Professional Documents
Culture Documents
Propisi Pri Jelu I Piću
Propisi Pri Jelu I Piću
mladih, pa bi sa ovom praksom trebalo nastaviti, a roditelji bi, specijalna majka, bezuvjetno trebali
jo od malena privikavati svoju djecu da pred jelo i pie spomenu Boije ime.
POSUE IZ KOJIH SE JEDE
Posue iz kojih se jede i pije treba da bude potpuno isto. Prije svega, ako se jede iz bakrenog
posuda mora biti kalaisano jer hrana u bakrenim nekalaisanim sudima usljed oksidacije bakra moe
biti ubitana za zdravlje. I danas imamo mnogo sluajeva u zabaenim mjestima gdje se istoi
hrane i posua poklanja vrlo malo panje. Ne bi smjeli izgubiti iz vida upozorenje Boijeg
Poslanika, koji je rekao da je istoa vjerska dunost na koju, kao na jednu od vjerskih obaveza,
moramo paziti. Upogledu istoe Muhamed a. s. ide tako daleko da veli: istoa je pola dinavjere. Muslimanima se jedino zabranjuje da se slue pri jelu i napitku zlatnim i sredbrnim
posuem, jer je to znak velikog luksuza, to Islam ne trpi. Ebu Hurejre veli da je Muhamed a. s.
rekao:
Koji (mukarac) obue svileno odijelo na ovom svijetu, nee ga obui u dennetu. Ko na ovome
svijetu bude jeo iz zlatnog i srebrenog posua, taj nee jesti iz takvog posua na buduem svijetu.
Zatim je rekao:
Dennetllje e biti odjeveni u svilenu odjeu, bie napajani raznim slatkim i osvjeavajuirn
piima, a jesti e iz zlatnog i srebrenog posua.
Ashab Ibni Omer veli da je Muhamed a. s. rekao:
Ko se bude oblaio u svile nu odjeu i ko bude pio iz srebrene ae, taj ne spada u nae redove. Ko
nagovori neiju enu da otkae poslunost muu, taj ne spada u nae (muslimanske) redove. Ko
nagovori slugu (podinjenog) da otkae poslunost svome gospodaru (predpostavljenom), taj ne
spada u nae redove.
POTIVANJE HLJEBA I UVANJE MRVA
Hljeb se mora uvati. Ne smije se gaziti niti razbacivati. Nije lijepo (mekruh je) na hljeb ita
stavljati. I na narod lijepo kae: "Sve je hrana - hljeb je mana. Nae stare majke nisu dale djeci da
hodajui jedu, nego bi im naredile da sjedu i jedu, ali bi predhodno pred nijh prostrle pekir. Sve se
to inilo iz opreznosti da ne bi koja mrva pala pod noge. A sada?! Dok milioni ljudi gladuju, u nas
su pune kante hljeba. Na svakom koraku ulice vide se komadi hljeba. Islam nam zabranjuje da tako
neto inimo. Muhamed a. s. je rekao:
"Potujte hljeb, jer je on jedan od nebeskih i zemaljskih blagodati (berieta, koje nam je Allah
podario ).
Ne samo da ne smijemo bacati i gaziti komade hljeba, nego smo duni uvati i najmanju koliinu
hljeba. Ashab Dabir veli da je Muhamed a. s. rekao:
Kod svih poslova koje obavljate ejtan je prisutan pa i onda kad jedete. Ako vam prilikom jela
ispadne zalogaj, uzmite ga i pojedite (ako se nije uprljao). Nemojte ga ostavljati ejtanu,
U naim patrijarhalnim kuama i sada postoji lijep obiaj da se pred jelo prostre ista boa, pa se
tek onda postavi sofra, ako bi sluajno prilikom objeda ispao zalogaj ili vea mrva da se moe
podignuti i pojesti, jer se na istoj boi nee uprljati. Isto tako lijep je obiaj da se odmah poslije
objeda i dizanja sofre pomete prostorija u kojoj se je jelo, da se ne bi zgazila koja mrva. Ovaj bi
obiaj trebalo i dalje podravati.
Treba se odazvati i otii, pa makar se i ne moglo iz bilo kojeg razloga jesti. Tako je bar Muhamed a.
s. naredio. Kad ovjek istodobno bude pozvan kod dvojice prijatelja na gozbu treba otii onom koji
nam je blii, inae onom, koji je prvi pozvao. Ako je ista udaljenost, onda se ide onom, s kojim smo
u rodbinskoj vezi, zatim uenijem, a onda pobonijem. Kada smo na gozbi ne treba poinjati jesti
dok domain ne rekne. Ebu Davud biljei hadis, koji glasi:
Kada si na svadbi ili gozbi, pa se postavi jelo, ne poinji jesti dok domain ne rekne,
Kada smo na gozbi sramota je zagledati se kako i koliko ko jede. To je nepristojno. Kod nas se
udomaila praksa da domain nebrojeno puta govori gostima: Jedite, hranite se i sl. Pojedinci idu
tako daleko da ponu zaklinjati goste Bogom da jedu. Ta praksa ne valja. Nju treba odbaciti, jer je
suprotna sun netu. Na gozbu ne treba ii nepozvan. Abdullah ibni Omer veli da je Muhamed a. s.
rekao:
Ko bude pozvan na gozbu (ili sijelo) pa se (bez opravdana razloga) ne odazove grijean je prema
Allahu i Njegovu Poslaniku. Meutim. ko doe nepozvan, slina je kradljivcu i pljakarou.
TREBA ISKAZATI ZAHVALNOST ONOME KOJI NAS JE UGOSTIO
Pametan ovjek ne trai da mu iko zahvaljuje na uinjenom dobru ali bi bio red na dobru uzvratiti
dobrim. Muhamed a. s. je rekao da onom ko nam uini neko dobro (bilo u kojem vidu) uzvratimo to
do bro svojom dobrotom (rukom, veerom, nekim darom i sl.), a ako te iz materijalnih rua zloga
nismo u mogunosti uiniti, da mu onda bar dovu inimo i molimo Allaha da mu dadne svako
dobro i na ovom i ne buduem svijetu. Ashab Dabir pria da je Ebul Hejsen Ibnul-Fejhar pripremio
jelo na koje je pozvao Muhameda a. s. i jo nekoliko ashaba Kada je zavreno s jelom Muhamed a.
s. je rekao:
Nagradite svoga brata (domaina). Ashabi ga zapitae ime bi ga trebalo nagraditi, a on im ree:
Kada se unie u neiju kuu, pa se jede i pije, ako se domaim zaeli srea i blagostanje (i zamoli
Allah da njega i njegovu porodici uputi pravim putem - islamskim putem) to mu je nagrada .
Ebu Davud navodi kako je Muhamed a. s. kod Sa'd ibni Ubade jeo hljeba i maslinova ulja. Po
zavretku jela uinio mu je dovu:
Daj Boe da se kod tebe budu iftarivali oni koji poste. Daj Boe da tvoje jelo budu jeli dobri i
bogobojazni ljudi. Daj Boe da se za tebe kod Allaha budu zauzimali meleki i molili Ga da te On
obaspe Svojim rahmetom i da ti oprosti grijehe.
POTREBNO JE POSLIJE JELA I NAPITKA ISKAZATI ZAHVALNOST ALLAHU D. .
Jednom prilikom Muhamed a. s. obratio se ashabima rekavi im:
Preporuujem vam tri stvari: Preporuujem vam da se to vie sjeate Allaha i zikir Ga initi (ako
elite da se i On vas sjea), jer Allah veli: Sjeajte se Mene, pa u se i ja vas sjetiti. (SuretulBekare; 152/22).
Preporuujem vam da budete zahvalni Allahu (na Njegovim blagodatima, pa e vas On jo vie
obdariti Svojim dobrotama) , jer je Onrekao: Ako vi budete zahvalni, zaista u vam poveati
(Moje blagodati). (Suretu Ibrahim; 7/255). Preporuujem vam da budete zahvalni Allahu, jer je
On obeao rekavi: Molite Me, pa u vam ude voljiti eljama. (Suretu Mu'rnin: 60/473).
Dakle, naa je dunost da poslije jela i napitka iskaemo zahvalnost Allahu d. . na Njegovim
blagodatima jer to od nas i sam Allah zahtijeva. On u Kur'anu veli:
Vjernici (Slobodno) jedite lijepu i ukusnu hranu, koju smo vam podarili, ali koja je na poten
nain steena (i vjerom dozvoljena). Budite zahvalni Allahu (na tim, kao i na svim drugim
blagodatima), ako samo Njega priznajete i oboavate, (Suretul - Bekare; 172/25).
I Muhamed a. s. je preporuivao Svojim sljedbenicima da poslije jela iskau zahvalnost Allahu d.
., a to je i sam inio. Tirmizija navodi hadis iz kojeg se vidi da bi Muhamed a. s. poslije jela ili
nekog napitka iskazao zahvalnost Allahu d. . ovim rijeima:
Elahumdu-Iillahllezi at'amena, ve sekana ve de'alena minel-muslimin - Hvala Allahu, koji nas je
nahranio i napojio i koji je dao pa smo muslimani,
Dova, kojom zahvaljujemo Allahu d. . ne mora biti na arapskom jeziku. Jo je najbolje da ovjek
svojim rijeima, ali sa svega srca iskae zahvalnost svome Stvoritelju i najveem Dobroinitelju.
Jednom zgodom, kako to biljee Muslim i Tirmizije Muhamed a. s. je rekao:
Allah je zadovoljan s robom, ako poslije jela ili napitka iskae zahvalnost Allahu.
Dovom, koju inimo poslije jela postiemo i to da nam Allah oprosti manje grijehe. Ashab Muaz
ibni Enes veli Da je Muhamed a. s. rekao: Ko poslije jela iskae zahvalnost Allahu, bie mu
oproteni mali grijesi (koje je uinio prema Allahu, a ne prema Ijudima).
Jednom drugom zgodom Muhamed a. s. je rekao:
Ko jede i pije, a poslije toga iskae zahvalnost Allahu, ostao je ist od malih grijeha, kao to je bio
ist (od tih grijeha) kada ga je majka rodila.
Isto tako Muhamed a. s. je rekao:
Kome - pored ostalog - Allah bude dao ove etiri stvari: jezik, koji mnogo Allaha zikir ini; srce,
koje je zahvalno Allahu; tijelo koje je spremno (za ljubav Allaha) podnijeti sve ivotne tegobe;
enu, koja je prava muslimanka i koja pomae svome muu u svim dobrim i vjerom preporuenim
stvarima i koja ga bodri na izvravanje vjerskih dunosti i obaveza - taj moe raunati da mu je
Allah podario veliko dobro i na ovom i na buduem svijetu.
Jedan od tabiina (- prva generacija iza ashaba) veli: Ko osjeti da ga prati Boija milost i da ivi u
blagodatima neka to vie zahvaljuje Allahu (da bi stalno uivao te blagodati),
Koga zaokupe brige, nek se prvo iskreno obrati Allahu za oprost grijeha da bi ga istih rasteretio,
(pa e tek onda biti rastereen briga). Ko doe u situaciju da mu ivot s materijalne strane
postane teak, nek to vie ui: LA HAVLE VE LA KUVVETE ILLA BILLAH (pa e mu Allah
uz njegov trud i zalaganje pomoi, da se snae i oslobodi slromatva).
Mejmun ibni Mihram prenosei od Ibni Abbasa veli:
Meu Allahovim stvorenjima ima ljudi (muslimana), koji su stvarno prema Njemu iskreni (a
poznaju se po tome) kada uine neko dobro i humano djelo i sami se osjeaju sretnim; ako uine
neki grijeh, odmah se obraaju Allahu da im to oprosti; ako ih zadese kakve ivotne tegobe i nevolje
oni to podnose hrabro i bez ikakva oajavanja; i to uvijek iskazuju Allahu zahvalnost na njegovim
blagodatima.
Pria se da je Boiji poslanik Sulejman a. s., koji je ujedno bio i vladar, jednom zgodom idui sa
svojom svitom jahao na konju. Kada su ga ugledali neki ljudi rekoe Mu: Tebi je data slava koja
nikome prije Tebe nije data. On im na to odgovori:
Kome Allah da etiri stvari (taj moe raunati) da mu je dato veliko dobro: bogobojaznost, kako u
drutvu tako i u samoi; umjerenost i u bogatstvu i u siromatvu; pravedan odnos prema ljudima i u
srdbi i u raspoloenju; osjeaj zahvalnosti prema Allahu i u bogatstvu i u siromatvu.
Kod nas je obiaj da se prilikom gozbi - zijafeta zajedniki ini dova, koju obino proui imam ili
neko od uenijih osoba. Trebalo bi uiti nae mlae da i sami poslije jela i napitka zahvale Allahu
bar rijeima: ELHAMDU LIL-LAH HVALA ALLAHU. To je stvar roditelja da o tome svoje
dijete naue. Bilo bi dobro, kada bi otac, majka ili neko od starijih poslije zajednikog jela prouio
bar ELHAM-FATIHU na glas, a da ga ostali prate sa AMIN. I to bi bio jedan vid islamskog
uzgoja nae djece.
IENJE ZUBA POSLIJE JELA
Kao to znamo, usta su poetni dio sistema za varenje i zbog toga treba obratiti naroitu panju na
istou i njegu usta i drijela, a naroito zuba. Njegovanje zuba je osobito vano, jer su oni vrlo
osjetljivi organi. Treba ih svakodnevno prati toplom vodom, etkicom za zube i naroitom pastom
za zube koja pjenua i skida sa zuba naslage zaostale hrane. Ako se ovo redovno ne ini, ljepljivi
sastojci hrane koji se nalijepe za zube, brzo se ukisele i svojom kiselinom nagrizaju gle. Tako se
stvaraju mjesta za ulaz bakterija koje razaraju zubno tkivo i esto stvaraju gnoj ne kesice odakle se
putem krvi raznose otrovne materije koje mogu prouzrokovati razna oboljenja, kao: reumatizam,
zapaljenje bubrega, glavobolju i jo mnoge druge bolesti unutarnjih organa.
Prije 20 i vie godina Radio Njujork prenosei jedno medicinsko predavanje o istraivanju
uzronika raka istakao je da se ustanovilo da rak u ustima moe nastati od pokvarenih zuba. Vanost
ienja zuba danas je svakom oita. Meutim, za nas muslimane ova higijenska mjera nije nova.
Islam poznaje ienje zuba od unazad nekoliko hiljada godina. Zna se da je Allah d. . naredio
Svome poslaniku Ibrahimu a. s. pored ostalog i ovo: da podrezuje brkove; da dobro izapire usta,
grlo i nos; da obrezuje nokte; da ISTI ZUBE MISVAKOM (specijalna vrsta drveta, koja u sebi
ima neku vrstu kiseline, koja isti zube); da sunneti (obrezuje) muku djecu; da otklanja dlake ispod
pazuha i ostalih dijelova tijela; da se poslije obavljene prirodne nude oisti vodom (a u
pomanjkanju vode neim drugim).
Ashab Ebu Ejjub veli da je Muhamed a. s. rekao da su i raniji Boiji poslanici pored ostalog
primjenjivali u svom ivotu etiri stvari i ujedno ih preporuivali svojim sljedbenicima:
- sunneenje (obrezivanje) muke djece;
- upotrebu lijepih mirisova;
- ienje zuba;
- enidbu (radi moralna ivota).
Muhamed a. s. je polagao veliku vanost ienju zuba i stalno nukao svoje sljedbenike da i oni to
redovno ine. Istina, On je to kao Boiji poslanik morao redovno initi jer Mu je to nareeno od
Allaha d. . Za Njega je ienje zuba bilo obligatne naravi, dok je to za nas fakultativne naravi.
Ashab Abdullah ibni Hanzale veli:
Boijem poslaniku (Muhamedu a. s.) bilo je nareeno od Allaha uzimanje abdesta prilikom svakog
namaza, makar i bio pod abdestom. Poto je to i za Njega bilo optereenje, kasnije Mu je nareeno
da uzme abdest za namaz samo onda kada je bez abdesta, ali je naredba o ienju zuba prije
svakog stupanja u namaz ostala i dalje na snazi,
Pored vidljive koristi od ienja zuba musliman time postie i Boije zadovoljstvo, koje je od
neprocjenjive vrijednosti za svakog muslimana. Hazreti Aia veli da je Muhamed a. s. rekao:
Misvak (kod nas etkica i kalodont) je sredstvo kojim se iste zubi. Meutim, ienjem zuba
postie se i Boije zadovoljstvo.
Buharija, Muslim, kao i drugi sakupljai hadisa biljee hadis od Ebu Hurejre, koji veli da je
Muhamed a. s. rekao:
Da se ne bojim da neu opteretiti Svoje sljedbenike, strogo bih im naredio da prilikom svakog
namaza oiste zube.
Hazreti Aia veli da je Muhamed a. s. toliko upozoravao na potrebu ienja zuba, da sam - veli poela strahovati da to ne bude Kur'anom nareeno.
Iako Boiji Poslanik nije najstroije naredio da se redovno iste zubi, ipak je jednom zgodom rekao
da su muslimani duni:
1.
2.
istiti zube; - i
3.
upotrebljavati mirise.
Ne samo prilikom uzimanja abdesta, nego i vie put preko dana Muhamed a. s. bi istio zube. Ashab
urejh ibn i Hanin veli:
Zapitao sam h. Aiu ta bi Boiji poslanik prvo poeo da radi kada bi doao kui - na to mi je
ona odgovorila: Odmah bi uzeo misvak i oistio zube.
Taberanija prenosi od Zejd ibni Halida El-Dihenije koji veli:
Kada bi Boiji Poslanik poao u damiju da obavi namaz - prije nego bi izaao iz kue - oistio bi
zube.
Nevevija veli da je ovo najizrazitiji primjer koji nam govori, koliko bi trebalo poklanjati panje
ienju zuba u svako doba. Zato je Muhamed a. s. toliko preporuivao ienje zuba prije stupanja
u namaz, vidimo iz hadisa, koji nam prenosi Njegova ena h. Aia, a koja veli da je On rekao:
Namaz, koji se klanja sa oienim zubima vredniji je kod Allaha od sedamdeset namaza, koji se
klanjaju sa prljavim zubima,
Koliko je Muhamed a. s. pazio da mu se iz usta ne bi osjeao ruan zadah vidi se i iz toga, to bi kako nam to pria ashab Ibni Abbas - odmah izaprao usta im bi se napio mlijeka. Jednom zgodom
je Muha- med a. s. rekao:
Kada jedan musliman oienih zuba i istih usta stupi u namaz odmah mu se primakne melek, da
slua njegovo uenje Kur'ana. Melek se priblii njegovim ustima toliko, da mu ni jedna prouena
rije Kur'ana ne promai. Stoga oistite svoja usta za Kur'an,
Isto tako Muhamed a. s. je rekao:
Neka su vam ista usta, jer je to put kroz koji prolazi Kur'an (kada se ui),
Gornjim hadisom Muhamed a. s. je obavjestio muslimane da se meleki koji prate ovjeka (Kiramen
kjatibini) i meleki koji donose Boije milost (rahmet) prikue ovjeku, jer uivaju u sluanju uenja
Kur'ana.
On veli da ovi meleki istodobno mole Allaha za oprost grijeha dotinog ovjeka. Meutim, ako
ovjek ne isti zube pa mu iz usta zaudara ruan zadah, tada se ovi meleki od njega udaljuju, jer ne
podnose runog zadaha.
I pored svega to je Muhamed a. s. rekao o potrebi valjanog ienja zuba, ipak ima izvjestan broj
muslimana koji se iz nehata I lijenosti ne pridravaju te lijepe i korisne islamske tradicije. Takvi
zbog toga veinom pate od raznih bolesti, a morali bi biti svjesni i toga da ih u bliem drutvu rado
ne gledaju zbog loeg zadaha iz usta.
Nai bi imami trebali ee govoriti svojim dematlijama o potrebi ienju zuba, upoznati ih s
onim to je Muhamed a. s. o tome rekao, jer mnogi grijee iz neznanja, a za njegovo neznanje
odgovoran je i ona koji to zna i koji je pozvan da neznanje prosvjeuje.
Preporuio bih da se proitaju i slijedei lanci, koji isto s medicinskog stanovita govore o potrebi
ienja zuba:
1. Arif Hikmet: ienje zubi; Behar; VIII/1907 - 08, br. 17. str
262-3; br. 18. str. 282-3.
2. Tatargi, Dr. Salih: Uloga islama u povijesti zubne medicine Novi Behar; IX/1935-36; br. 9-13.
str. 138-142.
3. Bali, Mr. Ph. Hilmija: O njegovanju zuba; Kalendar Narodne Uzdanice; IV /1936, str. 94-96.