Usporedba planiranja i pripremanja za nastavni rad na razliitim nivoima kolovanja

USPOREDBA PLANIRANJA I PRIPREMANJA ZA NASTAVNI RAD NA RAZLIITIM

NIVOIMA KOLOVANJA
Datum prijave: 25.4.2014.
Datum prihvaanja: 30.5.2014.

UDK 371.3:37.018
Struni rad

dr. sc. Vlado Halusek, vii predava i Marijana poljari, mag.educ.math et inf. predava
Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici
Matije Gupca 78, Virovitica, Hrvatska
Telefon: 00-385-981882717 E-mail: vlado.halusek@vsmti.hr, marijana.spoljaric@vsmti.hr

SAETAK - Planiranje i pripremanje za nastavni rad je najvaniji i najkompleksniji dio nastavnog procesa. Stoga se radi
usporedba pripremanja za nastavni rad na razliitim nivoima kolovanja pri emu se razlikuje stvarno i formalno pripremanje. Posebno je istaknuta trajna izobrazba nastavnika kao oblik trajnog pripremanja za nastavu. Trajno pripremanje za nastavu je izuzetno bitno za kvalitetno odravanje nastave, a posebno za netradicionalni pristup nastavi kojem se sve vie tei. To se naroito odnosi na konstruktivistiki pristup nastavi u kojem uitelji moraju biti spremni na
razne nepredvidive situacije i pitanja uenika ili studenata.
Kljune rijei: priprema za nastavu, trajno pripremanje, formalno pripremanje, trajna izobrazba nastavnika.
SUMMARY - Planning and preparation for teaching is the most important and most complex part of the teaching process. Therefore, a comparison is made between teaching at different education levels, while differentiating real and
formal preparation. Special emphasis was made with regards to on-going teacher training as a form of continuing preparation for classes. Continuous preparation for teaching is extremely important for maintaining quality of teaching, especially for non-traditional approach to teaching, which is more difficult. This especially applies to the constructivist
approach to teaching, in which teachers must be prepared in a variety of unpredictable situations and questions from
pupils and students.
Keywords: lesson preparation, continuous preparation, formal preparation, continuous teacher education.

1. UVOD
Rezultati brojnih istraivanja upuuju na to da se
diskontinuitet kolskog i izvankolskog iskustva uenika sve vie poveava (Muanovi, 2000). Znanja
steena u koli i u ivotnim situacijama postaju sve
razdvojenije cjeline. Djeca sve tee uspostavljaju
smislenu vezu izmeu onog to ih ue u koli i ivotnih problema. To se odnosi i na uenike koji postiu
solidne kolske ocjene. Na osnovu toga, moe se zakljuiti da nain na koji uenici ue nije primjeren
ivotnim potrebama suvremenog svijeta. Javlja se
potreba za boljim i primjerenijim oblicima uenja.
Da bi se to moglo ostvariti treba se temeljitije i kvalitetnije pripremati za nastavni rad. Stoga je planiranje i pripremanje za nastavni rad najvaniji i najkompleksniji dio nastavnog procesa.
Pripremanje za nastavni rad moe se podijeliti na
etiri osnovna dijela:
- kolovanje za nastavniko zvanje,
- trajno pripremanje,
- godinje planiranje i pripremanje,
- dnevno pripremanje.
kolovanje za nastavniko zvanje je osnovni preduvjet bilo kakvog bavljenja nastavnim radom i samim tim predstavlja oblik pripremanja za nastavni
rad.
Visokokolske institucije ustrojavaju i izvode
strune studije i specijalistike diplomske strune
studije sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju i Statutu visokokolske institucije.

Praktini menadment, Vol. V., br. 1., str. 135-140

kolovanje za rad u visokokolskoj instituciji nije

ogranieno samo na kolovanje za nastavnika zvanja. Ovisno o vrsti studija i potrebama na visokokolskoj instituciji u suradnika i nastavnika zvanja
mogu se zaposliti diplomirani inenjeri, ekonomisti,
pedagozi, lingvisti, pravnici... Za rad u visokokolskoj instituciji, jo uvijek, nije potrebna pedagokopsiholoka i didaktiko-metodika naobrazba. No,
primjerice Sveuilite J.J. Strossmayera i Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici omoguili su svojim zaposlenicima tu vrstu naobrazbe.
Godinje pripremanje za nastavni rad u osnovnoj
i srednjoj koli se odnosi na izradu godinjeg, operativnog plana rada. Operativni plan rada se izrauje
na upanijskim strunim vijeima uitelja, a svaki
uitelj ga prilagoava svojem nainu rada i uvjetima
opremljenosti kole u kojoj radi. U operativnom
planu je najvaniji raspored nastavnih jedinica, a tu
nema i ne smije biti veih razlika izmeu kola.
Godinje pripremanje za nastavni rad u visokokolskim institucijama se temelji na silabusu zbog kojeg je ta institucija dobila dopusnicu za obavljanje
djelatnosti i izvoenje strunog studija. U silabusu
je navedeno u kojem obimu se odrava nastava, odnosno koliko je predvieno sati predavanja, vjebi
ili seminara, na koji nain e se izvoditi nastava, koliko ECTS1 bodova nosi kolegij, kako e se provjeravati i ocjenjivati znanje studenata, programski sadraj, obvezna literatura, dodatna literatura, pomoni
nastavni materijali i oprema te oekivane kompe1 European Credit Transfer and Accumulation System,
odnosno Europski sustav prikupljanja i prenoenja kredita
(bodova).

135

HALUSEK, V., POLJARI, M.

tencije steene studijem programskog sadraja predmeta. Na temelju silabusa koji se moe mijenjati
20 % godinje u cilju poboljanja i aktualizacija tema izvodi se nastavni plan rada u kojem se rasporeuju teme u 15 tjedana nastave.
2. TRAJNO PRIPREMANJE ZA NASTAVNI RAD
Trajno pripremanje za nastavni rad odnosi se na
proces trajne izobrazbe uitelja (Pastuovi, 1997).
Trajna izobrazba uitelja, poznata u nas kao permanentno struno usavravanje, obveza je za sve uitelje, ali se u praksi svodi na dobrovoljnu osnovu. Problem je u tome da je to zakonska obveza, ali nema
sankcioniranja ako se trajno usavravanje obavlja
djelomino ili povrno. Tako e i biti sve dok se
trajna izobrazba uitelja ne izjednai s trajnim pripremanjem za nastavu. Trajno pripremanje za nastavu je izuzetno bitno za kvalitetno odravanje nastave, a posebno za netradicionalni pristup nastavi
kojem se sve vie tei. To se naroito odnosi na konstruktivistiki pristup nastavi u kojem uitelji moraju biti spremni na razne nepredvidive situacije i pitanja uenika (Krsnik, 2003). Tako na primjer, njemaki didaktiar Meyer (2002) navodi da uitelj moe odrati kvalitetnu nastavu i bez dnevne pripreme
ako ima dobru pozadinsku pripremu2. Pritom se ne
misli da je dranje nastave bez pripreme pravilo, ali
se zna dogoditi u raznim situacijama kao to su nepredviene zamjene ili slino. Naglasak je na tome
da je trajna izobrazba ili trajno pripremanje izuzetno bitno za odvijanje nastavnog procesa.
Prema nekim novijim razmatranjima, smatra se
da trajno pripremanje ima najvei znaaj od navedena etiri dijela (Halusek, 2006). Nasuprot tomu,
na osnovu iskustva se stjee dojam da veina sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti najvei znaaj
pridaje dnevnom pripremanju. Jedan od naih najznaajnijih metodiara nastave fizike, indler
(1990), takoer smatra da je detaljna dnevna priprema nastavnih sadraja najvanija za izvoenje
nastave. S druge strane, u svojim kasnijim radovima
on uoava da nastava fizike ima obiljeja deterministikog kaosa (indler, 1996). U takvim okolnostima
je bilo kakvim dnevnim planiranjem nemogue u
potpunosti predvidjeti tijek nastave. Slino smatra i
Krsnik (2001) koji navodi da se nastavna strategija
moe sugerirati, ali ne i propisati.
Dnevna priprema je zavrni dio jednog sloenog
procesa u kojem trajno pripremanje ima veliki znaaj. To se posebno odnosi na rad s kreativnim uenicima koji svojim pitanjima mogu stvoriti probleme
uiteljima s najboljim dnevnim pripremama ako isti
nemaju kvalitetno trajno pripremanje za nastavu.
Obrnuti sluaj je tee zamisliti. To je razlog da
trajnom pripremanju za nastavu treba posvetiti
mnogo vie vremena od onog koje je u praksi uobiajeno.
2 Pozadinska priprema odnosi se na razne oblike trajne

izobrazbe uitelja.

136

Zakonom su propisana tri oblika trajnog usavravanja (pripremanja):

1. individualno trajno usavravanje,
2. kolektivno usavravanje u koli,
3. kolektivno usavravanje izvan kole.
Za razliku od osnovnokolskih i srednjokolskih
profesora visokokolski nastavni kadar ima zakonsku
obavezu usavravanja kroz napredovanja u nastavna
zvanja i odreene sankcije ukoliko ih ne ispune.
Svako unaprjeenje ima tono odreene kriterije po
kojima se utvruje moe li nastavnik napredovati ili
imati reizbor u zvanje. S osobama izabranim na
znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na
neodreeno vrijeme s obvezom provoenja ponovnog izbora ili unaprjeenja svakih pet godina. Obveza provoenja ponovnog izbora prestaje nakon to
zaposlenik bude drugi put izabran na znanstvenonastavno radno mjesto redovitog profesora ili nastavno mjesto profesora visoke kole (trajno zvanje)
(NN139/13, l. 102.). Ako zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta
za ponovni izbor na natjeaj koji je objavila visoka
kola, pokree se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude
drugoga radnog mjesta (NN 139/13, l. 101.).
Izbor u nastavna i suradnika zvanja na strunim
studijima moe biti u suradniko zvanje (asistent),
ili nastavna zvanja (predava, vii predava, profesor visoke kole ili profesor visoke kole u trajnom
zvanju). Odlukom, Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, o uvjetima za ocjenu nastavne i strune
djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja donijeti su kriteriji po kojima se moe napredovati u
navedena nastavna zvanja. Na primjer, ukoliko se
napreduje u nastavno zvanje vieg predavaa pristupnik mora ispunjavati obavezan uvjet da je u razdoblju najvie pet godina prije pokretanja izbora bio
izabran u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje te
je u tom zvanju kontinuirano izvodio nastavu od
najmanje 120 norma sati (kumulativno) i da ima
najmanje est objavljenih strunih i/ili znanstvenih
ili umjetnikih radova, i/ili izvedenih i/ili nagraenih strunih, znanstvenih ili umjetnikih projekata
kojima je bio voditelj, kovoditelj ili autor. Uz obvezne uvjete mora ispuniti tri od sljedeih uvjeta:
- da je magistar specijalist (zavrio studij u trajanju najmanje 10 semestara) iz podruja i
polja za koje se bira,
- da je magistar znanosti/doktor znanosti iz podruja i polja za koje se bira. Ako kandidat
nema magisterij ili doktorat iz podruja i polja za koji se pokree njegov izbor tada, na
temelju objavljenih relevantnih znanstvenih
i/ili strunih radova kandidata, Struno izborno povjerenstvo treba procijeniti njegovu kvalificiranost za podruje i polje za koje se pokree njegov izbor,
- da ima objavljeni recenzirani nastavni materijal za nastavni predmet iz kojeg izvodi nastavu u tiskanom ili elektronikom obliku, koji je
kategoriziran,

Praktini menadment, Vol. V., br. 1., str. 135-140

Usporedba planiranja i pripremanja za nastavni rad na razliitim nivoima kolovanja

da su pod njegovim mentorstvom izraena

najmanje tri zavrna ili diplomska rada,
- da je objavio najmanje jedan rad u koautorstvu sa studentom,
- da ima objavljen recenzirani prijevod poznatog udbenika za nastavni predmet iz kojeg
izvodi nastavu u tiskanom ili elektronikom
obliku koji je kategoriziran,
- da ima ukupno najmanje sedam objavljenih
strunih, znanstvenih i/ili umjetnikih znanstvenih radova, (izvedena ili nagraena projekta ili studije) iz odgovarajue struke, od
kojih najmanje dva u razdoblju od tri godine
prije datuma pokretanja izbora,
- da objavljeni struni i znanstveni radovi imaju
ukupni (zbroj) Impact Factor (IF) ija vrijednost je minimalno jednaka vrijednosti srednjeg IF za znanstveno podruje iz kojeg se
kandidat bira, prema bazi Thomson Reuters
Jurnal Citation Reports za prethodnu kalendarsku godinu,
- da ima minimalno deset potvrenih citata
strunih i znanstvenih radova relevantnih za
izbor u navedenom znanstvenom podruju.
Uz navedene uvjete svaka visokoobrazovna institucija moe donijeti pravilnik kojim propisuje dodatne uvijete koje kandidat mora zadovoljavati kako
bi napredovao u toj visokoobrazovnoj instituciji.
Nastavnici i suradnici u visokokolskim institucijama duni su uredno izvravati nastavne i druge obveze sukladno opim aktima visokog uilita te ispunjavati obveze u odnosu na znanstveni, umjetniki i
struni rad koji obavljaju na visokom uilitu. Posebnu pozornost duni su posvetiti radu sa studentima,
poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti te
ukljuivanju u struni, znanstveni i umjetniki rad
(NN 139/13, l. 103.). Na temelju navedenog moe
se zakljuiti da se nastavnici i suradnici u visokokolskim institucijama trajno moraju individualno usavravati. Unato tome postoje oblici i kolektivnog
usavravanja unutar visokoobrazovne institucije i izvan nje.
2.1. Individualno trajno usavravanje
Obvezno individualno trajno usavravanje u osnovnoj i srednjoj koli se dijeli na tri dijela:
- struni sadraji,
- metodiko-didaktiki sadraji,
- pedagoko-psiholoki sadraji.
Tu se podrazumijeva da se za svaki od ova tri dijela proita odreeni broj knjiga ili lanaka. U praksi se to uglavnom svodi na popunjavanje obrasca u
kojem se navodi popis proitane literature. Problem
je u tome da se esto samo napravi popis, a literatura se i ne vidi. Tako neki uitelji godinama prepisuju
iste naslove.
Kao to je ve navedeno, shvaanje strunog usavravanja trebalo bi biti bitno drukije. Veina uitelja to i primjenjuje pri emu esto niti ne razmiljaju da neke njihove uobiajene aktivnosti pripadaju u struno usavravanje. U to se moe ukljuiti

Praktini menadment, Vol. V., br. 1., str. 135-140

itanje drugih tipova literature koji prvenstveno ne

pripadaju u klasine didaktike materijale, ali znaajno proiruju spoznaje uitelja koje mogu primijeniti u nastavi. Naravno, osim itanja tu pripada i
gledanje raznih emisija i filmova. Takoer se koriste
i razni drugi oblici za koje se moe smatrati da ulaze
u individualno trajno usavravanje kao to su:
aktivno sudjelovanje u radu raznih strunih
udruga,
ispunjavanje uvjeta za napredovanje u zvanje uitelja mentora i uitelja savjetnika,
praenje najznaajnijih svjetskih rezultata
iz podruja znanosti,
recenzija udbenika,
razmjena iskustava s autorima udbenika,
razmjena iskustava s iskusnim uiteljima,
stalno kontaktiranje s bivim uenicima,
mentorstvo uiteljima pripravnicima,
rad na popularizaciji znanosti u mjestu rada
i ire,
sudjelovanje u raznim strunim povjerenstvima za natjecanja,
izrada programa za rad s nadarenim uenicima.
Individualno usavravanje nastavnika u visokoobrazovnoj instituciji se uglavnom temelji na strunim
sadrajima, a provodi se kroz pohaanje poslijediplomskih studija, objavljivanje lanaka u asopisima
ili sudjelovanjima na konferencijama, pisanjem udbenika i skripti, recenziranja lanaka ili udbenika, razmjeni iskustava s nastavnicima s drugih visokoobrazovnih institucija, mentorstvo prilikom pisanja zavrnih ili diplomskih radova studenata, sudjelovanje u pisanju projekata ili novih studijskih programa, suradnja s poduzetnicima.
2.2. Kolektivno usavravanje u instituciji
Kolektivno usavravanje u koli uglavnom se odnosi na sudjelovanje u strunom aktivu odreene
grupe predmeta. Planirano je da se godinje odre
etiri aktiva na kojima sami uitelji odravaju razna
struna predavanja. Osim toga, pozivaju se da odre
predavanja i suradnici izvan ovog podruja kao pedagog, psiholog i slino. Takoer se u okviru kolektivnog usavravanja u koli znaju organizirati i strune
ekskurzije u razne znanstvene ili strune institucije.
Mnogi uitelji se povremeno ukljuuje i u rad drugih
aktiva, a najee je to zajedniki aktiv razredne i
predmetne nastave. Razlog ukljuivanja je razmjena
iskustava s drugim uiteljima kako bi se dobili kvalitetniji uenici iz niih razreda.
Kolektivno usavravanje u koli u visokoobrazovnim institucijama ovisi prvenstveno o upravi kole.
Veina institucija nema praksu kolektivnog usavravanja no postoje i svijetli primjeri. Pa tako je u Visokoj koli za menadment u turizmu i informatici
organizirano u vie navrata predavanja o kvaliteti visokoobrazovnih institucija i programa, ishodima
uenja, komunikaciji i slino. Isto tako mogu se navesti i gostujua predavanja eminentnih strunjaka
ili predstavnika gospodarskih subjekata, te istaknu-

137

HALUSEK, V., POLJARI, M.

tih pravnih i fizikih osoba iz gospodarskog i drutvenog ivota zajednice koja se organiziraju za studente i profesore. Sastanci Strunog vijea ili Vijea
odjela ponekad imaju notu kolektivnog usavravanja
prilikom rasprava o nastavnim procesima ili prilikom
donoenja odluka i pravilnika o studiranju i slino.

Dnevno pripremanje je izuzetno bitno, ali se

mora razlikovati popunjavanje obrasca koje je isto
zadovoljavanje forme i stvarno pripremanje. Stoga
se dnevno pripremanje dijeli na dva dijela:
- formalno pripremanje,
- stvarno pripremanje.

2.3. Kolektivno usavravanje izvan institucije

3.1. Formalno pripremanje

Obvezno kolektivno usavravanje izvan kole odnosi se na tri ili etiri struna aktiva po predmetu
koji uitelj predaje. To usavravanje je u pravilu na
upanijskom nivou. Taj oblik usavravanja koristi
veina uitelja. Za one koji ne koriste takav oblik
usavravanja, u praksi nema nikakvih sankcija. Jedina im je smetnja ta da ne mogu struno napredovati, ali oni su odustali od napredovanja samim tim to
se ne ele usavravati.
Osim navedenog, obveznog usavravanja u koli,
u praksi se esto koriste i drugi oblici kao to je:
prisustvovanje radu strunih aktiva uitelja
susjednih upanija zbog razmjene iskustava,
prisustvovanje radu upanijskog strunog aktiva za nastavnike srednjih kola,
sudjelovanje u radu raznih strunih skupova
organiziranih u okviru upanijskih ili dravnih natjecanja,
aktivno sudjelovanje u radu raznih ljetnih ili
zimskih kola za najuspjenije uenike,
sudjelovanje u radu raznih strunih skupova
posveenih radu s nadarenim uenicima,
sudjelovanje u radu raznih strunih i znanstvenih skupova o osnovnom obrazovanju,
aktivno sudjelovanje u radu hrvatskih simpozija ili kongresa o nastavi.
Kolektivno usavravanje izvan institucije u visokokolskim ustanovama se temelji na odlascima na
konferencije ili predavanja koja se odravaju unutar
zajednice u kojoj se nalazi visokokolska institucija.
Struni aktiv po predmetu to je pravilo za osnovne i
srednje kole u visokom obrazovanju ne postoji. Neto slino tome ima samo nastavni kadar iz matematike u organizaciji Hrvatskog matematikog drutva
pod nazivom Struna sekcija. Struna sekcija organizira znanstvena i struna predavanja dva do tri puta
godinje.

Formalno pripremanje u osnovnim i srednjim kolama je isto zadovoljavanje forme, popunjavanje

obrasca koji je netko predvidio za to. Posljednjih
godina obrasce usvaja Uiteljsko vijee na prijedlog
pedagoga ili strunog aktiva. Tu ne bi bilo nieg
spornog da obrazac u praksi ponekad postaje sam
sebi svrha. Ravnatelji, pedagozi i svi ostali koji kontroliraju odgojno-obrazovni rad trae od uitelja godinje planove i dnevne pripreme. To se kod kontrole rada vrednuje i visoko cijeni do te mjere da ponekad postaje vanije od same izvedbe nastave. Loije izveden nastavni sat bit e oproten ako je priprema lijepa3, pri emu se koriste razna opravdanja
kao trema, nepredviene okolnosti i slino. Dobro
izveden nastavni sat, a bez popunjenog obrasca za
pripreme, bit e uveden u zapisnik bez ikakvog opravdanja i bit e negativno vrednovana ta komponenta nastavnog sata to moe dovesti i do disciplinskih mjera.
Za razliku od osnovnokolskih obrazaca za pripremanje nastavnog sata u visokim kolama oni ne
postoje i sam oblik i izgled pripreme ovisi o nastavniku koji sat odrava. Najee su to vrlo iscrpne
strune pripreme potkrijepljene s puno primjera koje s vremenom prerastaju u nastavni materijal za
uenje (skripta, udbenik).
U ova dva sluaja treba razlikovati lijepu i dobru
pripremu za sat. Lijepa priprema koja podrazumijeva dobre likovne i jezine vjetine, ne mora biti dobra priprema. Dobro pripremljen je onaj nastavni
sat koji je dobro izveden, pri emu ljepota pripreme
nema nikakav utjecaj.
Ponekad je osnovna svrha postojanja pripreme
samo radi zadovoljavanja forme jer koritenje pripreme za vrijeme same realizacije nastavnog sata
nije najsretnije rjeenje. itanjem pripreme pred
uenicima gubi se autoritet i smanjuje dojam nastavnikove kompetentnosti. Nije dobro od uenika traiti da znaju ono ega se i sam uitelj mora podsjeati itanjem pred njima. Osim toga, ako je uitelj zaboravio neke podatke, onda to ne trebaju
znati ni uenici, a posebno ne u niem stupnju kolovanja. To potvruju i neka istraivanja o nastavnikovim osobinama koje utjeu na kolsko postignue
uenika koja pokazuju da uenici u prvi plan stavljaju nastavnikovu kompetentnost (Bili, 2000). itanjem pripreme pred uenicima gubi se taj dojam uiteljeve kompetentnosti. Pritom je jasno da postoje situacije kad je nemogue izbjei koritenje biljeki, ali bi ih trebalo svesti na minimum.

3. DNEVNO PRIPREMANJE
Dnevno pripremanje za nastavu je pripremanje
za izvoenje nastave prvog sljedeeg radnog dana.
To je zakonska obveza za sve uitelje i profesore visokokolskih institucija.
Od navedena etiri oblika pripremanja za izvoenje nastave, ovo je oblik kojem se u praksi posveuje najvie panje i oblik pripremanja koji se najvie
kontrolira. Kontroliranje ovakvog oblika pripremanja
u dosta sluajeva dovodi do apsurdnih situacija tako
da ponekad ispada da je vanije kako je popunjen
obrazac od naina izvoenja nastave.

138

Lijepa priprema znai da je obrazac vizualno lijepo

ispunjen.
Praktini menadment, Vol. V., br. 1., str. 135-140

Usporedba planiranja i pripremanja za nastavni rad na razliitim nivoima kolovanja

Za razliku od ove formalne pripreme, stvarna

priprema za nastavni sat je potpuno drukija i dugotrajnija.
3.2. Stvarno pripremanje
Stvarno pripremanje je neophodno pripremanje
za nastavni sat koje se uglavnom ne evidentira u obveznom obrascu. U eksperimentalnim predmetima,
stvarno pripremanje je mnogo opsenije i dugotrajnije od formalnog pripremanja. Opsenost stvarnog
pripremanja najbolje se oituje u pripravi uvjeta za
izvoenje pokusa koje podrazumijevaju sljedee radnje i didaktika pravila (Jurdana-epi i Miloti,
2001):
Nastavnik mora osigurati uvjete u kojima e
svi uenici moi vidjeti to se pokazuje;
Ako se pokus izvodi na nastavnikom stolu,
dobro je da se podigne na malo postolje radi bolje
vidljivosti iz posljednjih klupa ili nastavnik moe pozvati uenike da se okupe oko stola na kojem se izvodi pokus;
Unaprijed dogovoriti s uenicima da donesu
jednostavniji pribor od kue ako je potrebno;
Dogovoriti se s uenicima koji e eventualno
biti nastavnikovi pomonici pri demonstriranju;
Koristiti jednostavna nastavna sredstva im
je vie mogue jer sloena nastavna sredstva mogu
demonstraciju i njezinu namjenu uiniti nejasnom;
Svi pokusi moraju biti isprobani prije nego
se pokau uenicima;
Pretpostaviti to e govoriti tijekom demonstracije uitelj i uenici;
Pretpostaviti eventualni neuspjeh pokusa i
predvidjeti to initi u tom sluaju.
Stvarna priprema ima znaajnu ulogu i u sluajevima kad eksperiment nije predvien ili nema potrebnog pribora. U tom sluaju je u okviru pripreme
potrebno jedno od sljedeeg:
zamisliti efikasan misaoni eksperiment i
predvidjeti tijek razgovora (Driver i ostali, 2000),
predvidjeti stvaranje problemskih situacija
dobro usmjerenim dijalogom (Mestre, 1991),
zamisliti i povezati iskustvo uenika tako da
se uenici prisjeaju raznih situacija iz svakodnevnog ivota povezanih s predvienim nastavnim sadrajima (Novodvorsky, 1997).
U skladu s navedenim, stvarna dnevna priprema
za nastavnu jedinicu je mnogo vanija i kompleksnija od formalne pripreme. Za ilustraciju opsenosti
stvarne pripreme mogu posluiti nabrojani koraci
koji se koriste pri pripremanju za nastavni sat u kojem se izvode eksperimenti:
1. Biranje nastavne jedinice na temelju godinjeg plana ili dogovora s uenicima;
2. Zamiljanje izvoenja nastave samo na temelju naslova nastavne jedinice i viegodinjeg iskustva;
3. Prouavanje naina na koji je ista tema obraena u najmanje dva razliita udbenika;
4. Koritenje prirunika za nastavnike;

Praktini menadment, Vol. V., br. 1., str. 135-140

5. Traenje zanimljivih eksperimenata vezanih

uz tu temu;
6. Traenje zanimljivosti na Internetu ili u novijoj literaturi;
7. Biranje uvodnog eksperimenta;
8. Biranje ostalih demonstracija i eksperimenata;
9. Priprema pronaenih materijala za prikaz na
projektoru ili na prijenosnom raunalu;
10. Priprema raunala i odgovarajuih programa
za demonstraciju;
11. Priprema pribora za demonstracijske pokuse;
12. Priprema pribora za grupni ili individualni
rad uenika;
13. Isprobavanje pokusa prije izvoenja na satu;
14. Predvianje eventualnih neuspjeha u demonstracijama i zamiljanje moguih obrazloenja
neuspjeha;
15. Razmiljanje o nainu otkrivanja uenikih
pretkoncepcija4;
16. Predvianje eventualnih uenikih pitanja i
moguih odgovora;
17. Zamiljanje konstruktivistikog dijaloga s
uenicima;
18. Razmiljanje o vremenskom tijeku nastavnog sata (trajanje pojedinih dijelova);
19. Razmiljanje o moguoj domaoj zadai;
20. Zamiljanje tijeka nastave na temelju svih
ovih prethodnih komponenti.
Tek nakon ovakvog oblika pripremanja slijedi popunjavanje obrasca za dnevnu pripremu. To je razlog zbog ega popunjavanje obrasca predstavlja
samo zadovoljavanje forme odnosno formalnu pripremu.
Takoer treba napomenuti da se ovakvo dnevno
pripremanje bazira na trajnom ili pozadinskom pripremanju koje ukljuuje praenje suvremene strune literature i interneta te sudjelovanje na raznim
strunim skupovima. Bez ovakve trajne pripreme,
dnevna priprema bi bitno izgubila na originalnosti i
poprimila oblik pripreme za tradicionalnu nastavu.
To je razlog da trajno pripremanje ima veliki znaaj
u cjelokupnom procesu pripremanja za nastavu.
Stvarna priprema u visokim kolama takoer je
jedna od bitnijih priprema zbog potrebe aktualizacije nastavnih tema i praenja znanstvenih doprinosa
u polju i grani u kojoj se predaje.
4. ZAKLJUAK
Planiranje i pripremanje za nastavni rad je najvaniji i najkompleksniji dio nastavnog procesa na
svim nivoima kolovanja. Pritom se mora razlikovati
stvarno i formalno pripremanje. Formalno pripremanje podrazumijeva popunjavanje predvienih ob4

Za uitelje je vano znati da uenici i prije uenja

fizike u koli ve imaju odreene ideje o mnogim
fizikalnim konceptima i konceptualne relacije o
odreenim fizikalnim pojavama.
139

HALUSEK, V., POLJARI, M.

razaca zbog kontrole nastavnog procesa. Stvarno

pripremanje je dugotrajan proces koji podrazumijeva sve radnje potrebne za kvalitetno izvoenje nastave. Zbog toga je trajno pripremanje za nastavu izuzetno bitno, a posebno za netradicionalni pristup
nastavi kojem se sve vie tei. To se naroito odnosi
na predmete koji se baziraju na izvoenju eksperimenata.
Na visokokolskim ustanovama izvoenje nastave
se temelji vie na strunosti nego na metodici dok je
na niim stupnjevima kolovanja obrnuto. Vea primjena metodike na visokokolskim ustanovama mogla bi doprinijeti boljem usvajanju znanja, a samim
tim i obrazovanju kvalitetnijih strunjaka koji se
koluju na visokim kolama i fakultetima.

5.
6.

7.
8.
9.

10.

LITERATURA
1.
2.
3.

4.

140

Bili, V. (2000): Nastavnikov utjecaj na uenikovo

kolsko postignue. Napredak, 141 (1), 54-64.
Driver, R., Newton, P., Osborne, J. (2000): Establishing the norms of scientific argumentation in classrooms. Science Education, 84, 287-312.
Halusek, V. (2006): Uinci konstruktivistiki usmjerene nastave fizike. Magistarski rad. Sveuilite u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i
kineziologije.
Jurdana-epi, R., Miloti, B. (2001): Metodiki pokusi iz fizike. Rijeka: Filozofski falultet.

11.

12.
13.
14.
15.

Krsnik, R. (2001): Uenik i uenje fizike; to govore

rezultati istraivanja. Peti hrvatski simpozij o nastavi
fizike, Split: Hrvatsko fizikalno drutvo, 7-18.
Krsnik, R. (2003): Problemski usmjerena nastava, deklarativno ili stvarno? esti hrvatski simpozij o nastavi fizike: Problemski i istraivaki usmjerena nastave
fizike, Split: Hrvatsko fizikalno drutvo, 6-14.
Mestre, J. P. (1991): Learning and instruction in precollege physical science. Physics Today, American Institute of Physics, September 1991, 56-61.
Meyer, H. (2002): Didaktika razredne kvake. Zagreb:
Educa.
Muanovi, M. (2000): Konstruktivistika teorija i obrazovni proces. Zbornik skupa: Didaktini in
metodini vidiki nadaljnega razvoja izobraevanja,
Maribor, Univerza v Mariboru, Pedagoka fakulteta v
Mariboru, 28-35.
Novodvorsky, I. (1997): Constructing a Deeper Understanding. The Physics Teacher, 35, 242-245.
Odluka o uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnostiu postupku izbora u nastavna zvanja
https://www.azvo.hr/images/stories/VVIVS/Odluka_
o_uvjetima_za_ocjenu_nastavne_i_strune_djelatnost
i_u_postupku_izbora_u_nastavna_zvanja.pdf
(15.04.2014.)
Pastuovi, N. (1997): Trajna izobrazba uitelja. Napredak, 138 (1), 7-18.
indler, G. (1990): Prilozi problemski usmjerenoj nastavi. Zagreb: kolska knjiga.
indler, G. (1996): Nastava fizike u novom obzorju.
Napredak, 137 (4), 447-454.
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,
NN
139/13

Praktini menadment, Vol. V., br. 1., str. 135-140