10.

ALATI ZA PRERADU PLASTINIH MASA

1. Plastine mase (poliplasti, polimeri, umjetne tvari)
1.1 Temeljni pojmovi
Plastine mase su makromolekularni spojevi koji nastaju meusobnim povezivanjem sitnih molekula
nemetala po nekom pravilu ponavljanja (C, Cl, H, N, O i S). Sitne molekule nazivaju se monomeri, a
nastale makromolekule s jakom kovalentnom vezom polimeri (sl.1).

Dvovalentni monomeri grade vlaknasti ili lanani niz molekula ( linearni, granati, umreeni), a trovalentni
prostornu mreu molekula (sl.2). Nastala struktura moe biti kristalina - djelomino kristalna ili amorfna molekulsko klupko.

Homomeri su makromolekule sastavljene samo od jedne vrste monomera, a kopolimeri su makromolekule

nastale povezivanjem razliitih monomera. Njihova se svojstva prilagouju prema funkciji proizvoda.
Glavne skupine masa: termoplasti (kristaline ili amorfne strukture), elastomeri i duromeri.
Podjela masa prema podrijetlu polazne tvari:
a) potpuno sintetske (nafta, zemni plin, ugljen, vapno, zrak,pijesak, voda)
b) polusintetske (celuloza, bjelanevine) i
c) prirodne (celuloza, krob, keratin - koa, svila, vuna, kauuk..)
Svojstva polimera: Polazne tvari utjeu na nisku gustou, a struktura na veliko toplinsko istezanje, kemijsku
postojanost, malu toplinsku vodljivost i elektrinu izolaciju.
Ovisno o strukturi makromolekula, vrsti dodataka te mjeanju razliitih polimera mogue je postii razliita
svojstva materijala od mekog i elastinog do tvrdog i krhkog.
Glavni postupci dobivanja polimera:
a) poliadicija reakcija razdruivanja raznovrsnih molekula i spajanje atoma u polimere bez izluivanja
nusprodukata ( termoplasti PUR; duroplasti EP)
b) polikondenzacija reakcija zguivanja i spajanja raznovrsnih molekula uz izluivanje nusprodukata,
npr: voda (preteno duroplasti MF; PF; SI; UF; UP; termoplasti PA, PC)
c) polimerizacija reakcija spajanja istih ili slinih molekula bez nusprodukata (termoplasti PE; PP; PS;
PVC)
1

Dodaci polimerima slue u svrhu poboljanja

pobolj
uvjeta prerade ili poboljanja upotrebne vrijednosti gotovog
proizvoda . Mogu biti (sl.1):

Kompoziti su materijali proizvedeni umjetnim spajanjem dva ili vie razliita materijala sa ciljem dobivanja
svojstava koja ne posjeduju niti jedan od njih sam za sebe (sl. 2, 3 i 4).
Sastoje se od: a) matrice ili osnovnog materijala (metal MMC, keramika CMC, polimer PMC) i
b) ojaala ili punila u obliku: vlakana,viskera, estica, slojeva - laminati).
Za polimerske matrice najee se koriste: poliester, vinilester i epoksidne smole te PA, PP, ABS, PPS,
PEEK i PEI, a pripadajua ojaala su od staklenih, ugljinih i aramidnih vlakana.
Openito:
Polimeri spadaju u vane tehnike materijale. U odnosu na metale su laki, imaju dobra elektrina i toplinska
izolacijska svostva i otporni su na koroziju. Mnogobrojni su i raznovrsni.
Najee se koriste PE, PP, PS i PVC (maseno oko 80%), a zatim slijedi skupina konstrukcijskih polimera
PA, PC i ABS. U posljednje vrijeme iri se primjena polimernih smjesa i kompozita.
Podruja primjene polimera: ambalaa - 35%, graditeljstvo 23%, elektrotehnika i elektronika 11%,
automob. ind. 6%, namjetaj 5%, igrake i sport 4%, kuanstvo 3%, poljoprivreda 3%, strojarstvo 2%...

1.2 Glavne skupine i vrste polimera:

a) TERMOPLASTI (plasti, plastomeri) su linearne i granate makromolekule. Lako se oblikuju, pri okolnoj temperaturi
su u vrstom stanju, zagrijavanjem omekavaju i prelaze u itko stanje plastificiraju, a hlaenjem otvrdnjavaju.
Proces se moe ponavljati vie puta (reciklirati).
Termoplasti

Trgovaki
naziv

Kemijska
postojanost

CA
celulozni
acetat
CAB, CP
PA
poliamid

celidor
celit, celan
trolit

benzin, benzol
trikloretilen

duretan,
rilsan,ultramid,
vestamid,
najlon, perlon
makrolon,
makrofol, lexan

alkohol, motorno
gorivo, ulje, slabe
luine, kiseline, soli

PE
polietilen

Hostalen,
lupolen,
vestolen, trolen

PI
poliamid

kapton, vespel

luine, otapala,
kiseline, bez upijanja
vode, vremen.
postojan
skoro sva otapala,
osim luina

PMMA
polimetil metakrilat
POM
polioksid
metilen
PP
polipropilen

degulan,
plexiglas, resarit

PC
polikarbonat

PS
polistirol
S/B
stirol/butadien
(PS otporan na
udare)
SAN
stirol / akril-nitril
ABS
akrilnitril/
butadien/stirol
PS-E
polistirol
pjenasti
PVC-HD
Poli(vinilklorid)

PVC-LD
poli(vinilklorid)
PTFE
Poli(tetrafluoretilen)

delrin,
hostaform,
ultraform
Hostalen PP,
luparen,
novolen,
vestolen P
hostiron
trolitul
vestiron
hostiren,
polistirol 400,
vestiron 500

alkohol, benzin, ulje,

slabe kiseline

blage luine,
kiseline, benzin,
vremen. postojan
skoro sva otapala,
osim luina
slino PE

alkohol, luine, ulje,

kiseline, voda
kao PS

Svojstva

Primjena

tvrd, ilav, providan,

jednobojan, visoka apsorpcija
vode, bez mirisa i okusa, zvuni
izolator
tvrd, vrlo ilav, djelomino
kristalan, otporan na troenje,
priguuje zvuk i vibracije,
postojane mjere
ilav, krut, otporan na udarce,
stabilan oblik, providan, sjajan,
el. izolacija
mek, fleksibilan (PE-LD) do
krut, neslomljiv (PE-HD),
djelomino kristalan, proziran
do mlijean, bez mirisa
otporan na troenje, postojan
oblik, vrlo dobra klizna i elektr.
svojstva, mala plinopropusnost,
postojan kod zraenja
tvrd, krhak, nerasprsan,
postojan na starenje,
transparentan
tvrd, ilav djelomino kristalan,
postojane mjere, malo upija
vodu
tvrd, nelomljiv, postojan oblik,
djelomino kristalan, bez mirisa
i okusa

do 800C, okvir za naoale,

folije, kuita ureaja, ruke
alata
do 1000C postojan oblik,
kratko do 1500C, tlani
vodovi, precizna tehnika,
vlakna, zupanici
do 1350C, udarno ilav do 1000C, kuita, prekidai,
utinice, film, lak
do 800C (PE-LD), do 1000C
(PE-HD), spremnici, brtve,
uplja tijela, folije, izolacioni
materijali, cijevi
do 2800C trajan, do 4800C
kratko, do -2400C postojan
na hladnoi, oblikovanje
sinteriranjem, brtve, leaji
do 900C, modeli, svijetiljke
sigurnosno ostakljivanje,
ureaji za crtanje
do 1500C, armature, okovi,
leaji,zupanici

tvrd, krhak, krut, providan,

sjajan, jednobojan, bez mirisa i
okusa
otporan na udar, teko lomljiv,
krhak pod svijetlom i toplinom,
inae kao PS

do 800C, izolacione folije,

igrake, ambalaa, pribor za
crtanje
do 700C, spremnici,
elektroinstalacije, dijelovi
ureaja i dubokog vuenja

dobra udarna ilavost, krut,

stabilan, postojan na promjeni
temperature
postojan na starenje,
inae kao SAN

do 950C, kuite baterije,

kuite ureaja, igrake

do 1300C, lomljiv ispod 00C,

kuite baterije, dijelovi
ureaja, dijelovi perilice

luran
vestoran

eterina ulja, inae

kao PS

novodur
terluran
vestodur
stiropor
vestipor

bolji od ABS

kao S/B

mala gustoa, dobra izolacija

zvuka i topline

hostalit,
trosiplast,
vestolit, vinol,
vinoflex
acela, mipolam,
skaj, vestolit
Hostaflon,
teflon

alkohol, luine,
kiseline, mineralna
ulja

otporan na habanje, ronato

ilav

ploe za toplinsku i zvunu

zatitu, plutajua tijela,
pakiranje
do 600C, cijevi, brtve, folije,
uplja tijela, kuita baterije

neto manja nego

tvrdi PVC
bolja postojanost

otporan na habanje, gumasto

do konat, ne upija vodu
tvrd, ilav, djelimino kristalini,
ne upija vodu, vrlo dobra klizna
i el.svojstva, nije ovlaiv

do 800C, odjea, podne

obloge, folije, el. Izolacija
do 2500C, postojan do -900C,
za sinteriranjei i nanoenje,
brtve, izol. folije, leaji

do 950C, armature, kuita

baterija, zatitni ljem

b) DUROPLASTI (duromeri) su obino mreasto spojeni monomeri. Zagrijavanjem prelaze samo jednom u itko
stanje i to vrlo brzo, a zatim u stalno vrsto stanje. Ponovnim zagrijavanjem ne omekavaju, ve izgaraju
(termostabilni). Ne mogu se plastino oblikovati. Izdre vie temperature od termoplasta.
Duroplasti

Trgovaki
naziv

Kemijska
postojanost

EP
Epoxid
(-smola)

araldit, epikot,
epoxin,
lekuterm, uhuplus

tvrd, ilav, teko

lomljiv,providan i ut, dobro
prianjanje i el. svojstva, bez
mirisa i okusa

do 1300C, smola za lijevanje,

laminiranje, ljepljenje i
lakiranje, elektr. izolacija,
prekidai, ureaji

PF
Fenol-formaldehid

alberit, bakelit,
korefan,lupen,
supraplast

alkohol, slabe
luine, kiseline,
otapala, slabo
upija vodu,atm.
otp
slabe luine,
kiseline, otapala,
voda

tvrd, krhak, utosmei,

jednobojan, dobra el. izolacija

PUR
poliuretan

desmokol, ykra,
moltopren,
ultramid,
vulkolan
hornitex, kaurit,
polopas,
resamin,resopal
urekol
aldenol,
laminac,leguval,
palatal,vestopal,
diolen, trevira

slabe luine,
kiselin,
otapala,ulje,
pogonsko gorivo
otapala, ulje

tvrd, ilav (duroplast) do mekan,

elastian (elastomer), otporan
na habanje, ukast,dobra
prionjivost i atmosf.otpornost
tvrd, otporan na udarce,
providan, svjetlucav, bez mirisa
i okusa

slabe luine,,
kiseline, otapala,
atmosferski
otporan

ovisno o punilu tvrd, ilav do

mekan, providan, sjajan,
jednobojan, dobra prionjivost i
elektr. svojstva

do 1000C, prekidai, kuita,

obloge konica i spojki, leaji,
tvrdi papir, sloj. preano drvo,
smola za ljev, ljep, laminiranje
Obloge spojke, leaji, kotai,
remenje, zupanici, smola za
ljevanje i lakiranje, pjenasti
dijelovi
MF do 1300C, Uf do 900C,
ljepilo za drvo, kuanski i
kuhinjski ureaji, slojevit
materijali za namjetaj
do 1200C, vlakna, tekstil,
smola zs ljevanje,laminiranje,
ljepljenje i lakiranje, umjetni
beton od smole

UF urea-form
(smola)
MF
melmn- form
UP
nezasieni
poliester

Svojstva

Primjena

c) ELASTOMERI (termoelasti, elasti) imaju meusobno labavo vezane molekule i bez kristalnih zrnaca. Elastini
su pri sobnoj temperaturi i isteu, najmanje, na dvostruku duinu bez zaostale deformacije
Elastomeri
- neojaani

Trgovaki
naziv

NR
prirodni kauuk
SBR
stirol-butadienkauuk
IIR
butil-kauuk
CR
klor-butadienkauuk
NBR
akrilnitril-butadienkauuk
CSM
klorosulfonirani PE
FPM
fluorkauuk
AU
poli-uretankauuk
SI
silikonkauuk

buna S

butil,
butinol,
eutil
buna C,
kloropren,
neopren
prebunan N

asbilon,
hipalon.
trixolan
viton

vulkolan

silastik

Vl.vrstoa N/mm2,
lomna istezljivost %,
temp. podruje 0C
22
600
- 60....+60
5
500
-30...+60
5
600
-30... +120
10
400
-30...+90
6
450
-20...+110
20
300
-30...+120
20
450
-10...+250
20
450
-30...+100
1
250
-80...+200

Svojstva

visoko otporan

univerzalni umetci,
otporan na ulje
nepropustan za plin,
atmosferski postojan,
nepostojan na ulje
teko zapaljiv,
otporan na habanje,
atmosferski postojan
postojan na ulje i
pogonsko gorivo
postojan na luine,
kiseline, starenje i
atmosferski utjecaj
kemijski i
temperaturno otporan

Primjena

gume na kotaima auta,

gumeno-metalne opruge,
leaji
gume auta, hidraulike brtve,
cijevi, kabelske obloge
brtve, cijevi na vozilu

vodovi konica, brtvene

staze, valoviti ili naborani
mijeh, odijea za ronjenje
hidraulike i pneumatske
brtve, jezgre vodova za pog.
gorivo i hidrauliku
brtvene staze, unutarnje
obloge spremnika
brtve motora i prigona

otporan na troenje,
ilav

mehaniki optereene brtve,

elastine spojke, zupanici

kemijski i
temperaturno otporan

elastna izolacija, brtve,

manete, vodovi

2. Postupci prerade
Obzirom na svojstva plastine mase, veliinu serije i oblik proizvoda razvijeni su razliiti postupci prerade i
pripadajui alati za oblikovanje proizvoda. Preteno se koriste sljedei postupci:
2.1 Direktno preanje (sl.1)
Plastina masaa u obliku praha, granula ili tablete stavlja se direktno u otvoreni i predgrijani kalup u kome se,
se
pod pritiskom i povienom temperaturom,
temperaturom
plastificira, oblikuje i ovrsne. Faze rada su:
punjenje, preanje i izbacivanje. Temperatura
grijanja regulira se cirkulacijom
irkulacijom zagrijanog ulja ili
pomou elektrinih grijaa. Temperatura grijanja
je oko 1700C, a pritisak preanja oko 200 bara.
Najee se koristi za preradu duroplasta,
duroplasta s ili
bez punila. Proizvod je uvijek sa srhom koji treba
naknadno odstraniti. Koliina mase ovisi o veliini
proizvoda, a odreuje se probom.Volumen
probom.
mase
prije preanja vei je od volumena proizvoda.
2.2 Posredno preanje (sl.2)
Plastina masa u obliku granula, najee predgrijana, stavlja se u zagrijanu tlanu komoru u kojoj se
sabija i plastificira, a zatim
ubrizga u kalup sistemom
kanala. Najee se koristi
za preradu duroplasta od
kondenzacionih smola na
bazi fenola ili melamina s
punilima. Uslijed trenja i
smicanja prilikom
ubrizgavanja masa se
dodatno zagrijava to
ubrzava njeno otvrdnjavanje.

2.3 Injekciono preanje brizganje,

brizganje ljevanje (sl.3)
Tono odreena koliina termoplasta (doza) zagrijava se i plastificira u posebnom cilindru pree, a zatim
ubrizga kroz mlaznicu
u zagrijani kalup pod
visokim pritiskom do
1600 bara. Nakon
hlaenja otvara se alat
i izbacuje gotov
proizvod. Plastificirana
masa treba to prije
popuniti kalup, a
pritisak i temperatura
trebaju biti ujednaeni
da se postigne jednaka
struktura, smanje
napetosti i deformacija
proizvoda.
5

2.4 Ekstruziono preanje istiskivanje

Ekstruzija je postupak preanja, preteno termoplasta odreene viskoznosti, s kontinuiranim radnim

procesom ( bezdano preanje ).
Koristi se za izradu cijevi, profila,,
traka ili slino, a s posebnim
ureajem, i za oblaganje izolacije
elektrinih vodova.
Najee se koristi ekstruder s
cilindrom i puem koji pomou
lijevka prihvaaju masu u obliku
granula ili praha, plastificira je i
homogenizira pomou grijaa i
ploe s provrtima te istiskuje u
alat kroz otvor u mlaznici (sl.1).
Proizvod s oblikovanim
poprenim presjekom
neprekinuto izlazi iz alata
i hladii pomou ureaja s vodom.
Kruti proizvodi (cijevi, sl.2)) se reu
na potrebnu duinu pomou pile koja
se pomie zajedno s proizvodom,
vodom, a
savitljivi proizvodi ( izolacija vodia)
se namataju na kolut.

2.5 Puhanje
Puhanje je postupak oblikovanja upljih
proizvoda preteno od termoplasta (boce,
spremnici...).
Prethodno oblikovana masa u obliku tuljka
(crijevo), jo u toplom stanju, dovodi
ovodi se unutar
otvorenog alata (sl.3).
Alat se zatvara, a zatim pue zrak u tuljak i iri
ga prema stijenkama kalupa te oblikuje eljeni
proizvod. Nakon hlaenja alat se otvara i vadi
proizvod.

2.6 Termooblikovanje
Prethodno oblikovana masa kao poluproizvod (folija, ploa...) zagrijava se pomou toplog zraka na 110
1800 C, dovodi u termoelastino stanje, preoblikuje bez pukotina i ravnomjerno hladi.
Primjenjuje se za izradu proizvoda
velikih povrina i sloenog oblika, kao
to su kuita hladnjaka, sanitarni
elementi, amci... ili za izradu
masovnih artikala, kao to su
ambalaa, pribor za jelo i slino.
Preoblikovanje moe biti dubokim
vuenjem (sl.1), razvlaenjem i
vakuumiranjem (sl.2).

Na slici 3 je prikazan alat za

termoblikovanje ambalae za
bonbonjere.
Okvir se postavlja preko
napete folije kako bi se
izbjeglo guvanje.

Alati za injekciono preanje brizganje

3.1 Zadaci i zahtjevi na alat:
-

tehnoloki : u jednom radnom ciklusu kompletno oblikovati jedan ili vie proizvoda te preuzeti itku
masu, razdijeliti je, popuniti upljine, ohladiti ( zagrijavati kod duroplasta i elastomera), prevesti je u
vrsto stanje i izbaciti proizvod.
konstrukcijski: treba preuzeti sile bez deformacija, osigurati potrebna gibanja alata pri otvaranju,
zatvaranju i izbacivanju proizvoda te osigurati tono voenje dijelova alata.
funkcionalni: uljevni sustav, sustav oblikovanja i odzraivanja, temperiranje (hlaenje ili grijanje),
izbacivaki sustav, voenje i centriranje, prihvat na preu, prihvat optereenja i prijenos potrebnog
gibanja

3.2 Podjela alata za brizganje

Kriterij podjele
Broj gnijezda ( proizvoda) u alatu
Vrsta uljevnog sustava
Broj razdjelnih ploa
Nain vaenja proizvoda

Vrsta alata
s jednim gnijezdom
s vie gnijezda
sa skruenim uljevkom
s ne skruenim uljevkom
s 2 razdjelne ploe
s 3 razdjelne ploe
etani alat
izbacivala
strugalo
kliza
eljusti
vijak

3.3 Elementi alata za brizganje diska s jednim gnijezdom ( vaenje pomou izbacivala, skrueni
uljevak, dvije razdjelne ploe )

1. Centrirni prsten omoguuje pravilno postavljanje i centriranje alata u odnosu na os mlaznice stroja
( debljina 12
16 mm, vanjski promjer u toleranciji g6 )
2. Nepomina ili uljevna stezna ploa slui za privrenje alata na nepominu stranu stroja, obino
vea radi lakeg stezanja
8

3. Uljevna sapnica ili tuljac sprovodi masu u razvodne kanale i kalupnu upljinu, vrsto upreana
4. Ploa s matrinim umetkom u njoj se izrauju gnijezda ili upreavaju umetci, ugrauje sapnica,
izrauju razvodni kanali i kanali za hlaenje
5. Matrica segmentni umetak vrsto uprean u matrinu plou (poz. 5), a moe biti izraen u samoj
ploi
6. ig segmentni umetak vrsto uprean u plou igova (poz.7), a moe biti izraen u samoj ploi
7. Ploa s igovima slui za smjetaj igova, prolaz izbacivala (poz. 8), protupritisnog svornjaka
(poz.15), izvlaila uljevka iz uljevne sapnice ili jezgre za oblikovanje udubine u proizvodu (poz.9)
8. Izbacivalo slui za odvajanje i izbacivanje proizvoda iz gnijezda. Svako gnijezdo treba imati svoje
izbacivalo
9. Jezgra oblikuje dio proizvoda
10. Temeljna ploa slui za prihvat ploe sa igovima. O njezinoj debljini ovisi krutost alata.
11./12. Ploe izbacivakog sustava ploa (poz.11) povezuje izbacivala, izvlailo i protupritisne
svornjake, a ploa (poz.12) prenosi sile za izbacivanje s potiskivala (poz.19)
13. Odstojnici visina odstojnika odreuje duinu hoda izbacivala
14. Pomina ili izbacivaka stezna ploa slui za privrenje alata na pominu stranu stroja
15. Protupritisni svornjak preuzima optereenje
16./17. Vodilica i vodea ahura slue za tono voenje alata
18. Centrirni prsten za tono centriranje pomine strane
19. Potiskivalo ili potisni trn prenosi silu za pokretanje izbacivakog sustava. Njegova duina treba
osigurati hod izbacivala
20. Povratna opruga slui za povrat izbacivakog sustava
21. Spojni vijci
22. Proizvod (otpresak)
23. Kanali za hlaenje (temperiranje) trebaju biti to blie kalupu

3.4 Procesi pri injekcionom preanju brizganju

Plastificirana masa
Masu treba to bre ubrizgati u kalup da pritisak i
temperatura budu svuda isti.Time se postie ujednaena
struktura materijala i ravnomjerno stezanje po cijelom
proizvodu bez napetosti i izvitoperenja.U stvarnosti nije tako.
Otpor strujanja u sapnici smanjuje pritisak za vrijeme
ubrizgavanja. Nejednoliko hlaenje mase u dodiru sa
stijenkom kalupa (kavitacija) uzrokuje neravnomjernu
strukturu. Povoljnim izborom utjecajnih veliina (reimi rada)
mogue je dobiti proizvod s optimalnim svojstvima.
Orjentacija molekula
Molekularni lanci plastificirane mase prije ubrizgavanja su
amorfni, dakle bez orjentacije, to znai da su svojstva mase
ista na svakom mjestu i u svakom smjeru (sl.1). estice i
vlaknasta struktura mase pri strujanju kroz sapnicu se
zakreu i isteu u smjeru strujanja (sl.2). Ako estice mase
na rubnom podruju dou u dodir s relativno hladnijom
stijenkom kalupa, snizuje im se temperatura i postaju
ilavije. Njihova je brzina strujanja manja u odnosu na brzinu
estica u unutranjosti kalupa. estice u unutranjosti su
due tekue i bre u odnosu na rubne, to smanjuje njihovo
istezanje i smicanje u procesu ubrizgavanja, dopunjavanja i
hlaenja.
Kavitacija u unutranjosti troi manje topline pa je
temperatura tih estica via. Due im je vrijeme skruivanja
i znatno manje napetosti (relaksacija). Orjentacija tih
molekula je manja od onih na rubnom podruju (sl.3).
Hlaenje u hladnom kalupu zadrava prethodno orjentirano
stanje mase sa zakrenutim i istegnutim esticama .
Naknadno nastojanje mase da se vrati u poetno amorfno
stanje moe uzrokovati skupljanje i deformaciju proizvoda te
utjecati na njegovu upotrebnu vrijednost.
Stupanj kristalizacije
Pri brzom hlaenju djelomino kristalinih masa moe
nastati amorfna struktura u rubnom podruju, a kristalina u sredini (jezgri) proizvoda (sl.4).Stupanj
kristalizacije izraunava se tako, da se volumen amorfne mase stavi u odnos volumena ukupne mase.
Njegova veliina ovisi o molekularnoj strukturi mase i uvjetima rada.
Proces kristalizacije se naknadno nastavlja, a mogu je i pri radnoj temperaturi proizvoda. Odlaganje
proizvoda na vioj temperaturi (oko 1400 C) ubrzava proces kristalizacije (temperiranje).

10

Proces teenja
U idealnom sluaju plastificirana masa popunjava kalup
ravnomjernom frontom teenja izvorni mlaz (sl.1a).
Prvo se skruuje vanjski sloj mase u dodiru sa stijenkom
kalupa, koji sa svojim izolacionim svojstvom zadrava viu
temperaturu i tenost mase u unutranjosti kalupa.
Stvara se plastina jezgra koja omoguuje daljnje teenje
mase u istom stanju na due vrijeme i kvalitetno spajanje
(zavarivanje) njenih pojedinih slojeva (sl.1b).
Ako se razbije fronta teenja, stvoriti e se ubrzani slobodni
mlaz (odvojak mase), koji se postavlja popreko na kalup i
hladi. Spreava kvalitetno zavarivanje nadolazee mase i
stvara slaba mjesta na proizvodu (sl.2).
Utjecajne veliine pri brizganju (reimi rada)
U tablici 1 prikazane su utjecajne veliine na proces
injekcionog preanja i kvalitetu proizvoda (reimi rada).
Proces punjenja ovisi o brzini ubrizgavanja i punjenja kalupa.
Brzina ubrizgavanja je brzina estica mase pri ubrizgavanju,
a ovisi o pritisku ubrizgavanja.
Brzina punjenja je brzina kojom masa popunjava kalup, a
ovisi o otporu strujanja unutar kalupa. to je vei otpor, to je
potreban vei pritisak ubrizgavanja.
Pri manjoj brzini punjenja nastaju vee temperaturne razlike
izmeu prethodno i trenutno ubrizganih dijelova mase.
Hladnija masa ima veu viskoznost i zahtijeva vei pritisak
ubrizgavanja. Pukotine ve ohlaene mase pri
daljnjem ubrizgavanju uzrokuju pomicanje
materijala i stvaranje poprenih brazda okomito na
smjer teenja (sl.3).
Prevelika brzina punjenja uzrokuje otro skretanje i
nagle poprene promjene, a mogua je i pojava
krhotina.Temperatura mase je via pa je mogue
njeno toplinsko oteenje.
Pri sporom odzraivanju kalupa za vrijeme
ubrizgavanja, komprimira se i znatno zagrije
zarobljeni zrak te moe prouzroiti izgaranje
materijala (dieselefekt).
Stvaranje slobodnog mlaza i dijeljenje struje mase ostavlja tragove teenja na gornjoj plohi (sl.3).

Utjecajne veliine

Pritisak ubrizgavanja

Brzina ubrizgavanja,
odnosno brzina punjenja

previsok
prenizak
djeluje prekratko
djeluje predugo
previsoka
premala

Nain djelovanja
pritisak u alatu velik, srh na proizvodu
lagano punjenje kalupa, slaba mjesta u i na proizvodu
lagano punjenje, prelagani proizvod
teak proizvod, napetosti u proizvodu
manja orjentacija molekula, stvaranje slobodnog mlaza,
izgaranja na proizvodu
slabo zavarivanje strujne mase, upljikavost, velika
temperaturna razlika u masi

Tablica 1: Utjecajne veliine na proces brizganja i kvalitetu proizvoda

11

Raspored pritiska
Pritisak u alatu je nii i vremenski kasni u odnosu na
pritisak ubrizgavanja u punom predprostoru zbog
otpora strujanja u sapnici i kalupu.
Uz to, popunjavanje kalupa i oblikovanje konture
proizvoda odvija se uz kompresiju, odnosno zguivanje
mase (toka A).
Maksimalni pritisak u kalupu (toka B) ovisi o obliku i
kvaliteti proizvoda, vrsti mase i odnosu puta teenja
mase i debljini stijenke proizvoda (sl.2).
Kad se postigne eljeni pritisak u kalupu, smanji se
pritisak ubrizgavanja na tkz. naknadni pritisak.
Ovaj pritisak u zavrnoj fazi slui za punjenje preostale
mase i popunjavanje kalupa zbog hlaenja i skupljanja
materijala u njemu. Pri tome pritisak u kalupu lagano
pada.
Utjecaj naknadnog pritiska na proces
brizganja pokazuje tablica 1. Kada se uljevak
skruti (toka C), pritisak se u kalupu smanjuje
zbog hlaenjana na tkz. preostali pritisak
(toka D). Djelovanje ovog pritiska poveava
stabilnost proizvoda da se ne deformira pri
izbacivanju iz kalupa.

Naknadni pritisak
prenizak
prekratko djelovanje
predugo djelovanje
previsok

Nain djelovanja
usahline (sl.3), udubljenja
veliko kolebanje odstupanja i skupljanja,
manja teina i premali proizvod
nii stupanj popunjenja kalupa
bez djelovanja
neekonomino, velika teina i preveliki
proizvod , velike napetosti
prepunjeno
Tablica 1: Djelovanje naknadnog pritiska

Stupanj popunavanja kalupa

Stupanj popunjavanja odreuje
se pokusom, tkz. studijom
punjenja ili nizom ubrizgavanja
sa stalnim poveanjem
ubrizgane mase, dok se ne
postigne proizvod zahtjevane
kvalitete (sl.4). Tako dobiveni
proizvod moe posluiti za
kontrolu ostalih proizvoda
usporeivanjem njihovih
teina.
12

Hlaenje
Brzina kojom e se stabilizirati oblik proizvoda pri
hlaenju mase ovisi o temperaturi alata. Ona je
odreena vrstom mase, zahtjevima proizvoda i
debljinom stijenke (sl.1).
Jeftini i masovni proizvodi hlade se brzo, temperatura
alata je nia, a vrijeme izrade krae. Njihova je
temperatura via pri izbacivanju iz kalupa, to
uzrokuje vee naknadno skupljanje i izvitoperenje.
Za zahtjevne tehnike proizvode hlaenje je sporije,
a temperatura alata via. to je vea debljina stijenke
i vea teina proizvoda, to je hlaenje due.
Vremensko trajanje od jednog do drugog
ubrizgavanja naziva se takt ili ciklus.
3.5 Strojevi za injekciono preanje (brizgalice, pree)
Brizgalica se sastoji od nepomine ili uljevne strane i pomine ili izbacivake strane (sl.2).

Uljevna jedinka extruder - Prihvaa i transportira

masu (granule) te plastificira i ubrizgava u kalup.
Pu se okree i potiskuje masu kroz pojedine zone
cilindra do predprostora ispred vrha. Na kraju
plastifikacije pu se zaustavi i pone brzo uzduno
gibanje kojim ubrizga masu u kalup (sl.3).
Utjecajne veliine - Broj okretaja pua ovisi o
promjeru pua, odnosno obodnoj brzini (tab.1). Usporni ili akumulacijski pritisak je otpor mase ispred vrha
pua (predprostor). Djeluje tako da, za vrijeme
plastificiranja mase, potiskuje i uzduno
pomie pu prema nazad (suprotno od
podeenog hidraulikog pritiska). Pu se
pomie dok se ne nakupi dovoljno mase u
predprostoru za punjenje kalupa (sl.4).
Usporni pritisak ovisi o viskoznosti i toplinskoj
osjetljivosti mase (tab.1).
Tab.1: Utjecajne veliine
PMMA
PVC

Temperatura mase 0 C
200 - 250
150 - 180

Obodna brzina vmax. m/s

0,3
0,08 0,1

Usporni pritisak p bara

80 - 120
40 - 80

13

Temperatura cilindra u 0 C za PVC u pojedinim zonama:

DH
170 210

MH3
160 190

MH2
160 170

MH1
140 160

Lijevak
30 - 40

Jedinka za zatvaranje
Otvara, zatvara i pridrava alat pomou koljenastog polunog mehanizma ili potpune hidraulike (sl.1).
Sila zatvaranja Fz nastaje pri procesu zatvaranja i
istee vodilice jedinke, a meusobno pritie
kalupne ploe.
Sila uzgona Fu nastaje pri ubrizgavanju mase
uslijed djelovanja njenog pritiska pk na projiciranu
povrinu kalupa Ap :
Fu = pk x Ap.
Sila pridravanja Fp je ukupna sila koja istee
vodilice jedinke za vrijeme ubrizgavanja mase:
Fp = Fz + Fu .
Ona je uvijek vea od sile zatvaranja, a ograniena
je krutou jedinke i alata..
Ako je sila uzgona vea od sile pridravanja,
otvaraju se kalupne ploe i stvara srh na rubu
spojne ravnine (sl.2).
Ipak, sila pridravanja treba biti to manja da se
izbjegne savijanje steznih ploa jedinke koje nose i
povezuju kalupne ploe (sl.3).
Naime, savijanje nastaje pri ubrizgavanju mase
uslijed djelovanja sile uzgona na obje kalupne ploe u
podruju upljine, dok sila pridravanja djeluje samo
na rubu kuita alata i izravno se prenosi preko
oslonaca izmeu temeljne i pomine ploe alata.
Savijanje je vee i zbog smanjenja krutosti ploa u
podruju provrta za uljevak ili provrta za izbacivaki
sustav.
Ako se stvara srh, a jo nije ostvaren dovoljno veliki
pritisak ubrizgavanja, potrebno je ugraditi valjkaste zatitne oslonce u podruju progiba (sl.4).
Sila zatvaranja treba biti to manja zbog potrebnog odzraivanja kalupne upljine pri ubrizgavanju.

14

3.6 Oblikovanje proizvoda

Tolerancije mjera
Postignute tolerancije mjera ovise o skupljanju, vrsti mase i vrsti
mjera, kao i kvaliteti stroja i alata (sl.1).
Amorfne mase omoguuju manje tolerancije, nego djelomino
kristaline.
Nadalje, mjere proizvoda izravno vezane za mjeru na alatu (a,b na
sl.1) su tonije u odnosu na mjere koje se postiu zatvaranjem
alata (s,t na sl.1).
Tolerancije su odreene standardom (DIN 16901), tako to su podjeljene u grupe ovisno o vrsti mase i
njhovom skupljanju, vrsti mjere ( izravno vezane za
alat ili ne) i podruju nazivne mjere.
Primjer (sl.1): Proizvod od polietilena (grupa
tolerancije 150), vezana mjera (oznaka 3) i nazivna
veliina a = 35 mm (podruje 30 40 mm) ima opu
toleranciju 0,39 mm.
Smjernice za oblikovanje proizvoda (VDI 2006)
Debljina stijenke mora biti dovoljno velika da se
kalup sigurno popuni prije prejakog ohlaenja i
otvrdnjavanja mase.
Zbog toga se najmanja debljina stijenke odabire
ovisno o putu teenja mase u kalupu i njenoj
tenosti (sl.2 i str.12, sl.2).
Poeljno je da su debljine stijenke jednake po
cijelom proizvodu. Uobiajena debljina stijenke
iznosi 1
3 mm, a za vee proizvode 3
6 mm.
Debljine ispod 0,4 mm i iznad 8 mm postiu se pod
posebnim uvjetima (sl 3a i 3b).
Na porizvodu treba izbjegavati mjesta s gomilanjem
materijala i nagle prijelaze poprenog presjeka, zbog
moguih udubljenja na povrini i usahlina (lunkera) u
unutranjosti (sl.3d).
Nadalje, razlika u debljini stijenke stvara unutarnju
napetost zbog neravnomjernog hlaenja i mogue
pukotine na otrim rubovima i kutovima.
Viu stabilnost mogue je postii rebrastim ukruenjem
proizvoda (sl.3c)
Nagib proizvoda (sl.4)
Sve povrine na proizvodu imaju nagib u smjeru otvaranja alata, zbog
lakeg i breg odvajanja i izbacivanja.
U tablici 1 (str.16) ponuene su grube smjernice za veliinu nagiba,
koji ne ovisi samo o visini proizvoda, nego i obliku, hrapavosti povrine,
promjeru i nainu odvajanja.

15

Skupljanje
Pri odreivanju mjera kalupne upljine treba uraunati skupljanje mase i eventualno naknadno skupljanje
proizvoda (tab.1). Skupljanje je promjena mjera uslijed stezanja materijala pri hlaenju.To je razlika u
mjerama kalupne upljine i proizvoda. Skupljanje u smjeru teenja mase i popreko moe biti razliito.
razliito
Naknadno skupljanje je razlika u mjerama proizvoda na sobnoj i nekoj drugoj temperaturi. Proizvod je manji.
Brojane podatke o skupljanju je teko odrediti jer ovise o mnogo faktora. Amorfni termoplasti (polistirol)
imaju malo skupljanje, bez obzira na vanjske
v
uvjete. Djelomino kristaline mase (polietilen) imaju
ima iroko
podruje
druje skupljanja, koje ovisi o pritisku ubrizgavanja i naknadnom pritisku. to su ovi pritisci vei, to je
skupljanje manje. Oblik kalupne upljine i ua, takoer utjee na omjer skupljanja.. Nadalje,
Nadalje to je via
temperatura alata povoljnije je stvaranje kristala, ali i vee skupljanje.
Ukupno skupljanje je razlika u mjerama kalupne upljine i proizvoda nakon dugog skladitenja ili upotrebe.

3.7 Nepomina ili uljevna strana alata

Nepomina strana omoguuje prihvat i teenje mase te
popunjavanje kalupne upljine sa to manjim gubitkom
pritiska i temperature.Put
Put teenja od sapnice stroja do
ua u gnijezdo treba biti to krai, a njegov presjek
dovoljan da omogui ravnomjerno punjenje
punjen sustava i
kalupne upljine. Sastoji se od uljevka, razdjelnog
kanala, dovodnih kanala i ua u kalupnu upljinu (sl.1).
Sapnica stroja mlaznica
Treba osigurati nepropusni spoj izmeu uljevnog cilindra stroja i alata, po mogunosti, sa to manjim
gubitkom
tkom pritiska i temperature mase. Hladi se u dodiru s hladnijim alatom te moe smanjiti toplinu zaostale
mase u sapnici. Zbog toga se ugrauje grija sapnice ili se ona udaljava od alata nakon svakog ubrizgavanja
i isteka djelovanja naknadnog pritiska.
Otvorena sapnica (sl.2) se koristi za mase s veom
ve viskoznou. Zbog ravnih kanala mali
m su gubici pritiska i
temperature. Osim toga, lake se iste i ispiru. Opasnost od izlaza mase smanjuje se s manjim otvorom
sapnice ( 3 8 mm).
Sapnice sa zatvaranjem otvora (sl.2) se koriste za vrlo tene mase. Nakon svakog ubrizgavanja zatvara se
otvor sapnice i spreava nepoeljni izlaz mase.

16

Izravni uljevak
Put teenja mase svodi se samo na konini provrt u
uljevnom tuljcu alata (sapnica) koji je izravno spojen s
kalupnom upljinom.
Uljevak moe biti kanalni u obliku konusa i tokasti (sl.1).

Konini uljevak koristi se preteno za rotaciono simetrine

i teke proizvode. Uljevak se naknadno odrezuje piljenjem
ili glodanjem.
Zbog tragova odvajanja nije dobro da se uljevak nalazi na
vidljivoj povrini proizvoda.
Promjer D treba odrediti tako da skruivanje uljevka
uvijek traje due od samog proizvoda (sl.1a i sl.2).

Tokasti uljevak se trga pri odvajanju na mjestu

najmanjeg poprenog presjeka, a na proizvodu ostaje
samo uljevni unji - iljak (sl.1b i sl.3).
Izostaje naknadno odrezivanje i nema optikog oteenja
povrine.
Osim toga, masa uljevka ostaje u predkomori za daljnje
brizganje.
Preteno se koristi za izradu malih i masovnih proizvoda
na alatima s jednim ili vie gnijezda, kao i za velike
proizvode koji zahztjevaju vie ua.
to je manji otvor tokastog uljevka, to je lake odvajanje
trganjem.
Ako se ohladi masa u predkomori uslijed presporog pujnjenja kalupa, biti e potrebno naknadno runo
vaenje uljevka.
Potrebno je uskladiti debljinu stijenke, viskoznost i temperaturu mase.
Zbog navedenih potekoa, izrauju se poveane i produene predkomore, tako da se na njihovim
stijenkama stvara hladniji sloj mase koji, kao toplinski izolator, spreava daljnje hlaenje mase i omoguuje
teenje kroz jezgru uljevka (sl.4). Daljnja mogunost da se sprijei hlaenje mase je ugradnja specijalnih
grijaih patrona u predkomoru.

17

Tanjurasti ili ploasti uljevak

Ovaj uljevak je predvien za prstenaste proizvode
(sl.1a).
Ako bi se umjesto ovog uljevka koristio jedan
tokasti ili dva meusobno povezana, onda bi se
stvarala spojna linija mase du cijelog proizvoda
spojni av (sl.1b).
to je masa hladnija pri spajanju, to e vrstoa ava
bit manja.

Gljivasti, prstenasti i filmski uljevak

Gljivasti uljevak se koristi za izradu kratkih upljih
proizvoda (sl.2a).
Prstenasti uljevak se koristi za cijevaste
proizvode na alatu s ugraenom jezgrom,
koja je uleitena na obje strane (sl.2b).
Filmski uljevak je u obliku uljevne trake i
koristi se za izradu ravnih proizvoda
velikih povrina (sl.2c).

Tunelski uljevak
Tunelski uljevak se postavlja bono na proizvod
ili na neko drugo manje vidljivo i osjetljivo mjesto,
a odvaja se automatski od proizvoda prilikom
otvaranja kalupnih ploa (sl.1).
Razdjelni kanal ide du razdjelnice i prije kalupne
upljine, skree pod nekim kutom i ulazi u nju
kao konini tunel.
Otvaranjem pomine kalupne ploe povlai se
proizvod i uljevak. Pri tome se odrezuje uljevak
na mjestu tunelskog ua i odvaja od proizvoda
Pri kraju otvaranja izbacivaki sustav izbacuje
proizvod i uljevak iz kalupne ploe.
Da se sprijei eventualno trganje uljevka prije odrezivanja preko reznog brida, potrebno je predvidjeti
njegovo slobodno savijanje i odabrati pravilan konus tunela.
Masa treba biti ilavo-elastina ili nepotpuno skruena.
Zbog velikog gubitka pritiska tunelski uljevak se koristi za izradu jednostavnijih i sitnih proizvoda na alatima
s vie gnijezda.

18

Izvedbe uljevanja u vie gnijezda

Alati s vie gnijezda izrauju vie proizvoda jednim ciklusom
ubrizgavanja. Ako su gnijezda postavljena na razdjelnici kalupnih
ploa, tada se masa dovodi pomou razdjelnih kanala razdjelnik
(sl.1).
Zvjezdasti razdjelnik se koristi za gnijezda koja su centrino
postavljena oko uljevnog konusa.
Kod razdjelnika prema sl.1a duine putova teenja mase biti e
jednake za sva gnijezda.
Prednost prstenastog razdjelnika ( sl.1b) je u tome to je ukupna
duina putova teenja kraa.
Redni razdjelnik ima razliite duine putova teenja to moe
smanjiti kvalitetu proizvoda, odnosno neravnomjerno popuniti
gnijezda (sl.2). Ovaj nedostatak se moe otkloniti izradom kanala s
razliitim poprenim presjecima.
Prednost rednog razdjelnika je u mogunosti izrade vie proizvoda
s jednim ciklusom ubrizgavanja.
Ako se proizvodi i uljevni sustav istovremeno skrute i ostanu
povezani nakon izbacivanja, potrebno ih je naknadno odvojiti.
Oblici razdjelnog kanala i ua
Popreni presjek razdjelnog kanala trebalo bi kruno zaobliti da
se postigne to manja povrina, a time i manje hlaenje mase
(posebno kod velikih presjeka kanala).
Izrada takvih kanala je skupa, a posebno to
se moraju raditi u obje kalupne ploe (sl.3).
Zbog toga se rade trapeznog oblika i samo u
jednoj ploi.
Okruglo ue radi se na isti nain u obje ploe.
Ako se odabere pravokutno ue treba paziti
da njegova irina bude manja za cca. 2 mm od
promjera razdjelnog kanala (sl.3).
Ue treba odrediti i postaviti tako da samo
topla masa u podruju plastine jezgre ima
pristup kalupnoj upljini. Ohlaene estice
mase zadravaju se na stijenkama razdjelnog
kanala. Poloajem ua odreuje se i smjer
ubrizgavanja mase u kalup.
Uljevak za visoke proizvode posude
Na alatima za visoke proizvode ugrauju se jezgre (umetnuti igovi) za izradu unutarnjeg oblika proizvoda.
Ako se uljevno ue postavi bono na jezgru u razdjelnoj ravnini, tada pritisak mase moe saviti jezgru. Taj
progib jezgre stvara razliite debljine stijenke i uzrokuje neravnomjerno punjenje kalupa. Osim toga, masa
prvo popunjava dio kalupa uz razdjelnu ravninu i pri tome zatvara kanale za odzraivanje. Zarobljeni zrak se
stlai i pregrije, a masa izgara na tim mjestima. Ovaj se problem rjeava pomou alata s 3 razdjelne ploe
(str. 20) i uljevanjem preko dna posude.
19

Uljevak za visoke proizvode na alatima s 3 razdjelne ploe

Ovi alati omoguuju centralno ulijevanje mase preko dna
proizvoda. Tada nema bonog pritiska na jezgre i njihova
savijanja.
Na alatu su dvije razdjelne ravnine (1 i 2). Prva ravnina zatvara i
oblikuje gnijezdo proizvoda, a druga razdjelne kanale (sl.1).
Otvaranjem alata proizvod se odvaja od ua i skida s jezgre, a
uljevni sustav odvaja od uljevne kalupne ploe i izbacuje iz
uljevne stezne ploe.
Centralnim uljevanjem kroz dno postie se simetrino
popunjavanje kalupa i vrlo dobra kruna tonost proizvoda.
Za pravilano funkcioniranje alata pri odvajanju i izbacivanju
potrebno je predvidjeti razne zupce, zapinjae, negativne nagibe
ili sline zadrivae na proizvodu i uljevku.
Uljevak s izolacijskim kanalima
Kod ovog uljevka je povean promjer razdjelnika i dovodnih kanala.
Na stijenkama kanala skruti se tanki sloj mase koji svojom
toplinskom izolacijom spreava hlaenje prema unutranjosti
kanala i tako osigura tenu jezgru mase u kanalu (sl.2).
Na ovaj se nain tedi na odvajanju uljevka, a masa zadrana u
njemu se koristi za daljnju preradu (neskruen uljevak).
Topli uljevak s grijaem
Ugradnja grijae patrone ili cijevnog grijaa usporava hlaenje i
odrava potrebnu temperaturu mase u razdjelnom kanalu (sl.3 i
4). Pri ugradnji razdjelnog kanala ostavlja se zranost da se
izbjegne izravni dodir sa znatno hladnijim alatom.
Moe se ugraditi i reflektirajui lim koji povratno usmjerava
toplinu na razdjelnik.

20

Hlaenje alata - temperiranje

Hlaenjem alata odvodi se toplina
mase i dovoljno ohladi proizvod, tako
da se bez deformacije izbaci iz kalupa.
Vrijeme hlaenja, ovisno o uvjetima
rada, treba biti to krae (sl.1).
Hlaenje je rashladnom tekuinom
(najee vodom) koja se provodi
sustavom rashladnih kanala (sl.2).
Raspored kanala treba prilagoditi
razliitim temperaturnim zonama koje
se moraju brzo i jednako ohladiti.
Posebno treba paziti na vrste ili
upreane
preane spojeve zbog mogueg
razliitog toplinskog istezanja.
Pri postavljanju kanala treba postii to bolje hlaenje,
a s druge strane ne oslabiti krutost kalupnih ploa.
Zbog jednostavnosti se izrauju buenjem pa su krunog
poprenog presjeka.
Promjer kanala ovisi o debljini stijenke proizvoda (Tab.1).
Tab.1: Promjer rashladnih kanala
Debljina stijenke
Promjer d (mm)
proizvoda (mm)

2
4
6

8...10
10...12
12 15

Pri odreivanju razmaka izmeu kanala treba uzeti u

obzir ravnomjerno hlaenje povrine proizvoda (sl.3).
Na slici 4 je prikazan serijski i paralelni raspored
rashladnih kanala te postignuta razlika temperature
izmeu izlaznog i ulaznog toka.

21

3.8 Pomina ili izbacivaka strana alata

Pomina strana slui za zatvaranje i otvaranje kalupa te vaenje, odnosno odvajanje proizvoda (sl.1).
Pri otvaranju alata proizvod mora ostati na pominoj kalupnoj ploi.
Vaenje proizvoda pomou izbacivala
Vaenje proizvoda je pomou izbacivakog
sustava koji se sastoji od osnovne i
pridrne ploe, izbacivala, izvlakala i
potisnog trna (sl.1).
Za vrijeme otvaranja alata potisni trn
naie na graninik i zaustavi izbacivaki
sustav. Poto se kalupna ploa i dalje
pomie, izbacivala se izvlae iz nje i
izbacuju proizvod (sl.1).
Pri odreivanju poloaja izbacivala treba
voditi brigu o ravnomjernom vaenju
proizvoda.
Duinu izbacivala i oblik ela treba prilagoditi kalupnoj
upljini (gnijezdu).Presjek izbacivala treba biti dovoljno
velik da na proizvodu ne ostaje otisak ili da se ne oteti
neka njegova vidna i funkcionalna ploha.
Za istovremeno vaenje proizvoda i mree razvodnih
kanala s uljevkom potrebno je ugraditi izvlanu ahuru i
izbacivalo (sl.1) ili izvlakalo (sl.2).
Izvlaenje uljevka je pomou negativnog kuta na elu
ahure ili izbacivala.
Vaenje proizvoda pomou strugala
Ako nije mogue vaenje pomou izbacivala,
tada se ugrauje ploa za struganje proizvoda
s jezgre alata (sl.3).
Dodatno se moe koristiti i stlaeni zrak, ako
postoji opasnost od pojave vakuuma izmeu
jezgre alata i proizvoda te njegove deformacije.
Kod alata s ogranienim hodom strugala zrak
moe posluiti i za zavrno izbacivanje
proizvoda.
Vaenje proizvoda pomou klizaa
Ako se na jednoj strani
vanjske ili unutarnje povrine
proizvoda nalazi neko
udubljenje (negativni kut),
tada se ugrauju klizai koji
oblikuju taj dio povrine (sl.4).
Klizai se pomiu pri
otvaranju i zatvaranju alata
pomou koso postavljenih
trnova (rogova).

22

Vaenje proizvoda pomou

eljusti
Ako se na cijelom opsegu proizvoda
s vanjske ili unutarnje strane nalazi
udubljenje, tada se ugrauju
pomine eljusti koje oblikuju to
udubljenje (sl.1).
Vodilice eljusti mogu biti plosnate ili
u obliku lastinog repa.
Vaenje proizvoda pomou vijka
Vaenje pomou vijka se koristi pri
izradi proizvoda s navojem (sl.2). Za vrijeme otvaranja alata prisilno se okree
ee jezgra s navojem (poz.21)
preko para zupanika (poz. 22 i 22a) i vretena sa strmim navojem (poz.24) te izvlai s unutarnjeg navoja na
proizvodu. U zavrnoj fazi otvaranja pomie se ploa za struganje (poz.5) preko
preko izbacivakog trna (poz.19) i
odstranjuje
je eventualno zaostali proizvod na jezgri alata.Pri zatvaranju alata vraa se ploa za struganje
(poz.5) u krajnji poloaj pomou tlane opruge. Istovremeno, vreteno sa strmim navojem (poz.24) okree i
pomie jezgru alata (poz.21) u poetni poloaj.Pri zatvaranju
zatvaranju alata centriraju se kalupna ploa (poz.4) i ploa
za struganje (poz.5) pomou konusa (poz.7).

23

3.9 Materijali
Alatni elici trebaju ispuniti brojne zahtjeve obzirom na razliite mase i postupke prerade. Trai se laka
obradljivost, posebno dobro poliranje i postojanost mjera pri toplinskoj obradi. Nadalje, potrebna je
otpornost povrine na pritisak i troenje, kao i dovoljna antikorozivna otpornost obzirom na utjecaj agresivnih
masa i rashladne tekuine.
Kalupne ploe i umetci se rade od elika za cementiranje 4321 (21MnCr5), a za vee alate od poboljanog
alatnog elika 4742 (40CrMnMoS86) koji se dobro obrauje, a kaljenje nije potrebno.
Za visokopolirane kalupe koristi se specijalni elik za cementiranje X19NiCrMo4 (~5420). Za velike
povrinske pritiske i posebno optereene kalupe koristi se prokaljivi elik za rad u toplom stanju 4751
(Utop Mo1, X38CrMov51).
Za izradu kalupa i umetaka otpornih na koroziju koriste se nehrajui i kemijski postojani elici 4175
(prokron 4 extra, X2Cr13) ili X36CrMo17 (~ prokron 5, 4770). Za izradu kuita i ostalih dijelova koristi se
nelegirani alatni elik 1540 (C45W3 - nekaljen).
3.10 Standardizirani i tipizirani dijelovi alata
Skoro svi alati za injekciono preanje se sastoje od gotovo istih osnovnih elemenata. Oni su pojednostavljeni
i tipizirani po obliku i mjerama od strane velikih proizvoaa alata i mogu se kupiti gotovi na tritu (pr:
Hasco). Izrauju se u velikim koliinama, posebno su precizno izraeni i relativno jeftini.
Posebna prednost je u tome to se skrauje vrijeme izrade i isporuke alata. Alatniar se moe koncentrirati
samo na izradu jezgri, gnijezda, izbacivakog sustava i montau alata (sl.1).
Poznati proizvoai razvili su tkz. baukasten sustav elemenata u CAD-tehnici crtanja, tako da se iz kataloga
odabire konkretni elemant i ugrauje u konstrukciju alata ( Copy-Paste) te automatski memorira u sastavnicu
materijala. Baukasten sustav obuhvaa stezne ploe, kalupne ploe, kuite izbacivakog sustava i
izbacivala, vodilice i vodee ahure, a moe se proiriti i na ostale elemente.

24

3.11 Prikaz nekih alata, sklopova i dijelova

25

26