Sport osoba s invaliditetom

- skripta

dr.sc. Lidija Petrinovi, dr.sc.Dubravka Ciliga

SADRAJ:
1. DEFINICIJA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM
2. REHABILITACIJSKI SPORT
3. OSNOVNE KATEGORIJE INVALIDITETA
4. PODJELA NATJECANJA
5. PARALIMPIJSKE IGRE
5.1. PARALIMPIJSKE IGRE LJETNE
5.2. PARALIMPIJSKE IGRE ZIMSKE
6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA
7. DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI U VRHUNSKOM SPORTU
8. FIZIKA PRIPREMA U SPORTU OSOBA S INVALIDITETOM primjer
Koarka u invalidskim kolicima
9. SPECIFINOSTI KOD OSOBA S OTEENJEM VIDA primjer
Radiogoniometrija
10. KARAKTERISTIKE SPORTSKIH INVALIDSKIH KOLICA I PROTEZA
11. OSTALI SPORTOVI

1. DEFINICIJA SPORTA OSOBA S

INVALIDITETOM
Svaka osoba s invaliditetom eli postii potpunu socijalizaciju u drutvo,
izjednaiti se sa ostalima, pa i pretei ih u raznim vjetinama
Sport je jedan od naina na koji osobe s invaliditetom mogu aktivirati i
potencirati svoje talente i mogunosti te se na taj nain to uspjenije
ukljuiti u svakodnevni ivot
Uz utjecaj na opi tjelesni razvoj - sport razvija zabavu, zajednitvo, hrabri,
oduevljava, pomae u sjecanju samouvjerenosti u osobne sposobnosti
Kinezioloke aktivnosti koje se u veini sluajeva odvijaju u svom izvornom
obliku (dimenzije terena npr. su iste) kao i kod standardne populacije
Vrlo mali broj aktivnosti treba adaptaciju
Prilagodba se odnosi na
o
o

prostornu adaptaciju odnosi se na dimenzije terena, visinu mree

vremensku adaptaciju odnosi se na odreeni vremenski period (primjerice
u koarci u invalidskim kolicima igra koji je u napadu ne smije biti u reketu
due od 3 sekunde)

Sjedea odbojka, koarka u invalidskim kolicima, goolball sportovi koji ne

postoje u standardnoj populaciji

PODJELA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

1. vrhunski (natjecateljski) sport

2. rekreativna aktivnost
Kod vrhunskog sporta su isti principi kao i kod standardne populacije, a kod
rekreativne aktivnosti sportska aktivnost se odvija jedan do dva puta tjedno
3

PREDUVJETI ZA ODVIJANJE SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

Adaptiranost (prilagoenost) sportskih objekata i sportskih terena

Motiviranost

Nabavka sportske opreme

Financijska potpora za nabavku sportskog pomagala ili opreme

Edukacija strunog kadra za rad sa osobama s invaliditetom

Javni prijevoz za osobe s invaliditetom

Kako pokret i sport nije i ne smije biti privilegija samo zdravog dijela
populacije, tako su preporuke implementirane i u sve zakonske akte svake
zemlje. Temeljne koncepcije suvremene politike o invaliditetu navedene su prvi
puta u Standardnim pravilima za izjednaivanje mogunosti za osobe s
invaliditetom. U prosincu 1993. Generalna skuptina Ujedinjenih naroda
usvojila je ova meunarodna pravila koja su na neki nain politiki i moralni
vodi koji su zemlje lanice UN-a pristale slijediti.
Cilj je osigurati svim osobama s invaliditetom prava na iste mogunosti kao i za
ostale graane. Standardna pravila UN-a opisuju u kojim podrujima drutvo
treba poduzeti mjere kako bi se osobama s invaliditetom garantirale jednake
mogunosti, a koje mogu posluiti kao temeljna struktura za planiranje politike
prema osobama s invaliditetom.
Standardna pravila su podijeljena u 22 poglavlja koja su razvrstana u tri
podruja. Jedanaesto poglavlje se odnosi na ravnopravno ukljuivanje osoba s
invaliditetom u rekreaciju i sport.
Preduvjeti za jednako sudjelovanje
1. Rast svijesti
2. Medicinska njega
3. Rehabilitacija
4. Servis za potporu
Ciljana podruja za jednaku participaciju
5. Pristupanost
6. Obrazovanje
7. Zapoljavanje
8. Raspolaganje prihodima i socijalna sigurnost
9. Obiteljski ivot i osobni integritet
10. Kultura
4

11. Rekreacija i sport

12. Religija
Mjere za primjenu
13. Informiranje i istraivanje
14. Stvaranje politike i planiranje
15. Zakonodavstvo
16. Gospodarska politika
17. Koordinacija rada
18. Organizacije osoba s dodatnim potrebama
19. Obrazovanje osoblja
20. Nadziranje i ocjenjivanje programa za osobe s invaliditetom u provoenju
pravila na razini drave
21. Tehnika i gospodarska suradnja
22. Meunarodna suradnja

Vlada Republike Hrvatske donijela je 5.lipnja 2007 Nacionalnu strategiju

izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine
koja je trenutno aktualna.
U njoj su definirana podruja djelovanja:
1. Obitelj,
2. ivot u zajednici,
3. Odgoj i obrazovanje,
4. Zdravstvena zatita,
5. Socijalna skrb i mirovinsko osiguranje,
6. Stanovanje, mobilnost i pristupanost,
7. Profesionalna rehabilitacija, zapoljavanje i rad,
8. Pravna zatita i zatita od nasilja i zlostavljanja
9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti
10.Sudjelovanje u kulturnom ivotu
11.Sudjelovanje u politikom i javnom ivotu
12.Istraivanje i razvoj
13.Rekreacija, razonoda i port
14.Udruge osoba s invaliditetom u civilnom drutvu
15.Meunarodna suradnja

2. REHABILITACIJSKI SPORT
o Dio sekundarne rehabilitacije npr. nakon prometne nesree osoba dolazi u
bolnicu i tamo se odvija primarna rehabilitacija, a potom odlazi u toplice i
tamo se odvija tj. prua sekundarna rehabilitacija, a dio sekundarne
rehabilitacije je sport)
o Ciljevi rehabilitacijskog sporta:
o Da se osobu naui elemente odreenih sportova
o Da se osobu naui osnove transfera na sportskim terenima (np. ulazak u
bazen )
o Ukazati osobi na preostale motorike sposobnosti
o Dati osobi informaciju kako da se u svojoj lokalnoj sredini ukljui u
sportsku udrugu (lokacija, kome da se obrati )
o Na koji nain da nabavi sportsku opremu
o Da se osobu usmjeri u odreenu sportsku aktivnost (selekcija)

3. OSNOVNE KATEGORIJE
INVALIDITETA
Podjela prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji:
Osobe sa slijepoom
B1 ne postoje nikakvi ostaci vida (blind 1)
B2 ostatak vida od 2% (blind 2)
B3 ostatak vida do 5% (blind 3)
Osobe sa gluhoom
Oteenje sluha iznad 55
Osobe sa mentalnom retardacijom
Osobe s lakom mentalnom retardacijom
Osobe sa srednjom mr
Osobe s tekom mr
Osobe s tjelesnim invaliditetom
Osobe s ozljedom lene modine
Osobe s paraplegijom (oduzetost dva ekstremiteta, najee donji
ekstremiteti)
Osobe s paraparezom (djelomina oduzetost dva ekstremiteta)
Osobe s kvadriparezom (djelomina oduzetost gornjih i donjih ekstremiteta)
Osobe s kvadriplegijom (potpuna oduzetost gornjih i donjih ekstremiteta)
Parapareza
Osobe s oboljenjem lene modine
Osobe sa spinom bifidom
Osobe s preboljenom djeijom paralizom (polio)

 Osobe s cerebralnom paralizom

Osobe s amputacijama
Djelomine amputacije
Potpune amputacije
Jednostruke amputacije
Dvostruke amputacije
Trostruke amputacije
etverostruke amputacije
Osobe s neuromuskularnim bolestima
Osobe s miinom distrofijom
Osobe s multiplom sklerozom
Osobe s mijastenijom gravis
Te se osobe bave iskljuivo s rekreativnim aktivnostima, a ne mogu se baviti
vrhunskim sportom.
Jedna od rekreativnih aktivnosti koja je dobro organizirana je hokej u
elektromotornim kolicima. Palica za hokej privrena je za invalidska kolica
koja su na elektromotorni pogon. Pokretanjem kolica usmjerava se poloaj
palice i pokree loptica na parketu.

4. VRSTE NATJECANJA
Paralimpijske igre
svake etiri godine
ljetne, zimske
Osobe s tjelesnim invaliditetom
Osobe sa slijepoom
10-tak dana nakon Olimpijskih igara
Olimpijske igre gluhih
Prije naziv - Svjetske igre gluhih
ljetne, zimske
U godini nakon Olimpijskih igara i Paralimpijskih igara
MOO je 2001. godine odobrio zahtjev za preimenovanje Svjetskih igara
gluhih u Olimpijske igre gluhih (Deaflympics)
2003. u vedskoj naziv meunarodne organizacije CISS promijenjen u IDC
(International Deaflympic Committee - Meunarodni Olimpijski Odbor
Gluhih - MOOG)
1924. - Pariz - prve Olimpijske igre gluhih, 145 sportaa, 9 zemalja, 7
sportova
1949. Seefeld, Austrija prve zimske Olimpijske igre gluhih, 33 sportaa, 5
zemalja , 2 sporta
2005. - Melbourne ljetne Olimpijske igre gluhih, 2300 sportaa, 75
zemalja, 16 sportova
2003. Sundsvall,vedska - zimske Olimpijske igre gluhih, 253 sportaa, 22
zemalja , 4 sporta
Sportovi na ljetnim Olimpijskim igrama gluhih:
Atletika
Badminton
Koarka
9

Obojka na pijesku
Kuglanje
Biciklizam
Nogomet
Rukomet
Judo
Karate
Streljatvo
Taekwondo
Hrvanje (slobodni nain)
Mountain bike
Plivanje
Tenis
Hrvanje (grko-rimski nain)
Orijentacija
Stolni tenis
Odbojka
Sportska gimnastika (1924.-1969.)
Ronjenje (1924.-1977.)
Vaterpolo (1949.-2009.)

Sportovi na zimskim olimpijskim igrama gluhih:

Alpsko skijanje (od 1949.)
Nordijsko skijanje (od 1949.)
Carling (od 2007.)
Hokej (od 1975.)
Snowboard (od 1999.)

Meu gluhima postoji velika potreba za odvojenim igrama

Gluhi sebe ne smatraju invalidima, osobito ne u fizikom smislu.
Radije se smatraju kao jedan dio kulturne i jezine manjine.
Gluhi porta je fiziki zdrav i sposoban za natjecanja bez znaajnih
restrikcija, osim to za njega postoje komunikacijske barijere
Nema specijalnih portova, i jedine adaptacije su da se zvuni signali
pretvore u svjetlee npr. svjetlo za start.

10

 Za natjecatelje ne postoje nikakve restrikcije osim zahtjeva da svaki od njih

mora imati nedostatak sluha od najmanje 55 dB u zdravijem uhu
21. Ljetne Olimpijske igre gluhih 2009. hrvatski sportai imali su
predstavnike u slijedeim sportovima: rukomet, stolni tenis, streljtvo,
hrvanje
Hrvatski gluhi rukometai osvojili su zlatnu medalju na zadnje tri OI gluhih
(2001, 2005, 2009)
Specijalna olimpijada
Osobe s mentalnom retardacijom (intellectual disabilities)
ljetne, zimske
Godinu prije OI i PI
Prva Specijalna olimpijada 1968 u Chicagu , SAD, 1000 sportaa, SAD i
Kanada, 4 sporta
2003. Dublin, Irska , prva Specijalna olimpijada odrana izvan SAD 6500
sportaa, 150 zemalja, 18 slubenih sportova i tri demonstracijska
Specijalna Olimpijada zamisao je Eunice Kennedy Shriver, sestre amerikog
predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja
"Mentalno retardirani moraju imati nekoga tko ce se boriti za njihovu stvar,
tim vise sto oni sami to ne mogu", pisala je, 1962, Eunice Kennedy Shriver
elim pobjediti, ali ako ne mogu pobijediti, daj mi snage da se okuam",
geslo je Specijalnih olimpijskih igara
Slubeni sportovi
Alpsko skijanje
Atletika
Badminton
Koarka
Boanje
Kuglanje
Nordijsko skijanje
Biciklizam
Jahanje
Umjetniko klizanje
Hokej
Nogomet
11

Golf
Plivanje
Kriket
Floorball
Sportska gimnastika
Ritmika gimnastika
Rukomet
Odbojka
Kajak
Netball
Dizanje utega
Rolanje
Jedrenje
Snowboard
Softball
Stolni tenis
Tenis
Judo

Prva Specijalna olimpijada zimska odrana je u Steamboat Springs,

Colorado,1977. god., 500 sportaa, natjecali su se u skijanju i klizanju
2005. Specijalna olimpijada u Naganu, Japan, vie od 1,800 sportaa, 84
zemlje
Nagano je bio prvi grad koji je ugostio Olimpijske igre, Parlimpijske igre i
Specijalnu olimpijadu
Meunarodne organizacije
ISOD International Sports Organisation for Disabled (1964)
IBSA International Blind Sports Federation (1981)
SOI Special Olympics International (1960)
CISS Comitee International des Sports des Sourds (1924)
IPC International Paralympic Committee
U Hrvatskoj sportske organizacije za osobe s invaliditetom
12

o
o
o
o

Hrvatski portski savez invalida

Hrvatski portski savez gluhih
Hrvatski savez slijepih
Hrvatski paraolimpijski odbor

5. PARALIMPIJSKE IGRE
Godine 1948, Sir Ludwig Guttmann organizira sportsko natjecanje za veterane
Drugog svjetskog rata ( s ozljedom lene modine) u Stoke Mandevillu u
Engleskoj (natjecanje sportaa u invalidskim kolicima).
etiri godine kasnije, natjecatelji iz Nizozemske pridruili su se igrama i
meunarodni pokret je roen.
Prve Paralimpijske igre odrane su u Rimu 1960.
U Torontu u 1976, drugi skupine sportaa s invalidtetom su se prikljuile te je
tako roena ideja o spajanja zajedno razliitih skupina osoba s razliitom vrstom
invaliditetom na zajednikom meunarodnom natjecanju. U istoj godini, po prvi
puta su odrane Zimske Paralimpijske igre u vedskoj.
Danas, Paralimpijske igre su elitni sportski dogaaj za sportae s invaliditetom.
Pokret je narastao dramatino od prvog dana. Broj sportaa koji je sudjelovao na
Ljetnim Paralimpijskim igrama povean je sa 400 sportaa iz 23 zemlje u Rimu
1960. godine do 3951 sportaa iz 146 zemalja u Pekingu 2008. godine.
Paralimpijske igre seodravaju uvijek u istoj godini kao i Olimpijske igre
Od OI u Seoulu 1988., Paralimpijske igre, i od Albertville 1992. Zimske
Paralimpijske igre se odravaju i na istom mjestima kao i Olimpijske igre.
Od 2012. grad domain izabran za domaina Olimpijskih igara obvezan je biti
domain i Paralimpijskih igara.
Rije "paralimpijski" potjee od grke rijei "para" ("uz") i rije "Olimpijade" i
predstavlja ideju odravanja paralelnih igra -"paralelno" i "olimpijske" kako bi
se ilustrirali kako dva pokreta postoje rame uz rame.

13

 1964. po prvi puta sportai smjeteni u olimpijsko selo, zastava, znak,

poster
1968. Vie od 25 000 osoba pratilo ceremoniju otvaranja
1972. 50 000 osoba pratilo ceremoniju otvaranja. Prvi puta natjeu se i osobe
sa kvadriplegijom. Demonstracijski sportovi za osobe sa oteenjem vida
1976. Prvi puta se natjeu i sportai sa amputacijama i oteenjem vida. Prve
zimske Paralimpijske igre
1980. Paralimpijske igre - Arnheim, prvi puta osobe sa cerebralnom paralizom.
Sjedea odbojka nova disciplina.
1984. Paralympics postaje slubeno ime. Prvi puta maraton u invalidskim
kolicima.
1988. Seuol, Paralimpijske igre odravaju se na istom mjestu kao i Olimpijske
igre. Judo i tenis u invalidskim kolicima novi sportovi
1996. - Atlanta - prvi puta sportai s mentalnim hendikepom
Sportovi na Paralimpijskim igrama
U slubenom programu Paralimpijskih igara je 20 sportova (Peking 2008.)
4 sporta su specifina: boanje, golbal,dizanje utega, ragbi u invalidskim kolicima

14

Ljetne Paralimpijske igre

Godina

1952
1960
1964
1968
1972

Mjesto

Grupe invaliditeta

Broj drava Broj portaa

Stoke
Ozljeda lene
Mandeville,
modine
Velika Britanija
Ozljeda lene
Rim, Italija
modine
Ozljeda lene
Tokio, Japan
modine
Ozljeda lene
Tel Aviv, Izrael
modine
Heidelberd,
Ozljeda lene
Njemaka
modine

Odravanje
gdje i OI

130

Ne

23

400

Da

21

375

Da

29

750

Ne

43

984

Ne

Dodani
sportovi

Podizanje
utega
Bacanje
kugle

1976

Toronto, Kanada

Ozljeda lene
modine

38

1657

Ne

odbojka,
goalball,
pucanje

1980

Arnhem,
Nizozemska

Ozljeda lene
modine, amputacije,
potekoe s vidom,
cerebralna paraliza

42

1973

Ne

sjedea
odbojka

Ne

Nogomet
(7 igraa),
i boanje,
biciklizam

1984

1988

Stoke
Mandeville,
Velika Britanija
& New York,
SAD
Seoul, Koreja

Ozljeda lene
41 (Velika 1100 (Velika
modine, amputacije,
Britanija9, Britanija),
potekoe s vidom,
45 (SAD) 1800 (SAD)
cerebralna paraliza
Ozljeda lene
modine, amputacije,
potekoe s vidom,

61

15

3013

Da

Judo i
tenis u
kolicima

1992

1996

2000

2004

2008

2012

cerebralna paraliza
Ozljeda lene
Barcelona,
modine, amputacije,
panjolska
potekoe s vidom,
cerebralna paraliza
Ozljeda lene
modine, amputacije,
potekoe s vidom,
Atlanta, SAD
cerebralna paraliza,
intelektualna
invalidnost
Ozljeda lene
modine, amputacije,
Sydney,
potekoe s vidom,
Australia
cerebralna paraliza,
intelektualna
invalidnost
Ozljeda lene
modine, amputacije,
Atena, Grka
potekoe s vidom,
cerebralna paraliza
Ozljeda lene
modine, amputacije,
Peking, Kina
potekoe s vidom,
cerebralna paraliza,
Les autres
Ozljeda lene
modine, amputacije,
London, Velika
potekoe s vidom,
Britanija
cerebralna paraliza,
Les autres

16

82

3021

Da

103

3195

Da

Jahanje

Jedrenje i
ragbi u
kolicima

122

3843

Da

136

3806

Da

150

4000

Da

150

4200

Da

Veslanje

Zimske Paralimpijske igre

Godina
1976

1980

1984

1988

1992

1994

1998

2002

2006

2010

Mjesto

Grupe invaliditeta

Oernskoeldsvik,
vedska

Potekoe vida,
amputanti
Potekoe vida,
amputanti, ozljeda
Gello, Norveka
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
Innsbrueck,
amputanti, ozljeda
Austrija
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
Innsbrueck,
amputanti, ozljeda
Austrija
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
Tignes-Albertville, amputanti, ozljeda
Francuska
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
Lillehammer,
amputanti, ozljeda
Norveka
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
amputanti, ozljeda
Nagano, Japan
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
amputanti, ozljeda
Salt Lake, SAD
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
amputanti, ozljeda
Torino, Italija
kraljenice, cerebralna
paraliza
Potekoe vida,
amputanti, ozljeda
Vancouver, Kanada
kraljenice, cerebralna
paraliza
17

Broj
Broj Odravanje Dodani
drava portaa gdje i OI sportovi
17

250+

Ne

18

350

Ne

21

457

Ne

22

398

Ne

Sjedee
skijanje

24

475

Da

Biatlon

31

492

Da

Hokej na
saonicama

32

571

Da

36

416

Da

39

477

Da

45

650

Da

Curling u
kolicima

Hrvatski paralimpijci na Paralimpijskim igrama

Ljetne Paralimpijske igre
Godina

Broj
portaa

Mjesto

1992
1996

Barcelona
Atlanta

6
5

2000

Sydney

14

2004

Atena

17

2008

Peking

25

Sportovi

Osvojene medalje

atletika, plivanje, streljatvo

atletika, plivanje
atletika, plivanje, dresurno jahanje,
streljatvo, stolni tenis
atletika, plivanje, dresurno jahanje,
streljatvo, stolni tenis
atletika, plivanje, dresurno jahanje,
streljatvo, stolni tenis, biciklizam

1 bronca
4 bronce
3 zlata i jedno srebro

Zimske Paralimpijske igre

Godina
2002
2006
2010

Broj
portaa

Mjesto
Salt Lake
City
Torino
Vancouver

Sportovi

Osvojene medalje

alpsko skijanje

1
4

alpsko skijanje
alpsko skijanje

Osvajai medalja:
Milka Milinkovi atletika bronca (1992)
Mihovil panja plivanje 3 bronce (2004)
Jelena Vukovi atletika bronca (2004)
Antonija Balek atletika 2 zlata (2008)
Darko Kralj atletika zlato (2008)
Branimir Budeti atletika srebro (2008)

5.1. Paralimpijski sportovi - ljetni

18

ATLETIKA
Tranja
Bacanja
Skokovi
Petoboj
Maraton
Slijepi sportai
Sportai sa amptacijama, paraplegijom, kvadriplegijom
Sportai sa CP
Sportai sa mentalnom retardacijom
Veliki broj disciplina i kategorija
Sportai u invalidskim kolicima
Sportai s protezama
Sportai s oteenjem vida natjeu se sa osobom koja vidi,u pratnji
Sportai nastupaju u odreenoj disciplini u odreenoj kategoriji koja se
odreuje funkcionalnom klasifikacijom.
BICIKLIZAM
Osobe s oteenjem vida i slijepe osobe
Sportai sa lokomotornim oteenjima
Sportai sa cerebralnom paralizom
Osobe s oteenjem vida natjeu se sa osobom koja vidi (pilot) na biciklu
koji se naziva tandem ili dvojac (jedan bicikl koji je sastavljen od dva
spojena bicikla)
Na biciklu prva osoba je osoba koja vidi, a druga osoba je slijepa
BOANJE
Osobe sa cerebralnom paralizom
Igra preciznosti
Pojedinana i ekipna natjecanja
Sportai za izbaaj boe (loptice) upotrebljavaju ruke (u poloaju fleksije
nadlaktice i pronacije ili supinacije podlaktice), stopala ili specijalna
pomagala s kojima usmjeravaju bou (poseban lijevak).
Asistent sjedi okrenut prema ciljnoj areni i pomie lijevak
19

DIZANJE UTEGA
Nain dizanja- Bench press
Veliki broj teinskih kategorija
GOALBALL
Sportai sa oteenjem vida (slijepi i slabovidni)
Svi igrai nose tamne poveze (bez obzira na kategoriju ostatak vida)
Zvuna lopta, 1.25 kg
Teren dimenzija 18x9m
Golovi 9m, visine 1.30m
Igra se 2x10 min
Na terenu se nalazi 6 sudaca
Kod izbaaja lopta mora prvi puta dotaknuti pod unutar linije 6 m
Teren je reljefno podijeljen na 3 jednaka dijela (svaki dio po 6 m)
Ekipa se sastoji od tri igraa
Igra mora izbaciti loptu unutar 8 sekundi
Jedan igra smije izbaciti loptu ne vie od dva puta za redom
U sluaju prekraja sudac izbacuje 2 igraa iz tima koji je nainio prekraj,
tako da na golu ostaje samo jedan golman, a iz protivnike ekipe najbolji
izvodi kazneni udarac
JEDRENJE
Sportai sa amputacijama, CP, oteenje vida, osobe u invalidskim kolicima
Sportai se natjeu u tri discipline, mukarci i ene zajedno
Single-Person Keelboat (2.4mR)
Two-Person Keelboat
Three-Person Keelboat (Sonar)
JUDO
Osobe sa oteenjem vida (slijepe i slabovidne)
Natjecanje u sedam teinskih kategorija
JAHANJE
Dresurno jahanje
20

 Sve kategorije invaliditeta

Prvi puta u Atlanti na PI
KOARKA U INVALIDSKIM KOLICIMA
Osobe s paraplegijom, amputacijama, polio
Sporta mora imati trajno oteenje koje ga spreava da normalno tri i skae
Ekipa pet igraa
Dimenzije igralita i visina koa ista kao u tradicionalnoj koarci
4x10 min
Prekraj koraci vie od dva puta gura invalidska kolica bez voenja lopte
24 sekundi traje napad
MAEVANJE U INVALIDSKIM KOLICIMA
Floret, ma, sablja
Samo za sportae sa lokomotornim oteenjima
Invalidska kolica su fiksirana za postolje dozvoljava pokret samo gornjeg
dijela tijela
Invalidska kolica su pod kutem od 45 stupnjeva
NOGOMET-5 igraa
Ekipa se sastoji od pet igraa, od kojih je golman osoba koja vidi ili ima
lake oteenje vida, dok su ostali igrai u polju osobe s veim oteenjem
vida i moraju obavezno nositi tamne poveze.
Teren dimenzija 38-42x18x22, a gol je dimenzija 3x2 m.
U igri nema izvoenja auta, budui je teren ograen ogradom visokom 1,5m.
Iza protivnikog gola nalazi se jo jedna osoba koja moe usmjeravati igrae
prilikom utiranja na gol
Za osobe sa oteenjem vida
Zvuna lopta
50 min trajanje
Prvi puta u na Paralipijskim igrama u Ateni 2004
NOGOMET-7 igraa
Sedam igraa
Sportai s cerebralnom paralizom
2x30 min
21

 Teren dimenzija 75x55m

ODBOJKA
Stojea odbojka (igra se uz primjenu proteza)
Sjedea odbojka (osobe s amputacijama, polio, skraenje jednog
ekstremiteta)
Minimalna invalidnost
Gluteusi se ne smiju odizati od poda tijekom igre (sjedea odbojka)
Dimenzije terena za sjedeu odbojku: 10x6 m,
mrea 1.15m M, 1.05m
6 igraa
PLIVANJE
Za sve kategorije invaliditeta
Natjecanje je podijeljeno u dvije grupe
slijepe i slabovidne osobe
osobe u invalidskim kolicima, amputacijama, CP, PI 1996 i
osobe s mentalnom retardacijom
Neka odstupanja od pravila start iz vode, specifine platforme za start,
tappers za osobe s oteenjem vida
Nikakve proteze ili dodatna ortopedska pomagala nisu dozvoljena
RAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMA
Nastala u Kanadi 70-tih, na PI od 2000.
Ekipa od 4 igraa (M+)
Sportai sa kvadriparezom
Odbojkaka lopta
4x8 min
Poen se osvaja kada se proe linija gola s loptom oba kotaa invalidskih
kolica
Koarkako igralite linija gola - prostor od 1.75mx8 m kraju
koarkakog igralita
STRELIARSTVO
Sportai sa tjelesnim invaliditetom (ozljede kraljenice, CP, amputacije)
22

Pojedinano i ekipno natjecanje

Stojei
U invalidskim kolicima
Razliite udaljenosti 30m do 90m, na PI samo 70m
Veliina mete ovisno o udaljenosti

STRELJATVO
Puka i pitolj(10,25,50m)
Sportai s tjelesnim invaliditetom (osobe s paraplegijom, kvadriplegijom,
amputacijama, CP)
Stojei
U invalidskim kolicima
STOLNI TENIS
Sportai s tjelesnim invaliditetom (bez sportaa sa oteenjem vida)
Stojei
U invalidskim kolicima
Pojedinano, parovi, ekipno
TENIS U INVALIDSKIM KOLICIMA
Samo sportai u invalidskim kolicima
Jednake dimenzije terena kao i u tradicionalnom tenisu
Loptica moe dva puta odskoiti
Pojedinano, parovi
VESLANJE

23

5.2. Paralimpijski sportovi - zimski

HOKEJ
Sportai s tjelesnim oteenjem donjeg dijela tijela
Samo muke ekipe
6 igraa u ekipi
3x15 min
Igrai u posebno konstruiranim postoljima, imaju kratke tapove koji im
slue istodobno i za odgurivanje na ledu i za udaranje paka
Pravila ista uz nekoliko modifikacija
CURLING U INVALIDSKIM KOLICIMA
Sportai s lokomotornim oteenjima
Mjeovite ekipe
ALPSKO SKIJANJE
Slalom, super G, spust, veleslalom
Osobe sa sljepoom i slabovidni
Stojei
Monoski (monoskija) je posebna skija s kojom skijaju osobe s
amputacijama; na tapovima se na krajevima nalaze dvije male skije koje su
preko metalnog zgloba vezane za tap. Ta skija je u tom zglobu pokretna i na
taj nain slijedi monoskiju.
Drugi oblik skijanja koji je isto monoskija je za osobe u invalidskim
kolicima. Na monoskiji se nalaze jaki amortizeri, na ijem vrhu se nalazi
postolje u kojem osoba s paraplegijom sjedi. Postolje se posebno konstruira
po tijelu osobe. Ispred amortizera je stalak za noge koji se nalazi iznad skije.
Na vrlo kratkim tapovima se na krajevima nalaze takoer male skije koje su
pokretne zbog mehanikog zgloba. tapovi su krai zbog sjedee pozicije
osobe.

24

NORDIJSKO SKIJANJE
Skijako tranje (2.5 do 20 km)
o Osobe s oteenjem vida natjeu se s vodiem (osoba slijedi svog
vodia na temelju zarubljavanja skija zvuk skija vodia koji skija
ispred osobe s invaliditetom)
o Monoski
Biatlon (7.5 12 km)

6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA
Da bi se omoguilo osobama s razliitim oblicima invaliditeta da se
ravnopravno natjeu
Metoda kojom se utvruju preostale funkconalne i motorike sposobnosti
(sport )
Klasifikacijski sistem mora dati svakoj individui osobi s invaliditetom
jednaku mogunost, ansu da se natjee
Efikasna klasifikacija je preduvjet za ostvarivanje ravnopravnog i fer
natjecanja
Klasifikacijski sistemi u sportu osoba s invaliditetom od sredine 1940-tih
Rani klasifikacijski sistemi bili su bazirani na medicinskoj dijagnozi
Danas dva modela:
Specifinosti sporta (razliite kategorije invalidnosti na taj nain se mogu
natjecati zajedno)
Openito prema tipu i stupnju oteenja (osobe istih oteenja natjeu se
zajedno)
Sportai se kategoriziraju po grupama s obzirom na stupanj preostale
funkcije koja je uzrokovana invaliditetom
Klase su definirane posebno za svaki sport i dio su slubenih pravila sporta
Program funkcionalne klasifikacije je otvoreni proces koji je jo u razvoju.
(Sporta tijekom svoje sportske karijere moe mijenjati pripadanje odreenoj
klasi)
Od 1960-tih razvoj sporta osoba s invaliditetom uvjetovao je i razvoj
funkcionalne klasifikacije, koji traje i danas
Osobe koje su educirane da provode klasifikacijski sistem (za svaki pojedini
sport) nazivaju se klasifikatori
GOLBAL
25

 Za osobe s oteenjima vida

Klase: B1 B2 B3
Klasifikacija se provodi mjerenjem vida na boljem oku, (sa svim
pomagalima- ako osoba koristi lee ili naoale)

PLIVANJE
Za plivae s tjelesnim oteenjima klasifikacija se provodi na temelju
nekoliko principa:
Snaga miia
Koordinacija pokreta
Opseg pokreta u zglobu i/ili duina ekstremiteta
Klasifikacija se provodi van bazena i u bazenu izvedba svih stilova
plivanja
Nakon provedene klasifikacije sporta se kategorizira u jednu od klasa:
10 klasa (S1-S10) slobodno, leno, leptir
10 klasa (SM1-SM10) slobodno tafeta
9 klasa (SB1-SB9) prsno
to je vei broj klase to je manja invalidnost
Sportai s oteenjem vida klasificiraju se u S11-S13
STOLNI TENIS
Sportai su klasificirani u 11 klasa (ovisno o sposobnostima koje imaju te
vjetinama u sportu)
Funkcionalna klasifikacija:
opseg pokreta,
miina snaga,
ravnotea u invalidskim kolicima,
lokomotorna ogranienja,
sposobnost dranja reketa.
TT1-TT10 su sportai sa tjelesnim invaliditetom
TT11 su sportai sa mentalnim hendikepom
TT1-TT5 sportai koji se natjeu u invalidskim kolicima
TT6-TT10 sportai koji se natjeu stojei
26

RAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMA

Sport za osobe s kvadriparezom
Sedam klasa (0.5, 1.0, 1.5, 2.0, 2.5, 3.0, 3.5)
Osobe s veim oteenjem imaju manji broj klase
Tri testa van terena
Bench press
Functional trunk test
Functional movement test
promatranje igraa na terenu tijekom igre
tijekom igre ukupan zbroj bodova na terenu moe biti maksimalno 8

PLES U INVALIDSKIM KOLICIMA

Sportai s tjelesnim oteenjem donjih ekstremiteta
Oteenje mora biti vidljivo i onemoguavati normalan hod
Funkcionalna klasifikacija se provodi kroz nekoliko specifinih testova
karakteristinih za taj sport
Kontrola kotaa na invalidskim kolicima
Funkcija guranja i. kolica
Funkcija povlaenja i. kolica
Rotacija tijela
Sportai se klasificiraju u dvije kategorije:
LW1- 14 ili manje bodova
LW2 vie od 14 bodova
Klasifikacija se provodi tijekom natjecanja
2 boda za potpunu funkciju
1 bod za smanjenu funkciju
0 bodova nema funkcije
max moe biti 20 bodova

ALPSKO SKIJANJE
Osobe s oteenjem vida tri klase B1- B2 B3
Osobe s tjelesnim oteenjem -11 klasa:
Stojei (9):
LW1 dvostruka amputacija iznad koljena

27

LW2 outrigger skiers

LW3 dvostruka amputacija ispod koljena
LW4 skijai s protezama
LW5/7 skijai bez tapova
LW6/8 skijai s jednim tapom
LW9/1 oteenje noge i ruke (amp.)
LW9/2 oteenje noge i ruke (CP)
Sjedei (4):
LW10 monoski, visoka paraplegija
LW11 monoski, niska paraplegija
LW12/1 monoski, niska paraplegija
LW12/2 monoski, dvostruka amputacija iznad koljena

BADMINTON
Sjedei badminton
Badminton u invalidskim kolicima 1- postoji potekoe u funkciji miia
trupa
Badminton u invalidskim kolicima 2- ne postoji invalidnost u podruju trupa
(amputacije)
Stojei 1- invalidnost gornjeg dijela tijela
Stojei 2 invalidnost donjeg dijela tijela
KOARKA U INVALIDSKIM KOLICIMA
1982. g. funkcionalna klasifikacija predstavljena od strane Horst
Strohkendla, jednoglasno prihvaena u Stoke Mandevillu
1984. g. sistem prvi puta upotrijebljen tijekom Paralimpijskih igara
Vrlo esto sistem se naziva klasifikacija za igrae jer se kree od igraa,
odnosi se prema igraima s respektom (nisu samo medicinska dijagnoza)
Funkcionalna klasifikacija bazira se najvie na promatranju tijekom
koarkake igre (najbolje u natjecateljskim uvjetima)
Dodavanje, voenje lopte, gaanje lopte u ko, vonja invalidskih kolica
kretanje, zaustavljanje...
Osam klasa: 1.0, 1.5, 2.0, 2.5, 3.0, 3.5, 4.0, 4.5
Via klasa vea sposobnost odnosno manje oteenje ili invalidnost

28

 Za vrijeme natjecanja na terenu zbroj bodova ekipe moe biti maksimalno

14.5
Minimalna invalidnost
Pomagala za poveanje opsega, kvaliteta pokreta?
Kako postati klasifikator?

7. DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI U
VRHUNSKOM SPORTU
Dijagnostika je kod osoba koje imaju amputacije (proteze) jednostavna, dok
su kod osoba koje su invalidskim kolicima potrebne odreene dijagnostike
sprave
Roller zamjenjuje pokretnu traku, optereenje se nalazi izmeu dva pomina
valjka
Wheelchair trainer ili runi ergometar je sprava koja omoguava osobama s
invaliditetom koje su u invalidskim kolicima da simuliraju linerano kretanje
dok ostaju stacionarno na jednom mjestu. Kod standardne populacije je slina
situacija kao kod upotrebe pokretne trake ili biciklergometra.
Ovakav nain rada na ovom trenaeru moe se koristiti u dijagnostike ili
trenane svrhe.
U trenanom procesu moe se upotrijebiti u kardio treningu, za razvoj
izdrljivosti, a rezultati su vidljivi u poveanju maksimalnog primitka kisika,
poveanja radnog kapaciteta.
U dijagnostike svrhe kod primjene ovakvog trenaa moe se kod populacije
sportaa s invaliditetom posebno prilagoditi razne situacije, tipa poveanja
otpora (simulacije dodira guma o razliite podloge), mjenjanje razliitih
nagiba odnosno kosine (simulacije razliitih konfiguracija terena).
Sportau se moe mjeriti cijeli niz parametara za vrijeme rada na runom
ergometru, kao to su primitak kisika, parametri ventilacije, puls itd.
Nain rada trenaera wheelchair trainer je slijedei - stranji kotai
invalidskih kolica postavljaju se na vdoravne ili okomite valjke, koji
omoguavaju vrtnju velikih kotaa invalidskih kolica na mjestu.
29

 Dodatno mogu biti postavljeni i razni mehanizmi koji stvaraju otpor,

mjenjaju nagib, koni mehanizmi ili senzori za brzinu ili silu.
Trenaer je spojen sa raunalom koje prikuplja podatke koji se mogu
pohraniti te izraunavati razni parametri kinematike propulzije.
Testiranje motorikih sposobnosti:

Izaberemo one testove koje odreene skupine invalidnosti mogu

izvesti

Kod osoba u invalidskim kolicima provode se testovi koji mjere

jakost gornjih ekstremiteta i odreeni testovi koji su modificirani iz
standardne populacije

Npr. test taping rukom se modificira da dvije osobe dre invalidska

kolica da se prilikom izvoenja testa ne pomiu

8. FIZIKA PRIPREMA U SPORTU

OSOBA S INVALIDITETOM primjer
Koarka u invalidskim kolicima
Fizika priprema u koarci u invalidskim kolicima moe se pojednostavljeno
svesti na nekoliko podruja:
snaga (eksplozivna i repetativna),
brzina (startna, promjena pravca, frekvencija pokreta, reakcija)
izdrljivost (anaerobna i aerobna).
Svako podruje se moe dalje podjeliti na osnovnu i specifinu pripremu.
Pod osnovnom fizikom pripremom podrazumjeva se sustav operatora pomou
kojih e se stvoriti fiziki preduvjeti za izvoenje neke aktivnosti, odnosno
viestrani utjecaj na bazine funkcionalne i motorike sposobnosti.
Osnovna fizika priprema esto se tretira kao baza u kojoj se stjee odreena
snaga, brzina te poboljavaju ostale sposobnosti potrebne za daljnji trening. Ta
faza naravno sadri i aerobnu i anaerobnu komponentu.
Koarkaka igra zahtjeva dobru pripremljenost u obje komponente.
Vrlo vaan kriterij kod izbora vjebi odnosi se na specifinost topoloke
usmjerenosti vjebe, budui da se sve vjebe izvode iskljuivo gornjim
ekstremitetima.
Dobro poznavanje anatomije lokomotornog sustava, te kategorije invalidnosti
omoguuje dobar izbor vjebi koje su namjenjene razvoju sposonosti miia
ruku i ramenog pojasa.

30

 Pod specifinom fizikom pripremom podrazumjeva se sustav operatora

iskljuivo namjenjenih razvoju fizikih sposobnosti koje su potrebne u
izvoenju odreenih elemenata u igri, odnosno osigurati adaptaciju razliitih
funkcija organizma na specifine strukture kretanja u koarci u invaldskim
kolicima.
Neke zadae fizike pripreme:
Razvijanje i odravanje motorikih sposobnosti kod koarkaa u invalidskim
kolicima: snaga, brzina, izdrljivost, ravnotea, koordinacija ( iskljuivo
gornjeg dijela tijela, miia ruku i ramenog pojasa)
Smanjenje broja i teine ozljeda
Prevencija ozljeda
Usavravanje nekih psihofizikih sposobnosti
Odgaanje reakcija umora u treningu i natjecanju
Ubrzavanje procesa oporavka nakon treninga i natjecanja
Utjecanje na optimalnu sportsku pripremljenost i sportski rezultat
Specifini uinci kod treninga koarke u invalidskim kolicima koji su od vrlo
velikog znaaja u obavljanju svakodnevih aktivnosti kod osoba s invaliditetom:
Poveanje snage gornjih ekstremiteta
Poveanje opsega pokreta u podruju kuka
Spreavanje kontraktura
Poboljanje cirkulacije
Poveanje vitalnog kapaciteta
Prevencija infekcija mokranog mjehura (uzimanje vee koliine tekuine
tokom aktivnosti)
Poboljanje rada bubrega
Poveanje pokretljivosti i stabilnosti u invalidskim kolicima
Spreavanje nastanka dekubitusa

Metodike i programske osnove fizike pripreme u koarci u ivalidskim

kolicima

31

Brzina
Koarka u invalidskim kolicima trai od igraa visoku razinu brzinske
sposobnosti, koja se izraava u specifinim oblicima: brzini motorike
reakcije, startnoj brzini, brzini pomjene pravca kretanja, brzini vonje
invalidskih kolica itd.
Osnovne metode za razvoj brzine su: ponavljanje vjebi maksimalnim
intenzitetom, metoda progresivnih optereenja-vjebe ubrzanja itd.
U svojoj osnovi vjebanja prvo treba poboljati samu tehniku vonje
invalidskih kolica, pa tek onda pristupiti uvjebavanju brzog starta, brzog
zaustavljanja te promjene pravca kretanja.
Najvei efekti u treningu brzine postiu se primjenom kompleksa vjebi s
ponavljanjem 4-6 puta.
Stanke izmeu zadataka ovise o duini trajanja pojedinog zadatka, ali moraju
biti dovoljno dugake da omogue dovoljan odmor prije narednog
ponavljanja vjebi brzinskog optereenja.
Treningu brzine obino se kombiniraju vjebe za razvoj vie oblika brzine.
Vjebe se izvode maksimalnom brzinom.
Primjeri kompleksa vjebi:

Vonja do linije, okret, sprint do sljedee linije

Sprint preko duine ili irine igralita i zaustavljanje

Vonja u kolicima unazad

Na znak: kretanje zaustavljanje, naprijed nazad, okret pa krenuti,

pretklon tijelom pa krenuti, promjena pravca kretanja
Snaga
Za koarkaa u invalidskim kolicima vanija je relativna snaga od apsolutne
snage. Zbog specifinosti igre, odnosno kategorije invalidnosti vjebe se rade
iskljuivo za poboljanje snage u gornjim ekstremitetima i snage trupa.
U programu treninga moraju biti prisutne vjebe za razvoj i repetitivne i
eksplozivne snage.
Potrebno je utjecati na razvoj specifine snage koja se izraava u sposobnosi
vonje invalidskih kolica, snazi izbacivanja lopte kod uta na ko ili
dodavanja i snazi igre u obrani kod postavljanja u bloku.
Snaga ruku i ramenog pojasa, kod igre u obrani ima neprocjenjivi znaaj.

32

 Kod postavljanja u blok igra mora dovoljno jako fiksirati svoja kolica da se
suprostavi protivniku, gdje je potrebna vrlo velika snaga hvata aka za obru
velikih kotaa.
Primjeri kompleksa vjebi:

Vjebe snage opeg karaktera

Vjebe snage u parovima

Vjebe snage medicinkama

Vjebe snage na spravama u teretani

Vjebe snage jednorunim utezima

Izdrljivost
Izdrljivost je sposobnost obavljanja specifinih motorikih zadataka u
serijsko-intervalnim optereenjima odgovarajuom brzinom.
Radi se o sposobnosti za brzo izvoenje razliitih motorikih radnji koje se
ponavljaju i mijenjaju u igri, kako u fazi napada, tako i u fazi obrane.
Prisutna je mjeovita izdrljivost u kojoj dominira brzinska izdrljivost, ali je
prisutna u manjoj mjeri izdrljivost u snazi i aerobna izdrljivost.
Osnovne metode za razvoj izdrljivosti su metoda trajnog treninga ili
kontinuirana metoda, metoda intervalnog rada i situaciona metoda.
Vjebe se mogu podijeliti na vjebe aerobnog tipa izdrljivosti, vjebe
aerobno-anaerobne izdrljivosti, vjebe specifine izdrljivosti.
Preporuljivo je vjebe izdrljivosti kombinirati s tehniko-taktikim
vjebama.
Primjeri kompleksa vjebi:

Vonja duih dionica razliitim zadanim tempom

Sprint postepeno duih dionica

Sprint dionica od duih prema kraim razdaljinama

33

9. SPECIFINOSTI KOD OSOBA S

OTEENJEM VIDA primjer
-Radiogoniometrija
Samostalno kretanje odnosno vrijednost mobiliteta je za osobe oteena vida
vano sa vie aspekata.
1) psiholoka - pozitivno pridonosi samopercepciji slijepih, jer spoznaja da se
mogu samostalno kretati u razliitim okolnostima, poveava njihovo
samopouzdanje i samopotovanje;
2) fizika - mobilitet pozitivno djeluje na razvoj motorikih vjetina, kao to
su hodanje, tranje, upotreba tapa itd.
3) socijalna - mobilitet pridonosi kreiranju socijalnih pogodnosti
4) ekonomska - dobar mobilitet daje vee mogunosti zapoljavanja
5) mobilitet omoguava samostalnost u svekodnevnim aktivnostima, kao to
su samostalno kupovanje, odlaenje u javne ustanove itd.
Svaka fizika aktivnost sigurno e pozitivno pridonjeti osamostaljivanju
osobe, razvoju samopouzdanja, utjecat e na poboljanje posture (pravilno

34

dranje tijela), razvoj ravnotee, propriocepcije, razvoj svijesti o vlastitom

tijelu.
Osobe s oteenjem vida mogu se baviti razliitim sportovima, rekreativo ili
natjecateljski. Izbor sporta prvenstveno e ovisiti o afinitetu osobe, ali i o
mogunostima odabira pojedinog sporta s obzirom na razvijenost sporta za
osobe s invaliditetom u domicilnoj sredini.
Osobe s oteenjem vida natjeu se na Paralimpijskim igrama u nekoliko
sportova. Na ljetnim Paralimpijskim igrama su to: atletika, plivanje,
nogomet, streljatvo, streliarstvo, judo, goalball, biciklizam, a na zimskim
igrama su razliite discipline alpskog i nordijskog skijanja.
U Hrvatskoj se osobe s oteenjem vida najee bave ahom, atletikom,
kuglanjem, goalballom.
U sustavu sportske rekreacije aktivnost su zvuni pikado, visea kuglana,
radiogoniometrija itd.
U zemljama gdje je sport osoba s invaliditetom puno razvijeniji ponuda
sportova kojima se osobe s oteenjem vida mogu baviti je vrlo velika. Uz
ve nabrojane tu su i bejzbol, kriket, skijanje na vodi, jahanje, jedrenje,
veslanje, golf, swish itd. Sportske aktivnosti osim to razvijaju mobilitet kod
osoba s oteenjem vida poboljavaju i razne motorike i funkcionalne
sposobnosti te utjeu na razvoj samopuozdanja i sigurnosti.
Da bi se osobe s razliitim stupnjem oteenja vida mogle zajedno
ravnopravno natjecati u svakom sportu je vrlo vana klasifikacija sportaa.
Na slubenim natjecanjima klasifikatori provode testiranje ostataka vida, te
se sportai kategoriziraju u tri grupe pod nazivom B1, B2, B3.

Radiogoniometrija
o Amaterska radiogoniometrija je sportsko-tehnika disciplina u kojoj
natjecatelji primjenjuju znanja iz orijentacije u prirodi i radiokomunikacija.
o Natjecanja se odvijaju u prirodi
o U prirodi se nalazi do pet sakrivenih odailjaa koje natjecatelji pomou
prijemnika pronalaze.
o Odailjai rade na kratkovalnim i ultrakratkovalnim frekvencijama, to znai
da se za svako podruje primjenjuje drukija taktika pronalaenja.
o Radiogoniometrija donosi slijepima mnogo. Koritenje sluha, orijentacije i
brzine kretanja u prirodi prilikom traenja odailjaa doprinos je i boljem
kretanju u svakodnevnom ivotu

35

o S neprozirnim povezom preko oiju, i malim goniometrom u ruci, treba to

prije pronai prvi odailja.
o Svaki natjecatelj ima i posebnog pratioca koji vodi rauna da se natjecatelj
ne ozljedi nailaskom na odailja ili neku drugu prepreku te da ne ode izvan
natjecateljskog terena.
o Nakon to pronae prvi odailja, trai drugi, a potom i ostale, redom kako
ih suci ukljuuju.
o Ukupna staza koju bi u idealnom sluaju natjecatelji trebali prijei iznosi oko
370 metara, no katkada je to viestruko vie.
o Na raspolaganju im je 10 minuta.
o Savo Goli zaetnik ideje
o 2010. Prvo svjetsko prvenstvo u radiogoniometriji za slijepe

10. KARAKTERISTIKE INVALIDSKIH

KOLICA I PROTEZA
o

Glavna podjela: sobna invalidska kolica i sportska invalidska kolica

Sobna invalidska kolica su invalidska kolica koja se koriste u

svakodnevnom ivotu. Ona su udobna, teka, imaju naslon, robusna su i kao
takva su u funkciji ortopedskog pomagala. U njima se ne izvodi sportska
aktivnost

Sportska invalidska kolica se koriste iskljuivo za vrijeme izvoenja bilo

koje sportske aktivnosti. Ovdje se ne govori o ortopedskom pomagalu, nego
o sportskom pomagalu, koje je u funkciji pojedinog sporta. Elementi na
temelju kojih se konstruiraju sportska invalidska kolica ovise prije svega o
vrsti sporta s kojim se osoba bavi.

36

Dimenzije invalidskih sportskih kolica ovise o antropometrijskim

karakteristikama odreenog igraa:
o irina sjedala ovisi o irini bokova igraa. Stranice invalidskih kolica ne
smiju biti priljubljene uz bok, kada igra sjedne u kolica izmeu bokova i
stranica kolica mora biti prostora (da se moe postaviti okomito dlan
izmeu tijela i stranice)
o Duina sjedala ovisi o duini natkoljenice, od kraja sjedala pa do pregiba
koljesnkog zgloba mora biti prostor (vodoravno poloen dlan 4 prsta)
oVisina naslona ovisi o razini ozljede ili oboljenja lene modine. Naslon
mora biti iznad razine ozljede lene modine, prvi zdravi vertebralni
dinamiki segment.

Bez pravilnog uzimanja dimenzija, sp.inv.kolica nee biti odgovarajua.

Modeli sportskih invalidskih kolica

o Modeli su krenuli od sportskih kolica sa 4 kotaa i to 2 velika i 2 mala
silikonska kotaa.
o Nakon toga su napravljena kolica sa 2 velika i jednim malim kotaem na
sredini. pokazala su se nefunkcionalnim, jer je osoba ispadala iz kolica
prema naprijed.
o Zatim je bila konstrukcija kolica sa 5 kotaa koja su bila nainjena iz 2
velika i 3 mala kotaa
o Zadnji model sportskih invalidskih kolica koji je danas najee u upotrebi
su kolica sa 6 kotaa, koja posjeduju savrenu stabilnost i mogunost brze
promjene pravca kretanja. Graena su iz 2 velika kotaa i 4 mala kotaa (2
mala su naprijed i 2 mala smjetena straga).

Kod atletike se koriste potpuno drugaiji modeli sportskih kolica. Graena

su od 3 kotaa, koji su puno tanji od normalnih kotaa. Takva sportska
invalidska kolica nazivaju se jo i formula.
o Na prednjem trapu kolica nalazi se mehanizam koji omoguava skretanje
kolica u zavoju staze laganim potiskom.
o

Invalidska kolica za ples imaju ravne kotae.

37

Kotai za sportska invalidska kolica dimenzije 24 i 26 cola.

U koarci u invalidskim kolicima npr. igra na poziciji centra e imati

dimenzije kotaa 26 cola, da budu vii, dok e bekovi na svojim kolicima
imati kotae od 24 cola, kako bi im pokretljivost i brzina bila vea.

Osim po veliini kotae za invalidska kolica moemo podijeliti i po nainu

izrade na dvije vrste:
o Gume koje su izraene iz jednog komada, tj. bez zranice sa jednom
posebnom pagom i takve se gume zovu tabulari, one se pumpaju na 12
atmosfera; to su kvalitetnije a time i skuplje gume
o Gume koje u sebi imaju zranicu i koje se pumpaju na 6-8 atmosfera

To su gume koje se koriste za dvoransku igru, te nisu za vanjsku upotrebu.

Svaki igra dolazi na trening, do sportskog terena u sobnim kolicima, te se
potom premjeta u sportska invalidska kolica

Sportska invalidska kolica su nainjena tako da imaju kosi poloaj kotaa i

kosi poloaj guma, razlog je dvojak:
o Zbog smanjenja trenja (guma dodiruje tko samo unutranjim rubom te se na
taj nain smanjuje trenje)
o Da bi se izbjegle ozljede ake sa gornje strane u kontaktu sa drugim
invalidskim kolicima

Na kolicima se moe korigirati visina posolja za stopala, ovisno o duini

potkoljeni
o Sportska invalidska kolica su graena iz jednog dijela
o Sportska invalidska kolica moraju biti izgraena od vrstih ali i laganih
materijala (karbon, titan ...)
o

Konstrukcija sportskih proteza

Razlikujemo proteze koje se koriste u svakodnevnom ivotu i sportske
proteze
o Sportske proteze se konstruiraju na temelju:
o Sporta kojim se osoba bavi (npr.stojea odbojka, atletika - bacanja)
o Visini tijela
o

38

o Teini tijela
o Duini bataljka
o Opsegu bataljka
o

Najvie se mijenja opseg bataljka, zbog atrofije bataljka potrebno je

mijenjati silikonski umetak

Proteza sadri savitljivo stopalo i hidrauliku u koljenom zglobu, jer proteza

mora biti ravna u koljenu.

Hidraulika u tom koljenom zglobu u protezi podeava se ovisno o uvjetima

u kojima se trenira

11. OSTALI SPORTOVI

Twin koarka
o Poseban oblik koarke koji ima naziv twin jer su na svakoj polovici igralita
po 2 koa, jedan vii i jedan nii ko. sveukpno na terenu se nalazi 4 koa
o Jedan ko je na normalnoj visini kao i kod standardne koarke, adrugi na
visini 1,5m nalazi se na liniji slobodnog bacanja
o Svaka ekipa ima 5 igraa
o Igra je sporija od quad ragbija i koarke u invalidskim kolicima
o Sport koji je nastao u Japanu
o Za osobe s kvadriparezom
Apinizam
o Za osobe s amputacijama, potrebna snaga ramenog obrua i gornjih
ekstremiteta
39

Padobranstvo
o Za osobe s amputacijama
o Za osobe u invalidskim kolicima osovine kolica se moraju posebno
konstruirati
Zmajarenje
o Potreban posebno konstruiran podloak za gluteuse radi doskoka
Body building
o Gornjih ekstremiteta
Bundgy jumping
o Posebna invalidska kolica
Skijanje na vodi
Streljatvo i streliarstvo za osobe sa sljepoom
o Kod streliarstva se u luku nalazi mali mehanizam koji odainje lasersku
zraku, mehanizam je spojen sa slualicama i kada laserska zraka doe u
podruje jednog od krugova mete odailje jedan zvuk
o Svaki od krugova mete ima poseban zvuk, s kojim natjecatelj mora biti
upoznat prije natjecanja

40