4.

ZNANSTVENO-STRUNO SAVJETOVANJE TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO, 2011

IMPLEMENTACIJA STANDARDA ISO 9000 FF U PROCESU IZRADE

ZATITNE ODJEE
ISO 9000 FF IMPLEMENTATION IN THE PROCESS OF PROTECTIVE
CLOTHING MANUFACTURING
Esad BAJRAMOVI; Fadil ISLAMOVI; Atif HODI; Bajro DURDI
Saetak: U ovom radu je predstavljeno uvoenje sistema kvaliteta prema ISO 9001:2008 u d.o.o Tera
Nova Biha BiH. Uvoenje sistema kvaliteta je predstavljeno u procesu proizvodnje zatitne odjee na
radu. Ova firma proizvodi vie vrsta odjee. Uvoenje sistema kvaliteta trajalo je 15 mjeseci, a
implementacija sistema 3 mjeseca.
Abstract: The paper presents quality system implementation according to the ISO 9001:2008 in Tera
NovaLtd Biha, Bosnia and Herzegovina. Quality system implementation is presented in the process of u
protective clothing manufacturing. This company manufactures several types of clothing. Quality system
implementation lasted for 15 months, whereas system implementation lasted for 3 months.
Kljune rijei: ISO 9000 ff, implementacija, sistem, zatitna odjea, organizacija.
Keywords: ISO 9000 ff, implementation, system, protective clothing, organization.

1. Uvod
Uvoenjem sistema kvaliteta prema ISO 9000 ff predstavlja veoma ozbiljan i dugoroan cilj u
tekstilnoj industriji. Da bi postigli ovaj strateki cilj potrebno je angaovanje svih uposlenih.
Posebno odgovornost i obaveza stoji na rukovodstvu preduzea. Rukovodstvo preduzea ima
zadatak da izgradi povjerenje prema kupcu, postavi politiku kvaliteta, ciljeve kvaliteta, strategiju
razvoja preduzea, postavi odgovornost i ovlatenja te redovno vri preispitivanje od strane
rukovodstva. Uvoenjem sistema kvalitete u procesu izrade zatitne odjee je prvi korak prema
TQM, a to znai filozofski pojam iz teorije kvaliteta, kulturu i ponaanje organizacije u odnosu na
korisnika i model integriranog upravljanja sistema kvaliteta u organizaciji.
2. Uvoenje sistema kvaliteta u procesu izrade zatitne odjee
Na USK-u tekstilna industrija ima veliku tradiciju prethodnih 50 godina. U ovoj grani do 1992.
godine radio je tekstilni Kombinat Kombiteks, gdje je bilo uposleno 8000 radnika. Tradicija u ovoj
grani nastavila se poslije 2000 godine organizovanjem vie malih i srednjih preduzea. S obzirom
na veliku konkurenciju uvoznog tekstila ove firme opredjelile su se na uvoenje sistema
upravljanja kvalitetom po seriji ISO 9000ff. Organizacije koje su uvele sistem upravljanja
kvalitetom su konkurentne na tritu i najee se opredjeljuju za put prema TQM-u. Reputacija
ovih organizacija je dobra i ima prednost na tritu evropske unije. U ovakvim organizacijama

4. ZNANSTVENO-STRUNO SAVJETOVANJE TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO, 2011

vidljiva je primjena osnovnih zajednikih elemenata kao to su sposobnosti i rezultati, a da bi se

dolo do pozitivnih rezultata potrebno je imati slijedee zajednike elemente:
1. Opredjeljenost rukovodstva,
2. Politika i strategija organizacije,
3. Angaman svih zaposlenih,
4. Raspolaganje resursima,
5. Upravljanje procesima,
6. Zadovoljstvo kupca i korisnika,
7. Pozitivan uticaj na drutvo,
8. Postignuto poboljanje i poslovni uspjeh.
U razvoju malih preduzea generalno smatramo da je uvoenje sistema kvaliteta prema ISO
9001:2008 isplativo na dui period. Potrebno je kolovati vlastite kadrove. injenica je da e svaki
novi sistem zahtijevati raspodjelu resursa i strunjaka. Angaovanje konsultanata moe se pokazati
kao nain smanjenja trokova, iako se to ponekad u malim organizacijama posmatra kao da izvan
njihovih resursa. Jedan od moguih rjeenja za male organizacije je grupni pristup. Takvim
pristupom odreen je broj preduzea koje udruuju svoje resurse da bi organizovali proces
implementacije ISO 9001:2008. Kolektivni pristup je mogu jer projektovanje ISO 9001:2008 ne
zahtjeva otkrivanje vlastitih tehnologija i inovacija o procesima. Jedna organizacija mora preduzeti
ulogu voe i uvjeriti ostale da se pridrue procesu grupnog uenja i koritenju steenih znanja za
prihvaanje sistema kvaliteta prema zahtjevima ISO 9001:2008.
3. Planiranje realizacije proizvodnje zatitne odjee
3.1

Utvrivanje zahtjeva koji se odnose na proizvod

Zahtjevi vezani za za proizvod utvruju se kroz proces istraivanja trita i potreba kupca i proces
nuenja i ugovaranja. Putem aktivnosti ovih procesa se, izmeu ostalog obavezno utvruju:
- potrebe i zahtjevi kupaca,
- zahtjevi relevantnih zakona / propisa i drugih specifinih eksternih dokumenata koji se odnose
na proizvod,
- zahtjevi koje kupac nije specificirao, ali su neophodni za potpuno specificiranje zahtjeva
odnosno potreba kupca.
Odgovornost za utvrivanje ovih zahtjeva lei na direktoru i voditeljima procesa realizacije
proizvoda kako je potrebno.
3.2

Preispitivanje zahtjeva za proizvod

Prije dostavljanja ponude kupca, obavezno provodimo preispitivanje utvrenih specificiranih

zahtjeva za predmetni proizvod, te svih drugih specifinih zahtjeva za realiziranje proizvoda. U
ovom preispitivanju uestvuje: direktor, voditelji procesa realizacije proizvoda, voditelji procesa
nabavke i drugi zaposlenici kako je potrebno. Ovo preispitivanje ima za cilj dodatnu analizu i
potvrivanje:
- da su svi relevantni zahtjevi potpuno odreeni i dokumentirani,
- da su svi relevantni zahtjevi potpuno shvaeni,
- da su osigurani svi nuni preduslovi za realizaciju predmetnog proizvoda.

4. ZNANSTVENO-STRUNO SAVJETOVANJE TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO, 2011

Preispitivanje zahtjeva i nae spremnosti za ispunjenje istih se dodatno provodi po dobijanju

narudbi, odnosno utvrivanjem prijedloga ugovora, radi provjere da li postoje eventualne razlike
u odnosu na ponudu, te da li su jasne, odnosno, da li su potrebne dodatne informacije radi
razumijevanja i prihvaanja istih. Ovo preispitivanje se obavlja po istom postupku kao i u fazi
nuenja i uz uee istih zaposlenika. O rezultatima preispitivanja se vodi i uredno odravaju
odgovarajui zapisi. Kada se pojavi potreba za promjenom prihvaene narudbe iste se rjeavaju
na identian nain kao i njihova prva verzija, a o prihvaenim izmjenama se vodi i odravaju
odgovarajui zapisi, te upoznaju svi relevantni zaposlenici.
3.3

Komuniciranje sa kupcom

Uspostavljene su i efektivno se primjenjuju odgovarajue metode komuniciranja kupcima i

tritem u smislu pravovremenog i potpunog razumijevanja zahtjeva kupca, posebno kad su u
pitanju povratne informacije od kupaca ukljuivo i pritube, osnosno nezadovoljstvo po bilo kom
osnovu. U tome koristimo razliite oblike komuniciranja kao to su:
- direktni kontinuirani kontakti (usmeni, telefonski, e-mail) tokom realiziranja ugovora,
odnosno rjeavanja bilo kakvih upita od strane kupca,
- prospekti i razliite druge metode prezentiranja naih mogunosti,
- posebni sastanci i dogovori sa kupcima,
- uee na strunim skupovima i sl.
Tokom realiziranja proizvoda za naeg kupca, on uvijek zna osobu i nain komuniciranja radi
dobijanja svih potrebnih informacija o trenutnom stanju realizacije predmetnog proizvoda.
3.4

Kontrola proizvodnje i pruanja usluga

Realizacija proizvoda se obavlja u kontroliranim uslovima na nain kako je to planirano i

definirano odgovarajuim dokumentima, sa utvrenim resursima, odgovornostima i rokovima. To
se postie putem utvrene organizacione strukture odnosno ureenih procesa i podprocesa uz
koritenje:
- odgovarajue tehniko-tehnoloke i operativne dokumentacije,
- utvrenih dinamikih planova i pripadajuih odgovornosti,
- dokumenata sistema kvaliteta,
- podesnih proizvodnih i drugih infrastrukturnih kapaciteta,
- proizvoakih uputstava za koritenje mehanizacije,
- minitoringa odvijanja procesa, operativnih kontrola, mjerenja i ispitivanja,
- zavrne kontrole i verificiranja izgradnje pruenih usluga uz jasno prepoznavanje osobe
koja je verificirala ugraeni kvalitet kako pojedinih faza, tako i kompletno zavrenog posla.

4. ZNANSTVENO-STRUNO SAVJETOVANJE TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO, 2011

Definirane faze realizacije se mogu poeti samo kada su prethodno izvrene sve potrebne pripreme
i kada su osigurani kontrolisani uslovi za ta su odgovorni voditelji pojedinih procesa realizacije
proizvoda. Navedena faza realizacije ne moe poeti prije nego je odgovarajue verificirana
prethodna faza. Rezultati verifikacije se zapisuju u propisani operativni dokument i zapisi
odravaju u shodno definiranoj proceduri upravljanja zapisima. U sluaju pojave bilo kakve
neusklaenosti proizvoda ista se evidentira i rjeava shodno proceduri - kontrola neusklaenih
proizvoda. Dozvolu za pruanje proizvoda u narednu fazu odnosno predaju kupcu daje voditelj
procesa realizacije, odnosno od njega imenovana kompententna osoba. U sluaju kada kupac
imenuje svoga predstavnika za kontinuirani monitoring realizacije ugovorenih poslova sa njim se
uspostavlja korektna saradnja na obostranu korist. U tekstilnoj industriji kultura kvalitete znai da
se temeljni koncepti TQM-a integriraju u kulturu preduzea. Prema standardu ISO 9004:2008 oni
ukljuuju operaciju prema korisniku, zahtjev za timski rad, pravednost i osjeaj o vlasnitvu nad

poslovima i procesima. Osnovne zapreke na putu prema kulturi kvaliteta mogu biti: nedostatak
vodstva, kratkorone mjere , slabo dizajnirani poslovi, nesigurnost radnog mjesta, nema dugorone
opredjeljenosti za kvalitet, nedovoljna primjena alata i metoda za poboljanje.
Slika 1:

Zatitna odjea proizvoaa d.o.o. Tera Nova Biha, BiH

4. ZNANSTVENO-STRUNO SAVJETOVANJE TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO, 2011

4. Zakljuak
U tekstilnoj industriji kod proizvodnje zatitne odjee klju uspjeha svake organizacije je da
proizvodi za poznatog kupca, a prvi zadatak u ostvarivanju tog cilja je da kreira atraktivan i
kvalitetan proizvod svjetske klase kvaliteta.
Implementacijom serije standarda 9000 ff stvara se fleksibilna organizacija koja omoguava
konstantan kvalitet proizvoda. Kroz kontinuirana poboljanja poveavamo nivo izvrsnosti. Bez
primjene standarda za upravljanje sistema kvalitetom kao i tehnikih standarda ne moe se uiniti
pomak naprijed, a to znai nee biti poboljanja koja su neophodna za bolju i sigurniju poziciu na
tritu i za ukupno poslovanje. Ovaj pristup primjene metoda, tehnika i alata je presudan za uspjeh
organizacije. Uvoenjem sistema praenja i poboljanja organizacije u Evropskoj Uniji stie se niz
vrlo jasnih prednosti.
Literatura
[1] Klari, S..: Upravljanje kvalitetom, Univerzitet Demal Bijedi Mostar, 9958 9470 4 - 8, Mostar,
(2006).
[2] Komitet za standarde.: Standardi, Institut za standarde, Sarajevo, (2008).
[3] Mladen, J.: Svjetlost i infrastruktura, Zbornik akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Boievi, J., str.
151, 953-96354-3-8, Zagreb, 1998, Akademija tehnikih znanosti Hrvatske, Zagreb, (1998).
[4] Bajramovi, E.: Implementacija sistema upravljanja okolia u sistem upravljanja kvalitetom, IV
internacionalna konferencija Ergonomics, Zagreb (2010).
[5] Standardi BAS EN ISO serije 9000 ff, Institut za standarde BiH, Sarajevo, (2008).

Autor(i):
Titula Ime PREZIME: Dipl. Ing. Esad BAJRAMOVI
Naziv institucije: Univerzitet u Bihau -Tehniki fakultet
Adresa: ul. Dr. Irfana Ljubijankia bb Biha, BiH
Tel: +(387) (37226273)
Fax: +(387) (37226273)

E-mail: bajramovic_e@yahoo.com

Titula Ime PREZIME: dr.sc. Fadil ISLAMOVI, vanr.prof.

Naziv institucije: Univerzitet u Bihau
Adresa: ul. Ivana Pavla II bb Biha, BiH
Tel: +(387) (37222024)
Fax: +(387) (37222024)

E-mail: f.islam@bih.net.ba

Titula Ime PREZIME: doc.dr. Atif HODI

Naziv institucije: Univerzitet u Bihau -Tehniki fakultet
Adresa: ul. Dr. Irfana Ljubijankia bb Biha, BiH
Tel: +(387) (37226273)
Fax: +(387) (37226273)

E-mail: atif.hodzicc@gmail.com

Titula Ime PREZIME: ing. Bajro DURDI

Naziv institucije: d.d.d. Tera Nova Biha, BiH
Adresa: Zagrebaka 2 Biha, BiH
Tel: +(387) (37388828)
Fax: +(387) (37328028)

E-mail: teranova_bih@hotmail.com