Coefficients of the useable area determined by the value of building costs

T. tefi, A. Juri, D. Ambru

ISSN 1330-3651
UDC/UDK 658.8.03 : 728.22

KOEFICIJENTI KORISNE PLOTINE ODREENI PREMA VRIJEDNOSTI

IZGRADNJE KVADRATNOG METRA STANA
Tihomir tefi, Aleksandar Juri, Denis Ambru
Strukovni lanak
Korisna plotina odreenog stana odreuje se mnoenjem neto plotine s odreenim koeficijentima ovisno o tipu prostorije za koju se odreuje korisna plotina.
Kako se korisna plotina koristi pri obraunu ukupne cijene odreene nekretnine ili pri odreivanju idealnog udjela vlasnitva nad zemljitem, odnosno preko
nje se reflektira odreena vrijednost nekretnine, namee se pitanje na osnovu ega treba odrediti koeficijente kojima e se mnoiti neto plotina kako bi dobili
korisnu plotinu? Prijedlog ovog lanka je raunanje koeficijenata prema odnosu udjela cijene izvoenja odreene prostorije, odnosno stana prema cijeni
izvoenja cijele nekretnine.
Kljune rijei: korisna plotina, neto plotina, idealni udjel vlasnitva, stan, viestambena graevina

Coefficients of the useable area determined by the value of building costs

Professional paper
Useable area of a flat is determined by multiplying the net area with a coefficient that depends on the type of the room for which the useable area is calculated.As
the useable area is used to determine the total price of a flat or the ideal part of ownership of property and since it reflects a certain value of the flat, the question is
how we should determine these coefficients in order to define the useable area. The proposition of this article is to calculate these coefficients according to the
value of building costs of a particular room in the total building costs value of an entire flat.
Keywords: useable area, net area, ideal part of ownership, flat, apartment building

1
Uvod
Introduction
Prema rijeima F. L. Wrighta: "Na zemlji zasigurno
nema dovoljno mjesta da svi stanujemo prizemno". Ako
tomu nadodamo i injenicu da uslijed potrebe za
smanjenjem trokova izgradnje i koritenja stambenog
prostora, desetljetno graenje viestambenih zgrada init e
se posve oekivano i opravdano. Prema popisu stanovnitva
iz 1991. godine 60 % stanova je obiteljsko, jednostambeno,
a 40 % viestambeno. Svjedoci smo raznolike ponude
viestambenih objekata trenutno na tritu nekretnina, ideja
za njihovu izgradnju te samu izgradnju. Ponuda je
prvenstveno proizala iz puke potrebe, ali s vremenom i
razvijanjem raznovrsnih mogunosti izvedbe te zahtjevima
krajnjih kupaca, dosegla je veliki raspon tehnikih i
ekonomskih oblika.
Prema starim normama U.C2.100 [1], odnosno prema
trenutno vaeim normama HRN ISO 9836:2002 [5], za
izraun plotina i volumena zgrada vai lanak: "Korisna
(neto) povrina zgrade je zbroj svih podnih povrina,
raunajui unutarnje ivice praga ulaznih vrata zgrade,
pomnoenih koeficijentom koji je daljim odrednicama
ovog standarda propisan za pojedine prostorije". Primjerice
ukoliko neki stan ima lou plotine 10 m2, korisna plotina
te loe je:

Akorisno = Aneto 0,75 = 10 0,75 = 7,5 m 2 ,

odnosno korisna vrijednost te loe je ista kao i 7,5 m2
prostorije unutar stana, primjerice hodnika ili spavae sobe.
Koeficijent korisne plotine dan je u tablici 1 [1] i
tablici 2 [5] .

Tablica 1 Koeficijenti za izraun korisne plotine prema [1]

Table 1 Coefficients for the calculation of useable area according to [1]

Koeficijent
1,00
0,75
0,50
0,25

Opis prostorija
zatvorene prostorije i izbe
loe
pokrivene terase
balkoni, otvorene terase, ravni prohodi, krovovi i
trijemovi

Tablica 2 Koeficijenti za izraun korisne plotine prema [5]

Table 2 Coefficients for the calculation of useable area according to [5]

Koeficijent
0,00
0,25
0,35
0,50
0,60

0,75

1,50

Opis prostorija
stambeni tavan s kosinama za svijetlu visinu do 1 m
terasa, balkon
gospodarski tavan, nii od 2 m
podrum, natkrivena terasa i balkon, spremite izvan
stana bez obraenih zidova i podova
parkiralino mjesto
stambeni tavan s kosinama za svijetlu visinu do 2
m; loe otvorene s najvie dvije strane; spremite
izvan stana s obraenim zidovima i podovima;
individualna garaa; skupna garaa s vrstim
pregradama
poslovni prostori vii od 4 m

Korisna plotina se koristi i pri prodaji stanova.

Uobiajeno je da se ukupna cijena stana izraunava
mnoenjem jedinine cijene kvadratnog metra s ukupnom
korisnom plotinom. Na primjer stan koji se sastoji od:
hodnika plotine 4 m2, kupaonice plotine 5 m2, dnevnog
boravka i kuhinje plotine 20 m2, spavae sobe plotine 12
m2, loe plotine 5 m2 i drvarnice u podrumu plotine 5 m2,
ima ukupnu korisnu plotinu 46,75 m2 (tablica 3).
Odnosno prema etalonskoj cijeni graenja neto
kvadratnog metra stana od 5.808,00 kn/m2 [11] ukupna
cijena ovog stana iznosila bi:
5.808,00 kn/m 2 51,00 m 2 = 296.208,00 kn,

Technical Gazette 16, 1(2009), 47-52

47

Koeficijenti korisne plotine odreeni prema vrijednosti izgradnje kvadratnog metra stana

a ako ukupnu cijenu podijelimo s ukupnom korisnom

plotinom stana i pripadajuih prostorija, odnosno
drvarnicom u podrumu, dobiti emo sljedeu jedininu
cijenu kvadratnog metra:
296.208 kn
46,75 m 2

= 6.336,00 kn/m 2 .

Prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima

(NN 91/96) [3]: "Nekretnine su estice zemljine povrine,
zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na
povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukije odreeno".
Ukoliko postoji vie nekretnina na odreenoj zemljinoj
estici, vlasnitvo nad istom odreuje se kao etano
vlasnitvo. U tom sluaju vlasnici etaa su zapravo vlasnici
odreenih dijelova zemljita. Koliki udio ima koji vlasnik
odreeno je prema [3]: "Vlasnitvo odreenoga posebnoga
dijela nekretnine moe proizai i biti uspostavljeno samo na
suvlasnikom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da
odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga
dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih
prostorija cijele nekretnine (odgovarajui suvlasniki dio)".
Prema tome, ukoliko jedan vlasnik ima nekretninu koja u
odnosu na ostale nekretnine na istoj estici ima 50 %
vrijednosti, isti e vlasnik biti vlasnik i 50 % same estice. U
praksi se odgovarajui suvlasniki dijelovi odreuju kao
omjer korisne plotine odreene nekretnine u odnosu na
korisnu plotinu svih nekretnina, to za prethodni primjer
znai da navedena nekretnina mora imati 50 % korisne
plotine svih nekretnina na toj estici.
U pregledu trokova, osim same izgradnje objekta,
moramo uraunati i sljedee:
1) Komunalni doprinos - plaa se prema Pravilniku NN
23/00 [4] po zapremini (m3) zatvorenog dijela objekta u
to ulaze i loe i natkrivene terase, ukoliko su omeene
prema van i natkrivene, a otvoreni dijelovi objekta
raunaju se kao zapremina zatvorenog dijela iste
plotine, ali i visine od 1m;
2) Vodna naknada - plaa se po zapremini takoer prema
[4];
3) Prikljuci (pitka voda, odvodnja, elektrina energija,
plin, telefon) - plaa se po prosjenoj bruto plai u
RH, uveano za odreene izvoake radove
prikljuenja, ili pak po koliini zakupljene energije
(kW za elektrinu energiju);
4) Projektna dokumentacija - prema Pravilniku o
cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inenjera
u graditeljstvu, a ovisi o sloenosti objekta te se cijena
rauna na temelju proraunskih vrijednosti trokova
gradnje;
5) Nadzor nad gradnjom - takoer prema Pravilniku o
cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata i inenjera
u graditeljstvu, u ovisnosti o sloenosti objekta na
temelju proraunskih vrijednosti trokova gradnje;
6) Dozvola za gradnju (lokacijska, graevinska, potvrda
glavnog projekta, uvjeti graenja) - ili samo kroz takse,
ili kao postotak procijenjene vrijednosti objekta;
7) Uporabna dozvola - trokovi tehnikog pregleda,
potrebnih vjetaka za odreena podruja te taksa.
Kod gore navedenih trokova izgradnje objekta nije
jasno odreen sustav kojim bi se naplaivale naknade i takse
vezane za izgradnju. Komunalni doprinos i vodna naknada
razlikuju odreenu graevinsku vrijednost objekta kroz
zapreminu. Dokumentacija se naplauje po postotku
48

T. tefi, A. Juri, D. Ambru

proraunske vrijednosti trokova gradnje, dozvole takoer

prema postotku, a prikljuci prema bruto plai. Zbog tih
injenica, ukupnu vrijednost objekta koju koristimo za
odreivanje suvlasnikog dijela nije jednostavno odrediti.
Iz tog razloga preporuuje se odreivanje vrijednosti
iskljuivo radova izgradnje (graevinski, obrtniki, elektro,
strojarski i ostali radovi) te slijedom tih vrijednosti,
odreivanje korisne plotine te naknada i taksi prema dravi
ili lokalnoj upravi i/ili pruateljima komunalnih i
infrastrukturalnih usluga.

2
Odreivanje vrijednosti izgradnje kvadrata stana i
koeficijenata korisne povrine
Determination of value for the flat square building and
coefficient of useable area
Prema Dravnom zavodu za statistiku u RH u razdoblju
od 2002. do 2007. godine [7, 8, 10] izdane su dozvole za
sljedee stanove prema broju soba:
Tablica 4 Stanovi prema broju soba
Table 4 Flats according to the number of rooms

Broj soba
1sobni
2sobni
3sobni
4sobni
5sobni
6sobni
7sobni
8 i vie sobni
Ukupno:

2002-07
kom
19.571
39.876
34.443
24.054
9.951
5.120
1.485
530
135.030

Udio, %
14,49
29,53
25,51
17,81
7,37
3,79
1,10
0,39
100,00

Prema izdanim dozvolama vidi se kako oko 87 % svih

stanova ima do 4 sobe. Za primjer, odabrano je 6
viestambenih objekata na podruju grada Osijeka s 228
stanova, koji imaju od jedne do etiri sobe (od jednosobnih
do etverosobnih stanova, godina izgradnje od 1960. do
2008. godine, s od 4 do 92 stana u zgradi, od 2 do 6
nadzemnih etaa). Statistikom obradom podataka o
veliini prostorija i stanova, dobivene su srednje vrijednosti
dane na slici 1.
Budui da je srednja plotina stana oko 50,04 m2, to
spada u plotinu dvosobnog stana, prvo izraunavamo
prosjenu vrijednost radova za izvedbu takvog stana. U
sklopu stana nalazi se: ostava plotine 1,72 m2, hodnik
plotine 5,46 m2, kupaonica plotine 4,93 m2, kuhinja
plotine 6,54 m2, dnevni boravak plotine 19,90 m2 i soba
plotine 11,08 m2 te drvarnica koja nije u sklopu stana, a
plotine je 4,23 m2. Budui da je podjednak broj stanova s
loom i s balkonom, uraene su dvije varijante: u prvoj, stan
ima balkon plotine 4,54 m2, a u drugoj isti stan ima lou
plotine 4,81 m2 (plotine su srednje vrijednosti od
navedenog uzorka stanova). Ukupno stan ima 49,63 m2, to
je neto manje od srednje vrijednosti. Od radova
obuhvaeni su svi graevinski, obrtniki, elektro i strojarski
radovi s prosjenim cijenama koje su trenutno aktualne na
tritu (cijene su preuzete iz tri trokovnika graevinskih
poduzea s podruja grada Osijeka izraenih u razdoblju od
rujna do studenog 2008. godine). Nije se uzimalo u obzir
preklapanje odreenih radova, na primjer da odreeni zid
koriste dvije prostorije ili ista vrata i sl. Takoer nisu uzeti u
obzir ni radovi na zajednikim dijelovima zgrade kao to je
Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 47-52

Coefficients of the useable area determined by the value of building costs

, mm

T. tefi, A. Juri, D. Ambru

Slika 1 Srednja plotina prostorija i stanova od odabranog uzorka

Figure 1 Average area of rooms and flats from the selected sample

Slika 2 Koeficijenti korisne plotine

Figure 2 Coefficents of the useable area
Tablica 5 Cijene prostorija po kvadratnom metru
Table 5 Building costs of rooms per square meter

Prostorija
balkon
ostava
hodnik
kupaonica
kuhinja
dnevni boravak
soba
drvarnica
cijena/ukupna plotina stana, balkona i drvarnice
cijena/ukupna plotina stana, loe i drvarnice
Technical Gazette 16, 1(2009), 47-52

kn/m2
1.583,75
3.758,79
3.053,90
5.137,28
2.794,27
2.375,22
2.412,95
1.699,90
2.650,85
2.730,09

krovite, temelji, stepenita, hodnici i sl. Proraunom cijene

dobiveni su rezultati dani u tablici 5.
Omjerom cijene po ukupnim kvadratnim metrima i
cijene po jednom kvadratom metru pojedine prostorije,
dobili smo koeficijente korisne plotine, prikazane na slici
2.
Vidljivo je kako je najskuplja prostorija u stanu
kupaonica iji je omjer za ovako uprosjeen stan oko 1,91
(trenutno se rauna s 1,00). Ta vrijednost koeficijenata moe
se objasniti potrebom za vie raznovrsnih radova kod
izgradnje te prostorije, budui da je potrebno skoro cijelu
prostoriju obloiti keramikim ploicama, ugraditi
sanitarije te su prisutni i neto skuplji radovi od uobiajenih
49

Koeficijenti korisne plotine odreeni prema vrijednosti izgradnje kvadratnog metra stana

T. tefi, A. Juri, D. Ambru

Slika 3 Podjela koeficijenta ovisno o broju soba u stanu

Figure 3 Coefficient divisions depending on the number of rooms in a flat

kod izvedbe grijanja. Balkon ima neto vei koeficijent i on

iznosi oko 0,60 (sada je 0,50 natkriveni, a 0,25
nenatkriveni). Loa ima koeficijent od 0,96 (naspram 0,75)
to moemo pripisati definiciji kako je loa u biti balkon
koji ima otvor samo s jedne strane. Odnosno potrebno je
izvesti tri zida i dvije stropne ili podne konstrukcije, a
etvrtu stranu zatvoriti ogradom. Mnogo skupljim
kvadratnim metrom pokazao se kvadratni metar ostave
unutar stana, to je, prema Zakonu o prostornom ureenju i
gradnji NN 76/07 [9] i Pravilniku minimalnih tehnikih
uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa
drutveno poticane stanogradnje NN 106/04 [6]), obavezna
prostorija koja ima koeficijent od 1,40 (trenutna je 1,00). Ta
prostorija, iako ima malo opreme (u smislu grijanja,
elektrinih i ostalih instalacija), ipak je skuplja jer je
potrebno mnogo vie zidova, a samim time i buke te
zavrnog sloja (gletanja i kreenja), za prosjeno manje
plotine prostorije. Iz istog razloga te zbog skuplje ulazne
stolarije, koeficijent za ulazni hodnik ili predprostoriju je
1,14. Kuhinja ima omjer od 1,04 (naspram 1,00) to se moe
pojasniti potrebom za neto vie keramike i instalacija pitke
vode i odvoda. Dnevni boravak i soba (spavaa soba) imaju
koeficijent od 0,88 do 0,90 (trenutno 1,00). Ovo smanjenje
koeficijenta moe se objasniti u prosjeku veom plotinom
tih prostorija to smanjuje trokove zidanja, stolarije i
instalacija, po kvadratnom metru. Za drvarnicu koja nije u
sklopu stana (obino se nalazi u podrumu) pretpostavljeno
je da e biti djelomino zidana, a djelomino ograena
drvenim letvama (to je najei sluaj u praksi).
50

Koeficijent za drvarnicu je neto vei od dosadanjeg 0,5 (u

sluaju da je drvarnica obukana i da ima ureen pod) i
iznosi 0,63.
Nadalje je raena analiza po stanovima ovisno o tome
koliko imaju soba, odnosno jesu li jednosobni, dvosobni,
trosobni ili etverosobni (sveukupno 31 stan) (slika 3).
I u ovoj analizi relativno najskupljom prostorijom
pokazala se kupaonica sa srednjom vrijednou od 1,95. A
ako promatramo trosobne i etverosobne stanove koji jo
imaju i WC, onda titulu najskupljeg preuzima upravo WC sa
srednjim koeficijentom od 2,67. Razlog ovakvo visokom
koeficijentu jest u prosjeku manja plotina WC-a u odnosu
na kupaonicu s neto manjom potrebom za radove
(keramika, sanitarije, instalacije). Balkon u prosjeku ima
neto manji koeficijent od 0,60, ali ukupno gledajui, ipak je
neto vee vrijednosti od dosadanjih 0,50. Kod loe
prosjeni koeficijent ima vrijednost od 1,03 i zbog skuplje
izrade vei je od aktualnih 0,75. Kao razlog premaivanja
vrijednosti od 1,00 izdvajamo potrebu za skupom
stolarijom. Ostava unutar stana ima u prosjeku vrijednost od
1,48, a zadravanje ovako visoke vrijednosti objanjavamo
vrlo malim odstupanjem plotine ostave u odnosu na
plotinu stana i/ili broja soba. Iz istih razloga srednja
vrijednost koeficijenta hodnika ima srednju vrijednost od
1,13. Kuhinja ima koeficijent 1,09, neto vie od prethodnih
1,04 to se objanjava u prosjeku neto veom plotinom
kuhinje kod veih stanova, a samim time i veim udjelom
trokova izvedbe kuhinje u ukupnim trokovima.
Vrijednost koeficijenta za dnevni boravak zadrava iznos
Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 47-52

T. tefi, A. Juri, D. Ambru

Coefficients of the useable area determined by the value of building costs

Tablica 6 Izraun cijene graenja i omjera za jednu zgradu

Table 6 Calculation of building costs and ratios for a building

Stan

Odnos cijene
jednog stana
prema ukupnoj
cijeni, %

Ukupno, kn

1-sobni s balkonom
2-sobni s balkonom
3-sobni s balkonom
4-sobni s balkonom
Ukupno:

1.199.941,27
1.956.229,67
1.404.191,28
515.789,78
5.076.152,00

Neto plotina,
m2

23,64
38,54
27,66
10,16
100,00

405,10
715,13
1.044,42
204,38
2.369,03

od 0,88. Vrijednost koeficijenta za spavae sobe prelazi

vrijednost 1,00 za drugu i/ili treu spavau sobu, dok
promatrajui sve spavae sobe ima srednju vrijednost od
0,95. Drvarnica izvan stana zadrava vrijednost od 0,63, to
objanjavamo prosjeno slinim plotinama drvarnica bez
obzira na plotinu stana.
Ako se napravi izraun cijene izgradnje jedne zgrade
(tipina zgrada prema [7, 8, 10]) s 32 stana (10 jednosobnih,
13 dvosobnih, 7 trosobnih i 2 etverosobna stana) moemo
napraviti usporedbu omjera prema vrijednosti izgradnje,
neto i korisnoj plotini. U tablici 6 prikazane su cijene
izgradnje stanova u zgradi te njihov omjer, odnosno udio
cijene stanova po broju soba u ukupnoj cijeni, neto plotina
stanova s drvarnicama i omjer prema neto plotini, kao i
izraun korisne plotine prema aktualnom nainu izrauna
te omjer prema tako izraunatim korisnim plotinama.
U tablici 6 dani su omjeri cijena pojedinih stanova
naspram ukupne cijene zgrade i omjeri korisnih plotina
pojedinih tipova stanova naspram ukupne korisne plotine
zgrade, izraunate prema trenutnom vaeim vrijednostima
koeficijenata. Isto je uinjeno s korisnim plotinama i
omjerima opisanim pod Prijedlog 1 (srednja vrijednost
izraunatih koeficijenata) i Prijedlog 2 (preporuka autora), a
njihove vrijednosti prikazane su u tablici 7.
Kako se vidi iz tablice 8 omjeri koji su dobiveni prema
koeficijentima iz Prijedloga 2 bolje opisuju omjere cijena
pojedinih stanova i ukupne cijene. Prema [2] vidljivo je
kako i razna tipologija nosi razliite cijene kvadratnog
metra, to je oprimjereno najeim oblicima viestambenih zgrada te plotinama stana. U ovom istraivanju
pokazala se uteda od 3-4 % za objekt s 2-3 stana na etai s
rasponom dubine zgrade od 9 do 12 m. Iz tog razloga
pokazuju se potrebnim opirnija istraivanja i u smislu
cijene kvadratnog metra ovisno o tipologiji objekta.
Kako udio trokova izvedbe zajednikih dijelova
zgrade nije uziman u obzir, ostaje neistraeno pitanje koliko
takvi trokovi poveavaju cijenu stambenog, odnosno
korisnog kvadratnog metra. Prema [2] odnos neto plotine
etae i korisne neto plotine stana je od 1,14 do 1,16,

Odnos neto
plotine jednog
stana prema
ukupnoj neto
plotini, %
17,10
30,19
44,09
8,63
100,00

Korisna
plotina, m2
372,80
661,12
997,23
196,85
2.228,00

Odnos korisne
plotine jednog
stana prema
ukupnoj korisnoj
plotini, %
16,73
29,67
44,76
8,84
100,00

Tablica 7 Koeficijenti korisne plotine

Table 7 Coefficients of useable area

Prostorija
balkon
loa
ostava
hodnik
kupaonica
kuhinja
dnevni boravak
soba
drvarnica
WC
soba 2
soba 3

Koeficijenti
Prijedlog 1
0,63
1,03
1,48
1,13
1,95
1,09
0,88
0,90
0,63
2,67
1,00
1,02

Koeficijenti
Prijedlog 2
0,60
1,00
1,50
1,20
2,00
1,10
0,90
0,95
0,60
2,50
0,95

odnosno bruto plotine od 1,30 do 1,40. Ujedno s

poveanjem broja stanova dolazi do poveanja potrebe za
prostorije tipa: zajednika prostorija za bicikle, suenje
rublja i slino. A s poveanjem plotine stana prema [2]
pojavljuje se i potreba veeg broja soba razliite namjene
(npr. kod tro i po sobnih i viesobnih stanova postoji potreba
za dvije loe, jedna za boravak i jedna gospodarska).

3
Zakljuak
Conclusion
Kako je vidljivo iz tablice 8., toniji omjer vrijednosti
pojedinog stana u odnosu na ukupnu vrijednost graevine
dobivamo koristei koeficijente zasnovane na
vrijednostima izgradnje. Kako u izraun koeficijenata nisu
uzeti u obzir ostali trokovi prilikom izgradnje, prijedlog
ovog lanka je da se svim ostalim trokovima i dabinama
koje se zasnivaju na odreenoj vrijednosti objekta, temelji

Tablica 8 Usporedba metoda odreivanja odnosa (omjera)

Table 8 Comparison of methods for coefficient determination

Stan
1-sobni s balkonom
2-sobni s balkonom
3-sobni s balkonom
4-sobni s balkonom
Ukupno:
Technical Gazette 16, 1(2009), 47-52

Korisna plotina
Prijedlog 1, m2
426,03
703,93
565,94
215,95
1.911,86

Udio 1, %
22,28
36,82
29,60
11,30
100,00

Korisna plotina
Prijedlog 2, m2
434,68
712,57
573,98
217,56
1.938,78

Udio 2, %
22,42
36,75
29,60
11,22
100,00

Odnos cijene
Odnos korisne
jednog stana
plotine jednog stana
prema ukupnoj
prema ukupnoj
cijeni, %
korisnoj plotini, %
23,64
16,73
38,54
29,67
27,66
44,76
10,16
8,84
100,00
100,00
51

T. tefi, A. Juri, D. Ambru

Koeficijenti korisne plotine odreeni prema vrijednosti izgradnje kvadratnog metra stana

izraun na istim koeficijentima. Najslikovitiji primjer koji

potvruje ovu tvrdnju jest primjer kupaonice.
Postoji mnogo razloga koji opravdavaju koeficijent
vrijednosti 2,00. Za kupaonicu je potrebno utroiti mnogo
vie skupljih materijala, kao i vie vremena pri projektiranju
i nadzoru; instalacije u kupaonici zahtijevaju vie vremena
pri projektiranju, izvoenju, kontroli izvedbe, putanja u
pogon; kupaonica mora imati puno veu otpornost od
ostalih prostorija (vodo i vlago otpornost, statiki gledano
nosi vea optereenja, kompliciranije uzemljenje i dr.).
Kako su u radu koritene uprosjeene vrijednosti kod
izrauna cijene odreenih prostorije te nisu uzimani u obzir
razliiti nosivi sustavi objekata, materijala zidova i
meukatnih konstrukcija, ostalo je neodgovoreno pitanje
koliko ti odabiri utjeu na vrijednost koeficijenata korisne
plotine? Prijedlog rjeenja je odabir to vie razliitih
objekata, u smislu gore navedenih materijala i tipova
objekata, kako bi se obuhvatio to vei spektar objekata koji
se izvode na naim prostorima. Upravo to moe biti predmet
daljnjih istraivanja. Budui da je odabrana tehnologija i
kvaliteta materijala za ovaj lanak najea u praksi, kao i
plotina stanova te broj prostorija, smatra se kako su
rezultati ovog istraivanja pokazali vrste smjernice, a
ujedno i dobru mogunost primjene.
U cijenu kvadratnog metra potrebno je jo umetnuti i
elemente tipa: orijentacija stana, kat na kojem se nalazi (u
praksi su stanovi na prvom katu najcjenjeniji), lift, ukupna
katnost, lokacija i slino. Prema [2]: "U uskoj vezi s
ekonominou pojavljuju se i socijalno bioloko
psiholoki zahtjevi koji imaju odgovarajue ekonomske
protuvrijednosti (cijenu): svijetlo, zrak, sunce, pogled i veza
s prirodom, izolacija od buke, vruine, hladnoe, vlage,
atmosferilija". Primjer razliite tipologije stanogradnje je i
terasasta izgradnja (primjer u Osijeku je na Vijencu Ivana
Metrovia 14, a ee se pojavljuje u obalnom podruju)
koji nudi neto to ne sreemo kod uobiajene stanogradnje,
a dokazano utjee na kvalitetnije ivljenje.

4
Literatura
References
[1] Hrvatska norma sa obaveznom primjenom U.C2.100,
Povrina i volumen zgrada, Uvjeti izraunavanja, 1966.
[2] Kneevi, G. Viestambene zgrade, Tehnika knjiga, Zagreb,
1986.
[3] Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (NN broj
91/96), Narodne novine, Zagreb, 1996.
[4] Pravilniku o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun
komunalnog doprinosa (NN broj 23/00), Narodne novine,
Zagreb, 2000.
[5] Hrvatska norma HRN ISO 9836:2002, Standardi za svojstva
zgrada - Definiranje i proraun povrina i prostora (ISO
9836:1992), 2002.
[6] Pravilnik minimalnih tehnikih uvjeta za projektiranje i
gradnju stanova iz programa drutveno poticane stanogradnje
(NN broj 106/04), Narodne novine, Zagreb, 2004.
[7] Statistike informacije 2005, Dravni zavod za statistiku RH,
Zagreb, 2005.
[8] Statistike informacije 2007, Dravni zavod za statistiku RH,
Zagreb, 2007.
[9] Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN broj 76/07),
Narodne novine, Zagreb, 2007.
[10] Statistike informacije 2008, Dravni zavod za statistiku RH,
Zagreb, 2008.
[11] Podatak o etalonskoj cijeni graenja (NN broj 53/08),
Narodne novine, Zagreb, 2008.
Adrese autora
Authors' addresses
Tihomir tefi, dipl. ing. gra.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Graevinski fakultet Osijek
Drinska 16a, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: tstefic@gfos.hr
Doc. dr. sc. Aleksandar Juri, dipl. ing. gra.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Graevinski fakultet Osijek
Drinska 16a, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: ajuric@gfos.hr
Denis Ambru, dipl. ing. arh.
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Graevinski fakultet Osijek
Drinska 16a, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: dambrus@gfos.hr

52

Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 47-52