovA car zapovieda, da po zahtjevu turske vjere, ima kadiia i dnrgi strzar pregledat i posvjedodit, da li ie u istinu krov oslabio i plopo ! koliko su redovnici molali plat,it
kadiji i njegovim drugovonr za to pregledavanje !
Car veli, da se nesmije ni za kamedak, ni
za dlvce jedno crkva lazProstrrrnitl kraj ovake
stege tko je mogo i pomislit o gradjenju nove
crkve, ili zvonika,, il zv-onenja u Bosni ? Kacl su
Turci bili iztierani iz Slavoni.ie i Ugarske, silniji gospodari bosanski u pokrajinskih nrjestih
utenreljiSe kapetanije, a zapovjeclnici ovakih kapetanijaprozvalise,kapetani.( Ovi nit su poznavali cara, nit carskog vezira . . Oni su u
svoiih kapetaniiah bili neodvisni gospodari, pa
kao takvi poplavljali su stare tvidjave, a i nove
su iz temelja grariili, kao u Derventi, Dolnjoj
Tuzli itd. Kalietani su desto jedan na dlLrgog

77

ll)

bojrronr silonr udarali i kad bi koji od dnrgog

nrog'o Bto odadrieti i oteti,
oteo bi.
Mrrogo su zenrl.iiita kr.SCanom izotiurali, jo3
suviSe navalili su na kr.SCa,ne i zli obidaj robote
(begludenja).
Kako rekoh kapetanije su bile
uterneliene po kraju Bosne u Posavini, Podrirr.ju. Polruurju, u Livnu, Tduboikonr, u Hercegovini, a sredina Bosne ostala je na starinsku pod
vladavinom vezira, l\{ulle sarajskog i kadija. A
kapetanikako niesrr priznavali vezirapo svojih kapetaniiah ni kadija, nego su sudili, sjekli, vje5ali i na
kolac nabijali po svojoj volji.
Kazano je, da je drZava bosanska gocline
1679, inrala u Dalnraciji $est svojih sanrostana,
al god. 1735. odieli3e se ovi od dr.Zave bosanske i tako postade u Dalmaciji nova redovnidka
drZava. Ova se je poslie prozvala presvetog odkupitelja. Ovo od.jeler{e bilo je po redovnike i
katolike bosanske stebonosno, osobito zabo, Sto
su red,ovnici bosanski joB od davnih vremena iz
Makalske potlebne stvari dobavljali, kao ulje,
bakalzr,r, sardelje, sukno itd. Pa su se i mlailiCi.

u recl primljeni u Dalmaciji u veCih znanostih

podudavali, prenrda je to podudavanje bilo preveC plitko; iitat i pisat Sto su znali a od dmgih zrranosti gotovo

niFta.

God. 1?30. poslie smrti Ahmeta zasjedena

priestolj Osrnan III. Ovomu naviesti rat carica
ruska Katarina II., kojoj se po ugovoru i Karlo VI. pridrtrZi .. . Dne 27. lipnja goil. 1737.
izdade cesar prog'las azbukom bosanskonr pisan

na krsCane n Bosni.

fT proglasn

eesa,r veli,

da kao saveznik vlnde ruske daje bojnu ponroC

czrriei Ka,tzr,rini. Dalje u proglasu veli, da se nitko neusudi cesa,revoj vojski knkve za,preke sta,r'ljat. jer tko to bude dinio, bit Ce kaZnjen.
Oni. koji budu eesarevoj vojski na ruku iili, dajuCi joj potrebita,, osim onog, Bto Ce jirn se sve
todno platit, joS suviSe bit Ce pomilovani i od-

likovani. Oni Turci, koji htjednu prigrliti krldansku vjeru, mogu slobodno ostati u posjedu
sveg svojeg imanja, oni pako, koji nehtieclnrr,
nek se sele, kucl jim se svidi.
Na plogltr,tltr
pisanom, kao Bto rekolr azbnkorn bosansk,rm, latinicom je podpisano: Fridericus dux Saxoniae rn. p.
Od onda, kad su HriSCani god. 1701. biskupa bosanskog o. Nikolu OgraniCa na haidudku u Slavoniii ubili, jedno radi haidtrdtva i razbojnidtva, a dmgo radi stavljene Stalije, koju je
svaki ona.i kroz 40 dana ostoja,ti morao, koji je
htieo ptieCi iz lSosne u eesareve zernlje, prestali
su bisknpi iz D.jakova u lJosnu dolazit. a to bila velika nezgoda po ledovnike i puk katolidki
u Bosni. Da ovoj nezgodi doskode potraZili su i
redovnici i puk katolidl<i hotl sv. stolice, da dobiiu biskupa, koji Ce sta,lno u Bosni stanova,ti.
Na to sv. stolica, prista i Bosna tal<o dobi
god. L735. pn'og biskuda i nanrjestnika apoitolskog o. Matu l)elivi4a iz Kre3eva. I)jedno naredi kako njeuru tako i njegovirn nasljetlnikonr gotli3njn podponr od stotinu Bkuda, r'alj-

79

78

da iz
v

<lohodaka

sv. skupa za raziirivanje

jere.

I{azano je, da su god. 1679. sarno dva na

ledovnicku drZavu bosansku spadajuda sarnostana u Slavoniji bila, i to jedan u Naiicah, koji
je leiene godine unntra, i 1lo Zupah brojio do
50 reclovnika. a dugovao 4000 imperiala. Drugi
je samostan bio n Velikoj i broiio je 80 redovka.. U Budimu bila je samo rezidencija sa nekoliko redovnika).
Ali kad Tnrci pode3e iz lfgarske i Slavonije u Bosnn kitljnt, tad osvetom trpaljeni stado5e u Bosni nemilice krBCane i redovnike proganjat, to plogonstvo udini, da je za devet goclina iest saruostaua Sto polnSeno, Bto opusto5eno bilo, a mnogi redovrrici zajedno s pnkonr prbjegoBe u zernlje kr.(Canske. Isti redovnici s porrroii dobrog puka, u lJgarskoj i Slavoniji njeke
satrrostane, od Turaka u Etale i sjenare okrenute, odisbiBe i obnovi$e i nastaniSe; njeke sn i nernovo sag'radili. kao u Staroj GradiSki i u Djakovu. Al se redovnici nertauZi3e u tih santostanih zadugo Zeljne slobode, a tomu je uzrok ovi:
dokopav se slobode redovnici rodjeni u Ugar-

skoj i Slavoniji, pode6e prinrat u red u veCem

broju rodjene lJgrieiCe, koji iz dana u dan sve
veCma zlobi3e i krivirn okom pogledahu t'edovnike i mladiCe rodjene BoSujake I Sto viSe, UgridiCi sloZeni sa Slavonci trgo5e Zivo ladit, da se
od bosanske dlZave odiele. Da ovo postigttn,
t) Ltb Pagtor Bonus.

rrajprije potajice od visoke vlade n Bedtt

i kod sv. stolice u Rirnn radit. IJ Bedn izposlovaBe, dtr se tri Zupe u Slavoniii, koje sn spadale na sutje5ki samostan, od Bo$njaka oduzuru.
U Riuru su pako nastojali,, da se ledovnidka drZava bosanska stegne na tri sarnostana, koji se
nalaze u Bosni, pa racl te malode samostana nek
prestane biti drZavom i nek nema vi3e svoga
drZavnika, n6 neka bude samo prosto okruZje
sa naslovom ,,sv. krila" I a oni (t. j. UgridiCi
i Slavonci) d* dobiju za se u llgarskoj i Sla,voniji novu drZa,vu pod imenom sv. Ive Kapistrana.u
Da, dostignu ono, Bto su nauurili braCa IJgridiCi i Slavonci, posla,ie u Riur o. Filipa Petuze3e

niCa'), koji mnoge ,razloge propletene hinrbonr i

prevalom navede, nebi li se kakogod drZava, bosarrska dokinuln, pa zbilja uspiie u tom sjajno.
Rinr ni nesaslu5av protivne stranke, t. j. BoB-njake, ukide drZavu srebrene
llosne i odredi, nekzr bude sanro l)rosto okruZje, a novu drZa,vu sv.
Ive Kapistrana, ustanovi g. L7 57 . Kad ovo gorko i demerno odredjenje doCuSe bosanslci redovnici odaslaie u Rinr vriednog i r.azboritog starca o. Filipa LaBtriCa iz Odevje, izsluZenog drZavnika bosanskog. LaStrid Bistr.o pravedno izkaza u Rimu, koliko je dr.iava bosanska za pet
i viie vjekova u Bosni i izvan Bosne za napre-

dak vjere i puka katolidkog udinila.

Ako i
jest sad d,rI:ava redovniika stegnuta -na samu
,) Ett,om. Prov. Bosn.

81

80

Bosnu i Ilercegovinu, gdje neima vi$e no sanlo

tri samostatra, ali uz ho irna ipak Sest veCih prebivaliBta (residencija), ima 30 Zupa, a po Zupah
petdeset hiliada krsiana, a od redr-rvnika svega,
150 osoba. Kad ovo tl Rimu stareBinstvo ranabra, orro smjesta dosudi da se ddavi bosanshoi
pedat, sva niezina davna prava i povla,stice u
sv<rj podpunosti povrate, drZava pako sv. Ive
Kapistrana po Slavoniji i Ugarskoj razlirena,
neka bude zfl, se posebna drZava. Tako bude drZava srebrene Bosne mjeseca Prosinca god. 1758.
u priiaSnje svoje statrje povraCena.
God. 1?3?. za,rati se Karlo VI. s turskim
carern Osrnanorn III. Cesarova vojska bje.{e potudena, a Ttrrci osvoiiSe Biograd i sve ono, Sto
je mirorn poZarevadkinr cesal'u bilo prileglo u
Bosni, i tako posta nredjom medj cesArovonl zeulljonr i Turskonr Sava i Dunav. Od onog vremena nzeie zlikovci Turci ZeSCe no ikad plije
Evo
progoniti i ubijati redovnike i krBCane.
njekoliko dokaza:
God. 1?48. clne 29. veljade u Bieloj njeka
Turkinjaotrova iupnika Franju MarianoviCa. O. Luku Zupnika u Banjojluki uloviBe i zatvori5eu smradnu i mradnu tamnicu i u tamnici od glada i zeclja
umrie. O. Matu) ubiBe haramije u Bunti.
God. 1?53. izprebijase do mrtvila 'fhrci o.
Antuna TomiCa iz Krelevtr, Zupnika tuzlanskog
a sve zato, Bto je branio sakramenat Zenitbe
God. 1?5?. rad istog uzroka otisnuBe Turci
t) Ep, Prov. Bor.

o. Mihovila iz Kre5eva, Zupnika u LjuboBkom,

tako silno niz stube,.. da se ie grdno izubijao,
tet na rana i uml'o.
God. L759. ubi njeka biesna Poturica iz
male pu$ke o. Mikuliia in lireieva
Za
God. 1760. evo opet zla i gorega.
III.
carevanja Mustafe
dodje u Bosnu Grk patriarha Pedki (tpelia) sa svo.jimi nam.jestnici, ka.
no, Basilion, koji je ujedno bio vladika Rumelije. Ovi su doili istom nam.jerom, koiom su odprija dolazili grdki patriarhe, to iest: da sebi
redovnike sv. l-ranie i rimo katolike podjarme.
[J isto su ovo vrieme bili redovnici poslali u
Carigrad o. Antuna l)obretiCa, da izhodi pot\rrdu povlastica od novog sultana, pak prija no
5to se ie ovi bio povratio ia Carigrada, banuo

je redeni patriarlra u Bosnu i zapodjeo

parbu

na sudu fulskernu.
Parba .ie bila Zestoka i
pogibeljna i po redovnike i po katolike, al pomoii boZ.iom izvojevaBe redovnici llovolinu odsudu i na temelju ove odsude, neimaju patriarhe
grdki nikakve vlasti nad redovnici i rimo-katolici. Prigodom ove parbe dali su redovnici Turkom globu od 1300 mletadki dukata, al po svoj
prilici niie na prazno pro$lo ni patriarhi, jer od
onog vremena niesu vi3e ku$ali s pomoCi 'Iuraka
katolike pohri5Canit. Redenise patriarha poslje godinu dana poturdio.s)
Dakle za tre6,eg vieka poslje pada Bosne
ubilici su Turci od r.edovnika drZave bosanske
3) Epit. Prov. Bos- p*g: 92.

82

trideset i tri redovnika, a sedanr samostana i toliko crkava uniBtili, koliko je katolika poginulo, koliko ie novca
Stetivano, tort se neCe na, kraj izadi.

iednog bosanskog biskupa,

Poznato ie, da ie s ukinuCem samostana

nestalo i katolika u Slebrenici, Olovu, Yisokom,
Gladovu-vrhu, Modridoj i samo jih je ostalo u
Ranri i Dolnjih Solilt, p^ zar bi bilo nepravedno,
da ono, Bto je sila suploC fermanom carskim izotinrala, da se ono sada pravednim sudont redovnikonr i katolikom vrati? a ta su sarnostani$ta
i crkvi3ta pade i crkve u dZamije okrenute!

Stanje Rododriave Bosne Srebrene

za careuanja Su.ltanah: Selima III,, Musnfe IV., Mahmuda f., Abdul-Med,iida, Abd,ul Aztza, Murata V. i Ah
mid,a sad,a ulad,aiuCega.

dETYRTI YIEK.
(sod. 1771.-1884.)
God. 1771. stupio je na priestolje carstva
osmanskoga Selim III. Od redene dakle godine
pa sve do 1884. nek bude Cetvrti viek stanin
redovnidke drZave bosanske poslie pada kralje-

stva bosanskog.
Selim III. carevao je detldeset godina, a za
ovo vrienre izdao ie pet fermana glede slobode
redovnika bosanskih. Fermani svjedode, da je
teZka potreba tiitila redovnike. tako, da su bili
ptisiljeni zaiskati {ermane u obrann protiva nasiljrr, koie su jim nanasali ne s?lnlo zlikovci
Tnrci, nego isti carskibinsvnici kadi.ie, umselirni
i drugi. IJ feruranu od god. hegj. 1196. (p. I.
I 785.) navodi se tuZba udinjena od redovnikah
samostana fo.iniekog proti kadiji,, koji bi prigodom svakog' pazara silio sanrostan, da rnu dade slame, masla, meda, ovnove, janjce, jaja,
kokoSi, dlva i drnge sli6ne stvari, da se podasti.
Fernranom dakle car zapovieda, da se ta nasilja
ukinu, bnduC da carska rnilost nemoZe dopustit,

84

85

da se ikonr, ura koie nasilie dini. Kad dalcle l<adiia na pa%ax c.lodje, neka niSta ocl reclovttika neiziskuie, nego Sto nru trella, nelca kupi ocl onijulr, koii take stvari prodaju. Ovako zna.ite itd.
Drugi f'erman istoga cara g. h" 1209. (p. I. 1788.)
sadrZa.je tuZlru, ko.ju su redovrrici sanrostana Kt'e-

Foinice ocl str'&tre svo.ie i carsl<e

raje prikazali visol<oj carskoi vladi 1l'oti kacliiom i njihovinr na,ntjestnikont, ko.ii obavljajuC
sudbene poslove golenre izgone globe, osirn toga, n,ko tl<o untre ili ocl ledovrril<ah ili od ra.ie, za
dopuiCenje, cla se ntttvao uroZe llokopati, uzinraju velil<e novce.
U fettnanu pi5e cal ovako:
nJa dakle saslusav niihore rrtolbe ttat'erlio sarn,
neka se pleg'ledaju zapisnici dvotske pisa,rrre, po'
slie prcgletlanja ,ie ptonaclieno, da kadiia i rrjiIrovi narrriestnici u svilt sudbenih inrekali i izjavah samo 20 [)ara, a rr.iihovi ttrottrci po 5 pala mog'u uzeti. Za potlpis ittra se platiti 12 1tara) za upis u zallisnil< sudbetri 8 par:a, za pozivnicu 5 pata, ovako se inrrr. plaiaf, po pt'avu i
oalskih naredbah. Za dopu5Cerrie, tla se tttt'tvi
Qv6rrrore pokopati, ni$ta se nertta izisl<ivat.
ko zna.ite . .u itd.
'l'redi felman Selima"[lI. upravljerr rra bosanskog vezit'a, Husanmeclirr-pn.Su. ltisarr .ie dne
4. ziilhigje g' hugj. 1209. (p. I' 1788.) ' Evo
Seva, Sutiske

sadlZaja:

,Kad primi3 ovai I'elrnan, nnai, cla su sve-

Cenici sanrostana KteBevar l'o.jnice i Sutiske previsolcom divanu momu ponizriim pistrtotrt priia-

vili ovo: Mi irnarno

ocl pokojnog

predSa.stnika,

va5eg srrltana I'lelrrneda,, kornrr rrel< se Bog srniIuie, od vl'enrena osvo.ienia Bosne er,r.slri f'ernran
11 kojenr se sudrZa,irr naSe povla,stiee.
Ilolinro
clal<le, da po ustanovah te naSe povlastice novinr fer.rr. rrnonr ltotvrdite.
Rarli toga nar.eclio
sam, da se zallisnici nroie dvor.ske pisarne pregledaju, pa se je n zn.pisnicih sliedeCe na$lo:
Osim sjajnog r4{ovota (alrtname) izaila je za n.ie
izda,na carska zapov.jed g.. h. 1000. (p. I. 169?),
kojom se strogo zapovieda, burluC da sn svedenicri sarnostana Foinice, Kleieva i Sntiske kao
pocl pol<roviteljstvom vanisl<ih Fre n ka slohodni
i prosti od sval<e daCe. zabr.anjrrje se globit svedenike pod izlikonr, l<ao da poplavlia,.iu erkve.
Osirrr ovilr posjetlujn oni vi.{e car.skih fernrana,
i naredba otl vezira, izrned ostalih izdao je i ve-

liki

vezir Ali paSa,, tlok je rr Rosni bio, rrareclbrr vrlru njihovih izprava. (rlokumenata). If obCe,
rrn, tenrelju ug'ovora calskog, ko.ii je ugovorio

pokojrri sultan lVIehurecl dobitrrik, sr.i srr rric'govi

visolii nastupnici povlap.tice sporrrenutih redovnika potvrdili.
Sada pal<o liadije, nnselirni. vo.jvode i drugi -kaZn, da su ie njihove povlastice
za,starjele, pu racl toga nzkraCLrju iast na l)ran
povlzlsticaur, pra, l<atl sveCerrici svoje kuhirrie, Itale i kuCe poplavlja.iu, ontla velike novdane svote od niih uziuraju. Kad po selih. ili dr.ugih
nrjestih evnnejelie prgpovierlajl po obredl lalatirrsl<onr, rr tonr.jiur se protive dinovnici. Joi srrviSe otl niih i noCiite i jesibine brezplatno iz-

87

86

gone. Ako se blizrr santost&na ubojstvo priclesi,

orrda, sveCenike baenju tt ta,rnnice i globe. I katl
se krvarina daleko ocl sarnostana dogodi, a oni
lrotonrice lie3inu lt saurostnn donesu, gamo da
mog'u redovnike oglobit. Spahije i subaie r.ra
svakog sveCenika od 10 ili 1 7 para, porezfl, meCu. Ako kt{i od t'edovnika lln)rer rrjegovu ostavBtinu medin druge redo'r'nike porazdiele, a za tu
diobu plaCu traZe. Grdki se patriarhe i r4adike
nepra,r'edno mie5a.iu medju njihove stvirri i u
poslove raie latinskog obledn. Da se dokinu ovake nevalialBtine i llrel<r6a.ji, davtro su redovniei
zaiskali ca,rske ferrnatte. BrrduC je predsjednik
Divana Raghib efendija iz,.iavio, da su oni ocl
lrarada i svih javnih daCa slobodni i prosti, po
toj clakle iniavi i po davnilr zapiscih u zapisniku
iziiao ie ferntan god. heg.jite 1079. (p. I. 1668.)'
a or/ai sanr fernran ja do5av na priestolje obnovio i rr nienr se zapovieda: Bili fermaui ponovljeni, ili neponovlieni, samo ako jim se prepis
u zapisnieih nalazi. moraitt' se tl svemll podpuno obsluZiti. SveCenici sn siajne porte podloznici, niihovo ie stanje poznato i javninri poveliami potvrdjeno, nikako se nepristoji, da jinr se
mil kakva uvreda 6ini.
Kao [to je davno bilo zapoviedjeno vezirorn
bosanskint, da redene sveCenike btite i blane i
. . . tako i ja naredjuiem i zapoviedttn, da po
davnih povlasticah i po sadrZaju ovoga Prepleutenitog pisnra svtki ozbiljno postupa, a otl protivnog se 6uva.
Ovako znajte.. .u itcl.

eetvrti fet'man od g. h. 1212. (p. I. 1?91.)

uprar'lien je na vezila bosarrskog. Istiru se da.je
dozvola redovnikonr sanrostarra fr;jnidkog, da rrrogu samostan i clkvu poplavit, al samo koliko
sv. Fetva ilopulCa t. i. popravlianje treka se
oba,vi na rrrjesttt ponrlenih ili propalih, nl brez
svakog razprostila,njrr u duljinrr, u Firinu ili u
visinu. Clkva bo rrrora ostat orrolika sarno, kako je bila u davna vrernena sagradjena. Ovako
znajte itd.
Peti ferman Selima III. od godine hegjire 1222. upravljen je na vezilu bosanskog. Evo
od prilike satlrZaja: ,,Gvardijani sarnostana Sutisl<e Franjo, Fojnice Petar i Kreievt l\Iartin priil,r'ili su visokoj vladi potriznirn pisnrom, kada
knie, koje su njihove, i tr l<uiah sobe i u sobah police, zidove, za tint kuhinje, Btale, ba.{de
i ograde u okolo popravljaju, tadtr jih njeki triI)a ovu nepravnovnici uznemiruitr i globe.
drr plepriede, zanrolili su recerri redovnici sjajni
felnran, kojeg evo iztlajerrr i ozbilino zabranjujenr, da kad redovnici. obavljaju popravljarr.ie rei'enih kuCa, Stala, baiCir rreka se nitko neusudi
njiura dosadjivat, ili Etogod u novcu iziskati. Ova-

koznajte..."
Sr"eudiljna progonstva i globe, koje smo nri
redovnici bosanski tlpili i podnaiali, kako u vrieme dmgih vladar:r trrlskih, tako i za Seliura III.

bijahu uzrok, d.a, su redovnici proti nasilju ne

samo pojedinih zlikovaca, nego i kadiia, vojvotla, spahija itd. rnorali tlaZit za$titu i obranu od

89

8rl
s.iainog' dvora. At jao ! koliko srr redovnici nrorali dati sarrrirn pisaronr, ko.ii bi jim nrolbu turski napisali! a gd.ie su oni novci, koji su nlor.&-

komisarijsl<e za odgoienje redovnika bosanskih u

Zagrebu, glavnicu..od 107.700 for.. ovo.i svo.
ti dodao .je dobrohotno grof Niczhi 12.000.

li

za svaki {enrran u carsku blagajnu platit?!

Kad bi se tloikovi zgnmli u ieduu hrpu, grrine
li hrpe ! A sve su no\/ce za globe izdate izprosijaiili redovnici orl sitonninog, ali dobrog i poboZnog puka klsCanshog u lJosni .
l<adkacl
sn dobivaii nriloclale i od vauiskih doblodiniteljl.
Kao Sto lekosrno, bila. je drZava bosanska
stegrnita god. 17b7. sa,lr)o rra tri samostana I)o5to, kako se je od nje oilielila Ugarska i Slavrinija, ovako unranjenoi clrZavi teZlco je bilo odhrarrjivati djecu od nralerrill nogu sve do onog doba, dok neprirne sv. r'ed.
Sav tro3ak spao je
na tri samostana. Da im isto bude laglje, prinrala su braCa leda franje'r'adkog u Italiji po
rrjekoliko mladiCa iz lJosne u Italiju. tsilo ie
skopdano s velikiru putnirn troSkonr i patnjarni,
pa i gubitkonr rnnogih urlndiCn, koje je u cvietu
nladosti nernila, snrrt pokosila. Videdi starjeSine,
da broj sveCenika pada,, dogovore se s biskuporn i
nanrjstnikom apo3tolskiur u Bosni Augustinom
Ol<iCem iz KleIeva, da Ce " pottaZiti pomoC od
Josipa IL za odgoj mladih bosanskih redovniktr,
u drZavi cesarovoj. OkiC razloZi dakle ceszrtu u
dopisu svomu potreboCu drZave bosanske glede redovnika, i cesal opet saobCi biskupu svoju
odluku gled.e }losne, naime dl, ju iteli otet od

Tnraka. Godine 7784. dade ceszrr iz

zakla,de

t"

IlobivSi starieiine ovu pomoC poslase r prekosavslie drlave dvanaest mlacliCa, koji sn odstoiali godinu kuBanja (annum novitiatns) a nisu
jo5 ui:inili svedanilr zavieta reda (vottu solemnia
ordinis); od ovih dvanaest mlacliCa samo su ostala dvo.jica u redu: Petar KordiC i Pavo. AlloviC, a ona druga desetorica odbaciSe svitu redovniiku, te njeki postaBe dastnici u vo.jsci a njeki svietski sveienici. Kad ovo vid.ja.<e starjeBine,
nehCedoie vi5e slati mladiie izvan Bosne, clok
neuiinu svetdane zar.'jete. Ovom zgodom morajn
stavit luliu na Evangjel.ie i zal<leti se,, da ie,
svr5ivSi nauke, povratiti se u Bosnu i ondie duhovnu sluZbu obavljat. Razd.ieljenje mladiia bosansliih po samostanih reclovniil<ih driava kapistranske, ladislavijanske, salvatrrriianske, marijansl<e, obavljalo .ie hr. tlgarsko viede u IJudimu.

budud da .ie spomenuba glavnica u vrieme rata franceslioga za Napoleona prvog olcre.
nuta u za.iam drZavni, a uz to I'riednost novca
bila sniZena, zuto oni samostani, ko.ii su izdrilavali mladiCe bosanslie uz plaiu od 150 for.
Saina, nedavahu mladiiem niSta clrugo no sa,mo
hranu, van ako bi ko.ii starje3ina s draga oci
odjeCe Stogod l<omu mladiCu prihuiio.
Mladitli bi bosansl<i u njihovih samostanih u

90

niihovu korist slrrZili pri sv. nrisi i pokopu mrtvaca.

Da svo.joj rrestaBici i nevolji koliko toliko

doskode, to bi nrlu,diCi bosanski prrje odlaska
svog'a iz Bosne zaredali ktrCe svo.iih rod.iaka i
zniurftca i kupili rrrilostirrin. Ovd.ie cu evo sponrenrrt, da srr starjeiine sa,nrostand dr'Zave presv.
Slrasitelia u Ugarskoj vrlo ljubezno strsretali bosanske mla,diCe, a, ostale du preButit, jer su viBe
rnnrr.je svi krko i nekr6Canski baratali sa nasinri
rnl:rdidi.
Rarli maloie rrrisnika nemoga5e ni lkole ni
silurost,a,ni rrn,pledovati. Kadkad bi se na godinu
tli rrcitel.ia n iednoj Ekoli iznrierrila I sad bi umro
jeda,rr sad dnrgi rnisnik na Zupi, pa je starjeSinstvo rnoralo dati puku tlulrovnoga pustira, a nenrniud drugog, rnorali bi uditelli ostavit Bkolu,
1ta izat nlr Zupu. Oni nrisnici, koji su izudili u
Italiji, za tlruge na,uke nisu ni marili, njinr kao
da ie dovoljno bilo, ako .ie mladiC znao dobro
ditati latinski, rrra,l<ar i rrerazurnio Sto cita. Tek
poslje godine 1810. stadoie sbilirro raditi da promakrru podudavanje ruladiia u saruostanih. U tom
pcrslu hvale ide o. 1!Iariia,n:r, JakovlieviCrr n fo.inickom samostauu, ptr, outla o. Srjepana MarjanoviCa uditelja u Sutisko.j, ko.ii izdade za mlad,eL Latinslto-ilirsku sloutticu, zatiln Systema scholnsticum, il ova knjiga pripisuje pravila, k<rjih
se iuradu udibelii i udenici u rraucih drZati; joB
izdade Sytdanu, sve te kniige shaljeBinstvo odobri . . . JoS o. ArlbroZa l{zrtiC izdaclc zir nrl:rdeZ

91

i Ru[nu ltniiliut. Ovako krentt podu0avanie rnladiCi u Bosr.ri tta bolje; riobiv ovttko
valjane tenrelie rr svojoj domovitti, prelazili bi
u prekosavske krajeve, da si usvoie veCtt dttSevnu na,obrazbu, mnogi se od njih na iavnih
udilistih toliko u nancih izkaza.li, da srr jirn se
isti uditelji divili. . . . N.ieki u ltali.ji jos ltao
udenici postadoBe urlitelji, to iest, dok srr rrrlili
sami bogosloviju, podutiavuli bi nrladje u luudroslovju.
Rat, koji ie bio god. 1788. bLrknuo nredju
carenr Josiponr II. i Selinronr lll., pak opet onaj,
Sto je planuo za KuragjorgjeviCa med.i Srbiiom
i Turskonr. b.ie5e uztokotn, te 'furei uzeSe dva
put ljrrCe u llosui kr5Cane progloniti. . . . fJ ovakovih okolnosti nije nikom ni padalo na pamet, da se grade ct'kve, jar-r-re ikole i uglednije
Zupske kuCe. Zupnici su po selih stanovali rt
kuCair drvenjara, njegdje u iutttair, njegdje bome
i u gudurah. To su cirrili lad zlikovaca, koji su
jim svngdje zasiedali. KuCice one po Sttntalt iurale su dvie sobice sa ,.rrralirui prozoldiCi, joS je
bila jedn,r, sobica,, a to.je bila kapela. Takva
kapelica irrrala je zaklopce k6 turski duCani, pa
bi se zaklolrci svetkovinorn otvolili. da puk uznrogre viditi rrriseCeg sveCenika. , . Riedko .je sveCenik sr.etl<ovirronr doma nrisio, nO obiino rln
groblju i to rncdirr rietiri kolca stavio nn, daske
nalt:rre l)ortatilelt, a ozgor ga rradkriv o'l't[njent, a po grarrju razstriev kabarrice, polirovce
i Cilinre. IJ Posavirri sanro snr.jedoSe ktsCruri po
RaC.uniau

93

92

grobljih kapelice sagrarlit i groblja svo.ja ogradom ogradit. po drrrgih m.jestih to se niie snrjeIo od Trrralia dinit.
I)ok se je broj redovnika teZliom muhonr
i tmdom uditelja i star.jeiirra a i tro3liorn domaCih sR,mostana iz godine rr Eoclinrr nnrnaZao
na l<otist i utjehu i redovnidke drZave i pnha
katolidkoga, izdade god. 184i. naiednoC .,p r op a g a n d aG naredlru : da se mladi bosanslii redovnici sarno u papinrr zcnrlirr ladi nauka slati nrogu. Tako prestadoSe mladitli polaziti rrtlili.!-

ta

eesaleve zenrlie a dohodah zalilade valjda uehom drugom plileZe na kor.ist.

Ovdje valja napomerruti, da dtZava bosanska u to vrieme nje imala svog driavnil<a; rriezini bo protivnici da postignu svr'hrr svo.in: ur.riniBe da tlrzava ostane bez dlZavnika te je po
sr'. sborrr za raz$irenje vjer.e postavlien ullravi-

teljern ledovnika i puka nieki svietovni sveCenil< g. Karlo Pooteu rodom Nieniac iz Kolouije
a u zavodu s\r. sbora za raziilenje vjere u Ri-

nrn oduojerr.)
God. 1842. naredbom re.denoga sbora biiahrr detiri mlada ledovnilia bosanska smjestita
u samostauu sv. Bartola rra' ostrovu Tibera, gdje
neimaiuC niti nditelia rdti drrrgih potreboCa, rrinu

ni svrSili potrel-ritih rrauha. SliecleCih

godina za-

moliBe redovniei bosanski rerlovnihe talijanske,

da bi po gdjehojega mladida ptimili u svo.je samostane nu dobiie odgovor: r'adi neprekrdrrih
t) O" je sade nadbigkup u Albaniji.

buna, ko.ie sn zavlarlale n narodrr talijanslconru

i nri. koji snro sinovi. dourovine, jedva se hrarrimo: r'aSih dakle urladiCa nerrroZerno nikako pri-

mati, nn kad bi to rnogli iz ljubavi bratinske,

dragc. r'olje bi ih primili kao Bto snro jih i pr.iie
prinrali, trzdlZavali i porlni:avali. U ovih ol<olnos-

tih

nebiia5e dnrgo, nego u lJosni svu reclovnidlcu nrladeZ n naucih nrisnil<rr nrrZdnilr podarn od
.a..b, e. podur':avat. Nrr najgor.ia rrezgoda biiaSe
tjesnoCa trirrh sarnostana, rr ko.iih se .je nroralo
1lo iestdeset osol;a uzdl'Zavati i svinri pofreboCarni ploviditi. Trr llatnju mor.adoJe redovrrici
podnositi elo porietlca god. L852.

Kazasuro veC, da su sveCenilre toliko proganjali, da veC nisu snrjeli ni l<nCe na oditrr nrjestrr sagraditi, a liarno li pniillr $l<olu ili crkvicrr.
Pa ier nisu smjeli sveienic,i. osobito posl.je god.
1683. nig'die po gradovih stanovati, zato ie baS
l)o gradovih i tlgoviitih vrlo nralo katolidl<ih
zanailija; ovdje ond.ie nad.je se l)o lioii I<ovad,
Culdija, z1at,ar, zid,ar itil. Pa da je sve Turriin i
trpio u s'i'o.io.j sretlini obrtnika katoiil<a, to katolih ipak nebi plistao, j"r nrrr se nije nrililo,
da bnde pleveC odaljen otl Zupskog stanaq ta
znao je on zA ll'SCanslcn dnZrrost i zapovjed crlrvenrr : sltdo,t misu po ned,jelja i zapoujed,nih
suetkouhza-

Kad se Trrrci njeSbo upitourili, eto i tedovnika, gd.je po kr3Canshih selih grade uglerlnije
Zupske d.omove. PaEe za vladanja kapetana Gra-

94

dai.eviCa n glndtikorn l<ota,t'tt saglnrli o. Ilija,

StaldeviC u Tolisi g'. 1819. rre lrAmo za onda najugledniji inpsl<i donr, nego i dn'enu crkvicu.
Njegovim rrastojanjem sa.gradili su Zupnici u Drrbrava,h i Garevu slidne drvene crkvice. Al retlovniei bi nivo llreporudrivali seliakom da te ngrade nezovrr erkvicorrr neg'o: sjenarorn, peeuronr
italom, pade bi rr trr crkvicn ntetnuli ko.ju kacu,
dabar. il sto slidrra, a oltar bi nanrjestili na iretiri kolca, pa bi svertkovirrom za nreCave u nutri
rnisili, pa kad bi znlad* ostarila, onda bi jn odisrili i n njn stalan olttr postavili. Gocl. 1824.
sagradi StardeviC 1n'r'n glttdl<rr $kolu u Tolisi, a
iz prieka dobnvi vrierlnog uiitelia; n isto.j ikoli
sluiali su nauke oni, ko.ii srr kaSnje stupili u red
sv. Franie, te rnnogo koristili i redu i vjeri i

pukrr klsCanskom.
God. 1321. za vezirovanja glasovitog Gjelaledin paBe valjalo je na stttieskorn sa,nrostanu
i crkvi stari i iztro$eni krov trovint zumieniti,
al za taj posao nrorala se .zaiskati dozvolt od
redenog vezira. Tadarrji gvatdijan Petar' tsabaiC
plativ preko du5e, izhodi zbil.ja pismenu dozvolu od vezira da sruije popravii satuo.rtan i crkvu.
Po naredbi vezirovoi dodje iz Travnika u Sutisku s nrnogom pratnjorn nrieruik. Z*Eav ztr, njegov dolazak ostali 'furci, dodje iih do petdeset
iz Visokoga a toliko gadniir izjelica iz obliznjih
mjesta, a sve .iih ie saurostan za dva dana i dvie
noCi morn,o slano i mastno dastiti. U prisutnosti
tih iz.ielica izm.jeri mjernik visirru crkve i sanro-

95

stana plebacnjuC preko crkve i samostana konac

sil olovnirrr zlrrour. .ioi ornjeri duljirru i Sirirru ;
Bto viie. nriernik zabilieni i vlieme dokle se nrora grad.jenie dovrsit, a posl.je sta,vliena roka nesrrrije se drrti lupa sjekire i.kladiva. Poslje toga
brZe bolje rrabnvi3e redovnici surno 250 tesara i
zidara nebro.jeC arno druge radenike I pa sazirlaBe veConr stlarrorrr n samosfilnu novi zi<l, a
nu clkvrr i struostan nretnuBe rrovi nove.ati krov.
St.ta *r,,n,o. iLo nisu snrjeli zirl rr vis podignuti
pa sobe ostadoie sasvirn nizke. ka,o lto su i priie bile. Do$av opet rniernik, prirrrjeri sve kao i
prije, ter napla,tiv skupo svojrr putbirrrr i nrjeraCitru, vra,ti se rr Travnik rrtltrag, il leclovrrici na,
dan sv. Ilate blagovahu u novonr rrrcaliJtu. Na
isti rraiirr nriteCi 'frrrke popraviJe redovnici crkve i snnrostane u I(re$evu god. 1822,, a god.
1830. u Fo.jnici.
tsuduC pako da je clkva sv. Ive Krstitelja
u Sndiskoj na brzu nrkrr popravljerra bila i tezkirrri lrrastovinri daskarui kako rekrru izpola tn>
strultom lloklivena, stoga su dvie grede, koje su
Sirinu crkve stezale, bitb 'dignrrte, al kad tarrro,
a ono se iz dana u dan sve veCe pukotirre podele pokazivati u zidu, pa da se kojour nezg'odom tresru5i sva crkva, dadoSe vriedni stru'eSine
u vare$kih kovnieah skovati dvie gvozclene grede. Grecle donesoie vriedni vareia,ni o sebi u
Sudiskn, a svaku .je nosilr-r do 40 nronra,ka,, te
god. 1825. nanrjestiie glede na svoje uriesto. Al
to naduju 'furci visodarri, pa brZe bolje tuZe sa-

97

96

raiskonr velikorn suclcu sudiske statieBine, da srt

orri crkvi rr.ie$to plirlotlali, Sto plije niie bilo.
Mula (velilii sntlac) pozva gvaldiiana o. BabaiiCa u Saraj.evo, l)a ga z,apita: ,,Kako si se ti
gvardijane usutlio brez carskog ferntalta i I'ezirove pisnrene zapoviecli erkvtt popl'avljati?u A
gvarclijarr nru odgovori: ,,I)r'agi efendija, 3to je
teika potreba iziskivala, to .ie poptavljeno iet
irrate bi se crirva bila sruSila. 'fiur popravkotrt
nit ie clliva razprostraljena tr visitttt, trit rr Sirinu, rrit u dul.jirru, rrego je ostala' kolika je i
bila.* A nrnla Ce rrjernu: ,,Il se t'uSila, il rrertrSila, ti nisi srnjeo brez vlacline dozvole crrhvu
popravljati, a .ier si to uiinio, ili plati globu, ili
ajde u apst." 'Ie poslje dugog nroiialcarrja cla
bude globa 6to ttratria. rra.iposlie plati srrdishi
samostatr rnuii ?00 srebrrrih cvatrciha globaliue.
U isto ovo doba bio je vezit'ortt na lJostri Selinr
paSa. al .ie Btono vele : rrrula saLrljtt paso, a tarnrljavi vezir liurlieliu preo; t. j. tnula gospodario, a vezir Sutio
God. 1"82?. za vezirovania krvo:lodnog Ab'
durarrran pa.Se zakupi Sali aga TelalagiC iz Sa'
rajeva lrarad po sarajskoj, rogatidkoj, visodkoi.
fojnidkoj nahiji. Do3av rlakle n Fo.inicu, travzrli
na roditelie. da plaCaju harad i za d.iedicu tr povojih. Staljeiine se doBli potuZiti u sarnostatt, a
redovnici jinr rekoEe, da idu u Sarajevor pa da
se potuZe veziru na 'felalagiCa. Zbiija nieki posluBaju pa odu veziru i tuZe 'Ielalagiia' Pa g'a
kao krivca oglobi s& osanrrlaest kesa, to .ie iz-

nosilo

po prilici do

429

po dukata.) Plativ

toliku globn Tela,la,giC, lronta,nti se marlrorn, pa

tuzi foinidke rerlovnike: da srr oni nagova,rali
raju, da nedain ca,rn ha,r'a.da. Prinriv vezir ova-

ku

tuZbu, odma,h oda,Ba,ljn hitroe tatarina u Fojnicu po gvardiana,. Gva,rdianonr je u ovaj par
bio ba5 o. fvan Skodibn5iC, te ovaj uzam za drugn nrladog nrisnika Marijana SunjiCa, ode u Saraievo. Kad dojdo.le u Sara.jevo, nehtjede jih
vezir ni sluiati,, veC ih snrjesia tra.ci rr tamnicu,
a u ovoj tamnitri bilo joS iest rr gvo2dje sapetih
uznika. Ti liudi bili rnrsavi, zuti, upalih oiijrr,
neoprani itd. prilidrriji mrtvim n6 Zivinr. Trrde
damiSe naBi redovnici vi$e da,na,, pa plativ globu od 13 kesa. po prilici 309 dukata oslobodi6e se preteZke ta,rnnice. Ovu globrr sknpiSe sve

iupe po Bosrri.
r) Kotl Turaka je vavjek kesa brojila 500 gro6a, a u ono
vrieme jedan ilukat vriedio je 21 9ro6, talir g groia, a cvancika I

goE i 20 para ili kako BoBnjaci reknn, jedan t:i.llin. lJ Bosni je puk
prozvao pojedini novac po slici, toja se na noscu nalazi. W,in davni elavenski novag na kojem je slika oilta, ili kako drugi mirle:
hwle, Mori,jat ocl elike bl. dj. Marije, koja se virli na razliditih nov,
cih. A jor je tlrevnog marijanskog rrebrenog novdiie od 3 kraicere
vrieilnost ustanovljena prema turikih l0 para, Btog,a 8o iloset para
pozvalo Marijaiem. Para se vei nekujo al joj je oetalo ime i vrieclnoat. Jedan viZlin valjda jo vriedio u eta,rini 60 par*, pa se zato i
dmae u Turakah takva vrioilnost nazivlje viZlinom. Tako je od elike
redeno: Krilara, Krilnt. Orlal, Karlouo,e. Spanjoleki tdlir zovu: Dir&Jija, Dire,lcal, ocl tursko ileCi: clirek-atup. Mletadki tlukat zovu r
ndltort, teko fl ga Turci prozvali za poruge svojim jezikom. Ezr1ai
znadi: bluilnica, a takovom nazivlju ouu sliku, koja je na mlotadkom <lukatu, Seet srebrnih krajcara kovanih goil. 1849. Boinjaci eu
prozvali: Bantooac, onog bo je vremena ime bana Joladida bilo po
Boer,i na velikom glasn. Telire njemadke i staro dubrovedke laziv-

lju boinjcci

rrlT'qpo&.

99

9E

God. 1831. postane vezirom na J3osrri Darrd

pala. Prije togrr bio ie ort vezironr tt Bagdadrr,
gdje se je ploti sultanu lllahmutlu neprestance
burrio, r'atli njegovilr vo.jni6kih leforrra, pa zato
ga sultnn i prenriesti na Bosnu, I)a mu ioi dade dva suprotsta,r'nika i to rnulu sarajskoga i
Fazil paiu SerifoviCa, koii su inrali Datrda pornesti, ako bi ga srraila volia., da udari stranputice glede Irizanrl.ienia. VideCi Daud, da nru je
vlnst stegnuta, pripusti mrrli i SerifoviCu nel<a
iine po nriloj volji, al Ce i on, gdje ntogne, ciniti 3to hoCe.
God. 1833. u prosincu bio je u Skoplju kadiia hadji Hasan, pa se njegov sin Muio opije
i ovako pi.ian skrha u snieg i slnrzne. Na5av
ljudi snrrznntog Muju. dojave hadji Hasantr, al
ona.i veC od pliie bio zakleti drr5manin krBCana,
pa leline i potvoli na shopaljske krSCn,ne I da
su nru otri sitrrt llortajpriie u parohor' podrum,
a nralo poslje odnieli ga nil snieg klaj puta, nekn se rekne: po svo.ioj nesreCi ulnl'o ie Mujo.
Ovo potlarur.ie popiSe kaili,ia, pa ode u Saraievo i sve 1,,rikaZe vezit'u. Ovai odnrrr,h odasla pov.jelenil*r u Skoplje s naredbont, da dotiera palolia i sve pt'vake skopljauskih lcrsCana' Bio baS
za orrda parokorn n Skoplitr starac, o. lllarijan
JakovlieviC, pak nenrogav od svoje starostl u Sa'
rajevo. zarrtoli svog njekadanjeg ndenika Mari'
jaua SunjiCa, da ga zaurieui. SunjiC brez ikakvog
okoli3ar{a zamieni s*'og milog uditelja, pa dojde
u Sara.jvo. Ttt se skrrpili vje5taci, turski uditelji

pred njima napado karlija kr'$dane, a Mali.iarr

je .iunadki i vie3to odbijo i razbijo sve osvade,
te najposlje moradoSe i rrditelji pristati uz llarijana, pa sudbeno izreko5e, cla ie dragi Allah
tako hotio, da Mujo svojom sudbirrom umt'e' al
zato nit su krSCani, nit fra.trovi krivi. Na ovn
sudbenu iziavu rekne Daud: ,,Valla eto, kacl nisu krivi. neCemo jih ni vieiati, ni $ibati, rri globiti, nego Ce sanro platiti pntbinu rrn3enr povjereniku i to 24 kestr, grosa, a to .ie izrrosilo 600
dnkatn. I ovu globu plrrtili skopaliski l<r5riani,
fojnidki ledovnici a ponrogli sn i ostali liatolic'i
po Bosni. Valja znati, tln n ono vrienre ni.je vezir pladao svojih llosluZnikt, veC kad bi se dulo,,
da je tkogod poginuo, ranjen lrio, krivo se jedan s druginr dielio itd., tada bi vezir reko, onolika bi se putbina motala tornrr poviererriku plzr,titi, flli od te putbirre dobio bi povjerenik sarno
toliko, koliho bi nru vezir od svoje dobre ,r'olie
dao, a ostalo bi sve sebi strpao u tobolac. Kndkatl bi se desilo, pa bi taj povjerenik, da se
pokaZe Sto dostojnijirn, poveo uza se i ostale
poslu*nike. pa i konia osecllana u povodu, pa
bi onda i plaCa za putlrinu veCa bila.
Gotl. 1834. bio je u Dlrrd pnie ljekarom
njeki llartolorneo kavaliere rli Napoli. tsio taj
isti ljekar upleten u riminsku bunn, pa radi toga sulcnuo iz ltaliie i dotapro u Bosnn. Neugodarr tonr bio Zivot medj turskim divl.il.ci, pa
se on upozna sa SnnjiCeru, bai kad ie bra.nio
Sl<opljane. Redeue godirre iivio rr Kreievu neki

100

kriCanin Iliia Ve5arn. Ilio on dovjek uzrastan,

krupan, .iedar i sna,Zan, pa ba$ stoga i bio, Storro reknu: o,ikopica i nije dao svakoj hrdji u
svoju torbu zrvirivat: pa ako Turdin njenru jednu reko, on Turdinu odmah tri odsjeko, ako bi
Ttrrdin na njeg zanrahnuo, a on bi Turdina lupio. Radi toga Turci kreJer'ljani i fo.inidarri spel'e krvavu tuZbu na VeSaru, pa ju odplerrre nn
sud u Sarajevo. Sud naredi fojnir:korrr kadiji, dtr
VeSaru sapre u tarunicu, Sto kadija odnrah i uCini. Znajudi fojnidki i kreievslii redovnici, da
?eSara nije toliko kriv, koliko ga Turci iz piznre
okrivljuju, poruduju Bzrrtolu, da se zauzrne kod
vezira, rrebi li pustio Veizrru na slobodu i vezir
zbilja nzrunri to uiiuiti. Al doznav Serifovid, ili
talco zvani Fazli paiid, Sto vezir namjerava,, brZe
bolje pi5e u Fojnicu kadiji: nek uzprkos fratrom,
doktoru i veziru objesi ladnog Vesaru i to pred
crkvorn fojniikour.
Priuriv kadija ovu naredbu od Serif,rviCa a
tako bivSi Zetlan na kr5Cane, izvede jednonr nedjeljorn n ranu zoru Ve$aru, pa ga dade ob.jesiti pred fo.jnidlconr crkvom, nek se krSCani vednra plaBe idudi u crkvu na nroliivu, pa gleclajuCi, gdje se Veiara n)rbav na vje5alah ziblje.
Doiuv ovo Bartol, ode ravno SerifoviCu, pa mu
oko u oko sve na hrpu skresa, cak i nrater nlu
opsova. Radi toga tuZi SerifoviC pred ulemom da
mu je Bartol opsovo, Sto mu turska vjerta rrepodnosi. IJlenra zove liekara pa ga zapita uruftija: Dobri dovjede, liako se ti usudi Fazil pa5i

101

I
I

opsovat, Sto turska vjera nepodnosi. A ljekar odgovori: Faslija je rneni priie opsovao. A muftija Ce njetrru : Fasliia .je 'furdin, a ti nisi. pa
stoga $to on tebi opsovao, nisi mogao njemu vratit. Onda Ce ljekar: A da se poturdiru, bili snrio
onda redi, Sto on meni rekne ? Nemoj se jnnade
turditi, boljet Ce te, kad te brrd.u sunetili. A liekar kao ris rnziaren rekne: Makar me i bolielo.
'evo velirn da sanr Tnrdin, sanro nek nlog,, S"rifoviirr opsovet .ito hoCu. Ifleme svi u .iedln
glas reko5e: Eh, pa liepo, a.ide nek te berberin
obreZe. Pa takn i bude. A liekar preboljeo rane I skoro mjesec dana nije se mogao izpraviti,
veC sve detveronoZke povla,Cio se po sobi. Kad
se ovo dogodi, govorkali Turci: Ja luda iunaka
kaurina, koji se uzprkos poturdi, da rnal necrde,
al nit naudio Serifovidn, nit ie obieSenog vlaha
oZivio.

U ovo vrieme bio je

Zupnikom o. Grgur
KotronranoviC, pa ovaj sagradi dva hvata dugrr,
i toliko Siroku zitnicu ; videdi ro kupreZki bezi,

ga kod vezira da je crkvu sap;radio.

Yezit namah posla 1>o Zuprrika, hitrog tatRra.
Ovaj poCera Zupnika k veziru, al na putu ga
upmvo nemilo gonio, te bi sad konja, snd opet
Zupnika opleo po glavi svoiorn tatarkinjonr.
Zupnik na pravdi tsoga plati globu, a on,Ja ga
vezir pusti.
God. 1830. bio zovidkinr Zrrprrikorn o. Pnvao Kolanovid, a Zivio u ovo vrienre glrrsoviti
pijanac i zlikovae Murat beg Zuimovif iz kotaosvadiBe

103

102

ra tuzlanskog. Skulrir tt svoie dt'ttiivo rriekoliko

sliorrih zlikovaea. plebi.iao bi $e po selih izgorreC .ielo i pilo od Iiudi a $ve bezyllattro, f)4, ilajev se i na,piv se t'a,zgottio jarlrru cel.fad kud je
polazio. a rnnoge .ie liurle l)r'ave zdt'ave izprebiiao l)esi se l)a se i KolarroviC vlaCairrCi oci

;r

bolestnika susretrre sa zlil<ovr:ettt Za,itnoviCetn.

ko.ii znpovjedi slo.firn drttg'ovont. da ttltvar,e i
sruSe Zuprrilia: kad to oni rri,iniSe. ttze Mttrat
nadzacinu. pa izprebi.ia iadnoa ledovnika do zla
Boga. ()rl silnih tttlir,r'aea nije se redovnik sve
tlo sr-oie surrti oporavio, a lrnu'o je nedrrg'o za
tiur. Kad su se gotline 1836. rnieseca. kolovoza
posavski Turci pobunili i rligli proti veziru Veg'iih paSi. pa pod vodstvonr Ali paFe FedaiCa
stigli do Vranduka i onrlje zarnetnttli okriai sa

vitezovi niznuri i Alrrauti u toln okriajrr

onda izgubi glavu i delija Zairoovic Mtrrat
bug'

1837. sagradi o. Antttn Soii, iupnik u

Si.'Si, rniesto trule i propale Zupske kucice novu od cetiri sobice. Al skoire teiarriski Turci da
ga tuze vezit'u Veg'iilr pa,ii. rla je sagradio crk\zu [)a dok se je rei,er-ri iuptrik opravdao i dokazao. da nije sagrndio irl<vu neglo kuCrt, Ftetovao 1200 groSa. a to ie rrasih 200 for'. VeC g.
f 837. zavedenjenr nizatna, poie strltnn Malrrnucl
oduzinrati spahiiarrr bosirnskitn desetilttt, pa totn

G.

desetirrorrr izdfitavat ttizatne.. rnedj ko.ie stupio

kuo t-niralaj ,\lustaf'a pa3a BabiC rodotn iz Sarajeva. Ovi god, 183?. po svojih povierenicilt za'

I
1

.1

I
,i)

iska, da nru sntjeiki sattrostan od svoga zenrljiSta desetinrr rlade. SrrtieAlii duhovniei pokazuiu
svoje tapiie (gruntovnice) pisane god. 1815.. koie svjedode, da str sa.nrostatrske zernlje proste od
davania desetine. Al BabiC i trerrrari za njihove
tapi.je, r'ei .jih tuZi Veg'iih pa,$i, .iavljajuCi, da
nrn sutie.\ki tlttltovrriei uzkratlu.ju desetirru. f)uhovniei i rra srrrlrr llol<azaie svo.ie pisnlene ol)rave i srrtl jinr dosrrdi da trisu duini davati desetine. Ele dok se ovo gotrilo, sanroslalr sutje5ki
5to nruftiii. Sto veziru, 3to druginr u svenru bome plati 30 cesarskih rlukata. Od davrrina ttkorenio se nred.j ktrtolici i rrred.j lrriidarri zao obidaj, silonr oteti udatberric:u za ierrierrika, pa se
onda rjerrda. I(od hriiiarra lasarr poso, otinrai
;rlati turskoj vlnsti rr)aBtnu glol-nr, dobi.ie dozvolu, da se nrog'u vjerrdati pa kod kadije nikonr
rriSta 1 al u kattilil<ah .je stvar nrnogo tetia, jer
se drrhovrrici nrora.jn drZati tridentirrskog sabora
koji veli: da se oleta rrdahberrica rrenroZe za otinra,ca, vjencati, dok se na slobodu nevrati. I)akle otiurai nenroguCi izpr-,slovati kod crkvette
olllasti, ria se sa otet()rll r,-.ierrca. a ovaruo opet
turska vlast netrpi, da tk,r srrrije kod sebe drZat nerjendano ieljade, ele 6to ra,de u takvonr
sluiaiu nevaliani krsCani? -Cvo Sto: Oni odu kadiji, pa nru dobro plate, a, orl oletu s otirrradenr
vienCa po turskorn ielijatrr i rrjeki su lta taj rra61n f iendarri vi$e goclina Zivili i pc'r,rtl izlodili.
BraneCi dakle duhovnici sloboclrr saliratrrettta zenitbe nroradoie na.iveCe muke podnositi. Tako

104

105

bili

Zupnici tuzlanski o. Antun TomiC god.

1762., a o. Franjo tslekiC g. 1763. od tuzlanskog kapetana na rnrtvu posteliu izprebiiani. S
istoga je razloga gotl. 1833. postradao o. Petar BabajiC bivSi Zupnikom u l)ubravah, a ova
je Zupa tada bila u gratladkom kotaru gdje .ie
muselinronr bio beg GracladeviC, oni isti, koji je
izbio i o. Ilijn lliiiCa. Neki dubrovadki Zupljani
silonr odvrrkoSe jednu udattrenicu za jednog nenjenika. Redeni BabajiC nehtjede ofetu vjenCati
a otmidari ga tnhe begu Gradadevidu,, ovaj zove
Zupnika, pa ga upita: nJer nevjenia$ patre djevojku N. sa nromkorn N.?. A Zupnik odgovori
nNedopu$Ca nri na$ za,hon, da otetu vjend,arn.a
A rnrrselirn 6e: ,,Ja sanr pitao djevojku, pa veli, da hoCe drage volie v.jendati se s momkom
N.n Onda Znpnik rekne: ,,Nenrore bit drnga volja dok je pod obla3Cu otintada, ttek se povrati
na podpnnrr sl;bodu, pa onda ako htjedne, neka rnu bude.rt Ele poslje dugog razlaganja mr"rselim nanrigne na posiuZnike, koji spopanu ostara Zupnika, pa izvedav ga iz.muselinove sobe, otisnu ga niz vratolomne stube, niz koje se
jadnik skotrljav, izubija. DoSav kuCi, za viSe je
dana teZke uboje povijao i do snrrti osjedao na
svem tielu. Ovaj dogo<ljaj sklonu biskupa Rafu
BariBiCa, da zamoli bedki dvor. eda bi ovai ikako izhodio u Carigradu ferman, kojim se zabranjuje Turkonr mieE ti se u poslove krSdanskog
zakona, a o obito ila kadife neimaju prava viendati krBdansku deljad.

su

God. 1836., kad biia5e toli$kinr iupnikom

o. Ilija StatdeviC, poide Osnran beg TuzliC a u
druZtvu sebi sliOnih piiandura Turaka, pa Ce na
skeli u Zupaniu. Sunoe veC zailo, a on se ukonadio u Tolisi liod njehog kr$Canina, Tude seljani zakolju janje. plibave nreda, rakiie, nrasla
iaja, brasna, konjinra siena, zob i drugo Sto treba. StareSine i rrromdad ia sela uz vederu dvore
Turke. Poslje vedere veli Osrnan lindirna:
"A.idete kroz selo otl l<ude do kuCe, pa rui dovedite barern dvadeset djevo.jaka i snaia, pa Ce kolo iglati.' Na to jedan od seljana odgovori:
nPloidi se toga beZe, deljad ie radila, pa je u.
n)orna i pospala, pa ioi niie do kola i igranja.u
Al beg lreCe nrirovat, r'eC odg'ovori : nMlatlo se
nenrote nnroriti, sAnro vi aidete i kazite cur.anl
i sna6anr, oni Ce doCi, pa makar .jim .ia rlao po
koji groS bal<Si5a.* U to se ie izrrredi seljana iztal<ne: nf)a dadeS i po dukat, ili kolil<o hoCeJ,
naia dieca, da .je i dan, a karno ii po noCi dodi nesnriju.'t
orl koga nesmijuu plane
- nA
beg. ,Orl paloka.
rek4n seljnni, koii bi i d.jeou
i nas, koji srno dopnstili pod pokonr stavio.a A
beg skodi: nPa nar .ie kod vas vedi parok nep;o
ja ? Doln'o sad Cerno svi k par.oku, pa kad rnu
nadjakorrr jedno po jedno rebro prebrojirn, onda Cu ga svezat, pa Ce kolo na odigle<l njemu
igrati.u To rel<ne, pa zapov.jedi l<orrjtrBariur da
odnrah konjirna kolane pritegnu. fT ta.j ias jedan ocl sel.iarrd na vrai na nos potede k Zupniku, pa nru kaZe sve Sto je odrecljeno i redeno,

107

106

noCi. Zupnik skoii iz kreveta, al nesrrriirrii osta,ti, ll,rlliegne oda,nle po notli u rllugo selo. lleg s pratniour poZuri k zupnikovoi kuCi 1la, ltita za pa,roka,, ko.ii se dini veCi otl bega,. KuCa,ni ka,Zu, da ie parok otiSo si'
rroC bolestnika, opreurit rr naidal.ie selo,, a, kazo
je. rla, Ce oda,rrle s poslour otiC ltreko }losne, a
ka,d Ce se povt'a$it, rreztta,iu rnu kazat. Beg turle s druZtvorrr cielu noC jeo i pijo, a katl ie svanulo oti$o na skelu, pa, se dnrgiur pravceln vratio i otiSo u Tuzlu ; al StardeviC od stlaha i
onog I)o rroCi bjeZarria lazbolio se i dopao Zestokog ogrtja i malo da nije glavoru platio i pos'
f.ie bi znao desto puta reCi: ,,Stralt, kog sam od
Osuran beg podnio, shratio mi ie polu Zivota
rrrog'a. Al su l.iudi davno kazali, neclai BoLe do'
vjeliu trpiti lcoliko trtoZe i ja da nisa,tn onda od
zlt lrobjeg'ao, ulog'o sattt glavu izgubiti.t'
Kad bi tko hotio ne sau)o pojedinih Turaka, rtego istih kadiia i srtdtca grdna potvtrrrlnja
plotiva, krsbetrittr, a osolrit,o redovnikom naperena, pa po njinr sttdbettc osude rriirljene, a p<r
osndalr globe, vezanja, biienla, tarnniderrja, desto
puta i rrbijrrnja, ko.in su klidarri i redovnici pretrpili, kad bi, r'ekolt, ikrj hotio to pobilieZiti,
nrogo bi icdnu zartzetntt kniiZrrrirru napisati, ja
drr minroiBav ostaln, sauro njekoia nabrojiti.
Evo ittrena redovnika, koje su Tttrci od
zlobe pra,nra v.ieri krBCanskoi u detvrtotn vieku
a,

to .je l.rilo oko

116

bosunskog robovarrja, porrbijali.

Gotl. 177I. u Vodicc.r'tt u bostuslioi liraii-

ni, kneZevoj kuCi zdrobi nieki zlikovae 'I'urein

dva zrna iz kubrtre n o. Andri.iu Cavlinu. ko.ji
peti dnn od ljntih rana dne 30. studenog zanrieni ovai sviet boliirrr.
God. 1788. kad buktrtr lat rued.j Josiponr
II. i Trrrci, ovi speriie proti bilraikom Zupnil<u
o. Josipn Valenti kao da ta.ino radi s ofieiri eesarskirni o izda,istvu Bosne u kaurske rul<e. 'l'ako osvadiSe Trrrei Zullnika kod kadi.ie, l<apetana
bihadkog. pa krvava i stratrovita iza.ide osudt :
da se redeni fratar clovecie na drarJiin grarla i da
se Ziv s o3trinr hantlZaronr rra sitne konrade snsieie. pa d* se kornarliCi tiela razbacaiu po da,riiji.
neka iih gladni psi pojedrr i to .je dne 3. o2nj-

ka

izvrseno.

Gotl, 1807. biiaBe u selu Tlarnoinici (gr.adadki kotar) Zupnikonr o. I:ovro llilanovii, r.odorn iz Sarajeva. Isti dal<le lro.irlc treCi tlan velju,de u pohode s\/onre stlicu o. l,'r.arri Milarrovidn Zupniku u Dubra,\'anra. Sat dalelio pntnjnCi
doide u selo svoje Zupe TuriC, gd.je se skobi s
Arnautorn llfujorrr rradzirateljem Osrnan kapef,aua
Gtadaievida

Fr'. Lovlo 1lo obieaiu iahao na konju inraiuC za druga svog djaka (ovako se zove, koji
rnisnikorrr po Zupah pri oltaru sluZi.) I ovaj bio
na l<oniu. Irovro se s Mujonr r.azrniti, jedalr drugonr rrelekav ni riedi. Mujo osto na nriestu. a
fra. Irovro prrtor-ao dalje. a kad iznrace na puSdani Lritac, skine Mujo s l.&urena dugu Sar.ku.,
na,tegne ju i opali, zrno probije Irovl.u iznad po-

109

108

jasa i on se sruii s konja govoreCi : .,lliser.ere

rilei Deus. rniserele nrei! i izdahne. 'Iuridki se
seljani stliu, l,e urltva fi'a. Lovru u jetlnu kr.SCarrsl<rr l<uCu

nnesu

odnralr ubo.jstvo doiave Os-

a i Zullnikolr) u l)ubravanr, 'loiisi i Garevu, koii dojdu u 'l'uriC pa u groblju istog sela u prisutnosti nrnogobro.jnog lruka
nran kapetanu

salrrane. Poslje udinjenog ubo.jstva pitali hrSdani Muju: ,Da od Iloga na,ide.i Mu.io, ier ubi dobrog naSeg urisnika!* A Mrrjo odgovorio: nVallah ie jazul< (steta), Sio sanr ga ul-rio, al sarn to
po zakonu turslcorrr udinio, zakon bo turski ho.
de, da kad gjaur slcobi na putu Turiina, da
g.jaur r)rora s lionja s.ia$it, nek se zna, da je TurCin goslroclar, a jer prater toga trdinio nije, uroro saur ga ubit. Redovnici tuZi5e ilIuju, kotl Osrnana kape$ana. al ovi niBta tlrugo lreu0ini., van
jedirro. ito odpusti Mu.iu iz sluZbe Poslje se tr{ujo ubojica skito otl nernila do nedrag;a ffaircf zaloga.j kruha, dok se nenanrjeri na slidna druga
deli-eiganina, ko.ii ga ubi iz. kubure na ttriestn.
SljedeCeg ljeta pobi stralroviti led sav gradadlii
kotar. Mjesto ono na putu, gd.ie je rurtav {ra

Lovlo pao, svojom kn'lju lloitrallao, krlCani su

namah ogladili, pa lcasniie u niivu pregradili uzdrzavajuC olco nje ograclu. llnogi nernoCni i boleBljivi katolici, hri5dani, a potajno i Turci pohadjaju fra Lovrin grob, pa se rnnogi i nrnogi
izliediii i izdravili.
God. 1810. dne 20. kolovoza unrro je u
sutieskorn santostanu redovnik Ivan RatundiC,

koga .ie Tuldin otrovninr noZenr grdno rr bedru

ranio.

Gorl. 1833. u rniesecu svibrriu drZali po obieaiu starje$ine redovniike drZave svoju skur
Stirru, pa odrediSe. da rnladornisrrik {r'a. Joao CigiC rodonr Heroegot'ac, lroide za duhovnog. ponroCnika na ZtrPtr Zelenilie. IJoSav CigiC u sutie$ki sarnostan, dade rnu saruostarrslii star.jesina
konja i tlva pratioca: Mi.iara Varo.ieiCa i Marha
Kuduza,
obo.iica iz Sutiesl<e, rla rnladornisrrilca prate u dolrriu Posavinu, a odarrle ie on saur
u Zelenike. PoSav CigiC s pratioci iz Surjeske,
prvi tlan prinrota prrf,a deset satilr, pr.Sar' lllaninn llolovicrr, urali i velil<i Gr.eberr. stignu k rie-

ei Krivaji na konak. Tu

prerroCe pa sutraclan

krernr i prediu brdo Kul<, pa kroz turska sela

I)evetake i Turijrr, stignu k vodi Spredi, koju
priSav, spanu u tnrsko selo Ktu3evicu i tu se
ukonade u znanca Tnrdina Halila. Istu noC doilo
je rr KnrBevicu mlado tursko rnourde Ibriia NurkanoviC iz Seone, valida radi aSikovarr.ia, pa se
je IbriSa ;ro noii ol)et. rr Seonu povratio. I)an
21. svibnia osvane. CigiC s pr.arioci pojahav konie, kr.enn od Flalila. Pred rriirna je sreCa Eurna
Ratii zvarra,, kroz koju dva sata treba putovat.
Pri polazkrr ovako g.ovorahu: ,Hvala .Bogu,.juder i prel<.iucer. ;lutovasnro sr.etno i nrinro, rrit
gdje vidiesrno vnka, nit ha,jclrrka a danas iza
Rati5a imanro proCi blizu tur.skog sela Seorre i
veC nigdje dalje neinra trrr.skog sela, nego je
najblize iza Seone krsdarrsko selo Spiorrical oclan-

111

110

le eto nas, ako Bog rlA, nn t'udal< paroku u f)ubrave.'( Na to Ce fla ,Iozo reii; ,,f,iePo dlrtga
brarlo; al kao Sto smo se llloila rlva tlana na
putu molili, tako Cemo se eto i sad,, kd ito to
ostali dobri kriCani ditte, porttolit se rrrilostivonr
llogu,, ila, bi sretno i mirno putovali.( U istinu
je sveti obiCai u ltosansl<ih lir$Carrah kad put,ujrr, a osobito ako ,ie redovnik medirr njinra, da
ondr ovi pred niima rra glas trtoli,, a ostali za
njinr odgova.r'aju, a mole otdena$, zdravu llariju, rra poitenje plesvetoga Tlo.istva, fnrerra fsusova, Larijina, h'arra Krstitelja i drugih svetfl.ca. Po dovrienoj molitvi. koji puie, a koii su
tankovita grla, ti p,ievaiu, da se gora razlieZe.
Dakle na3i pntnici za drra sata ptojdo$e llakog vid.je6e, nit koE iuie osirrr po gdjenit
tiS
kojeg pjevajuCeg slavuljrr, ili kosa. Na kra.iu RatiSa tursko .je selo Seona,, i tude prestaie velika
Bunra, nego iura io$ jedrra velika bukvetina a
ost*lo je sve zaraslo Sikarjem, tai se l)ut stlmo
obara, stoga valia konja sjasit, pa p.jeie iCi. SiaSe s korr.ja, i prvi Ce silazit niz strmen ilfiiat, zn
n jinr M*rko, a CigiC zaosto na jedrro 15 korada,ja. U ti das jekne puika iz bukve' gora odiekne, a fra Jozo prostre se nidice po zemlii.
Kad vidjeBe tr[arko i Mija,t dim za bukvom a
fra .Iozo da pade, prepiaieni ostave koni,: pa s
pnta srtknrr u dikalu, te posiie detvt't sata izajdu na put, gd.ie sva ti'i konja dotnpa.ia k niima. Odanle njih dvojica povedav konje jo5 malo strrno, pa rlokopav se ravt'ti. trz,.ja3e, pa ka-

ko nrogn konji, dotrde n selo Spionicrr i

kaZu
orrir-n l<rSCAuonl, tla .i"ti nrisnil< {i'a Jozo poginio
ru Rati5u pranra selu Seorri. pak nek idu duvat
nrrtvo l;ielo. a orri Ce llaroku u Dubrave doglasit, Sto se zbilo. Zullnik dubtavski oclnrah po-

Salie dva 5evjeka u Trizlu, k llahrnud paii Tuz.

li, da istonru kaZn, kal<o je u njegovom kotaru
pogubljerr redovrrik, ter nek pa$a poSalje koga,
da, udirre Cefii (pleglerl), cla se nlore nrrtvac po-

kopati. Isti parok poialje prisrno rr 'Iolisu i Tr.anroirricu l pozove ove Zupnihe, da dojdrr, ili da
poialju svoje ponroCnike na ukop ubijenog fr.a
Joze CigiCa. Dne 23. svibrria doide iz Tuzle u
I)ubrave zaptiia, poslan otl pa$e. pa sliedeCi dan
isti zaptija, Parok dubravski i ietlarr redovuil< iz
Tolise, a drugi iz 'l'ranro$uice orlu na lrrjesto,
gdie je pogubl.ien fra Jozo. Zaptija vidiv ubijenog veli: ,Eto sanr vid.jeo, cla je ubi.jen, pak
Cu kazat paii, a on Ce iznaCi, iko .je ubio pratra,.( Redovnici zauroli3e zaptiju, da bi mogl
nrrtvog odnjeti u kr.SCausko gr.oblje sela Spionice. Zaptija veli: ,,Jok! paEa.ie zapovjedio, da
se ukupa. gdje je poginiou ito je i ucirrjeno.
A redovnici sn dali grob ograditi. pa i kanreniti l<riZ s nadpisonr nad glavom mu usaditi, a,l
su nralo kaSnje Tur.ci Seon.jani ogradu poruSili
a kriz polupalr. Pa, opet na .preporuku tranro5nidkog Zupnika, o. AnrbroZe MatiCa, Tur.din Halil ogradio je grob pokojnog CigiCa.
Ali ovu opet Trrrci op;radu pornsili govoreCi:
,,Fratri bi s ovim grobom hotili posvjedodit, da

r12
snro nri Seoniani ubili pratra.( lJukva za ko.iu
se .ie lbli5a zaklonio odozg'or s RatiSa idud, staiala ie na ovo.i sl,r'ani puta za nekolilco lioraia.ia odl<udena orl puta. IbriSa opalio puSl<u, probio je olovnim zrnonr gr'kliarr fva Jozi tako, liao
da .ie noienr zaklan. VideCi lbri5a da fra Jozo
pacle, a tlruE;ovi rnu pob.iegoBe, svnko .fe ubijenog .s puta i tucle ga ostavic"r. sarno Bio nru .ie sat
odrrio iz dilrcpa.
Tog vrenrena bio je vezirorn l)aud pa5a. al
su uz njeg kao suvladaoci uplavljali }Josttorn Fazil paSa SerifoviC rra.ize$Ci progonitelj klBCanstva
i mula sarajski. Poslje udinienog ubojstva redovniei sutjeBkog sarnostarra tuZiSe uboiicn veziru, al
ovi bi sa SerifoviCenr i mulom ltaviek odgovorio: ,,stval Je preporudena Mahnrucl pa5i tuzlanskonr, on Ce izviditi, tko ie pratra ubio, a kad
narn to iavi. pravicu derno suditi. Mnogo vrernena ptoide a suda nema rad ubojstva, tt torn
podnru u SutjeBl<u dolaziti Trrrci iz Seone i molit pratre, cla neiine dalje tnzbe: niel smo, vele,
u orno zaviieni plaCajuCi globrr za kt'r'atintr, a
tko je ubio pratra tomu sviedoka nerna, ubila
ga planina, a toga nenla, tko Ce u planini naCi
ubojicu. A rni srtro dosad"odnieli u Tnzlrr dvarraest hiljatla gro3a. Paia ttattti u Trrzli kaile,
toliko vezir i SerifoviC u Sarajevu istu i rni snto
bili tanrnideni, pa smo nzriposlie toliko platili' a
neznanro, il je paSa n Tor1i, il ie vezir i $erifovi6 najedno podieliv proguto tolike novcet sa'
mo znanro, da sttto toliko platili ntrtvu glavu, a

113

vas dragi konrSi.je urolinro, rla nas es;4rrite u mirn. Sto mi Stetivanto, to neCe pratra oZivit. a Sto
su velikaii od nas uzeli, od tog vam niSta neCe
dati.a Tako ie i bilo!
God. 1835. i opet m.jeseca svibnia odrede
redovnidke stalieSine, da o. Petar euiC iz Gud.je
gore ide na lnpres svonlll blatu o. Mihovilu za
6lpllevnog pomoCnika. Na 29. r'edenog urjeseoa
pojde fi'. Petar sa svo.jim platiocenr niel<irn starCiCenr Antunom BaltiCem, koji .ie iiao pjeBe, a
na svom paripdetu nosio fla. Petrovu prtljagu:
krr.jige i haljine. Ta.i Ce rlan iz Gudie Sote na
Skolrlie na lionak, a sutrarlan na lcupres. PoSav
iz Gui.je g'ote za jedan sat stignu niZe Travnika u Ratalisl<o, a posiie detili sata zanal<nu u
Srrmu I(opilo. a ovd.je ie od srarina glasoviti lclaniac iadikovac, u iiom halamije i hairluei dotiikaiu putnike, pa jih ucienju.iu i pliene. Nedaleko
Kopila ima trrrsko selo Senl<ovitli, a tu je pravo
hajrludl<o gniezdo, a poznato ie, da su i tr.avanislie pi.fanice obidavali otiCi, pa dodekat i oglobiti u klanicu pubnihe. Stignuv fr.. Petar sa
platiocem rr I(opilo, al r'eto izaidu haiduci, pa
niilr i rr.iihove kon.je zatedu sputn, malo dalje u
bukvili, lionie poveZu %^ bukviCe, pa nar.edu
starcu Aniunu, da sliine prtl.jagu s lionja. Za
tim ubiiu iz l<ubure fr'. Petra. l)a sn ga na blizu
iz kubure ubili, doznaie se iz toga Bto su haliine na plsima barutom bile napaliene. Sandul<e su
porazbijali. kniige poderali. pa su poslje i Arrtuna BaltiCa ubili i na jertan sarrduk naslorrili.

114

Sutradan pukne u blizini glas, da je fr.atar u

kopilu poginuo, a i njeeov pratioc. ViSe se krS6ana iz bliZnjih sela sakupiie, pa otloSe u kopilo,
grlje najdu korrje za bnkvide po!.ezane a fr.. Petra i Arrtuna ubijene, sandul<e poluparre hniige
poderane, a fi'. Petrov veliki Curak, i sat rrkradeni. Otlrr krSiani n selo SenkoviCi pa pitajn 'furke: nZnate li dobri ljutli, tko ubi fratra u kopilu? ,Tulci odgovoret,L' Zat mi qlerlanro. tko
Itrrda prolazi, tko li hoga ieka i ubija, a duli
srno jrrder, da su rr kopilu pn$he pucale, al ne
znarno tko jilr .ie palio". S ovakirn se orlgovolorn redeni 'I'urci pled katlijom opravcla5e. U
tonr Zupnici, i to doladki o. Lnvro TrrciC i goCanski o. Jako KriZanac izprosiBe dozvolu od
travarrjskog karlije, da rnogrr ubijene iz kopila
odnieti i poliopati u dolndko grobl.je, $to je i rriin jeno.
Ovog vrernelra bio je u travansko.j okolici
skitalica Arnarrt Kara Fejzo i njegov drrrg PoujaviC Tru'dirr iz Travrrilia,, l)a sn mnogi govorili
i tvrdo dlZali, da srr oni podinili ubo.jstvo u ko-

pilu, jer su vidjali na Poniavidu veliki iurak

pol<o.jnog 0uiCa. Al rerlovnici ne htjedo$e ubojice tlaZiti znajuC, da kod, l)aud paBe i $erifovida ne nrog'u naCi pravice, paCe bi nrogli svojom
tuZborn joS povodtr, dati, tla zlikovci jo5 kojeg
reclovnikr ubiju.
God. 18?5. o. Lovro Karaula rodottr iz
Livtra, starac od ?5 godina biv$i Zupnikonr tl
LiubundiCu, oti<l.je nt 20. srprrja, na Ilinje u

115

selo Prisap, sat jedan od zupskog dorrra udalieno, da relcne pukrr misu. Posl.je rrrise deljar{ se
razi3la, svak svo.joj krrCi. Fra f,ovro ostane rr
selu, gdje sn mu po obidaju priln'avili. da Stogod blaguie, p& Ce ondn, kuCi u LjubuniiC. PutujnCi sam sameat na svonl nrirnom korrjicu i
nemisleCi ni o kakvom zlu
al eto uru iznerrada snrrtnog dasa. Iz Bunrice izllanu pred rr.jega tlva Turdirra bezi e,rrbag'iiCi i treCi Kapetanovid dizdar livanjski. Spopanr.rv star.ca obore ga
s konja, p:r skinuv uzrlu konju s glave, sveZu starcu oko vrata i svonr snagonr poteZuC zadave ga.
Al dinr srr ga poieli daviti, star.ac .je .iauko i
ponragajiso, nroleCi, brateCi i zaklirrjuCi Tru.lie
trrrskonr vjelorn. da ga toli nenrilo neurutie, ubojice mu siloru zatrpaSe usta l)rasinour. da se glas
nednje. Zulaviv ga. povaljali sn ga potrbuBl<e i
tako ostavili i oti$li svojirn l)rrteul rr Livno, otlkud su i doBli. Jedno krsCansko nrourde duvajuCi ovce bijaSe se u $ikatju sklorrilo, pt je
sve vidielo, kako srr rrbo.iioe 'lurci fi.a Lovrn
grrilvili, pa isto je urornde kazivalo, kako je fra
Lovlo rlok je nxrg'o g'ovor.it, nrnlio i zal<iiniao
Tulke, rltl ga neuruie tolil<o, al sve uru bile urolbe brezkotistne, on ueuznloie opaka i tvr.dokorna srrlca 'lrrrak:r g:rnut. Isto je nronrde, sve Eto
ie duio i vir.ljelo, rr:r trrrskorne sudu u Livnu i
u Tlavrriku posvjedodilo. al je sve bilo uzalud.
ltade u Tr:rwriku bnciie rlrro rrronrde u tanruicu
u kojoi je tri urieseca darnilo i l.jute rrruke poclnosilo. JoB su reilovnici iir,fianskog samos[ana u

tt7

116

Livnu na kotarskoru sudu. a

u l'ravniku

na

okruZnonr tuZbu pisnreno i ustnteno uCinili proti ubo.jicanr fra Lovre Karaule. al nije bilo lio-

risti i iedan i drugi sud velja5e: ne.inra svjedoha, da sn 'Iurci ubili fr'atra, rrego .ie liao star

upao s konja (valjda ga .ie kap udarila) i to na

usta, pa stoga su nlu i bila usta puna zenrlie.
Fratri na sudu odgovorili: ,,o.ja! oda Btaje vrat
modar, onoie svjedok, da su 'Iurci flaira zadavili, kao Sto .ie ovdar gledao.u Sudiie odgovorili:
nlloZda ie fratar. kad .je s konia pao, r'rat slomio, pa mu ie stoga pomodrio. Ele kad llemate yi fi.atri dya Turiipa sf iecloka, da su eorbagjitli i tlizdar ubili fra Lovru Karaulu, nemoZcte naCi pravicn u Olco onog vl'emena bio .je bosanski vezir l)en'iS Promienjen i pozvatr, cla vodi vojsku proti pobunienoj raji u Hercegovini,
a u vezirsi\/u ga zatnieni llauf paSa. Al i ovi u
istorrr poslu otiBo lI Heleegovitru. gdje je ltao
earski povierenili i upravitelj gracljansl<ih poslova bio Servar' paBa, pa je na rrdinieno ubojstvo
doduo i l<azivano .je, cla je on oglobio ubojice
fia Lovrine u 800 tlukata, koje izplati5e svi livaniski Turci.
U detvltonr rlakle vieku poslie Pada liosne
sedaur je redovrril<a rreurilom smt'iu ullloreltor a,
koliko iih ie bijenih, tamnidenih i globljenih tomu se broia ilezna.
Razmotriv stva,r bistro, oeita ie istina, da
su redovnici sve nevol.je i rnulie ttPili sanro od
bosarrskih potulierrjaka, koji se niesu bojali ni

sultana. ni njegovih fernranah. niinra ie krSCarrski sviet bio i klv i.. noZ. A da bosanslci potrlrCenjaci Sto ljude z nwz,e kr'SCarrstvo, zato se pobrinuh kojekalive sltitalice, Sehi i der.viii, koji bi
se dotepali iz rantih ktajeva, pa .iar.ili poturCeniake svo.iirn nankorn, ko.ii glasi: oMudi. progoni, Sto moie3 ljuCe kdtenc ljude, ako Zeli$ biti
uz lluhanreda na onorlr svietu.u Lahko ie bilo
okrivit sveCenika i svaliog kr5tenog dovjeka, .ier
se n& sudu nijc drugo traZilo, neg'o da tuziteli
naide dva sv.jedol<a i to fq11iina, pa osucla gotova nn pogrrbu obtuZerrog kr$tenog Covieka. A
da je tako bilo, evo dokaza iz sutieSl<e kr.onilie.
Visodlii hadi.ja zovne pr.edsto.jnilia sutjeBkog
samostana na sud u Visol<i. Doiav predsto.jnik
u Visoki iza.ide pred kadiju u gudnicu, gdje uz,
kadiiu ioS riekolil<o biia5e vieCnika. Nanrah nie-

ga kadija upita: ,,ZnaE li gar.diiane zaBto sam te

zoynuo;u A gvar.rliian mu odgovori: nNezuanr,
dok mi se nelraZe.t,
,,Ti si gardiiane izlcopo
novce kod onog hanrenitog stupa, kod kog inra.
du starinski rnezari (grobovi), a to je nr.iesto niZe Sutjeil<e nedalelco od ivoje crkve.( Onda de
nur gvatdijan: ,,Drag,i efendija, orl tog ni5ta neinra llri nreni, nit nre je tko vidjeo, da sanr traZio novce, a karno li da saru jih izkopo.( A kadi.ia: ,ZnaB li gardiia,ne, $to liudi obicaiu rieti?
Crna kapa zlo znanrenie. .F)no kod onog stupa

sad je nezarovljena iarrra, ja sanr slao dovjeka,

koii .ie to vidjeo.'. Gvardijan: ,rMctLe biti da inra
iaura, a mogo je svak izr.ovit, al to nije moj

119

118

poso, nit me je itko vidjeo, cla sam kocl stupa

5to tlaZio i kopo.& Kadija: ,MoZebiti cla niesi
ti. al jest njetko otl tvojih, a valjcla zna3. koga
si oilredio da kopa i traZi novce na onom mjestu.( Gvarclijan: ,,To se nenlore ef'endija posvjedodit, ako li imade na to svjecloka. nek izajclu
na srie<lu, pa nek posvjedode.a euv$i to kacliia
clet' zovni iz kaveodlarekne zaptiji:
"MeBane
ka Muju, nek dojde amo u sncli3te." euvBi to
oclleti, i za malo se vrati s Mujom, kojeg kadija upita; ,,eu.ies Mujo, sn.d kazuj. kog si vidjeo
korl onog kaurenitog stupca u SutieSkoi i sto
je onrlje radio po noCi, al hoCu da pravo, ha !
po clusi sve kaZeS." Mujo: ,Dragi ef'endija dujeS. ia nisarrt vlah da laZem. uego sam 'luriin
kd i ti, pa Cu ti sve pravo kazat, a eno ga u
kaveoclzakn i Abdo, pak nek dodje ovdi, sve de
potvrdit, Sto .ja uzkazuiem, jer on bio saurnom
i vidjeo, sve Sto sarn i jru vidjeo korl stupa.a
Kadija momietu: nMeiane, zovi Abdu, nek doirle anlo." MeSan tlkne i eto Abile maltont u
sucli5te. Kadija: ,Sad ilfuj,', kazu.i, ,ito iura5 kazivat, a ti gardijane sluBaj, Sto se govori.t' Mujo podme ovako: ,ja i evo Abdo prija njekoliko
clana zakasnili smo u pol'iu, pa vraCajuCi se po
noii krrCi dojdemo za jeclan puskomet do onog
ka,nrenitog stupal isiour ugleclasmo, da se ne.ito
kocl stupa crni i vidiuro, dn niie nit govede nit
kljuse, nego .ie prilidno deljadetu u crno obu0eno, a uZetour je pripasano i rta glavi mu knknljica, k6 Sto kocl vrFaja ureCu sebi na glavn, da

jinr

osat neide za5 ledia, joS r.idinro, da se sl,d

prigne, sad izprtrvi, ". reko bi, da ko1la. 'l'o rni
spaziv nehtiedosnlo pravo putem k stupu, nego
obajdosnro stranputice, da nas nebi opazio on&i,
koii je kocl stupa. Kad bi sutra, ia velim Abdi:
ajde da oderuo do stupa da, vidirno, inrzr li Sta
ondje. Kad clojdosrno, r'idirno ja,nru izkopanu i
samo malo zal,r'panu. IJ rovinu turinro Stap, da
vidinro, je li duboko kollarro i vicljesmo, da je
kopano, koliko preko koljena, joJ za jedan pedalj. Eto to smo vidjeli.u I("dija: ,,Abdo, je li
istirra, Sto }Iujo kazzt?'( Abdo: ,Jest eferrdija,
sve istina, a nije dnrgdiie.u Onda kadija r.ekrre:
,,Eh vi sad ajdetet', a kad oni izadjo5e, prosliedi kadijtr: ,,gardijane ti eto iu, 5to ljndi kazaJe.
Sad vas pitaru e{endije, ktrZite uri holiko zu:rte:
tko nosi crnu haliinu, tko li se nZctom paSe i
kukuliicu iura na glavi, kandu je kod guvrra?u

Izllred svih jedan efendiia ovako pr.og'ovu.a:

,,Dnrgog neinr*, tko bi hodo n tih haliinah rrego patrol'i( a ostl,li eferrclije potvrdiSe: ,,Vallah
tako je.u Ktrdijr!
zrra$ 6to ljudi obi"G4rdijarre
daju rieti: cnra kapa nrZrro z,niurrerrie, i sve $to
ovdje bi rederro i duveno z,naureuje je, da jc pri
vama pratrirnn, kr.ivica, a tn krivicn: crlr.sku haznu nnCi nue nralenfl,, lrego se ilrol.e ra,cl nje i
glava izgubiti, al je bolje. da se to potr.p&, &
dalje nepruZt, platit CeS globn orl 300 groda..t
Gvardiian: ,,Jer Cu plrtiti, kad sanr prav
pravcat.- Kadija: ,,Evo, ako ti nijesi kopao gardijaue I jest rrjetko od tvojih, t tonru sn evo dva

12t

120

Abtlo i jama kotl stupa.( Gvardijarr: ,,E{endija rnolim te, zar nije mogo Mujo
i Abdo jamu izkopat, pa, krivo potvorit Da pragardijane: Mujo je Turdin,
tre?" Kadija,
"eu;eS
a Abdo je Tuldin, pa neCe na sudu lahi kazivat, pa Sto viSe, nema toga, da je vidjeo njih
kod stupa da su Sta kopali. Poso ie svr5en, ulena je osuclila, cla platiS, dalje negovori, nego
plati, ako li nede$, ja Cu sve potanko javit veziru u Travnik, vezir 6e poslat povjelenika, a
uz njega de drugi doCi, pa i sudci iz Visokog,
pa Ce poCi tamo, cla sve razgleda, a to Ce
-tebe stati deset put vi3e, nego Bto je ovdje sudjeno, a tko nna, nede li te vezir i u Travnik
potegnut, pa CeS vicljet, .(ta Ce te to stati, pa
moZei jo5 i objeBen biti.( Gvardijan se saZe u
ra,menih pa veli: ,,Od Boga nek najile s kog
prav Ftetivnnr, a eto poslat Cu globu, koju iSteS.( Katlijr: .,Sanro sutra neka su ovilje novci,
ru, s:rda hajde u dobli das gardijanelt( Gvardijan joi rede: ,Sutra kad plimiB, etenilija, novcef
na,piIi, pa CeE mi poslati svjedodanstvo, da je
tuZba snrirena, jer bi me opet do koii dan mogo u tom poslu obtuzit ko.jigod bezduBnika.o
Katlija: ,.Nemai brige gar'dijane, samo poSalji
300 groSa, a ja du napisat svjedodanstvo, da je
tuZba smilena. (
Istom za calevanja Abdul-Medjida, koji je
godine 1848. svojeur otcu, Mahmudu I., nastupio, i Franjevci i katolici bosanski nje5to malo
clobiSe slobode, kojom se svojski posluZi5e u po-

svjedoka illujo

dizanju crkavah, manastirah i udiona narodnih.

Tako je sagradiena cr'l<va n D6cu, Sudiskoj i
Vare3u, a nranastiri scrkvamzr, u Livnu i Guijojgori., i to onaj najviSe nastojanjem {ra Lovre
Karaule, a ovaj dnrgi neumornim trudom biskupa fra Marijana SunjiCa, DenrbiCa i BaltiCa.
Kako je kod Nj. Yelid. I'ranje Josipa I.
izposlovalo se, da se na$i klerici nlogu pocludzr,vati n Djakovu, tude se podigne Conaentus Collegiatus god. 1857., za koiega je nai slavni Mecen, Preuzv. g. J. J. Strossmayer polclonio zemIji3te i mtrterial, a Njeg. Yelidanstvo cesar za
clogradjenje istoga darovo je 10.000 fcx'.
Tude se je na3a redovnidka mlacleZ oclhranjivala
i
poiludavala sve do gocline 1876., kail no su na,m
klerici mornli u Strigon, gdje je za njih magjarsko ministalstvo iz {undacije komisariatiike podiglo jeclno krilo tra, nra.nastiru ondjeiniih lrranjevaca. I{ecljntinr tauro klerici bijahu salro detiri godine, te u rljesecn studenu god. 1880.
vrati3e se u Bosnu. Sa,d su se smjestili u Peduhu, u njekakvoj tesnoi,.kuiici, za ko.ju se iz redene fundacije na, godinu kiriie pla,Cl, 600 for.
If ovo vrieme Provincija boslnska imala je
residenctju sa Spitalorn u Carigradu, ali ako narn
je i bila od velike potrebe, valjalo ju je ipak
prodati sbog duga, koji je na njoj bio.
Pod Abdul-Azizom je stari manastir. u Fojnici sru5en i novinr, nastojanjem fi'a Augrrstina
DembiCa, zamienjen. If ovo vrieme ponrnoZani
su bosanski manastiri sa dva nova: jedrrirn u

t22

t23

velikonr crkvoin sagradi

jedan malovrietla,n Franievac, i drugim ner PIeIra,rnr, tnrdoln fi:a Lovre 'Iomi&u-Pekeza, potlignrrtim. Clkavah je ovoga vremena u Bosni sagradjeno oko trideset, izmedju koiih spomenuti
ie onu u Dublava, TramoSnici, TiSini, Dubici,
Dolniilr Solih. Jajcu i Zenici, te tra Uliorh i u
Vitezu. Dapade su niun u ovo vrienre i zvona
prozvoniln na njekih mjestih, kao: u Gudjoigori,

'Iolisi, koga ujedno

Donral.jevcu, Plehanu

Tolisi.

U podizanju se carkavah, parokiialah i mana,stirah Franjevci i pod Muratom V., koji za

kratko vlada, i pod Ahmidom jo3te vladajuCim,
i trudiSe i sveudiljno trude. Crkve bo se na sve
strane podiZrr, n. pr. na Bugojnu, u Busovadi,
Brdkour, l.r'a,vniku i Derventi. Jedan se manadrugorn u Petridevcu
crl<vu fi'a Vid Dr. MiljanoviC dovr5uie. Tako
ima Provincija bosanshih Franjevaca sacla sedam
nrarra,stirah i tri residencije, koje de na skoro
progla,siti se rnarrasfiri. I,'rairievci administriraju
95 Zupar,h, u hojih inra preko 150.000 katolika,
a Franiev&ca u sanroj llosni, nenbrojiv Hercegovirru" inra niisnikzr oko. 230, tr hlerikah usve
40 i napokon 32 nr'la,rliia,, koli se u ruanastiru
Guirjegore zzt, staliB frnnjevadki priprzr,vljaju.

stil u Jaicrr dogradjuje, a

Godine 1878. Austlo-Magjarska vo.iska Bosnu i Hercegovinu okupira, i tiur se kod nfts
porricBto stvari prornieni$e, kad zenraljska vla,da
sarajevska pode gdjegdje ndione podizati i pri

gradjenjrr erka,va,h podpomagati. Neka joj dragi

tsog pla,ti !
Na posljedlcu nelcl .je i to nasponrenjeno,
da ie Sv. otac Pnpa, Leo XIII., godine 1881.
n bosa,nskof ktnljevini rrstrojio crkvenrr hierarhiiu i ustanovio jednu plabisknpijn i tri biskupije, od kojih ie na rnostarskoj bisl<rrpiji {r'a Paskal BuconjiC, & na banjaludkoj fra Marijan
MarkoviC. Obadvojicu l3og poZivio zajedno s njihovinr stadonr !

Znatnije tiskarske pogre5ke.

POGOVOR

Strana 11. reclak 4 od ozdol mjesto

ditaj: o.
9.
72. n 1
, Marinu rlodai:r,
n
18.
1 oil ozgor.
na,srrnt
D rla
" 18. n 1 otl ozclol ,
n
n
, ojerom Eilaj ojera.
- 38. n g orl ozgor , praoilatnih , pradaonih
urrlSrnodmimirouimi
n 55. n 16
n.
, nasiJji
, natiJju.
56. , I
negrad,jmju , negradjenju
n
n
" 60.
ilodaj: do
n
, 13 oil ozdol , izb&ie
, 68. n 2 odozgor , urh
ditajz urlu
,69.n1rusa,nctorsancti,
, 72. o I oil ozdol , banat
, Ba,nat
, 77. , 4
|
, bislarna
n bishr4ta
t
, Bistro
, histroi
" 79. , 6
u
o 85. n 7
n n&Irr&rn
, naprdrn
n 92. n 15 oil ozgor , nje
, nije
,
, 11.3. , 6
, kupres
n Kuprea
urrt2nrlaqtresrKu9net
, 116. n 11 otl ozdol n Bertau
n Seraer
Nadi de ditatelj joi pogreiakah,. ali kad uvaZi okolnost, da
nprava tiskare nije nri cieloga rlielca na kcrektum pripoiiljala, a
k touur i rlaljinrr mjesta
Djakovo i peduh
imavii na pameti,
drZim da 6e ih imati izvir'jene.

Korektor.

Unutar spisatelj sko g rada bosanskih franj evaca koncem

osmanske i tijekom austro-ugarske vlasti u BiH nastalo
je pojadano zanimanJe za proudavanje povijesti franjevadke provincije Bosne Srebrene. To je proizlazilo iz svijesti franjevaca od njihovoj dugoj i bogatoj, ali i teskoj
pro5losti, a tome je, nakon 1878. godine, pridonosila i
sve tzralenija tendencija njihova potiskivanja s podrudja
vi5estoljetnoga djelovanja. Pi5uii o svojoj proslosti, uz
sve patnje i nevolje, ipak ispunj enoj zapalenim plodovima duhovnog i kulturnog djelovanj a, lelleIi su kazati
da njihovo vrijeme nije pro5lo i da imaju puni legitimitet
daljnjeg rada u katolidkom puku.
U tom okviru zrcali se i djelovanje fra Martina Nediia (1810-1895) izTolise, kraj Ora5ja na Savi, jednog od
najutj ecaj nij ih franj evaca.Bosne Srebrene XIX. stolj eda.
Podetno obrazovanje stekaoje u Sutjesci, filozofiju i teologiju pohadao je u udiliStima u Subotici, Solnoku, Agriji, Dende5u i Vacu (1827-1835). Za sve6enika je zareden
1833. god. SluZbovaoje kao kapelan, Zupnik, predavad
u samostanskoj Skoli u Sutjesci, definitor, te provincijal
Bosne Srebrene. Kod osmanskih vlasti zauzimao se za
bolji poloZaj kr56ana u Bosni. Vodio je brigu oko Skolovanja franjevadkih kandidata - napose glede njihova

II
smje5taja u Dakovu (1853), a radio je i na reformi franjevadkoga Skolstva. Takoder je zaslulan za podizanje
samostand na Plehanu i u Tolisi. Osim Sto je bio aktivan
u pastoralnom radu, Nedi6 ide u red vrlo istaknutih kul-

turnih pregalaca svoga vremena. Sredinom 1830-ih on se

sve vi5e angaLira na Sirenju ideja hrvatskoga narodnog
preporoda / ilirskoga pokreta. Idejama ilirizma zanosio
se jo5 u vrijeme studentskih dana. U tom duhu objavio
je svoju programatsku pjesmu Razgovor kogavile ilirkinje imadoie u pramalitje godine /83J. Osim toga pisao
je prigodne pjesme, prikupljao narodno blago, razmjenjivao pisma s istaknutim osobama kulturnog i javnog
Zivota (Lj. Gaj, A. T. Brli6, G. Madi6, J. J. Strossmayer i
dr.), te proudavao narodnu i franjevadku povijest. Javljao
se prilozima u tada5njim hrvatskim listovima (Danica
ilirska, Obzor, Katolidki list...).

Bio

je Livo zainleresiran za proudavanje pro5losti

franjevaca i katolidkog puka. Temelje pisanju povijesti

Bosne Srebrene postavili Lastrii, Juki6, KneZevi6, Batini6... Na tu se tradiciju navezuje i Nediievo djelo ,,Stanje redodrZave Bosne Srebrene" u kojem je, prije svega,
opisao te5koie s kojima su se franjevcu susretali kroz de-

tiri stoljeia osmanske vlasti. Napisao ga je u poznim godinama i to, kako ka1e, iz zahvalnosti prema redodrZavi
Bosni Srebrenoj diji je dlan. Namijenio ga je ditateljima
s nakanom da bolje upoznaju ,,rad, patnje, strahovanje,
globe i progonstva, koja su franjevci bosanski podnijeli"
u vremenu osmanske vladavine. Ta je motivacija

opienito karakteristidna zatadalnje franjevce koji su se bavili

proudavanj em pro5losti Bosne Srebrene.

Nedii je svoje djelo razdijelio na detiri dijela - ,,Vieka", s obzirom na dinjepicu detiristoljetne osmanske
vladavine (1463-1878), ukljudujuii pritom u podrazdiobu i razdoblja vladanja svakog pojedinog sultana. Iako
bismo iz danainje historiografske perspektive napravili
drukdiju periodizaciju, Nedi6 je ipak svojim nadinom
izlaganja dao preglednu sliku kljudnih zbivanlaizLivota
franjevaca pod tudinskom vla5iu. On se u pisanju poglavito oslanjao na fermane (vladarske isprave) koje su
pojedini sultani izdavali franjevcima. U njima je vidljivo
Sto su franjevci trallli od Visoke porte u Carigradu. Naime, uglavnom su to bile molbe zazaltituod samovolje i
nezajalljivosti osmanskih lokalnih dinovnika koji su nastojali iztruf Sto vi5e koristi od pojedinih samostana. U
fermanu se vladar redovito zauzimaza ono Sto franjevci
ftaLe franjevce i upozorava lokalne vlasti da ih vi5e u
tome ne uznemiruju. Te su odredbe uglavnom bile kratkoga daha zbog dega su franjevci bili prisiljeni uvijek
iznova obradati na Visoku portu.
Nedi6 je u opisu Bosne Srebrene zaobi5ao Siroku pastoralnu i kulturnu lepezu djelatnosti franjevaca. On je,
odigledno, Zelio prije svega qaglasiti njihov trnoviti put i

ihovo umijeie opstanka u jednom teokratskom sustavu

koji ih je vi5e podnosio nego Sto im je jamdio sigurnost.
To je bio prvotni Nedidev cilj i on ga je i postigao.
nj

Marko Koramatit