STILSKE FIGURE / STILSKA SREDSTVA / PJESNIKA SREDSTVA

- etiri velike grupe: glasovne figure, figure rijei, figure konstrukcije i figure misli
1. FIGURE MISLI
- USPOREDBA nastaje kad se neto s neim usporeuje po slinosti. Na temelju zajednikih
osobina koje redovito nisu neposredno uoljive; npr. gladan sam kao vuk
- HIPERBOLA je vrsta usporedbe; to je preuveliavanje radi naglaavanja odreenoga stava
prema predmetima, pojavama ili radnjama; npr. ekam te cijelu vjenost
- GRADACIJA figura koja nastaje takvim izborom rijei, slika i misli kojim se izaziva;
postupno pojaanje ili slabljenje od poetne predodbe ili misli npr. Naite me, veite me, spalite
moja sjeanja, zakopajte moje sunce
- IRONIJA pjesnika figura ili ope nain izraavanja putem suprotnosti; misli se suprotno od
onoga to se kae; npr. Divno si to uinio!
- SARKAZAM okrutna, gorka i zajedljiva poruga npr. Nadam se da kada umre e zavriti u
raju (zapravo paklu)
- PARADOKS je figura u kojoj se izrie neka misao naizgled u sebi protuslovna ili suprotna
opemu miljenju odnosu vjerovanju; npr. Ja znam da nita ne znam! /to smo nebu blii, sve
smo od neba dalji!
- ANTITEZA vrsta usporedbe koja se zasniva na suprotnosti; npr.
Tijesan mi bijae vijek, a velebna bjee mi dua.
- OKISMORON spajanje protuslovnih pojmova stavra se novi pojam; npr. Zimsko ljetovanje
- LITOTA suprotna hiperboli; njome se pravi izraz zamjenjuje slabijim i to u pravili negativnim
ili suprotnim (Tamo vam nee biti loe tj. Bit e vam dobro!)
2. GLASOVNE FIGURE ILI FIGURE DIKCIJE ili ZVUNE FIGURE
- ONOMATOPEJA glasovno oponaanje zvukova iz prirode; npr. mumljati, ustati
- ASONANCIJA nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja odreena zvukovnoga
ugoaja ili glasovnih efekata; npr. oko sokolovo
- ALITERACIJA- ponavljanje istih samoglasnika ili glasovnih skupina u renicama ili stihovima
ili ponavljanje istih suglasnika ili slogova na poetku vie rijei u stihu; npr. Vijavica. Vjetar vije.
ovjek ni vuka nije.
ANAFORA ponavljanje rijei na poetku stihova;
I nema sestre ni brata
I nema oca ni majke
I nema drage i druga
EPIFORA ponavljanje rijei na kraju stihova; npr. ujem u snu
Sanjam u snu
Vidim u snu
-

SIMPLOKA ponavljanje na poeku i na kraju stihova

ANADIPLOZA je figura u kojoj se jedna ili vie rijei s kraja stiha ponavlja na poetku idueg

3. FIGURE RIJEI ILI TROPI ( nastaju promjenom osnovnog znaenja pojedinih rijei)
-

SIMBOL je zamjenjivanje neke rijei, ivotne pojave ili pojma njegovom uvjetnom
alegorijskom oznakom npr. Odisejevo lutanje
- METAFORA skraena usporedba tj. preneseno znaenje; npr. Zato ti je tijelo odjedanput
plamen?
- PERSONIFIKACIJA - kada se predmetima, ivotinjama ili biljkama daju ljudske osobine; npr.
Livade su me voljele.
Nosile su moj glas...
- EPITET ukrasni pridjev; atribut
- METONIMIJA preneseno znaenje gradi se prema nekim stvarnim odnosima i na temelju
asocijacije (Jer knjiga ta, to dri je u ruci, samo je dio mene)

SINEGDOHA figura u kojoj se dio uzima umjesto cjeline, jednina umjesto mnoine (U
zagrljaju ostalo je rima)
EUFEMIZAM figura u kojoj dolazi do zamjenjivanja neke rijei blaim izrazom (Jer knjiga ta,
to dri je u ruci, / samo je dio mene koji spava)
ALEGORIJA cjelokupno djelo u prenesenom znaenju

4. FIGURE KONSTRUKCIJE ( rasporeda ili poretka rijei) ili SINTAKTIKE FIGURE

-

INVERZIJA obrnuti redoslijed rijei od onog koji je gramatiki najipsravniji; npr.

Niz zapoadno nebo

I iz rasprsnutih ipaka u vrtu
Krv se cijedi
-

RETORIKO PITANJE posebna uporaba upitnih reenica, takva u koj se pirtanja niu jedan
za drugim, bez oekivanog odgovora; npr.

Tko me ponizio k rijeci

Mene koja sam voda?
Tko mi je dao udes izvora i ua?
Tko mi je rekao smrt
Meni koja sam beskrajna?
-

ELIPSA nastaje kad se iz reenine cjeline izostavljaju pojedine rijei tako da se smisao moe
razumijeti npr. Kia!
ASINDENTON figura slina elipsi, nastaje nizanjem rijei bez njihova gramatika
povezivanja, npr.

Topovi, bombe, torpedi,

Sistemi suhi, kumiri od mjedi,
Plemii lani carski svodnici,
Mranjaci tusti, vragu srodnici...
-

POLISINDENTON suprotna asindentonu; nizanje veznika bez gramatike potrebe; npr.

I nema ga sutra, ni prekosutra ne,

I vele da bolestan lei,
I nema ga mjesec, i nema ga dva
I zima je ve,
I snijei...
PERIODIZACIJA KNJIEVNOSTI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

TEMELJNA CIVILAZACIJSKA DJELA (OD 3. TISULJEA PRIJE KRISTA)

ANTIKA KNJIEVNOST (8. st. prije Krista do pada Zapadnog Rimskog Carstva 476.)
SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST (od 476. do kraja 15. stoljea)
HUMANIZAM/PREDRENESANSA I RENESANSA ( 15. i 16. stoljee)
BAROK (17. st.)
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ( kraj 17. i 18. stoljee)
ROMANTIZAM (kraj 18. i poetak 19. st.)
REALIZAM (1830. do 1870.)
NATURALIZAM ( 1870.- 1890.)
MODERNIZAM (kraj 19. st.)
KNJIEVNOST 20. STOLJEA