Professional Documents
Culture Documents
Atom I Kvantna Fizika
Atom I Kvantna Fizika
Atomska Teorija
Www.Maturski.Org
Atomska Teorija
1.1.1 Atomska Teorija
Jo U Petom Stoljeu P.N.E. Demokrit Iznosi Hipotezu Da Je Materija Sastavljena
Od Sitnih Neunitivih Jedinica Koje Naziva Atomima. Sami Atomi Ostaju Neizmjenjeni,
Ali Se Kreu Prostorom I Kombiniraju Na Razliite Naine Te Formiraju Makroskopske
Objekte.
Iako Je Demokritova Dilema Bila U Osnovi Filozofske Naravi, injenica Da U
Svemiru Postoji Neka Elementarna Tvar Je Osnovni Pokreta Moderne Fizike (Potraga
Za Konanim Subatomskim esticama).
1.1.2 Materija
materija Egzistira U etiri Stanja: vrsto, Tekue, Plinovito I Kao Plazma.
Plazmu Je Mogue Pronai Samo U Koronama (Kruni Ili Vijencu) I Sreditima
Zvijezda. Stanje Tvari Je Odreeno Snagom Veza Izmeu Atoma Koji ine Tvar.
Dakle, Proporcionalno Je Temperaturi Ili Koliini Energije Koja Je Sadrana U
Tvari.
Promjena Stanja Tvari Iz Jednog U Drugo Naziva Se Promjena Faze. Primjer: Led
(vrsta Voda) Prelazi U Tekuu Vodu Dodavanjem Energije. Nastavimo Li Dodavati
Energiju I Voda Uzavre Prelazi U Plinovito Stanje (Plinovita Voda) Zatim Na Nekoliko
Milijuna Stupnjeva Dolazi Do Raspada Na Komponente Atome.
1.1.4 Termodinamika
znanost O Odnosu Izmeu Topline, Rada, Temperature I Energije, A Koja
Obuhvaa Ope Karakteristike Ponaanja Fizikalnih Sistema Naziva Se
Termodinamika.
Prvi Zakon Termodinamike esto Se Naziva I Zakon O Ouvanju Energije
(Zapravo Energije Mase) Jer Tvrdi Da, Kada Sistem Prolazi Kroz Proces, Suma Energije
Koja Se Prenosi Preko Granica Sistema Bilo Kao Toplina Ili Kao Rad Je Upravo
Jednaka Neto Promjeni U Energiji Sistema. Primjer: Ukoliko Vrimo Fiziki Rad Na
Nekom Sistemu (Npr. Mijeamo Vodu) Dio Energije Odlazi Na Gibanje, A Ostatak Na
Podizanje Temperature Sistema.
Drugi Zakon Termodinamike Tvrdi Da, U Zatvorenom Sistemu Entropija Raste.
Automobili Hraju, Mrtva Stabla Se Raspadaju, Zgrade Se Uruavaju, Sve Ove Pojave
Su Primjeri Entropije Na Djelu, Spontanog Kretanja Iz Reda Prema Neredu.
Prijevod Sa Slike: Masa Elektrona Je Oko 1/2000 Mase Protona, A Masa Protona Je Jednaka Masi
Neutrona.
1.2.2 Ireverzibilnost
klasina Fizika Je Znanost Na Kojoj Se Temelji Nae Vjerovanje U
Deterministiki, Vremenski Revezibilan Opis Prirode. Klasina Fizika Ne Unosi
Nikakvu Razliku Izmeu Prolosti I Budunosti. Ovo Je Poznato Kao Epikurova
Dilema, Dilema Postojanja Ili Postajanja, Ideja Da Je Potrebano Uzeti U Obzir
Odreeni Element Sluajnosti Kako Bi Se Dogodila Devijacija (Odstupanje) U
Kretanju Materije Iz Potpuno Predodreene (Staze) Evolucije.
Zapanjujui Uspjeh Jednostavnih Fizikalnih Principa I Matematikih Pravila U
Razjanjavanju Velikog Dijela Prirode Neto Je Potpuno Oigledno Sa Stanovita
Svakodnevnog Iskustva. Povremeno Je Promatrajui, Priroda Se ini Krajnje
Kompleksnom I Sluajnom. Malo Je Fenomena Koji Iskazuju Tonu Vrstu Pravilnosti, A
Koja Koji Mogu Nagovjetavati Unutrani Red. Tamo Gdje Su Trendovi I Ritmovi Oiti,
Oni Su Veoma esto Pribline I Kvalitativne Forme. Postavlja Se Pitanje Kako Moemo
Uskladiti Ove Naoko Sluajne Dogaaje Sa Pretpostavkom O Svemiru Bez Unutarnjih
Zakona.
Termodinamika
Zbivanja,
Kao Naprimjer Rast Stabla,
Nisu Vremenski Reverzibilna.
Razbijena
Jaja
Se
Ne
Popravljaju Sama. Odreeno
Ovim Dogaajima, Vrijeme
Ima Smjer, Preferirani Smjer.
Entropija I Smjer
Vremena Su Usko Povezan.
Poveanje Entropije Je U
Smjeru Pozitivnog Vremena.
Ipak,
Prouavanje
Komponenata
Sistema
Pokazuje Da Je Djelove
Mogue Opisati U Obliku
Vremenski-Simetrinih
Zakona. Drugim Rijeima,
Mikroskopski
Svijet
Je
Upravljan
VremenskiSimetrinim Zakonima, Ali
Makroskopski Svijet Ima
Tono Odreeni Smjer.
Prijevod Sa Slike:
Prema Klasinoj Fizici, Elektron U Orbiti Oko Jezgre Atoma Treba Emitirati Elektromagnetsku
Radijaciju (Fotone) Kontinuirano, Jer Kontinuirano Ubrzava U Zakrivljenoj Putanji. Rezultirajui Gubitak
Energije Implicira Da Bi Elektron Trebao U Spiralnoj Putanji Pasti Na Jezgru U Veoma Kratkom Vremenu
(Tj. Atom Ne Moe Postojati).
Bohr Je Predloio Da Su Elektroni Ogranieni Na Odreene Fiksirane (Kvantizirane) Putanje.
Elektron Moe Skoiti, Odjednom, Izmeu Ovih Putanja Apsorbiranjem Ili Emitiranjem Fotona Sa
Odgovarajue Tonom Valnom Duinom.
Da Bi Rijeio Ovaj Problem, Planck Je Pretpostavio Da Se Energija, Na SubAtomskoj Razini, Moe Transferirati (Prenositi) Jedino U Malim Jedinicama Tzv.
Kvantima. Prema Njegovom Pronalasku, Mi Ovu Jedinicu Nazivamo Planck-Ovom
Konstantom (H). Rije Kvantni Dolazi Od Rijei Kvantitet I Odnosi Se Na Malene
Pakete Djelovanja Ili Procesa, Najmane Jedinice Oba (Djelovanja Ili Procesa) Koji Se
Mogu Povezati Sa Pojedinim Dogaajem U Mikroskopskom Svijetu.
Jedan Od Naina Na Koji Moemo Zamisliti Val Tvari (Ili Foton) Je U Obliku
Valnog Paketa. Normalni Valovi Imaju Sinusoidalni Oblik I Nemaju Poetak Ni Kraj.
Dakle, Foton Ili Elektron U Kretanju Se Moe Zamisliti Kao Valni Paket Koji
Posjeduje Svojstva Vala, Ali Takoer I Jedinstvenu Poziciju I Veliinu Koju Povezujeno
Sa esticom. Prisutni Su I Odreeni Problemi Poput Onog Da Valni Paketi Ne Prestaju
Na Konanoj Udaljenosti Od Toke Najvee Amplitude Ve Se Protee U Beskonanost.
Znai Li to Da Elektron Postoji Na Svim Tokama Svoje Trajektorije?
De Broglie Je Takoer Formulirao Jednadbu Koja Povezuje Valnu Duinu
estice Sa Momentom estice. Dakle, Energija Je Povezana Svojstvima Tvari.
I Dok Je De Broglie-Ove Valove Bilo Teko Prihvatiti Nakon Stoljea Shvaanja
estica Kao Tvari S Konanom Veliinom I Pozicijom, Valna Svojstva Elektrona Su
Dokazana U Laboratorijskom Eksperimentu Usmjeravanjem Snopa Elektrona Prema
Prepreci S Otvorima I Pokazujui Pojavu Struktura Koje Nastaju Uslijed Interferencije.
Kako Se De Broglie-Ova Ideja Uklapa U Makroskopski Svijet? Valna Duina
Isezava Proporcionalno Sa Momenton Objekta. Zato to Je Vea Masa Objekta, Kraa
Je Valna Duljina. Valna Duina Osobe, Na Primjer, Je Veliine Milijuntnog Dijela
Centimetra, Premala Da Bi Se Mogla Izmjeriti. Ovo Je Razlog Zbog Kojeg Ljudi Ne
tuneliraju Kroz Stolice Kada Na Njih Sjednu.
Www.Maturski.Org