v

Istone i za a ne
te ni e

MLADINSKA KNJIGA

Lucinda LidelI i Sara Thomas

SVE O MASA!I
Prevela
Sina Karli

Struna redakcija prijevoda

Dr. Radovan Medved
Urednik
Miroslav Kutanjac
Tehniki urednik
Edita Kobe
Izdava
Mladinska knjiga. Ljubljana - Zagreb
Za izdavaa
Borut Ingoli
Tisak
Une delavnice. Ljubljana.

1989

Naslov izvornika
THE BOOK OF MASSAGE

1984 by Gaia Books Limited. London

Copyright za Jugoslaviju - Mladinska knjiga. Ljubljana.
1989
Copyright

CIP - katalogizacija v knjig;

Narodna in univerzitetna knjinica. Ljubljana
6 1 5.82(035)
SVE o masai : istone i zapadne tehnike I [Lucinda LidelI
i Sara Thomas] : prevela Sina Karli]. - Lj ubljana : Zagreb:
Mladinska knjiga. 1989
Prevod dela: The book of massage. - Po britanski biblia
grafiji aVlorja tudi Carola Beresford Cooke in Anthony
Porter

I . LIDELL. Lueinda

knjizi ...

U priruniku sve o masai rije je o tri razliite tehnike - o

masai. shiatsuu i reFieksologij i . Odluite l i se za bilo koj u
od ove tri tehnike. najprije proi tajte poglavlja Poetak
(str. \8-25). u kojem s u naznaeni praktini savjeti za sve
tri tehnike. i Lj udski dodir (str. \50-\63) u kojem ete dobiti
upute kako primjenjivati masau s obzirom na primaoevu
dob i njegove individualne potrebe.

Napomena: Kad posumnjate u zdravstveno stanje.

posavjetujte se s lijenikom i proitajte upozorenja u knjizi.

Predgovor

Masaa je vjerojatno najstariji i najjednostavniji nai n lijeenja. U

tradiciona l n i m kulturama. osobito na Istoku. masau koriste u sva
kodnevnom ivotu ljudi svih uzrasta. Ali. na Zapadu. premda su
njezine vrijednosti priznate u sportskom svije tu. tek u novije doba se
primjenjuje u druge svrhe.
Preesto se pomalo bojimo da se uzaja mno dodirujemo. Ipak.
istraivanja potvr uj u nevjerojatne uinke dodira - a dodir je bit
masae. U jednom novijem istraivanju ustanovilo se da masaa
podie raspoloenje u bolesnika i znatno pridonosi njegovu ozdravlje
nju. U to sam se i sama uvjerila radei u bolnici.
6

PREDGOVOR

Za vrijeme rada maser e otkriti da masaa nije iskljuivo fiziki

posao. Ona zahtijeva znanje iz psiho logije jer se za vrijeme primjene
razvija poseban odnos izmeu masera i primaoca. Svaki dobar
terapeut zna da se njegov posao zasniva na unutranjoj odluci : .Tu
sam da pomognem.
Jedinstvena prednost masae je u tome to j u je ugodno i primati
i davati. Ona stimulira i smi ruje. ovisno O d u b i n i i brzin i zahvata.
Zato ona ovjeku u l ijeva ivost. potie ga i osposobljava za velike
napore. naprimjer u sportu. Ona nas oslobaa napetosti, glavobolje.
oputa tvrde i bolne miie. lijei od nesanice. Masaa stvara osjeaj
blagostanja pomaui brem ozdravljenj u bolesnika. Mnogi moji
klijenti s u uvjereni da je sama ugoda koja prua masaa ljekovita.
Osim to je vrlo korisna. masau je lako nauiti. T u vjeti n u mogu
svi brzo svladati jer je u osnovi nastavak onoga to svakodnevno
nesvjesno radimo: gladimo elo kad smo umorni ili kad nas boli
glava. m i l ujemo djecu po glavi i l i licu kad ih tjeimo. trljamo bolni
dio tijela. prijatelju drimo ruku kad s njime s uosjeamo. C i lj je
ove knjige da vam pomogne razviti skrivene prirodne sposobnosti
l ijeenja.
Masau se moe definirati kao sistematski oblik dodira koj i m se
postie ugoda i l i dobro zdravlje. U knjizi su prikazane tri tehnike:
masaa - u kojoj su zahvati iroki i kont i n uira n i ; shiatsu - istona
metoda l ijeenja nalik akupunkturi : i refleksologija - metoda obrade
ref1eksnih zona na stopalima s uinkom na sve d ijelove tijela.
Prirunik o masai je stoga odlian uvod u t u vjeti n u . Pomou
prirunika Sve o masai svatko moe razviti terapeutske sposobnosti
to latentno lee u njegovim rukama.
Zapamtite. to ivot kadto oduzima. to masaa moe vratiti.

Sadr a
66

Prednja strana trupa

70

Prednja strana nogu

74

Povezivanje

76

Provjera masae

.'

,.

-,

lO

Uvod

18

Poetak

\7

,
-

20

Stvaranje oputene okoline

22

Davanje i primanje

24

Koncentriranje

26

Masaa

28

Uljenje

30

Osnovni zahvati

36

"
'"

"-

'-<

\ ,'';:

78

Shiatsu "Q

Osnovni niz zahvata u masai

38

80

Ki

Lea

44

84

Zdravlje na istoni nain

Stranja strana nogu

50

86

Sredstva i tehnike

Ramena, vrat i vlasite

56

88

Osnovni niz zahvata shiatsua

Lice

60

90

Lea

Ruke i ake

94

Kukovi

98

Stranji i vanjski dio nogu

, \

104

Stranji dio ramena

108

Prednja strana ramena i vrata

I 12

Glava i lice

116

Ruke i ake

120

Hara

124

Prednja i unutranja strana

nogu

a ,

128
129

Pregled zahvata shiatsua

Toke pritiska u masai

SADR2AJ

164

Razumijevanje tijela

166

Razlike i nesklad

168

Stopala i noge

170

Zdjelica i trbuh

,,'

I\
130

Refleksologija

132

Teorija i principi

134

Karta refleksnih zona na

stopalima

136

Osnovne tehnike

140

Zahvati na stopalu

146

Karta refleksnih zona na

172

Grudi, ramena i ruke

174

Vrat, glava i lice

176

Tijelo govori
-

akama
148

Zahvati na aci

l 80

Anatomija

Uvod
Svakom ovjeku je potrebno oputanje. bijeg od tiranije
vremena. Sluanje glazbe. promatranje oblaka. traenje
kamenia ili koljaka na plai - sve su to naini da se
smiri dua. da se ponovno zadobije osjeaj vlastite
potpunosti. Kao djeca penjemo se po drveu i trimo
bosonog i. Dobro nam je s nama samima i u dodiru smo
s naom osnovnom prirodom. No to smo starij i .
provodimo sve vie vremena ivei sami sa sobom.
Sad je vrijeme da uspostavimo ravnoteu i da se
otkrivanjem njenog umijea dodira vratimo tijelu. To je
govor koj i moemo koristiti u lijeenju ili tjeenju.
oslobaanju od boli ili otklanjanju napetosti - a
ponajprije u prenoenju i njenice da volimo. Kao na
umskoj istini. otvara nam se prostor za disanje gdje
mozema zastati
v

preusmjeriti se.

Masaa moe biti sredstvo da nam olaka

nemi losrdnu gomilu poslova i napetosti. Prevelikom
broju ljudi ukoenost i bol postali su sastavnim dijelom
ivota na koj i su navikli. pa esto tek kad iskuse masau.
shvate da su im miii napeti i uvide koliko im je
energije istroila napetost. Masaa nam moe biti put u
samospoznaju. otkrivanje nas samih. Ona nam pomae
da budemo oputeni i u skladu sa samima sobom. da
osjeamo zadovoljstvo tijela koje die. mi ruje i slobodno
se kree.

Masaa - prolost i sadanjost

Ve tisuama godina neki oblici masa e koriste se u
lijeenju i ublaavanju boli kod bolesnika. Lije nicima
u sta roj Grkoj i Rimu masaa je bila jedan od glavnih
naina lijeenja i otklanjanja boli. Poetkom petog
stoljea prije nae ere Hi pokrat - otac medicine napisao je: Lije n i k mora imati iskustva II mnogim
stvarima a osobito u trljanju . . . Jer trljanje moe uvrstiti
zglob koji je prelabav i olabaviti zglob koji je prekrut.
Plinija. glasovitog rimskog znanstvenika. redovito su
trljali da mu olakaju astmu. ajulija Cezara. koj i j e patio
od epilepsije. svaki su dan pritiskali po cijelom tijelu da
mu olakaju neuralgiju i glavobolje. Nakon pada
Rim skog Carstva. u petom stoljeu. u Evropi je medicina
vrlo slabo napredovala paje na Arapima bilo da proue
10

UVOD

II

UVOD
i razviju uenje klasinog dijela svijeta. Avicena. arapski
filozof i l ije n i k iz I I . stoljea. zabiljeio je u svom
Kanonu da je cilj masae da raspri istroene tvari u

miiima. koj e nisu izbaene vjebama.

U srednjem vijeku u Evropi se masaa vrlo malo

spominje zbog poricanja tjelesnog zadovoljstva. No
zani manje za nju oivjelo je u

16.

stoljeu. ponajvie

utjecajem francuskog lijenika Ambroisea Parea. Potom

je. poetkom 19. stoljea. Sveanin Per Henrik Ling
razvio ono to sada poznajemo kao vedsku masau.
stvorivi svoj sistem na temelju vlastitog znanja

gim nastike i fiziologije te kineskih. egipatskih. grkih i

rimskih tehnika. Masaa je prvi put uvedena na
sveuilite kao dio nastavnog plana u Stockholm u

1813.

g. i otad su instituti i ljeilita to ukljuuju masau

nicali irom Evrope. Danas je terapijska vrijednost

masae openito priznata pa se ona uvelike razvija u

zapadnom svijetu meu nestrunjacima i
profesionalcima.
Na Istoku su se razne tehnike masae mnogo vie
cijenile zbog njihovih mogunosti u lijeenju nego na
Zapadu. pa ih se i neprekidno koristilo od davnih
vremena. Moda se razlika koja je sve donedavna
postojala izmeu istonih i zapadnih stavova prema
masai temelji na znan stvenoj revoluciji koja se dogodila
na Zapadu prije nekih

250

godina. Kao rezultat nove'

znanosti odbaene su kao neznanstvene starije zamisli

o povezanosti tijela. uma i due. te se vremenom na
ljudsko tijelo poelo gledati kao na sloen Stroj koji mogu
odravati i popravljari( samo visoko uvjebani i
specijalizirani ljudi - lijenici.
Na Istoku se. pak. takav znan stve ni pristup nije
dosad pojavio pa su njegovi stanovnici nastavili
kombinirati svoju i n stinktivnu elju da se dobro
istrljaju vjetinama koje je duga tradicija razradila i
dOljerala. te vjerova ti u autoritet bosonogih Iijenika(( i
njihovo znanje medicine i namjetanja kostiju ili
mani pulativn i h tehnika. Shiatsu je potekla iz
tradicionalne masae kako je prakticirana u Japanu:
kako je stjecala priznanje. obogaivali su je utjecaj ima
iz klasine akupunkturne teorije i iz zapadnih uenja
osteopatije i kiroprakse koje su tek pristigle u Japan.
Poeci refleksologije nisu poznati - vjerojatno se razvila
iz pradavnog u m ijea istone terapije toaka pritiska.
Ipak. bez obzira na podrijetlo. ini se izvjesnim da se
koristila u starom Egiptu. to potvruju zidni cnei u
grobnici nekog lijenika. kako je prikazano na slici gore
desno.
t2

UVOD

Povijesna potvrda rej1eksologije. masaie i shiatsua;

sasvim gore zidni cree iz grobnice nekog lijenika u
Saqqari. Egipat, iz 2330 g_pr. n. e; gore: ilustracije iz
Aviceninog Kanona (980-1037). desno: prizori na
drvorezu uzeli ;z japanskog teksta s poetka 19. st.

13

UVOD
Govor dodira
Dodir znai vezu - odnos s o n i m tO j e izvan nas, sa
tlom pod naim nogama. I za ljude i za ivotinje dodir
je od bitne vanosti j e r prua sigurnost. tOplinu.
zadovoljStvo. ugodu i vraa ivotnu snagu. Dodir nam
kazuje da nismo sami.
Od svih osjetila dodir se prvi razvija. Kao dojenad
ponajprije kroz taktilno iskustvo istraujemo i
upoznajemo svijet. pa je njeni dodir naih roditelja
bitan za na razvoj. Sve dotle dok je zadovoljena naa
potreba da dodirujemo i da nas dodiruju. rastemo
zdravo. II protivnom, na razvoj moe biti poremeen.
M i lovanje i maenje u djeti njstvu pomae nam da
izgradimo zdravu sliku o nama samima. razvija, osjeaj
da smo pri hvaeni i voljeni jer nas dodiruju. Prije vie
od dvadeset godina ameriki psiholog S. M . Jourard je
dokazao. da je dodir izravno povezan s osjeajem
samopotOvanja i vrednovanja nas samih .
Pokusi s dOjenadi primata potvruju veliku vanost
fizikog dodira s tOplom. brinom majkom i. nasuprot
tOme. kako nedostatak dodira moe fiziki i
emocionalno djelovati pogubno. Naa cjelokupna

spoznaj a stvarnosti temelji se na dodiru. U naem je

drutvu li avanje dodira s drugima kazna - najgora od
svih je samica. Kad nam ne daju da dodirujemo ili da
nas dodiruju. osjeamo se bolno osamljeni i tuni. U

jednoj nedavno objavljenoj amerikoj medicinskoj

studij i . bolesnici koj i nisu imali fiziki dodir s drugim
ljudima osjeali su se vrlo osamljeni. odsjeeni od
tOpline ljudskog dodira.
Dodir je govor kojim se instinktivno sluimo da
iskaemo nae osjeaje. da pokaemo drugima da ih
volimo. elimo ili cijenimo. ,Daj da tO dobro istrljamo
- naa j e prirodna reakcija na djetetove udarce i
ogrebotine: ruke brzo polaemo na vrue elo ili na
trbui koj i boli. Emocionalna bol takoer izaziva brzi
odgovor. Zagrljajem. milovanjem. tjeenjem izraavamo
suosjeanje. razumijevanje. Sigurnost. Kad smo sami i
kad nas boli. ljuljamo se i sami sebe grlimo. odmaramo
umorne glave u rukama. nesvjesno masiramo dio tijela
koj i nas boli. No. osim to nekoga prijateljski grlimo da
izrazimo radost ili veselje. nismo li ipak zaboravili nae
nagone. sauvavi jezik dodi ra samo za izraavanje boli.
tuge i l i u pogledu spolnosti - bojei se dodira kao
jednostavnog sredstva za izraavanje ljubavi. za
oputanje i l i za lijeenje.
14

UVOD

15

UVOD
Masaa, shiatsu i refleksologija
u ovoj emo knjizi pokazati kako se tehnike dodira mogu

koristiti ne samo za oputanje i poboljanje raspoloenja

obitelji i prijatelja nego i za bolje razumijevanje nas samih
i drugih. Tri tehnike dodira koje predstavljamo - masau,
shiarsu i refieksologiju - uvelike se razlikuju rezultatom i
nainom primjene. Sve tri. meutim, djeluju na
regenerarivnu sposobnost [ijela. potpomaui sposobnost
samoizljeenja svakog pojedinca. Predlaemo vam da
ponete primjenjivati onu tehniku koja vas prema vaoj
naravi najvie privlai. Od svih tih tehnika masau je moda
najlake nauiti. jer su to razraeni pokreti koje svi prirodno
inimo. Shiatsu i reneksologija zahtijevaju pomniji pristup
od masae.
Masaa je sistematsko glaenje, gnjeenje i pritiskanje
mekanog tkiva kako bi se dolo u stanje potpune
oputenosti. Primalac masa e je nag, a ulje slui da se
navlai koa. Kad jednom nauite osnovni niz zahvata.
moete vie koristiti inruiciju, prilagoavajui tehnike
prema pOlrebama onog koga masirare. Pri masai vae
ruke neprekidno prelaze irokim podrujima tijela, a
primjenom shiarsua i refleksologije najvie vremena
posveujere pritiskanju malih podruja ili roaka.
Shiatsu je japanski sistem fizikalne terapije; izvodi se
prstima. palcima. laktovima. koljenima ili stopalima.
Razlikuje se od masae u principu na kojem se temelji.
Dok se masaa uglavnom primjenjuje na miiima,
ligamemima i terivama te djeluje osobito na ravnoteu
tjelesne tekuine, krvi i limfe. shiatsu je koncentriranje na
toke pritiska ili tsuboe kako bi se djelovalo na ravnoteu

ivome energije ili ki

meridijanima. Kako se obje tehnike

primjenjuju na cijelom tijelu, shiatsu takoer mora

djelovati na miini. krvni i limfni sistem, kao to masaa
mora djelovati na toke pritiska i meridijane. Shiatsu se
obino prima odjeven - djelomice zbog srameljivosti jer
lijeenje zahtijeva neke prilino izloene poloaje udova.
Taje tehnika osobito djelotvorna kao preventiva jer pomae
iscrpljenim ljudima koji se oporavljaju od neke bolesti. U
refleksologiji se koriste posebne tehnike palcem i prstima.
djeluje se na mala podruja, na stopaine renekse. Ta
podruja refleksnih zona povezana su s razliitim
dijelovima tijela. Ako se djeluje na sve refleksne zone na
stor.alima, djeluje se zapravo na cijelo tijelo. Refleksologija
ponajvie pomae oputanju, ali poboljava optok krvi te
deblokira rad ivanih impulsa.

16

UVOD

17

Poceta
Panja i osjeajnost, malo vremena i ener

Za uspjeh bilo koje terapije dodira vrlo

gije, dobar par ruku - to je sve to j e

je vano vae stanje duha i stav prema

potrebno za masau. elite l i nauiti bilo

partneru. Na svaku masau valja gledati

koju od ovih tehnika dodira. valja uzeti

kao na novo iskustvo i

u obzir nekoliko zajednikih vanih ele

osjeaj istinske brige, panje i potovanja.

menata.

Prije tretmana razgovarajte s primaocem

svakome dati

Ponajprije. valj a se potruditi i urediti

masae o tome to ete raditi i saznajte

prostorij u tako da je unaprijed sve pri

ima li on nekih osobitih tekoa. Ohra

premljeno za tretman - topla i ugodna

brite partnera da vas prekine za vrijeme

soba, jastuci, pokrivai i runici, zatim

masae ako se osjea neugodno, ako je

neko ulje ili puder. koji vam mogu biti

va pritisak preslab ili prejak. No openito

pri

Prekinut ete cijeli postupak

izbjegavajte razgovor, jer razgovor one

ukoliko ete morati pOi traiti grijalicu

moguava koncentraciju i vraa komuni

ili donijeti jo ulja. Unitit ete cjelokupni

kaciju dodira prekomjerno koritenom

cilj vjebe ukoliko se partner ne opusti

jeziku svakodnevnice. Nikad se ne upu

zbog hladnoe ili neudobnosti. Razmislite

tajte u masau ako ste uznemireni, ljuti,

i o tome to vam j e potrebno za vlastitu

ili se loe osjeate - jer ne samo da e

udobnost. Da obavite dobru masau ili

vaa energija biti istroena. nego e vae

shiatsu, morate se slobodno kretati, pa je

raspoloenje utjecati na raspoloenje va

bitno da nosite iroku, udobnu odjeu.

ega partnera.

ruci.

Kad god

mijenjate

poloaj

za vrijeme

U masai ete zadrati pravi odnos s

masae, morate biti sigurni da ste opu

partnerom ako ete se moi koncentrirati

teni prije nego to nastavite tretman.

i pruiti mu punu pozornost. Mnogi od

Nikad se ne postavljajte u neudoban po

nas provode veliki dio ivota mislei na

loaj mislei da e neugode nestati. To

prolost ili budunost, a proputaju ono

se nee dogoditi, a svoju ete napetost

to se dogaa sada. Za sve je tehnike

prenijeti na partnera.

dodira bitno da zadrite pozornost na

Kao maseru, vaa udobnost je usko

sada i ovdje, jer e ljekovita energija

povezana s vaim poloajem i disanjem.

koj u prenosite rukama biti oslabljena ili

Bez obzira na to da li sjedite, kleite ili

skrenuta ako Ste rastresen i . Kad ste usre

stojite, vae tijelo mora biti uravnoteeno

dotoeni, vodi vas intuicija i bre ete

i oputeno. Da bi lj ekovita energija slo

osjetiti gdje su izvori napetosti i neravno

bodno tekla, lea drite uspravno, a ne

tee energije kod partnera. Moi ete nai

primjenjujete

pravi dodir za svaki dio tijela i razlikovati

pritisak, pomiite se iz trbuha i zdjelice

to je dobra bol., a to pretjeran pritisak.

koristei cijelo tijelo, a ne samo ruke ili

Ipak, ako vam za vrijeme masae misli

ramena. Ako budete mogli slobodno di

odlutaju, jednostavno ih njeno vratite i

sati i dopustiti tijelu da plee pri zahva

umirite u m usredotoivi se

tima, izbjei ete napetost ili umor i

disanje. Masiranje zatvorenih oiju moe

zavrit ete tretman s onoliko en ergije s

pomoi da ne zaboravite to radite i da

koliko ste ga zapoeli.

zadrite pozornost na ruke.

ih

sagibati

i grbiti ;

kad

na svoj e

19

POCETAK

Stvaranje oputene
okoline
Oputenost je bima za sve oblike masae: lO ete
mirnij i i udobniji proslOr osigurati. lO e djelotvornija
biti i vaa masaa. Bez obzira kakav vam je dom.
potrebno je samo malo panje i pripreme da jedan
njegov dio pretvorite u m i rn i kutak za masau. i n i
se da s u lOplina i m i r najvaniji preduvjeti za masau.
Odabrana soba mora biti odvojena i vrlo lOpla. osobilO
za uljnu masau u kojoj je primalac gol. Morate
pripremiti pokriva ili runik da pokrijete partnera
poslije masae. ili ak i za vrijeme masae ako m u
je hladno. Prije nego lo ponete. provjerite imate l i
pri ruci jastuie koji e u masai koristiti kao
podmetai. Odaberite pravo vrijeme za masau. kad
vi i partner moete imati mir. kad vas nitko nee
uznem i ravati i kad koncentracija nee biti prekinuta.
Neki lj udi za vrijeme masae vole laganu glazbu. a
nekima ona smeta. Osvjetljenje u sobi treba biti
prigueno. jer jako svjetlo onemog uava oima da se
posve opuste. Njeni plamen svijee najbolje je
osvjetljenje. Naposljetku. sa cvijeem i l i nekim
m i risom moete oplemeniti cjelokupni ugoaj.

Povrine za rad

Od tri spomenute tehnike

dodira, shiatsu se uvijek
izvodi na tlu. masaa na liu ill
na slolu za masau. a kod
refleksologije primalac sjedi
ilije zavaljen u stolici (vidi Str.
136). Za shialsu je potrebno
vie prosIOra nego za masau
- najmanje 2.5 x 2 m. Ako
vam je tlo prekriveno sagom.
dovoljno je da prostrete
preklopljeni pokriva ili vreu
za spavanje i prekrijete ih
prostirkom ili runikom. ako
je rije o uljnoj masai. No ako
je Ilo tvrdo, trebal e vam
posebni podloak. Najbolji je
uloak od spuve debljine 2
do 5 cm. ali ako ga nemate.
upotrijebite jo koji pokriva
ili vreu za spavanje. Nastojte
da podloi.ak bude mnogo vei
od partnerova lijela. jer ele
satuvati koljena dok sc
kreete oko proslirke.
Namjeravale li se ozbiljno
bavili masaom. ispla[i sc
ulazili novac u siol za masau.
Manje je zamorno radili na
slolu jer je lako dosei do svih
dijelova tijela bez sagibanja.
lake se krelali oko slola. uz
[O IO je smanjena mogunost
da se sl utajno gurne partnera
Stolovi za masau
U prodavaonicama s
E medicinskim priborom
moete kupiti sklopive
aluminijske stolove s
podlotenom gornjom
povrinom (gore lIJevo). III
naruiti kod srolara drvel1l
stol (lijevo). SlOl na
sklapanje mora imali esl
nogu da bude stabilan. a na
vrhu podlotak od spuve
prekriven proseIraem ;
visina stola treba biCI u
razini vaih bokova. Mate
se, naravno. koristili i SlO/
koji ve imale u kui. pod
w1etom da Je u visim
bokova i da Je pravl1mh
dimenZIJa 2 m x 80 cm
-

20

STVARANJE OPUTENE OKOLINE

21

POCETAK

Davanje I prImanj e

Masaa je dvosmjerni tok dodi ra . meusobna

razmjena energije. Ruke. koje daju i primaju. i koa
- to s u sredstva kom u n i kacije. Rukama upoznajete i
otkrivate jedinstvenost osobe koj u dodirujete: preko
koe primalac prima dar vaeg dodira. brini kontakt
j pokret. U stanovitom smislu term i n i )primalacc( i
davalac .. zapravo varaju jer je svaki oblik terapije
dodira u obostranom s udjelovanj u. Da bi ljekovita
snaga dodira protjecala. oba partnera moraj u znati
svoje uloge u razmjeni. oboje moraju davati i primati
- primalac tako da vjeruje i da se preda davaocu. a
davalac da eli otkriti i da osjea potrebe primaoca.
N a najViem stupnju masaa moe postati oblil<om
meditacije - kad su oba sudionika usredotoena na
obostrani dodir. Uz vjebu prikaza n u na slici dolje
shvatit ete razliku izmedu dodirivanja s
usredotoenom svijeu i onog mehanikog.

Kako usredotoiti svijest

(do!!e)
SjectnlIe na Ilo i isprulfe
noge. Trlja)le neprekidno
rukama jednu nogu.
uS11ljerivi prvo pa/1)u na
gon1)1 dio dlana (I). zeli im
Ila sredinu dlana (2). na
ruke (3) i. na krajU. IW
prste (-lj. Ve nakOIl
maslIe jedne noge OSje/1I
(;(>/e 71ll111lU I'(lzliJw II
odl1osu na drugu /logu

Kako usredotoiti panju

Izvoenje ove vjelJc pomae
varn da razumIjete SlO znaci
lslodobno davati l pnmall
Rijet JC o upuclvanJu panje
na razliite dijelove rulu elok
1rljate noge

Poinjete lJko da

najprije usrec\OIoilC svijest. a

zaum rukama njeno prelazite

preko Jednog bedra Sada

r
l

kratko pritisnite nogu gornjim

dijelom dlanova.

il

laUIn mz

nJu polako kliZile rukama

Vaa panja [reba bIII stlmo u

\'

gornjem dIjelu dlana. all su

\\

ake u dodiru s koom Nakon

nekoliko minUla ZaSlal1IIC.

zatim ponovile postupak.

usredotOujui pozornost
sredinu dlanova. pOlOm na
palce I. naposIJc[ku. na prste.
-

"

Svaki put POInJcte lJko dJ

priuc(C s odredenim dijelom

akc. a zawn usredOW(:ltc

pozornost na [O kako
diJclovl oSjeaju

--

3C [(

f.
)

,
,

DAVANJE I PRIMANJE

Davalac .

Vano je da se za vrijeme
masae moete slobodno
lre(aLi. za to je potrebno
nositi irolu. udobnu odjeu.
Prije poetka tretmana operite
ruke i proVjerile jesu li vam
odrezani nokti Skinite sal i
prstenove, Zamolite partnera
da skine odjeu i nakit. Ako
dajete uljnu masau. poeljno
je da primalac bude nag: no
uvijek valja pOSlovati elje
ljudi ako se bolje osjeaju
djelomino odjeveni Udobno
smjestite partnera. a ako Je
potrebno. ispod trbuha.
donjeg dijela leda i zglobova
podmcInite jastuie.
Provjerile Jeste li sc i vi
udobno smjestili prije nego
tO se ponctc koncentrirati
(vidi str 25) Za vflJeme
masac nastojte da vam je
Iljela oputeno. a panja
usmjerena na ono to radile.
Na kraju m3sae operite ruke.

Primalac

Kako bi masaa bila doista

korisna. morate imaLi aktivnu
ulogu u tom ljekovitom
procesu. To ete postii ako
paljivo pratite partnerov
dodir i ako ne odlura!e
mislima. tim sjednete ili
legnele. opustite sc na podlozi
za rad. Zatvorile oi i postanite
svjesni svog disanja i dijelova
vlastitog tijela to se pokreu
udisanjem i izdisanjem.
Pokuajte se oslobodili svih
briga i teloa IO vas mue
Kad osjetite maserove rulc.
usredotoite se na osjcte koje
stvara njegov dodir.
Dopusllle da maser pomie i
podie vae udove: bolje JC da
mu se predate nego da
pOkuavate pomagati. Maseru
dajte na znanje kad osobilO
uwate u odreenom pokrctu
lli kad jc pritisak dodira
prejak: inae se suzdrite od
prianja.

23

POCETAK

Koncentriranje
Koncentriranje je nain usmjeravanja, sku pljanja
energije u jednu toku kako bi se ona lake usmjerila
u odabranu aktivnost. To je stanje ravnotee, mira,
snage i trenutane prisutnosti. Jo odreenije,
koncentriranje znai usredotoenje na haru, sredite
energije u trbuhu, kao to j e prikazano na crteu
desno. Za bilo koji oblik masae, kao i za ratnike
vjetine, koncentrirati se na haru od najvee j e
vanosti jer omoguava da budete elastini i da vie
radite i n tuicijom nego umom. Kad je vaa energija
usmjerena, treba vam manje miine snage i moete
dati ak nekoliko uzastopnih masaa a da se ne
umorite i ne iscrpite. Biti koncentriran znai biti i u
pravilnom stavu - uspravne kraljenice i vrata, a
oputenih ramena; to znai biti prizemljen (vidi str.
168) odnosno svjestan vlastite povezanosti sa tlom,
nogama i stopalima.

Disanje

hari

U tao jogi jedna od poetnih

vjetbi je vizualizacija i
meditacija disanjem. Onaj
koji meditira koncentrira se
na stvaranje vjenog bieka u
svom sreditu

Hara

Hara

je japanski izraz za
trbuh. II kineskom poznat kao
tan (iell. a II arapskom kao
kalh. Odnosi se na izvor
ivotne snage i energije u
donjem dijelu trbuha.
nekoliko centimetara ispod
pupka Tan-Den (vidi str. 120).
Hara je drugo od sedam
sredita energije, koje
priznaju mnoge kulture.
Najpoznatije su kao chakre,
prema njihovu imenu na
sanskritu (vidi str. 1 89). Kako
tu toku smatraju
"zemljinim sreditem. tako
se energija iz zemlje skuplja II
zdjelici i prenosi kroz ruke i
dlanovima. Ona je nae
sredite gravitacije. moi.
ravnotee i stabilnosti.
sredite naih fizikih i
psihikih sposobnosti. Kad se
prakticira bilo koja vrsta
masae - ili neka od
borilakih vjetina, a radi se
"iz hare, vaa energija dolazi
iz vaeg sredita gravitacije i
sve se odvija bez napora ili
napetosti (vidi Str, 86).
24

,.ft

Hara u ratnikirn
vjetinama

'.

"

Covjek koji je koncel1frirall

u Hari. papUI majstora
kara(ea (deSilO). sl1aian je i
nepomian kao Slabio ije
je korijenje duboko u
zemlji. S lako jakim
sredirem en. rgija mote
r
slobodno projj eca(i rukama
i akama.

-,,
.
-

hare.

KONCENTRIRANJE

Meditacija

Prije bilo koje tehnike dodira

- masae, shiarsua ili
refleksologije - morale
provesti nekoliko minuta u
koncentriranju i povezivanju
energije izmeu hare i ruku.
Sjednite na tlo prekrienih
nogu, stavite jasTuk pod
stranjicu kako biste otklonili
napetost u nogama. Ako vam
je neudobno, sjednite na
stolicu s ravnim naslonom

rako da su vam oba stopala

ispruena na tl u. Sada
zarvorite oi j usmjerite
pozornost prema unU[ra.
Morate osjeati kako s u
stranji dio. noge i s(Qpala
vrsto naslonjeni na jasn.ik.
stolicu ili tlo. Iz re vrste
osnove pustite da kraljenica
lagano krene prema gore. bez
napetosti. Ne smije biti nimalo
napetosti u ramenima. vratu i
na licu. Sada se ponite

usmjeravati na disanje
doputajui da ono samo
nae svoj ritam. Kad udiele,
zamislile kako va dah ispunja
donji dio trbuha ili haru.
Poslije nekoliko udisaja i
izdisaja ponite vizualizirati:
zamislite da pri izdisaju va
dah iz hare prolazi trupom.
zatim kroz ramena u ruke i
preko aka van. Ako elite.
vizua1izirajte dah kao tok
energije ili bijelo svjetlo.
25

asaza
Masaa je obostrani dodir ruku s tije
lom . s glavom. s rukama i l i stopalima.
No masaa ne dopire samo pod kou.
ona prodire ak i d u blje od miia i
kostij u ; dobro izvedena masaa prodire
d u bokoi( u vae bie.
Vrstu masae koj u ovdje uimo esto
nazivaj u holistikom i li i ntui tivnom ma
saom kako bi je razlikovali od vedske
masae. Holistika masaa pos t u pa s
pojedincem kao s cjelinom. ne usredo
touje se samo na tjelesno stanje, pa
s u stoga pokreti openito polaganiji i
meditativniji. U holistikoj masai od
nos davaoca i primaoca i njihova meu
sobna kom u nikacija od najvee je va
nosti za ishod tretmana. Uloga pri
maoca j e da bude oputen ali budan,
da se koncentrira na dodir davaoca, a
davalac, pak, mora nastojati da ostane
koncentriran i da stalno pokazuje da
masira s istinskim trudom.
Osnovna masaa, koju obraujemo
u ovom poglavlj u, podijeljena je prema
zahvatima i dijelovima tijela kako biste
je lake nauili. Primaocu se mora
i n i ti da je masaa neprekidni n i z rit
mikih zahvata koji teku jedan za dru
gim. Poto ste poetnik. nemojte se
obeshrabriti koliinom onog to morate
nauiti - vjebajte post u pno i vrlo brzo
ete otkriti da se vae ruke oputaju i
da zahvati poinju prirodno dolaziti. S
vjebanjem poet ete izvod iti nove za
hvate i ra vijati vlastite tehnike. Sve
ovisi o tijelu koje e pod vaim rukama
poticati nove zahvate. Prikazani n i z za
hvata je abeceda iz koje ete sagraditi
vlastiti jezik dodira prema potrebama
vaega partnera.
Kad masirate, osl ukujte partnera
to m u godi, ali izbjegavajte pretjeranu

verba l n u kom u n i kaciju, jer razgovor

prekida koncentracij u. Sto e vai po
kreti biti polaganiji i ritminiji, va e
se partner osjeati oputenijim i Sigur
n ij i m . Dok uite, nastojte se i sami
podvri masai tako da iskusite razliite
brzine i jaine zahvata.
Dobra masaa djeluje n a svim razina
ma. U tjelesnom pogledu njezine s u
dobre strane to oputa i omekava
miie; pomae venoznom toku krvi;
podie raz i n u hemoglobina; pospjeuje
l i m fn i tok; rastee vezivno tkivo zglobo
va. Holistika masaa djeluje i na sredi
ta energije i l i chakre finog tijela (vidi
str. 189). Na mental noj razini masaa
vas ne oslobaa samo stresa i tjeskobe
nego pomae da postanete svjesniji
svoga tijela kao cjeline, onih dijelova s
kojima ste u dodiru i onih koje osjeate
odsjeeni ma . Kad postanete svjesni
vlastite energije, moete pokuati i n te
grirati svoje tijelo. a razvijanje pozitiv
nije slike o samome sebi djelovat e na
vau sreu i zdravlje.
Dobra masaa s tvara osjeaj ugode.
povjere nja i radosti. Oslobaa i velik dio
energije koja se dosad troila na nape
tost. a preobraavanje m kroninih na
vika akcije i reakcije uzrokuje d u boku
promj e n u na dranje i izraz lica (vidi
Razumijevanje tijela str. 164-179). Vrlo
je vaan i emocionalni aspekt masae.
Na d uhovnoj razini korist masae
vrlo j e teko opisati jer govorimo o
neem to je doista neobjanjivo - o
sutini, ivotnoj snazi. cjel i n i koja je
vie od zbroja njezinih dijelova. No nije
neuobiajeno da za vrijeme holistike
masae i primalac i davalac dou u
stanje uzvIsene SVIJestI, pflSUtnOStl tren utka. to je nalik iskustvu meditacije.
.

27

MASAZA

Uljenje
Rad na svakom novom dijelu tijela zapoinjete
nanoenjem ulja. To pomae rukama da glatko i
jednolino klize tijelom bez trenja i trzaja. a uz to ulje
hrani kou. Mnogi u poetku pretjeruj u u pogledu
koliine ulja - a zapravo je dovoljan samo tanak sloj
da navlai kou: ako parmer pliva u ulj u . neete
biti u stanju uspostaviti dobar kontakt. Vei n u
dijelova tijela dovoljno je jednom naulj i t i , a l i za vee
povrine. poput lea ili dlakavih podruja kao to je
prednji dio nogu. moda e trebati dodati jo ulja.
Kako koa vrlo brzo upija veinu vrsta ulja, svaki dio
tijela ulji se posebno. a ne cijelo tijelo odjednom, s
rime to ete ulje utrljati u kou dugim zahvatima.

Ulja i posude

Nema potrebe kupovati

gOlova ulja za masau jer s u
ona skupa. Dobro je
upotrbljavali biljna ulja. kao
IO su suncokretovo,
afranovo ili kokosovo.
Bademova ulje je vrlo dobro
ali skupo: maslinovo ulje je
malo pregusto. Moete
koristiti i mineralna ulja. na
primjer djetje ulje, iako se
takva ulja tee upijaju.
UpOlrebljavale li tisto ulje.
moda e bill ugodnije ako
m u dodate nekoliko kapljica
miomirisa ili limunova soka.
U aromaterapiji tista ulja. koja
sadre hormone biljaka,
utrljavaju se u kou jz osobluh
terapijskih razloga.
Sanda lovina, jasmin, cvijet
narane i mandarine djeluju
umirujue na ivtani sistem.
Kadulja je dobra za miine
tegobe. Ulje drite u boici
zatvorenoj epom od pluta ili
plastinim epom na navoj.
Ova drugaje boljajer je manja
vjerojatnost da se ulje prolije
za vrijeme masae. Ako
nemate takve boice. moe
posl Uiti alica ili zdjelica. ali
morate paziti da ih ne
prolijete. osobito kad radite na
tl u.
28

ULJENJE

Priprema

Na samom poelku masae vi

odreujete raspoloenje koje
e se zadrati tokom cijelog
postupka, pa se isplali da sve
bude dobro pripremljeno. Ako
je mogue. ranije zagrijIe ulje
- stavite boicu ili posudu s
uljem u toplu vodu ili blizu
grijalice. Drite ulje na
sigurnom mjestu. gdje je
najmanja opasnost da ele ga
prolili. Prije nego tO tijelo
namaete uljem. morate se
koncentrirali (vidi SIr. 25),
pOlom pustite ruke da kratko
miruju na pannerovu tijelu II
prvom njenom dodiru. Zatim
nalijte pola liice ulja na
dlan. pazei pritom da koja
kapljica sluajno ne padne na
vaeg partnera.

Uljenje (gore)
Drtei ruke dalje od
parrnerova Iijela. izlijte
malo ulja na dlan, nalrljajle

zajedno dlanove a porom ih

polako spustite na tijelo i
ponite ga Uljiti dugim
zahvatima (vidi Sir. 30).

uspostavljanje i
prekidanje dodira

Osjeajnost kojom
uspostavljate i prekidate dodir
s partnerom od najvee je
vanosti. Nakon tO StC naulji1i
ruke. polako ih sputajte
prema dijelu tijela koji ele
masirali. Kao to oSjeate
toplinu ili energiju koja
okruuje tijelo i prije nego to
Slvarno dotaknete kou. lako
e i partner osjetiti prisutnost
vaih ruku iznad tijela.
Svakako nastojte da ruke
budu oputene kad dOtaknu
tijelo; kad vam je potrebno
novo ulje ili kad se pomiete
do drugog dijela [ijela. prekid
mora biti njean i lagan. Neke
kole masae preporuuju da
jedna ruka uvijek ostane u
kontaktu. ali ako je prekid
blag. lO nije porrehno. Kad
masi rate na tlU. bolje je
prekinuti kontakt pri pomaku
na novi dio tijela jer je teko
promijeniti poloaj a da sc ne
ustane.
29

MASAZA

Osnovni zahvati
Masaa cijelog tijela sastoji se od relativno malog broja
razliitih zahvata to se ponavljaj u u raznim
kombinacijama. prema osobitim zahtjevima dijela koji
masirate. Radi jednostavnosti. podijelili smo te zahvate
u etiri glavne vrste - glaenje. srednje duboki zahvati.
duboki zahvati i udaranje. Razmiljajte o njima kao o
abecedi masae kojom ete izgraditi svoj vlastiti govor
dodira. Kad uite nove pokrete. ne optereujte se
previe tehnikim stva rima. M nogo je vanije da b udete
svjesni to osjeate svojim rukama i da ne prekidate niz
zahvata. Ako nemate nikoga na kome biste vjebali.
masirajte svoj u nogu sjedei na podu. Osim to ete u
tome uivati, to e vam pokazali to u vama izazivaj u
pokreti i to S oba stanovita - i davaoca i primaoca.
Iskuajte razliite brzine i jaine pritiska. a to je
najvanije. pokuajte razviti osjeaj za ritam tako da vam
ruke idu iz zahvata u zahvat bez prekidanja dodira.

Dugi zahvat

Glaenje

Poput valova koji zapljuskuju

stijene ti blagi ritmiki pokre li
klize koom. To nisu posebni.
nego obini zahvati koji se
primjenjuju na svim
dijelovima tijela na poetku i
na kraju masae te kao
prijelazni zahvati. Oni nikad
ne prodiru duboko u miinu
masu. Dugi zahvat je irok,
lean i blag pokret. [zvodi se
na svim dijelovima tijela kad
se nanosi ulje te zagrijava i
oputa odreeno podruje.
Kod irokog kruenja, ruke
zahvaaju velika podruja. Taj
zahvat slui i da se ulje
ravnomjernije razmae na
tijelu. Izvodite oba pokreta
opu.!ft nim rukama tako da
cijelom povrinom budete u
kontaktu s tijelom primaoca.
Treperenje je kratak njean
pokret koji poput kista
dodiruje povrinu koe.
Uglavnom se koristi za
postupno prekidanje dodira.
lako da pokreti pomalo
iezavaju poput jeke.
30

Ruke polotile nekoliko

sekundi na partnerovo
lijelo. Zatim. drtei ruke
zajedno, polako ih mitite
uzdut trupa ili udova
prema oblinama tije/a. Kad
dadete do posljednje tocke
koju motele dosegnUli,
razdvojile ruke i povucite ih
natrag sa strane. Krulile.
ponavUajui zahvat.

OSNOVNI ZAHVATI

iroko kruenje (fijevoj

Pomiti(e ruke niz tijelo u
prilino irokim krugovima
i LO rako da svaki novI krug
zahvati lige od
prechodnoga oblikujuI
neprekidnu spiralu.

Treperenje (do!je)
Lagano ,.etkaJle...
partnerovu Rolu vrcima
prstiju. kOrIsle, se
(

naizmjenino Jednom pa
drugom rukom. Ruke i ake
su vam oputene tako da
moete obuhvatiti iroko
podruje a da ne mijenjate
polola}

31

MASAZA

Srednje duboki
zahvati

Gnjeenje
Cijelom povrinom dlanova
naizmjence zahvalite i
stisnite dijelove miia im jedna ruka iSPUSli
jedan dio. druga uzima
novi dio. Izmeu lih
pokreta ne odmiile ruke
od tijela: dijelove miia
prevrile lagano iz jedne u
drugu ruku kao da mijesile
{ijeseo.

Nastavljajui masau. poslije

pokreta glaenja poinjete
djelovati dublje na veliku
miinu masu, koristei se
povlaenjem, tiskanjem i
gnjeenjem. U sva tri zahvata
ruke slijede jedna drugu u
neprekidnom naizmjeninom
rilmu tako da se miii
0pulaju. da se odstrane
nepotrebne {vari i da se
potpomae venazna i
limfatina cirkulacija. Gnjeiti
znai cijelom rukom u
irokim, krunim pokretima
zahvaliti mii, stisnuti ga i
pustiti. Provodi se na
mekanim miinim
dijelovima tijela kao tO s u
bedra i stranjica. Potezanje je
vrst pokret podizanja ruku
koji se izvodi na stranama
tijela i udova. Kod tiskanja
ruke idu jedna prema
iz suprotnih strana tako da se
mii prvo skuplja. a zatim
rastee.

Tiskanje (dolje)
Lijevu ruku poloiife na
najbliiu parc nerovu stranu.
gornji dio dlanaje sputen.
a na drugu stranu desnu
ruku sputenih prstiju. kao
na slikama dolj"e lijevo.
Sada lijevu ruku jako
gurnice naprijed. a desnu
natrag (A). Mijenjajle
pravac bez zastoja
pritiui s jedne na drugu
stranu (8). Pomiite se
polako uzdui tijela svakim
novim pokretom. u
neprekidnom slijedu.

Povlaenje (desno)
jednu ruku stavite parmeru
sa strane: vrci prstiju
dodiruju tlo ili slOl. a druga
ruka je blizu. Povlaile
naizmjence. svaki put
zahvalile vie nego
prethodnim zahvalOm.
Zahvati se moraju izvoditi
ritmiki dok
masirace
stranu.

(
32

OSNOVNI ZAHVATI

Duboki zahvati

Ti s u snani zahvati duboki i

usmjereni. a koriste palteve.
vrhove prstiju i gornji dio
dlana kako bi doprli do tkiva
koje je jate komrahirano
(napeto). Nakon w ste
smirenim i irim zahvatima
klizanja i srednje dubokim
zahvatima smirili i opustili
pannera. sada prodirete ispod
povrinskih miinih slojeva.
odnosno radile oko zglobova
pokretima u duboko tkivo.
Vano je postupno masirali
sve dublje. Openito ele
uotiti daje tijelo manje njeno
nego to mislile. iako su ljudi
vrlo razliiti u pogledu stupnja
tolerancije: iako je katkad
dobro ii do granice boli, ne
preporuuje se da preete t u
granicu. Kako biste izveli bilo
koji od prikazanih zahvala.
usmjerite pozornost na dio
ruke koji upotrebljavate: da
poveale pritisak. koristile i
teinu svoga tijela. lO
omoguuje rukama da ostanu
snane ali i oputene.

-1

Kruno pritiskanje
palcem (gore)
Partevim jagodicama
pritisnite partnerov mii
kratkim dubokim
zahvatima ili malim
krugovima, ovisno o tome
CO masirate. Tiskajte
naizmjence palcima i
svakim pokreLOm zahvatice
novi dio tako da pokrijece
lO vee podrutje.

,/

Pritisak gornjim
dijelom dlana
Gornjim dijelom dlanova
naizmjence njeno ali
vrsto tiskajte mii. Ruke
se ritmiki izmjenjuju.
Pritisak vrhovima
prstiju
Malim elipcinim
krugovima tiskajte oko
zglobova vrhovima prstiju.
Pazile da djelujete na
dublj"e tkivo a ne da
masirate samo povrinu
kole.
33

MASAZA

34

OSNOVNI ZAHVATI

Udaranje

Kod ovog oblika masae

udaranje pripada posebnoj
kategoriji - jer, za razliku od
drugih zahvala. ti pokreti vie
stimuliraju nego tQ opu'taju.
Kao IO i naziv kazuje, tu s u
obuhvaeni razliiti otri
ritmiki pokreti koji se
neprekidno izvode izmjenom
ruku. Sjeckanje, masi ranje
zatvorenom akom i cijelom
ispruenom akom su pokreti
koji se uju: upkanje je tie.
Najvea vanost uctaranjaje II
stimu liranju mekog tkiva kao
iO su bedra i stranjica,jer se
koa natee i poboljava se
cirkulacija. Prije nego IO
iskuate pokrete na partneru.
vjebajte na svojoj nozi.
Uvjerite se da su vam ruke
oputene a runi zglobovi
labavi prije nego tO ponete.
te ispi tajte razliite brzine i
pritiske. Udaranje nije uvijek
primjenjivo. Sauvajte ga za
sluajeve kad se trai
silovitosI.

Sjeckanje
Prije svega dobro stresite
ruke da ih opustite. Zatim
lupajte naizmjence prilino
brzo goredolje stranama
aka, dlanovi su okrenuti
jedan prema drugome.
prsti lagano skupljeni. Kad
postignete dobar ritam.
sjeckajte miie iZravno.

Masiranje zatvorenom
akom (desno)
Lagano stisnite ake.
ritmilki naizmjence
ponavljajte zahvate
mekanom stranom ake.
Ruke moraju biti oputene
tako da lupaju vrsto ali
lagano gore-dolje.

Masiranje ispruenom
akom (gore)
Ispruiite prste i zaoblite
dlan. Ponavljajte isti brzi
niz naizmjenilnih zahvaca
kao kod sjeckanja i
masiranja zatvorenom
akom. Vai zaobljeni
dlanovi zadriavaju zrak uz
koiu i pOlOm ga oslobaaju
uz glasan usisni zvuk.

tupkanj. (lijevo)
Izmjenjujui ruke upkajte
male dijelove miia
izmeu palca i vrhova
prstiju. Mii mora lako
kliznuti izmeu prsriju
nakon svakog zahvata
upkanja.
35

MASAZA

Osnovni niz zahvata

U masaZl
v .

Kad uite masau. b i t e vam lake shvatiti i zapa m t i ti

osnovni n i z zahvata ako znate kako se o n postavlja
na sekvence. Poinjete masiranjem stranjeg dijela
tijela, od glave prema stopalima, zatim osobu
okreni te i masirajte prednji dio tijela. opet odozgo
prema dolje. N i z je sastavljen od sedam raz l i i t i h
podruja - dva n a stranjem dijel u tijela, pet na
prednjem. kako je prikazano desno. No bez obzira na
kojem podruju masi rate. drite se istog niza zahvata.
Ponajprije dobro n a u lj i te dio tijela i onda masirajte
laga n i m , irokim pokretima, zatim d u bljim,
istananij i m , zavravaj ui opet laga n i m zahvatima.
Kad dajete cjelovitu masau, dje l ujete na m n oge
tjelesne sustave. ukljuujui l im fn u i venoz n u
cirkulaciju, ivani sustav i energetske kapacite te
(vidi str. 1 80- 1 89). Trad icionalna masaa ide prema
srcu. da pospjei venoznu cirkulacij u : no kako nas
ovdje zanima oputanje i uspostavljanje ravnotee
izmeu razliitih procesa, na niz zahvata prid rava
se toga pravila samo ako je doista potrebno. Kada
masirate ruke i noge, naprimjer, djel ujete jaim
pokretima prema srcu a laganij i ma od srca, kako biste
pospjeili protjecanje krvi prema srcu.
I

Upozorenje:
POSlOje neka slanja kadaje
masaa koncraindicirana.
To su koni osip;, kao to
su irevi i injekcije poput
svraba: rane; proirene
vene; groznica: upale
zglobova: tumori ili neka
nedijagnoslicirana
oteklina-; vasku/arne bolesti
kao to su (romboza i
j1ebilis.

Lea
Polinjete masau na
leima; prvo iroko
masirQre cijelo podruje,
polOm se redom
koncentrirale na manje
dijelove: ramena i gornji
dio leda; donji dio leda,
stranjiCU i stranice
trupa: na kraju. kraljenicu.

2 Stranji dio nogu

Slijedi stranji dio nogu.
Poinjete tako da obje noge
premaele uljem. a polom
ih naizmjence masirQle.
Prvo polazite prema gore.
, a zatim gnjetice prema
dolje; na kraju masirate
stopalO.

36

OSNOVNI NIZ ZAHVATA

Ramena, vrat i
vlasite
Na prednjoj strani tijela
potinjece s ramenima,
masirajui istodobno
njihovu prednju i
straInju seranu. Zatim,
okrenite glavu na jednu
seranu i masirajle zasebno
svako rame. laokruljce
to podruje
masiranjem
vlasita.

4 Lice
Poinjete s elom i idete
prema Obrazu, masirajui
od sredine prema
stranama. Oi. nos, mi!ii
eljusti i u!i zahrijevaju
osobitu patnju.

5 Ruke i ake
Svaku ruku vaUa zasebno
masirati. Kao kod noge.
prvo idete prema gore. a
zatim gnjeite prema
dolje, zavravajui
masiranjem rutnog
zgloba j ake.

6 Prednji dio trupa

Nakon rebara i strana
trupa idete prema dolje
kruiei oko trbuha,
poLOm dugim, irokim
zahvatima masirate od
(rbuha prema gore.

7 Prednja strana nogu

Kad ste nanijeli ulje na
obje noge, naizmjence ih
masirajte pokretima
prema gore; na rom putu
kruno izmasirajre
koljeno. porom gnjetire
miie noge odozgo prema
dolje i zavrite na sropalu.

Povezivanje
Na kraju povezujete sve
dijelove lijela to se radi
dugim ,.veznim pokretima
ili caka da kratko pofoile
ruke na dva odvojena dijela
tijefa.
-

37

MASAZA

Lea
Lea s u glavna potporna struktura tijela i podruje
velike pokretljivosti i snage. Kako s u zatienija od
njenijeg prednjeg dijela tijela. najbolje s u mjesto za
poetak masae. Dok stignete do m n ogo osjetljivijeg
prednjeg dijela tijela. partner e se openito ve bolje
i oputenije osjeati. Lea s u povrinom najvei
pojedinani dio koj i ete masirati. paje stoga za njih
esto potrebno mnogo vie vremena i pozornosti nego
za druge dije love tijela. Budui da dopirete do ivaca
u leima. koj i dopiru u sve d ijelove tijela. veina ljudi
osjea veliko olakanje nakon temeljite masae
stranjeg dijela tijela. Va poloaj mora b i li vrlo
udoban kako biste mogli lako masi rati lea. Da se ne
biste umarali, morate se koristiti cijelim tijelom. a ne
samo rukama. Kako vaa masaa poinje na leima.
ona su dio tijela na kojem navikavate primaoca na
va dodir i preko kojeg upoznajete cijelo njegovo tijelo.

Uljenje

Pri masai lea partner mora

leali na trbuhu. rukama uz
tijelo. Ako je potrebno.
podmetnite jastuie pod
glenjeve i gornji dio grUdi.
Sada se postavite iza
partnerove glave i provedite
nekoliko minuta
koncentrirajui se prije nego
to ponete razmazivati ulje
dugim zahvatima glaenja.
Tim pokretima ne samo da
nanosite ulje j zagrijavate lea
nego se i upoznajere s
partnerovim tijelom. Dok se
polako pomiete. zatvorite oi
da osjetite pod rukama
njenost koe. oblike kostijU i
miia. tvrdou i napelOS[
rijela. Neka vae masiranje
bude avantura i istraivanje.

Dugi zahvat
Lagano polalite ruke na
gornji dio lea; zatim se
ponite sputaci sredinom
uz k.raljetnicu. Na kraju
kraljetnice razdvojice ruke i
krenite prema stranama
dol1jeg dijela lea. Tada
povucice polako uza strane
prema gore i preko ramena.
Ponavljajte dok lea ne
budu potpuno nauljena.
-

38

LEA

39

MASAZA

Masaa ramena
od glave

Nakon StO ste uljem premazali

leda, poinjete pojedinatno
raditi na ramenima. Pocnite s
ramenom koje nije okrenutO
licu. Prvo kruile oko lopatice
i uz rebrene lukove. Tada
pocnite radili jae. gnjeei
sve mesnate dijelove ramend.
postepeno se sluile jaim
pritiskom koristeci okretanje
palca oko baze vrata i
lrapezoidnog miia (vidi str.
1 83), Zadrite se na svakom
malom voriu napctosti na
koj i naidclc. kombinirajuci laj
zahvat s umi rujuim sIrokim
pokretima. ZavrsIle dubokim
pokretima palcima
naizmjence uz kralJcnicu

,/

'I

- .-.:;:.
,---

Gnjeenje ramena

Rukama naizmjence
ntlmtkl skllplja)le i
sflskajl pOjedine segmell((,
miia. e/lJetife olw
lopatice i Ul Hl stranH
rebara. kao I 'Ul samom
ramenu; ruka mora S/I/('(/III
ob/me,
.

. -

"
;

2 Okretanje palca na bazi

vrata

PonIle dl/blje radl/l

palcima na miInom
trokutu Ila vrhu ramena I
ball vrala Mas/rajle
ma/un tvrS(lm zahva(lma
sve dublje ela potpUI10
l1eslane napetosti
KOlltrO/lrajle ela Je JaclI1Q
vaeg pritiska PrlllVllflj/\'a
za parmera

Rad paievima uz

kraljenicu

Poev1 /1(1 OSI101'ICI vrala

prItISCHe IWllmj(.'/lCe
pa/cima til l{raljelllctl
kral/mil (\vr1I11l 7al1l'(JlIma
KrelIe se prema dolje sve
tlo sredine leda. po(()m
orkliille rukama /la/rag do
I)ale vr(l ta l S\'(' to ponovite

40

LE/\

Masaa ramena
sa strane

Promijenile poloaj da moete

masi rari isto rame sa strane.
Paljivo podignite podlakticu
na donji dio lea. kako je
prikazano na slici lijevo. Lijeva
ruka je ispod lijevog ramena.
Kad ste izdvojili lopaticu tako
da ste je podignuli,
slobodnom rukom ponite
radili oko nje i preko nje. Kad
zavrite sa stiskanjem uzdu
hrp[a lopatice i gnjeenjem
.
vrata, spustite njezno
pannerovu ruku s lea i
ponovno se smjestile uz
njegovu glavu. Zamolite ga da
okrene glavu na drugu stranu
kako biste zapoeli masau na
drugom ramenu.

< .

5 Pritisak na ravni dio

lopatice (ispod)

Xoristite se prstima da
opiele male duboke
krugove na ravnom dijelu
lopatice. Temeljiro obradile
nekoliko puta cijelo
podruje.

4 Rad ispod ruba lopatice

(gore)
jednu ruku drile ispod
ramena. II prstima druge
ruke masirajce oko lopatice.
Ponife s vrha ramena.
spurajce se po/ako dolje i
01<.0 lopatice i pritiile
ispod njezina ruba.
Ponovile nekoliko puta.

(;

6 Stiskanje hrpta
lopatice (dolje lijevo)

Hrbat lopalice protee se

vodoravno kroz njezinu
gan!itl polovicu, Iwko je
prikazano dolje (A). Kad ga

j.

,\

loeirare, radite uz njega

nekoliko pura od vraca
prema van stiui vrsto
izmeu prstiju i palca.

'"

,.

(dolJe)
Zahvalile prstima l palcem
miie na bazi vrata i
gnjeire ih. POlOm snaino

Gnjeenje vrata

gnjeite sam vral. uz

(emeIJiw masirallje Cijelog

podruja.

Ponovite sve od /-7 na

drugoj Slrani.
../

'

'-,
'o.
...

.
,.

L
'
-

."

..../

"

---

.-

'

-,-

--41

MASAZA

Donji dio lea

1 straznJ1ca
.

"'

..

Da biste radili na donjem

dijelu lea i na stranjici.
morate se postaviti sa Strane
partnera u visini bokova. Prvo
temeljilo gnjeite donji dio
Jea; pOtom masirajte jednu
stranu stranjice prije
povlaenja stranice trupa: na
donjem dijelu lea se obino
pojavljuju napetost i osjeaj
neugode. Kako je taj dio
povezan s haram (sir. 1 89),
bol II lenom podruju esto
ukazuje na potekoe
povezane sa
samopouzdanjem.
sigurnou i spolnou.
Nakon povlaenja bonih
sIrana. dobar nain da se
zavri cijeli niz su pokreti
gladenja niz tijelo od ramena
do stopala. Zatim se
pomaknite na pannerovu
drugu stranu i ponovite niz
zahvata na drugoj strani
stranjice i bono.

9 Glaenje stranjice
(desno)
Posravire ruke na udaljeni
dio slrainjice i duboko
gnjeite prebacujui
dijelove miia izjedne ruke
u drugu. Masirajte cijeli dio
slranjice skupljajui i
stiskajui miie.

8 Kruenje oko kria

i krsne kosti
Izmjenjujui ruke gnjeite
plotimice oko krila i krsne
kosti. Kreite se prilino
iroko cijelim podrujem.

1 1 Povlaenje bone
strane (dolje)

1 0 tupkanje stranjice
(dolje lijevo)
Naizmjence rukama
hvatajte male djelie
miia izmeu palca i
prstiju_ Pokuajre zadrati
prilino brz ali ujednaen
rilam. s time IO su ruke
opulene i zglobovi labavi.

_
_
.
-

42

Poevi od stranjice.
rukama naizmjence
povlaice prema gore
miie suprotne strane
lijela. Pazire dajedna ruka
uvijek bude u dodiru s
rijelmn.
Ponovire od 9- / / na
drugoj strani.

LEA

Kra1jenica

Prema jogi. o Slanju

kraljenice ovisi nae
raspoloenje u tjelesnom .
osjeajnom i d uhovnom
smislu. Zivci kraljenice
povezuju mozak sa svim
drugim dijelovima tijela. a
kako se nalaze blizu povrine
lea, masaa moe biti vrlo
djelOlvorna za oputanje
"ivaca". Masaa kraljenice
dijeli se u tri glavna pokreta:
iroki pokret nazvan "konj za
ljuljanje" koji ima dva dijela,
jedan umirujui i drugi
stimulalivni; duboki pokrel
IrIjanja koji smanjuje napelost
oko kraljenice: i. napokon,
pokret povezivanja s
podlakticama koji daje osjeaj
jedinstvenosti cijelih lea.
Openito valja iZbjegavali
izravni prilisak na kraljenicu
pa se radi s obje strane
kraljenice tako da ruke
razrade svaki leni vor na
koji naiu .

1 2 Konj za Ijuljanje!(
Palalile jednu ruku na
drugu i klizice vrsto od
poelka kraljenice do
vrala, Vrhovima kaiiprsla
i srednjeg prsla pritisnile
uzdu! kraljenice. jedna
ruka slijedi drugu. rako da
posrupno predele cijelu
kraUenicu j Crticu.

1 4 Glaenje
podlakticama

13

Trljanje uzdu
kraljenice
Kratko duboko kruite
palcima uzdui
kraljenice. Pritisnite
kratko u upljine na
poetkU lubanje prije nego
to lagano krenete dolje.

Palalile unutranju stranu

podlaktica na sredgnji dio
partnerovih lea. Polako ih
razdvajajce. jednu prema vraru a
drugu prema donjem dijelu kraljenice.
Ponovite, masirajui dijagonalno lea
rako da jedna ruka ide preko jednog
ramena. a druga preko dalje SIrane
scranjice.
Ponovite dijagonalni prelaz u
suprotnom pravcu.

43

MASAZA

Stranja strana nogu

Kako biste zavrili masau na stranjem dijelu tijela.
jo ete raditi na nogama i . na kraj u . na stopa lima.
Kad dovedete energij u do nogu i stopala. va e se
partner osjeati pouzdanije i stabilnije. Mekani
miini stranji dio nogu idealan je za gnjeenje i
tiskanje. Ako je to podruje osobito osjetljivo i bolno.
vjerojatno partner ima potekoa s donjim dijelom
lea. jer se ishijatini ivac protee od poetka
kraljenice do stranje strane noge do pete.
Masiranjem stranjeg dijela noge ne samo da ete
partnera oslobod i t i osjetljivoSti nego ete djelovati i
na bol i l i ukoenost u donjem dijelu lea.

Dugo glaenje na obje

noge (dolje)
Nauljire ruke i pustite ih da
miruju trenutak na
stranjoj serani glenjeva
Sada klizice rukama gore
preko sredine bedara do
stranjice i oko kukova, te
se spustite notnim i
slOpa/nim stranama do
notnih prstiju. Ponovile
postupak.

Upozorenje: Ako va partner

ima proirene vene. izbjegavajte
sve osim blagih zahvata na
nogama. Duboka masaa moe
pogorali stanje. Ne masirajle
niZ noge.

Uljenje

Stanite izmeu partnerovih stopala

I namaitc uljem odmah obje noge.
svakom rukom jednu. Ako radile
kleei, moda ele se morali podii
na koljenima da dosegnete do bedara
- osobito kad je partner visok. Zatim
odaberite koj u ele stranu najprije
masirali i smjestile se uz slOpalo. Da
biste temeljilo naUljili i zagrijati
nogu prije masae. moete potcli
dugim pokretima prstima
okrenutima pravo prema gore ili
cijelim dlanovima ispruenih
prstiju. kako se vidi desno.
Masaa noge
Polotice ruke na strabyi
dio glenja (A). lijeva Je
ruka poloena imad desne
kad radire na lijevoj nozi, i
obratno. Gladite objema
rukama prema gore do
p% vlce slrat,yeg dije/a
noge, Kad ste blizu vrha,
pustile ruku kOJa vodi da
ide preko iste Slrane
straIljice i oko kuka dok se
druga kree s unutranje
strane bedra (B) latim
olk//ite s obje ruke Ila
44

';
strane nogu i preko stopala
van (C). Nemojte ii
preblizu spolnim organima
kad masirate ullw ranju
stranu bedara Potujte
parrnerovu intimnost.

STRAtNJA STRANA NOGU

4S

MASA2A

Podizanje noge,
poluskakavac

Uz razliite osnovne zahvate u

masiranje moete ukljuili
razne .. pasivne" vjebe . One
mobiliziraju zglobove i
rasteu miie kad se
pannerovo tijelo postavi u
odreene poloaje. Podizanje
noge "poluskakavac" - pokret
je tako nazvan jer imitira

poloaj poluskakavca u jogi koristi kod masae noge jer

vjeba kuk i rastee miie na
prednjoj strani bedara. Kad
podiete pannerovu nogu,
cijelo vae (ijelo treba preuzeti
teinu. a ne samo ramena i
ruke. 5vijajte nogu samo do
loke otpora. ne smije biti
nikakve nelagode ni u vas ni
u partnera.

1 Podizanje noge
SlOnice s vanjske strane
donjeg dijela parrnerove
noge. jednom rukom
uhvatite s donje strane
glenja. a drugom iznad
koljena. Ispruenu 'lOgU
po/ako podiice a da
parmer ne osjeci cekoe.
a zatimje paljivo spustite.
Ponovice postupak.

Drenaa noge

Ti pokreti pospjeuju
cirkulaciju krvi do srca.
Postavite se uz pannerova
stopalo ili sa strane uz nogu i
ponite raditi od glenja prvo
palevima a pOlOm gornjim
dijelom dlanova. Kad doete
do stranje Strane koljena.
pokreti moraju bili iri i
laganiji - pritisnete li prejako
Iver koljena. neugodno ete ga
pritiskati na povrinu stola.
Dreniranje gornjim dijelom
dlanova najdjelotvornije je na
stranjoj strani bedra i
stranjici. gdje je velika masa
miia, ali se moe raditi i na
listovima.
46

2 Drenaa palcima
(dolje)
Masirajce ispod lisw wko
da prema gomjem dijelu
lista i prema bedru
naizmjenino pa/cima
pritiece kratkim. vrstim
pokretima. Ostalim prstima
obujmice potkoljenicu kako
bi palci imali oslonac.
-

3 Drenaa gornjim

dijelom svijenih prstiju

(gore)
Priliskom vanjskog dijela
svijenih prstiju masirajle
polako prema gore.
izmjenjujui ruke u irokim
dubokim pokretima.
Pokreti treba da budu
kontinuirani i ricmiki.
a ruke opucene.

STRA2NJA STRANA NOGU

Ma.iranje niz nogu

Kad ste dren irali nogu sve do

kuka, potnite masirari prema
stopalu zahvatom gnjeenja
na bedru i listu. Nakon
temeljitog masiranja cijele
noge. moere povlaiti
unutranju srranu noge
preklapajui m zahvatima
(vidi str. 32) ili tiskati rukama
uzdu noge. Stranji dio noge
osobi[Q je pogodan za tiskanje
jer nema kostiju koje bi vam
smetale.

4 Gnjeenje noge
Izmjeninim ritmikim
pokretima. objema rukama.
zahvatajce i stiskajce miie
uzdu! cijelog bedra i lista.
Zadrite bliski dodir s
nogom - izmeu lih
pokreta nije potrebno dizali
ruke u zrak.

5 Tiskanje noge
Poevi u donjem dijelu
lista postupno tiskajte
rukama prema gore i porom
dolje niz nogu. Pritisak
treba da bude ujednaen.

47

MASAZA

Gleanj

Podizanje donjeg dijela

noge

Kao i u drugim zglobovima. i

u glenjevima se testa stvara
napetost koja blokira slobodni
[Ok energije izmeu stopala i
nogu. Lj udi ukoenih
glenjeva katkad pale od
hladnih slOpaia i smanjene
stabilnosti (vidi str. 168).
njihova je veza sa tlom.
odnosno stvarnou vrlo
neSigurna. Masaa e ne samo
pomoi da povrati elastinost
zgloba i pospjei protok
energetskih tvari. nego e se
bre osloboditi otpadnih
supstanci. Trj prikazana
pokreta slue ispitivanju i
potom poveanju mobilnosti i
gipkosti zgloba. Okretanjem
zgloba potiete elastinost
zgloba: svijanjem stopala
ispitujete otpor miia i tetiva.
Kad su tetive natkoljeninih
miia napete, neete mnogo
moi pruiti stopalo prema
naprijed: kad su miii
pruai na prednjoj sIrani
donjeg dijela noge napeli.
guranje sIOpaIa pre ma natrag
bil e bojno.

Postavite se Ul parmerovu
nogu. stavite jednu ruku
ispod gleinja. a drugu sa
stranje strane kaljena.
Polako podiite donji dio
l10ge do uspravnog
polotaja. Pripazite da li
vam parmer "'pomate tl
dizanju /loge ili vam se
prepustio.
..

/'
r

Istezanje stopala goredolje

Zahvalite gleanj jednom

rukom i isteite ga prema
prstima. a drugom zahvalite
jastui stopala; svijajte stopalo
i prste dorzalno sve do toke
o/pora (A). Zatim isteiite prednju
stranu stopala prema dolje
(plamamo) jednom rukom.
drugom pridriavajte stopalo u
podruju peee isteiui tako gornji
dio stopala i prednji dio noge.

(8)

--

A
7 Rotiranje glenja (gore)
6

Masiranje oko glenja

jednom rukom vrseo
drite seopalo. a drugom
masirajce prstima ili
palcem oko kosti glenja.
Radite oko zgloba malim
krunim pokretima prvo s
jedne strane noge. a poeom
s druge.
48

jednom rukom drtite nogu

iznad glenja. drugom
zahvatite stopalo i polako
ga pomiite u irokom
krugu. prvo ujednu stranu.
a poeom u drugu. Okreite
stopalo koliko mu doputa
njegova elastil1ost.

STRA2NJA STRANA NOGU

Stopalo

Lj udsko stopalo se razvilo u

vrlo sloenu s(ruklUru koja se
sastoji od 26 malih kostiju.
Osim StO nosi cjelokupnu
teinu tijela. stopala odlino
apsorbiraju ok. Osim loga. u
tabanu zavravaju tisue
ivaca s refleksnom vezom sa
cijelim tijelom (vidi sir.
1 34- 1 35). Zato se masiranjem
stopala djeluje na cijelo tijelo.
a ne samo na njih. Zbog loga
se mnogi maseri
koncentriraju na masau
stopala kad nemaju dovoljno
vremena za potpunu masau
cijelog tijela. Kad zavrite
jedno stopalo. nastavite
masirali na stranjem dijelu
druge noge i na slopalu od
poteika niza. S masaom
stopala zavrava masaa
stranjeg dijela tijela. Kad ste
zavrili masau na objema
nogama. pustile partnera da
se odmori nekoliko minUla.
Potom ga zamolile da se
lagano okrene I pripremi za
masaiu prednjeg dijela tijela.

9 Pritiskivanje meu
tetivama
jenom rukom drile laban.
noni prsti idu prema gore.
Palcem ili prslima druge
ruke lagano pritiice niz
svaki kanal izmeu tetiva
to povezuju osnovicu
glenja s prstima.

10 Palci na tabanu
(desno)
Podupirui stopalo
jednom rukom. masirajce
cijeli lQban malim
snainim krunim
pokretima palcem druge
ruke. Najboljeje poeti na
peli i zavriti najaslUiu
sropala. odmah ispod
prstiju.

1 2 Stiskanje prstiju (dolje)

Palcem i prstima svaki
prst uhvatile i isteice.
.
malo okreire na obje
strane. dok vai prsri
polako klize od osnovice
do vrhova prsliju. Kad
zavrite i zadnji prsc.
stresite ruku da se
oslobodile .. negaIivne
energlje...

--

-....;

1 1 Istezanje prstiju (gore)

Kod sislemarskog
masiranja prSIiju prvo ih
razdvojile i potom iSleile
svaki prst naprijed-nazad.
Ispitajte koliko moete
istezati prste - to obino
ide vie nego to mislite.

Ponovite cijeli postupak na

drugoj nozi.

MASAZA

Ramena, vrat i vlasite

Kad se partner okrene. poinjete masau na prednjoj
strani tijela i ramenima. kao glavnim skupljaima
napetosti u tijel u . Zdrav ovjek fiziki izraava
osjeaje kroz ruke i ake. a glasovno kroz grlo. No
mnogima nije doputeno da slobodno izraavaju
osjeaje kao to to ine djeca. pa svladaj u lj utnju ili
tugu poveanom tenzijom miia ramena i vrata. Zato
ti dijelovi zahtijevaju panju s prednje i stranje strane
tijela. Glavna prednost masae ramena sprijeda je da
sama teina primaoca vri pritisak na vae ruke pod
leima, to je dodatna snaga pokretima masae. N i z
zahvata moda e se u poetkU i n i ti pomalo
zamre n i m j e r se mnogo toga dogaa, a da se zapravo
ne vidi. izmeu lea vaeg partnera i radne povrine.
No kad to svladate. init e vam se da je taj dio
najdragocjeniji u cijeloj masai i da je primaocu
osobito ugodan.

Uljenje

Kad se va partner okrene.

ustanovile treba li mu jasluk,
polOm sjednite iza njegove
glave i ponite kontinuiranim
dugim pokretima nanosili ulje
na cijeli gornji dio grudi. le na
ramena i podruje vrata, kako
se vidi na donjim slikama. Ako
ste se drali redoslijeda
potpune masae, tada je
gornji dio pannerovih lea
otprije nauljen. Katkad ete
moda htjeti izdvojeno
obraivati ovaj dio. no u tom
Sluaju morale nauljiti cijeli
stranji gornji dio prije nego
to panner legne.

Dugi zahvat gladenja

B Kad doete do ramena,

skrenite oko zglobova.
porom klizile niz vrhove
ramena dok ne doece do
stranjeg dijela vraca.

A Po/alile ruke na gornji dio

grudnog koa odmah ispod
kljune kOSCi; prsti su
okrenuti jedni prema
drugima. Polako ih
razdvajajte, gornjim
dijelom dlanova vucite
prema ramenima.

50

Nastavile uz vrat do baze

lubanje. pocom jo gore do
tjemena i van. Ponovile
postupak.

RAMENA. VRAT I VLASISTE

51

MASAZA

Istezanje vrata

Pokreti istezanja prirodno

proizlaze iz svih dugih
pokreta. Umjesto da ruke
odmaknetc od glave,
jednostavno se zaustavite na
bazi lubanje i drei vrsto
glavu. njeno je vucite prema
sebi. Moete takoer rastezati
vrat prema naprijed. nazad i
na stranu. Mnogi e se ljudi
osjeati dovoljno opulenima
da prepuste glavu vaim
rukama - glava e se tinili
tekom kad je podignete. Oni
drugi koji su napeli nesvjesno
e sami pomicati glavu. pa
ako se to dogodi, zamolite ih
da miruj u dok ete pokuali
olabavili vrat istezanjem. No
ne budile nestrpljivi ako i m ne
uspije da se opuste:
jednostavno preite na
slijedei zahva L

Istezanje vrata
Obje su ruke vrsco pod
glavom. prsti su na bazi
lubanje. Maio podignite
glavu iznad radne povrine
i vuciteje prema sebi. (ako
da isrelele slrainji dio
vrala. Lagano spustite
glavu.
,

2 Istezanje vrata
gore,..dolje
Rukama koje su jo uvijek
pod glavom podignite
glavu a bradu primaknite
grudima. Opel polako
vratile glavu dolje. pOlOm
jednu ruku pomaknite na
zatiljak i podignite vrat
'pustivi glavu da visi straga .
kako je prikazano na slici.
Zarim opet izravl1ajle vrat.
-.

3 Istezanje vrata s jedne

na drugu stranu
Drlei sigurno slrainji dio
glave ujedno) ruci. nosile'"
je polako prema jednom
ramenu dok priliete na
drugo rame drugom rukom.
Glavu vratite u sredinu .
zamijenite ruke i ponovite
na drugoj strani.

52

RAMENA. VRAT I VLASISTE

Rame, prednji i
stranji niz zahvata

Sada ste malo olabavili cijeli

vrat. pa se usredolOujete na
svaku stranu posebno.
Poloite glavu na stranu na
jednu ruku. a drugom
masirajte cijeli gornji dio lea
i vrat na suprotnoj strani. te
izvodite. kako se vidi na slici
dolje. niz zahvata koji se
sastoji od tri dijela. Kako se
veliki dio niza ne vidi jer se
dogaa pod leima, na cneu
smo oznaili put kojim
moraju ii vae ruke. Niz se
sastoji od polaganja ruku pod
lea. povlaenja prema vralU
trima razliitim podrujima
lea u obliku lepeze. Vidjet
ele da nije uvijek sasvim lako
staviti ruke ispod lea - ne
gurajte prejako. nego se
zadovoljite da ih ugurate bez
napora. Kad izvlaite ruke
prema sebi. koa se moe
nabrati na vratu. Lagano

nastavite prema gore i va e

pritisak postupno izravnati
nabore. Vano je da izvodite
taj niz zahvata polako i s
panjom.
Okretanje glave
Drtite glavu s obje strane.
palci su iznad. a prsti iza
uiju. Malo podignite glavu
i njeno je okrenire da
poliva na jednoj ruci.
Pazite da ne upate kosu i
da je parrneru udobno.
POinjete radom na onoj
strani ramena prema kojoj
nije okrenuto partnerovo
lice.

, \.

'

T
'- ./

I
I

4 Prednji i stranji niz

zahvata
A Ponite niz kao za dugi
zahvat glaenja (s tr 50).
.

ali umjesto da idete prema

vratu. pririite niz
kraljenicu. Zatim vucite
svijene prSle lagano uz
kraljenicu prema vralU
i bazi lubanje. Sada
prstima opisujte male
lukove cijelom stranom
baze lubanje. radei tik
ispod ruba kost i.
Ponovite postupak.

B Ponite kao to pokazuje

slika. ali kad vaa ruka
doe do ramena zgloba.
skrenite prslima ispod
ramena ce niz parll1erovtl
scranu. Kad doete do
slruka. povlaiCe lagano
svijen im prstima
dijagonalno preko lea i
lopatice dok opec ne doete
do vrata i baze lubanje.
Nakon kruenja, kao to ste
inili na bazi lubanje,
ponovite zahvat.

Ponite kao na slici. ali kad

vaa ruka opie krug oko
ramena zgloba. povlaile
uzdu vrha ramena prema
stranjem dijelu vrata;
pa/acje na prednjem dijelu
ramena a prsti na
stranjem - unUlranja
strana kaiprsw i palca
moraju tvoriti nategnut luk.
Nakon kruenja. kao i prije
na bazi lubanje. ponovile
zahvat. spustile parrnerovu
glavu na svoju ruku da
masirace vlasite (str. 54).

53

MASAZA

Vlasite

Zaudo. i vlasite moe biti

napeto i prouzroiti glavobolje
i potekoe s kosom. poput
peruti i gubitka kose. Masaa
pomae poputanju napetosti
i pospjeuje cirkulaciju krvi: u
[om procesu ona poboljava i
zdravlje kose. Kad zavrite tfi
desno prikazana zahvata.
poloite slobodnu ruku na
partnerovo uho i vrlo njeno
okrenite glavu na drugu
stranu.

Rairite rulw na glavi i

okreite je pomiui
vlasile o kose. kako je
prikazano lijevo.

7 ))tupanje(( kose
(dolje lijevo)
Pramenove kose povlaite
iz korijena i polako
iz prstiju.
4 do 7 pUla na
drugoj strani.

8 Istezanje kraljenice

(dolje)
Zamolite parcnera da
podigne malo lea kako
biste iO dubUe podvukU
ruke. Dlanovi su uz
kra!jenicu. kako je
prikazano lijevo (A). Zatim
zamolite parcnera da se
opusti na vaim rukama.
Kad osjetile da su ruke
oputene. ponice povlaiti
ake prema gore uzdu
kra!jenice s prstima malo
zaobUenim. kako je
prikazano na slici doUe
lijevo (8). Vrlo polako
kre;te se uzdu! cijele
kra!jenice do vrata i
strainjeg dijela glave (C)
i zavrite ,.upanjem kose.

6 Pranje<c kose (gore)

Snano {rIjajte cijelo

vlasite vrhovima prsciju,
kao da perete kosu.

Istezanje
kraljenice

To je jedini zahvat u prednjem

dijelu ramena i vrata koj i
zahtijeva partnerovu
suradnj u ; on mora podignuti
glavu da biste mogli ispod nje
podvui ruke. Ti pokreti tako
isteu cijelu kraljenicu da se
primalac vrlo dobro osjea.
Moda ete trebati vjebati
vie vremena kako biste doista
glatko izveli le kretnje. No
nee biti nekih potekoa; ako
je pannervrlo teak ili mnogo
vei od vas. to istezanje
ispustite iz niza zahvata.
Pazite da uvijek vuere jz hare
i zdjelice((. ne samo iz
ramena.
54

Rotiranje glave

.
\

RAMENA. VRAT [ VLAS[$TE

55

MA5A2A

Lice
Lice je onaj dio tijela koj i kod drugih ljudi obino
ponajprije uoava mo. Ono je otkriveno. izloeno i
oi t uje. katkad bolje katkad slabije, ovjekovu
prolost. Izraz lica ovisi o mnotvu malih miia koji
m u daju pokretljivost. Napor i napetost reflekti raj u se
u ukoenosti oko ela, vilice i oij u, radost i smirenost
u otvorenom oputenom izrazu. Neki ljudi uvijek
nose )) rnaskuI( na l i c u : neki se stalno smiju, neki
imaju podrugljivi izraz, neki izraz u enja s
podignutim obrvama. Dobra masa a lica pomoi e
im da se oslobode svoje maske i dovest e ih u
stanje d u boke oputenosti i ugodnog osjeaja u
cijelom tij e l u te e im biti dovoljno da budu ono to
jesu, bez elje da budu neto drugo.

Poloaj pri masai tica

Oscajece sjediti ili stajati iza
parcnerove glave wkom
cijelog niza zahvaca.
Zadrite ujednaen pritisak
dok. radire od f,lla do brade.

Lice

Nije potrebno uljili ruke za

masi ranje lica jer ono to vam
je na prstima bit e dovoljno
za 10 relativno malo podruje.
Najprije vjebajte na svom licu
kako biste ustanovili to
osjeale. Lice je koatije i
manje njeno nego IO
izgleda, i moda e vas
iznenaditi kad ustanovite da
moete prilino duboko
masirali bez ikakve neugode.
Pragovi ugode se razlikuju, pa
vodite rauna kako e panner
reagirati na va pritisak. Prije
poetka masae provjerite
nosi l i partner kontaktne lee;
ako ih nosi. ne radite na
kapcima. U [om nizu pokreta
radite postupno niz lice
masirajui od sredine na
stranu. Vai pokreti treba da
budu polagani i .. isti ... a
koncentraciju zadrite u
prstima.

56

"
'

l elo
Poloite palce na sredinu
ela. wno iznad obrva. a
ruke zadrite sa strane.
Zahvaajui svaki pur novi

'.
-

.-

dio ela. pomiite palce

razdvajajui ih prema kosi
i ustranu. Obradice cako
cijelo elo sve do ruba kose.

LICE

57

MASAZA

Oi, nos i obrazi

Nastavljajui masau lica.

sada radile na obrvama.
kapcima i nosu do brade.
Dvanaest pari l ubanjskih
ivaca izravno povezuju
mozak s licem i pet osjetila.
Masaa oko oiju. obrva i
osobito sljepoonica esto
uvelike pomae da se ublai
psihiki stres. da prestane
glavobolja. i da se proiste
.

SinUSI.

2 Obrve
Poevi od unutranje
scrane obrva. povlaite
vrsto palce us(ranu do
ruba kose, produujui
horizonralnu liniju obrva.
Ponovite postupak.

3 Oi
Lagano povlaile palce
preko kapaka od
unutranjih do vanjskih
kuteva oiju i ustranu.
Ponovite postupak.

4 Nos
Palcima naizmjence
masirajle niz nos odozgo
do vrha. POlom palcem i
kaiiprstom stisnite lagano
vrh nosa.

58

5 Obrazi
Poevi ispod unutranjih
kuteva oiju povlaite
palcima preko jagodine
kosti do ruba kose iznad
uha. Ponavljajle pokret dok
postupno idele niz lice ispod jagodine kosti,
iznad gornje usne j ispod
donje usne. Kad masirate
blizu nosa. pazile da ne
pritisnele prolaz za disanje.

\
\

LICE

Brada i eljust

Masaa donjeg dijela lica

sastoji se u sliskanju brade,
masiranju uzdu vilice i
kruenju preko miia za
vakanje ili obraznih miia.
Ako vam se uini da je teko
locirali te miie, stavile prste
na obraze i zamolite partnera
da stisne zube. Osjetit ele
kako miii postaju tvrdi kad
se ste u. Na .. kani lica.. (str.
1 75) vilica je povezana s
kar1icom. pa napetost vilice
obino znai napetost karlice.
Ako va partner ima zgrene
miie u podruju zglobova u
kukovima, esto pomae da
se izmasira vilica prije rada na
karlici.

6 Brada
Objema rukama, palcem i
kaliprstom zahvatite vrh
brade i stiite uzdui cijele
brade u rilmikim
kretnjama kao da muzele.

7 Vilica
Zahvatite rub vilice kod
brade i polako povlaile
prstima uzdu sve do utiju.

8 Miii za vakanje
Locirajte miie za
lvakanje na objema
stranama /ica. Zarim
polako kruile iznad njih
jagodicama prsriju.

59

MASA2A

Obrazi i ui

Taj se niz zahvata sastoji od

dva dijela. a poinje irokim
pokretom preko obraza i
zavrava istezanjem i
stiskanjem uiju. Nekad su
ljudi mogli micati uima neki to i danas mogu: to
vjerojatno objanjava zato je
tako ugodno kad vam netko
masira ui - \0 su odjeci
davno izgubljene vjetine.

9 Zamah 04 obraza do uha

A Poloite gornji clio dlanova

B Zahvacile ui izmeu
prstiju i gornjeg dijela
dlana i vrlo ih njeno
isteiire. Potom stiite
uokolo prstima i
palcima.

na obje su'ane llosa, prSI i

su okrenUli prema uima.
Sada polako odVOjile ruke
klizei vrsto preko obraza
prema uima.

Povezivanje lica i
glave
Rije je o d ugom zahvalu koji
se sastoji iz tri dijela. a koji
povezuje lice s vratom i
glavom. Zbog vee
djelorvornosti. [O e biti miran.
klizajui pokre! koji zavrava
u njeznom istezanju vrata.

Pokret moe re ponoviti

nekoliko puta i potom. ako
elite, zavriti odmarajui
jednu ruku lagano na elu. a
drugu na gornjem dijelu grudi
da poveete glavu i tijelo.
Nakon tO ste tako zastali
trenutak ili dva. njeno
prekinite dodir.

1 0 Povezivanje lica
A Poloite ruke na
parrnerove oi. palci su
na obje Slrane nosa.
Ostanite cako na trenutak
da se oi odmore u ralni
vaih ruku.

60

B Dlanovi lagano klize licem.

preko obraza i ispod uiju
do stranjeg dijela vra/Q.

Bez zasLOja povlaite

dlanovima uz vrat prema
gore. zasranite s rukama
ispod glave. potom ih
povucite prema sebi od
glave i kose.

RUKE 1 SAKE

Ruke i ake
Kadje ovjek prestao hodati na etiri noge i uspravio
se, oslobodio je prednje udove radi razliitih potreba
- da dohvati hran u , da doe do vatre, da izbjegne
opasnost. Uspravlja njem je izloio svoj meki trbuh, pa
su i odnosi meu ljudima dobili novu d i menziju .
Ruke i dlanovi d u boko su povezan i s meuljudskim
odnosom, s nainom davanja i uzimanja. Oni s u
sredstva izraavanj a : njima se osjeaji mogu slobodno
iskazivati ukoliko ne postOje kronine napetosti u
ramenima i u podruju vrata (vidi str. 1 73). Rukama
i dlanovima izraavamo nae najjae osjeaje,
iskazujemo ljubav kad grlimo, dajemo, titimo i l i
m i l ujemo, mrnju i l i bijes kad bacamo stvari, snagu
kad diemo ake. Stoga masaa ruke i ake divno
oslobaa i oputa, osobito one koji su skloni da
skrivaju svoje osjeaje.

Dugi pokret
A Polollfe nauUene ruke na
runi zglob. prsli su
okrenUli prema gornJem
dijelu ruke. Zarim killi re
rukama Ul parmerovu
ruku, prelazei
neravninama ruke. kakoje
prikazano Ila slici dOlje.

Ulj enje

Kad masirale ruke i ake.

stojite bolno uz partnera. u
visini ake okrenuti prema
njegovoj glavi. Kao i obino.
potinjete u ljenjem i
zagrijavanjem ruku dugim
zahvatima. Ti prvi zahvati
uvijek moraju biti polagani.
Pomozite partneru da
poslUpno postaje svjestan
svakog novog dijela tijela tako
da ga i sam ponovo otkriva a
da se ne osjea napadnutim.
Kako bi sve bilo jasno. dugi
zahvat. desno, prikazan je u
dvije faze, iako se izvodi u
jednom kontinuiranom
pokretu. U drugoj varijami.
moete naUljiti ruke i masirati
kako je prikazano na str. 44.

B Malo prije negoli doete

do ramenog zgloba.
skrenite vodeom odnosno
vanjskom rukom preko
zgloba. dok e druga
skretali s wlucral1je
strane. ispod pazuha. kako
je prikazano na slici lijevo
Obuhvativi lO vie
parmerovu ruku. povlatile
dlanovima prema rutnom
zglobu. Uhvatite
partnerovu aku svojim
dlanovima dok klizile niz
prste i izvan njih. Ponovile
pokrer.
61

MASAZA

62

RUKE I SAKE

Drenaa ruke

Taj niz zahvata djeluje na

cirkulaciju krvi i limfe u ruci.
Svrha muje da pospjei limfni
tok i povratak venozne krvi u
srce. Vene su blie povrini
koe od arterija. kojima tee
krv od srca. One sloga
spremnije reagiraju na vanjski
pritisak. Poinjete drenaom
podlaktice. potom postupno
naStavljale uz gornji dio ruke.
Dok gnjei te podlaktic u.
sigurno ete primijetiti kako
se pannerovi prsti otvaraju i
zatvaraj u ; tO je zbog miia
podlaktice koj i su povezani s
prstima.

2 Orenaia gornjeg

l Orenaa podlaktice
(gore)
Podignite parcnerovu
podlakticu cako da je
naslonjena na lakat i da je
ka u vaoj ruci. Drugom
rukom, prstima i palcem,
uhvatite runi zglob s time
to je palac poloien na
unucranji dio zgloba. Sada
istisnile ruku od zgloba do
lakia. Ponovite postupak.

Istezanje

Te -pasivne vjebe_ na
ramenom zglobu isteu i
0pulaju vezivno tkivo ligamente i tetive koje dre
zglobne kosti; stimul iraju
proizvodnju sinovijaine
tekuine (ovlaivaa
zglobova) : poveavaju
pokrerljivost zgloba. Kao i kod
svih "pasivnih vjebi .. - vi
masirale. a partner se predaje
pokretima.

dijela ruke
Podignite parcnerovu ruku
i savijte je u laktu cako da
ruka visi s druge strane
vraca; gornji je dio ruke
okomit. Zahvatile je blizu
lakia objema rukama i
povlaice ruke prema
ramenu zglobu vrsto
stiui. Ponovile postupak.

3 Podizanje ramena
(dolje lijevo)
Kleei uz parcnerovo rame
uhvatile partnerovu ruku
ispod lakia - vaa lijeva
ruka ispod ty'egove desne
i obrnulO. pazei da su u
pregibu dobro spojene.
Uhvatite svoju podlakticu
druge ruke blizu lakia i
slobodnom akom stegnite
partnerov runi zglob.
Zatim podignite ruku,
iSleiui parcnerovo rame od
tla. Spustite ga njelno na
tlo.

4 Istezanje ruke preko

glave (dalje)
Uhvatite partnerov runi
zglob i podignite ruku
iznad glave. Povlaite
lagano zglob da iSlegnele
ruku; istodobno vrslO
sputajte svoju drugu ruku
od pazuha do ispod rebara
tako da istelete cijelu ruku
i Slranu lijefa.

-/
-

--

tl

63

.'-'1ASAZA
Rameni zglob i ruka

Nakon istezanja ruke i ramena

zgloba spustile pannerovu
ruku i masirajtc oko ramenog
pojasa i niz ruku. Poinjctc sa
zahvatom stiskanja od sredine
gornjeg dijela grudi i natrag
do ramenog zgloba. pOlom
nastavljale srednje dubokim
zahvatom niz ruku do lakta i
runog zgloba. Zatim
masirajte kuglasti zglob
ramena koji je vrlo pokretljiv
te omoguuje ruci da pravi
iroke krugove. Lakat nije tako
elastian. doputa samo
pokrete prema gore i dolje.
Kosti podlaktice. meutim,
mogu se uvnati jedna preko
druge i zahvaljujui tome
moemo okretati dlanove
prema gore i prema dolje .

5 Stiskanje ramenog
zgloba
A Polotite ruku na sredinu

B Kad obje ruke dou do

gornjeg dijela grudnog

kosa ispod kljune kosti.
dok Je druga ispod gornjeg
dijela lea, odma/7 ispod
vrata. Tijelo je izmeu
vaih ruku koje gornjim
dijelom dlanova povlaite
polagano prema ramenom
zglobu. kako prikaZUje
slika.

zgloba skrenite oko vrha

ruke i masirajte duboko
oko zgloba. Pipajce
prstima dijelove kostiju
i zgloba. Ponovile
posLUpak.

6 Gnjeenje ruke (lijevo)

/

64

Masirajte niz ruku tako da

je gnjeue i liskale sve
dok ne dodele do runog
zgloba. Zaustavile se malo
na laktu masirajui oko
zgloba palcem i vrhovima
prslyu

HUKE I SAKE

Runi zglob i aka

Masaa ake osobito oputa

stoga to s u ruke navikle da ih
se dotie i to su, kao i stopala.
refleksima povezane s cijelim
tijelom (vidi SIr. 146),
Podruje u motornom i
senzornom dijel u mozga koje
je povezano s rukama vee je
od drugih, to ukazuje na
izuzetnu oSjetljivost i
funkcionalnu vanost ruku.
Zapravo, po rukama se najvie
razlikujemo od ivotinja.
Obratile osobitu pozornost
zglobovima jer oni rukama
daju veliku pokretljivost.

7 Rad oko runog zgloba

Podignite parmerovu
podlakticu, naslonivi ruku
na lakac. Zacim, palcima
masirajle u malim
krugovima cijelo podruje
zgloba, drei ga palcima
i prscima.

8 Otvaranje dlana
UhvQcice ruku lako da su
vasi prsti na partnerovu
dlanu. a nadlanice na
srrainjoj serani parmerove
ruke. Zatim stiite i irite
aku svojim prstima dok
dlanovima prirgele aku.
Ponovite postupak.

9 ))ienje(( izmeu
kostiju
Uhvatile parlnerov runi
zglob, a palcem i
kaiprstom slobodne ruke
masirajte prostor izmeu
kostiju ake. od runog
zgloba do prstiju.

[O

Izvlaenje prstiju
Uhvatite pojedinano prste
ruke i lagano ih izvlaite,
iSlelire i okreite dok vam
svaki prst ne isklizne iz
ruke. Zacim se premjestite
na drugu partnerovu
stranu i ponovile cijeli
niz zahvata.

65

MASAZA

Prednja strana trupa

Sa svijetom smo suoeni prednjom S t ranom tije l a .
otkrivaj ui trbuh. na najnezatieniji dio. Prednja
sirana trupa povezana je s na i nom kako osjeamo i
kako uspostavljamo odnose s d r u g i m lj u d i m a . Trup
se sastoji od dva glavna podruja - vrstog zat i t nog
oklopa grudi u kojem s u srce i p l u a . i mekog
nezatienog m i inog zida .. t r b u h a . gdje se. I,a ko
se prije vjerova lo. nalaze nai najd ublji osjeaj i .
Masiraj ui prednju stra n u t rupa . imajte n a u m u da

je 10 podruje mogue naj l a l,e povrijed i l i . Prije nego

to ponete. zastanite t r e n utal< da prouite pan nerov

nain d i sanja i uoite koji se dijelovi t r u pa pom i u s

udahom i izdah om . jer ete morati u s k la iva t i nel<e
pokrete s d i sanjem. N a i n d isanja du boko je povezan
s naom v i t a l nocu i emociona l n i m stanjem. Ako vam

se partner pre p u s t i . masaa tog dijela tijela b i l e za

njega i za vas vazno isl,uSlvO i uspostavit e i z m e u

vas dobar odnos .

Uljenje
Za ulJcllJc

dugi z<1hvJ\ niJ

rrednjcm dijelu trupa

postavile sc iza rlrtnerovc
glave. UVIJek njezno prelaZIle
preko .. solarnog splela"

trbuha. sve dok ne OSjetile da

SIC zadob i l i pannerovo
povjerenje Neki ljudi su
skaklJivi na Irbuhu I rclmma
p a stogCl i71JJegaVJJ1C grevite
i astre kretnje

Izvodile

polagiJnc. i rol,c i SIlJZllC

zahvale

Siroko kruenje
Pocnue kao IO .Jc
prlluwlI10 11(1 gornjoj MICI.
all kad SP ru}e odv(?}t' IJ(I
trbu/w. u"elJa da o/w;/Uu
iroke pn'klapa/ IU'('
krugOl'e niuel po/ako /)otllo
prema !IOre
ho

Dugi zahvat (dolje)

NjetrlO poloile ruke Ila
sredillu gonv'eg dijela
grudi. Pus{/(e ih porom da
polako klize dolje sredillom
Irupa prilagoUjui se
oi)licima cije/(I Ispod pupka
ruke se odvajajU iduC/
prema bokOVima lawn Ih
ponovo povlaile premCI
flore uza Strane lijela
Ponovile poswpak.

PREDNJA STRANA TRUPA

67

MASAZA

I /

Rebreni lukovi i
grudni ko
Osim to tite vitalne organe II
gornjem dijelu grudnog koa,
rebra imaju vanu ulogu u
disajnom procesu. Rebra
obino smatramo statinim i
fiksnim, ali kad pravilno
diemo, ona se diu, guraju
prsnu kost naprijed
proiruj ui tako grudnu
upljinu da zrak moe doi II
plua. Miii koji rade kod
disanja su veliki mii ait.
koji prolazi vodoravno ispod
rebara, i meurebreni miii.
Da bi disanje bilo pravilno.
ait mora bili oputen a rebra
pomina. Masaa loga
podruja oputa miie i
poveava gipkost rebara. Time
pomaete partneru da dublje
die.

. I

'.

l Masaa meurebrenih
prostora

2
-

Navlaenje bone
strane tijela
Nagnuvi se nad parmera.
rukama naizmjence
podiiite bone strane
rebrenog luka od struka
do pazuha. Kadje primalac
ena. masirajte oko prsa.
ne izravno preko njih.
-

....

v... ;

\.

3 Gnjeenje prsnih miia

jo uvijek masirajui na
isra} strani lijela. temeljilO
gnjeife grudni mii koji
ide od palL/ha do grudi.
Zatim rukama klizire
cijelom i ponovite
navlatenje i gnjeenje na
drugoj strani.

68

Smjestite se iza parmerove

glave, poloite oba palca i
oba kaiprsta na sredinu
gornjeg dijela grudnog
koa, u udubinu sa svake
sc rane najgornjih rebara.
Pritisnite vrsto dok vuete
prsce ustranu i izvan tijela.
Ponavljajte kreui se
prema dolje kao da bojice
preke na ljestvama. Kad
dadete do dna prsne kosti.
uoit ele da rebra vie ne
poinju u sredini. pa ete
rukama skrenuti. kako
prikazuje slika. Ako
masirate tenu. morace
izbjei masiranje rebara
koji lee odmah ispod dojki.
Kad dadete do prsa,
pritiite izmeu rebara ali
samo u kratkom razmaku.
a zalim preite na slijedee
rebro; ne pritiite samo
meko tkivo dojki. Nascavite
punim zamahom kad
predele liniju prsa.

Ponovite 2 I 3 na drugoj
strani.

PREDNJA STRANA TRUPA

Trbuh

4 iroko kruenje
po trbuhu
Ruke e njeno zastati na
trbuhu i caka, za tren Ulak.
ostati. Zatim ih pomiite
oko trbuha u pravcu
kaza{jke na satu.Jedna ruka
moe opisali cijeli krug, ali
te druga morati prekinuti
dodir svaki PUl kad se ruke
prekrile.

Kad masi rate trbuh. postavite

se partneru sa strane u visini
eluca. Trbuh je krajnje
osjetljiv, pa isprva vrlo njeno
poloite ruke na nj i priekajte
koji trenutak prije nego to
ponete. Poinjere
pomicanjem ruku oko trbuha
u smjeru kazaljke na satu.
Vano je da se kreete u
smjeru kazaljke na satu, jer je
lO i smjer debelog crijeva.
Nakon kruenja po trbuhu u
irokim krugovima, postupno
pojatavajte pritisak u manjim
krugovima. Masau zavrite
na prednjem dijelu trupa
radei u ritmu partnerova
disanja. Dok partner polagano
i duboko die. rukama klizile
po trupu u dugim krunim
zahvatima - od trbuha do
grudi kod udisaja, i dalje
postranino kod izdisaja.
Morale pratiti partnerav riram
disanja rukama, a ne obrnuto.

I
I

5 Spirala oko trbuha

I dalje u smjeru kaza{jke na
satu masirajre u manjim
krugovima cako da se ruke
kreu spiralno preko
.trbuha.
-

B Kad parmer izdie i grudi

A

6 Dugi zahvat s disanjem

A ZamoUCe partnera da die
po/ako i duboko. Okrenuli
ste prema njegovom licu,
ruke su vam na rrbuhu,
prsti okrenuri prema gore.
Kad parmer udahne i kad
se grudi podignu, kfizite
rukama gore sredinom
trupa.

se sputaju. krulite
rukama oko ramena i
povucite do{je poslranitna
uz trup. Ruke opet stavite
na trbuh i sve ponovite dva
ili I ri puta. Kad pos{jednji
PUl povuete rukama
poslranino niz cijelo,
nastavite preko bedara do
stopala i van.

69

MASALA

Prednja strana nogu

U suvremenom zapadnom drutvu mnogi gube dodir
s vlastitim tijelom. sa tlom na kojem scoje. Masaa
cijelog tijela zavrava na prednjoj strani nogu tako da
primaoeva svijest bude usmjerena na scopala,
odnosno na none prste, pa e se nakon masae
osjeati prizemljeno. N i z zahvata koji ete izvesti
nalik je onom co see ga izvod i l i na stranjem dijelu
nogu. No, taj je dio tijela drugaiji - co je podruje
mekih miia na bedrima te koati dio cjevanice i
koljena. Koljena. koja s u stalno ukoena i napeta,
ukazuju na poneco neSigurnu osobu koja se stalno
trudi da nae svoje mjesco u ivotu. Masaa moe
pomoi da oslobodi e nergij u blokiranu u nogama.
a time e ta nesigurna osoba slobod n i je kren uti u
ZIVOt.

Dugi zahvat na jednoj

nozi
Polotite ruke na glemv",
dOR su prsti okrenuti
prema gore. Polako rukama
klizice uz nogu. kako je
prikazano na slici dolje.
Kad doete do vrha.jednom
rukom okrenice prema
unutranjem dijelu bedra.
dok druga ruka kruti oko
kuka. Zatim povlaice
objema rukama lagano niz
bone strane noge i van
scopa/a. Ponovile postupak.

Uljenje

Smjestite se izmeu
pannerovih stopala. Nakon to
sie nauljiti ruke. nanosite ga
na obje noge. Ruke poloite
na glenjeve. a pOlom klizile
uz noge do vrha sve do kuka
i potom natrag dolje do
stopala. Ponovite te krelnje
nekoliko pUla. zatim
odaberite na kojoj ete nozi
najprije raditi: stanite tako da
primaoevo stopalo bude
izmeu vaih nogu. Zatim
rukama razmazujete ulje i
zagrijavate nogu. rako da prsti
na rukama budu okrenuti
prema gore ili da ruka bude
zaobljena (vidi str. 44). Vodite
rauna o partnerovoj
inrimnosti kad masi rate
unutranje strane bedara.
70

,
,

PREDNJA STRANA NOGU

71

MASAtA

Istezanje noge

I Istezanje noge
jednom rukom uhvatite
petu. a drugom gornju
stranu slOpa/a. Nagnite se
unazad dok vam ruke ne
budu ispruene. Zatim
podignite stopalo nekoliko
centimetara iznad tla,
nagnite se iz zdjelice
unazad i lagano tresile
nogu dokje isceiece. Pustite
polako stopalo i ponovite
postupak.

Nevjerojatno je ugodan
osjeaj kad vam se udovi
pasivno pokreu. a vi u 10 ne
ulaete ni kakav (rud. Kod
istezanja noge aktivna s u tri
zgloba - zglob kuka. zglob
koljena i gleanj. Maser e se
manje zamarati. bit e
djelmvorniji ako istee cijelim
tijelom a ne samo rukama.
Pazile da stopalo ne stisnele
prevrslo kad isteete nogu.

I
2 Drenaa potkOljenice
(desno)
Napravite V izmedu
palaca i prstiju da biste
sna1no pricisnufi du
miia sa strana cjevanice.
Naizmjenilno pamilite
ruke caka da jedna drugu
ricmilki slijedi od g/etnja
do koljena.
If

Masaa prednje
strane noge

...

Redoslijed zahvata se zapravo

sasroji od drenae kako bi se
pospjeila cirkulacija krvi. le
preciznijeg rada oko koljena.
Na palkoljenici morale paziti
da masirate samo miie na
obje strane cjevanice. Izravni
pritisak na cjevanicu moie biti
bolan. Na bedrima radite
irokim, prilino dubokim
4 Orenaa bedra (desno)
zahvatima prema gore ime
S obje ruke naizmjence
pospjeujere venazni i limrni
masirajte prema gore od
tok. Ako partner ima dugake
koljena do gornjeg kraja
noge. neete moi dosei do
noge. Palci krue prema
bedra ne pomaknete li se
gore i prema van idui
ustranu.
postupno Ul nogu.
72

3 Kruenje oko ivera

(lijevo)
Prek/opile pa/ce tOtlO
iznad ivera, pritisnuvi
prste s obje SIrane koljena.
Istodobno odvlalite palce
jedan od drugoga da krue
oko kosci sa suprornih
Strana. lako da se ukrtaju
iznad i ispod ivera. Kruiile
nekoliko pUla.

PREDNJA STRANA NOGU

zglob kuka i zahvat

niz nogu

Povezujui nogu s karlicom.

kuk je veliki kuglasti zglob
koj i se moe pomicati na sve
strane. vrsto je obloen
okolnim miiima i isprva ga
je teko uoiti. Pritisnite ispod
ruba zdjelice da locirate
koatU izboinu na vrhu
bedrene kosti (vidi Str. 1 8 1 ) .
Budete [i pipali dublje oko te
kosti. radit ete na zglobnim
svezama kuka. Nakon to ste
temeljilO pritiskali oko log
zgloba. krenut ete niz nogu
irokim zahvatima na bedru,
preciznijim zahvatima prstiju
oko ivera i zavriti gnjeenjem
miia uz cjevanicu do
glenja. Masirajui none
miie. morat ete se
pomicati. Kad masiratc na
stOlu, lako ete se kretati. a
radei na [l u vjerojatno ete
morati njeno prekinuti dodir.
promijeniti poloaj i nastaviti
masau.

Prednja strana
stopala

Masaa zavrava radom na

stopal u , ali obzirom da ste
stopala ve temeljito obradili
kadje primalac bio na leima.
ti s u pokreti zamiljeni da

5 Masaa oko kuka

Okrenuti ste prema
partneru i polatire oba
palca postranino na bedro.
5 do 7 cm ispod ruba
zdjelice. Zatim duboko
gnjeice oko zgloba
naizmjenino gurajui palce.
Ostatak ruke vrstoje poloten
na nogu radi oslonca.

--

b
,

Masiranje niz nogu

Skupljajte i sciite velike
bedrene miie. Masirajte
prstima oko koljena, potom
nastavile niz potkoljenicu
stiui miie uz cjevanicu
do glenja.

prizemlje .. partnera dovodei

energiju do stopala. Nakon
poe rnog otvaranja i istezanja
stopala, uhvatite ga s obje
ruke i lagano povlaite do
prstiju i van. Potom se
premjestite da biste radili na
drugoj nozi.

7 Svijanje stopala
Uhvatite stopalo tako da
su prsti na tabanu, a palevi
jedan uz drugog na gornjoj
strani. Snaino stiUi
stopalo. odvlaite paleve
jedan od drugog svijajui
stopalo i razmiui stopa/ne
kosti.

8 Glaenje stopala
Rukama drite stopalo
prstima u smjeru prema
gore. Ruke povlaile polako
prema sebi i lagano klizile
preko prsliju.
Ponovite niz zahvaca na
drugoj nozi.
73

MASA2A
,

Povezivanje
Nakon [Q ste redom masirali obje strane tijela. valja
povezati razliite dijelove i pruiti partneru osjeaj
njegove vlastite cjeline. Dva s u naina povezivanja dugim zahvatima koj i teku cij e l i m tijelom. s jednog
kraja na drugi; ili jednostavno kratkotraj n i m
polaganjem ruku na razliite dijelove tijela. Tim
zahvatima poveite masau jednog dijela tijela s
masaom na slijedeem dijel u . Odmaranjem ruku
mogu se povezati bilo koji dijelovi tijela - naprimjer.
elo i trbuh. kako je prikazano n a str. 75. i l i pak trbuh
i l i poetak kraljenice i s[Qpala. Na kraj u masae
pustite partnera da se malo odmori te ga pokrijte
pokrivaem i l i [Qplim runikom.

Dugi povezujui
zahvati

Za te zavrne povezujue
zahvate smjestite se partneru
sa strane u visini kuka tako da
istodobno moete dosegnuti
oba kraja tijela. Moete izvesli
samo jedan od pokreta
prikazanih na slikama dolje i
desno ili. ako elite, sva Iri. Ali.
bilo kojim pokretom zavrsili.
vai prsti moraju mirovati na
trenutak prije nego to
prekinete kontakt, a zatim
obje ruke njeno odmaknite
od tijela.
Od trbuha do noge i ruke
Polatite ruke na partnerov
rrbuh. zatim polako
pomiite jednu ruku niz
Jednu nogu sve do preko
slOpala, a drugu prema
suprotnom ramenu, niz
ruku sve do preko ake.
Ruke poloiite opet na trbuh
i ponovite pokret niz drugu
nogu i ruku.

Od glave do ruku i stopala

Vrhove prstiju polotite na
elo, zatim ih lagano
pomiite od vrha glave do
ije, niz ruku i preko
srednjeg prSla. Ponovile
postupak. ali na poelku
vrata napravite krug do
prednje strane i niz trup.
Ruke odvojice na pupku.
klizice niz noge i preko
palaca van.

74

;/

POVEZIVANJE

75

MASALA
,

Provjera masaze
Na ovim s u stranicama slikom i rijej u prikazani
zahvati te poloaji masera i primaoca. Cjelokupni niz
zahvata trajat e sat ili sat i pol. ali nema potrebe da
ga se uvijek kruto drite. Uoit ete da je kadto
potrebno vie vremena masi rati odreeno podruje
koje je naroito napeto ili koje osobito godi partneru.
Katkad neete imati dovoljno vremena za cjeloku p n u
masau pa ete htjeti izvesti krau masau. tj.
odabrati samo neke dijelove tijela na kojima ete
temeljito raditi - naprimjer. lea. ruke i ake. i l i
stopala. Dogovorite se s partnerom to m u najvie
odgovara. Ipak. ne propustite barem duge zahvate na
dijelovima koje neete posebno masi rati - partner bi
.
se Inace mogao oSJetiti nepoveza n l m .
.

Napomena: Na
crteima strelice
pokazuju p% taj oj
.
masera. a zasJenjena
podruja
predsravljaju Oilaj dio
tijela koji se masira.

Stranja strana nogu

(44-49)

Uljenje i dugi
zahva! na obje noge

Uljenje i dugi
zahvat na jednoj nozi

STRANJI DIO
Lea (38-43)

Podizanje noge
2 Drenala palevima
3 Drenala gornjim
dijelom svijenih
prstiju
1

8 Krutenje oko

Ufjenje
i dugi zahvat

krstane kOSli i kria

Gnjeenje /loge
5 Sriskarye dui noge
Gnjeenje ramena
2 Okretanje palca na
bazi vrata
3 Masiranje palcem uz
k.raljeniC!1
l

9 Gnjeenje scranjice
1 0 Lupkanje s(rainjice

J 1 Povlaenje bonih

strana rijela
PONOVITI 9 - 1 1 NA DRUGOJ STRANI

6 Masata oko glenja

7 Rotiranje glenja
8 IsCezanje scopala

Masiranje ispod ruba

lopatice
5 Pritiska'1je ravnog
dijela lopatice
6 Stiska/V'e hrpta
lopatice
7 Mijeenje vrala
4

PONOVITI 1-7 NA DRUGOJ STRf.NI

76

9
1 2 ,.Konj za ljuljanje
1 3 Trljanje uzdui

kraljdnice
14 Pritisak pod/aRlicama

10

II
[2

gore-dolje
CiSenje izmeu
letiva
Masiranje labana
palcem
Istezanje prstiju
Stiskanje prstiju

PONOVITI NIZ NA DRUGOJ NOZI

PROVJERA MASAZE

PREDNJA STRANA TIJELA Lice (56-60)

Ramena, vrat i tjeme

...

Prednja strana nogu

(70-73)

'.

50-55)

"J

Celo
2 Obrve
I

Ulj'enJe I dugi poRrer

3 Dt;
4 Nos

5 Stiskanje ramena

5 Obrazi
6 Brada

6
7

7
8

Vilica
Miii za tvakanje
9 Pokrer od obraza do
uha
1 0 ,.Povezivanje lica
I glave
ISfZarye vrora
2 Is/ezanje vrata
gore-dolje
3 Is/ezanje vrata s Jedne
na drugu stranu
I

8
9
10

zgloba
Gnjeenje ruke
Masiranje oko runog
zgloba
..Otvaranje.. d/alla
Ci$enje izmedu
kOStiju
Stiskanje prstiju

PONOVITI NIZ N....

Prednja strana trupa

(61-65)

(66-71 )

Uljenje i dugi (XJkrer

DRUGOJ RUCI

Ruke i ake

..

Uljenje i dugi
pokret na obje noge

Uljenje i dugi pokret na

jednqj nozi
I Istezanje noge
2 Drenal.a donjeg dijela
noge
3 Kruten)e oko ivera
4 Drenata bedra

uljenje i dugi pokret

I Masiranje izmedu

rebara
2 Navlaenje botnih
strana trupa
3 Gnjeenje grudnih
miia

Rame, prednji i
strain)! mz pokreta

PONOVITI

Drenaia podlaktice

STRANI

2 I , NA DRUGOJ

5 Masiranje oko kuka

6 Masata niz nogu
7 Otvaranje., stopala

..

Udaranje stopala

PONOVITi NIZ NA DRUGOJ NOZI

5 Rotiranje v/asi$rQ
6 .Pranje kose..

.Cupanje kose

PONovm 4-7 NA DRUGOJ STRANI

4 Siroko krutenje na

trbuhu
2 Drenatagomjegdijela 5 Spirale na trbuhu
ruke
3 Podizanje ramena

Povezivanje

Is/ezanje kraljenice

Istezanje ruke prekO

glave

6 Dugi pokret.

koritenje disanja

77

latsu

Shiatsu

dolazi iz Japana. To je oblik fizio

vencije u tjelesne procese. nego samo

terapije koja koristi pritisak na akupunk

usklauje

turne toke da bi se uravnoteila tj elesna

izlijeio.

energija i poboljalo zdravlje. Iako sam

naziv jednostavno znai "pritisak prsta_o
se izvodi

shiatsu

drugim

dijelovima

udova - laktovima i koljenima .

ki

kako bi se organizam sam

Kad zapoinjete

shiacsu.

vano je imati

na u m u da vam nije jedini cilj otkloniti

s i m ptome nego i njihov uzrok. Kad kod
glavobolje lijeimo samo glavu. znai da

Ta je vjetina dobila i m e na prijelazu

zanemarujemo ne samo cjelokupni si

stoljea iako joj j e podrijetlo vrlo staro.

stem meusobno povezanih meridijana

Rije je O jedin stvenoj kombinaciji kla

koj i ine

sine istone medicine. ija se povijest

kom. nego i jedan od osnovni h. principa

protee do poetka a k u p unkture prije

istone medicine - da su tijelo i d u h

4000 godina. te bogate tradicije narodne

tako djelotvornom tehni

nedjeljiva organska cjelina. Da b i se dijag

nostici rao pravi uzrok bolesti, mora se

medicine.

Shiatsu

shiatsu

je generiki naziv za mnogo

brojne razliite tehnike ali

ih

znati ovjekovo emocionalno i fizi oloko

izvode imaju zajedniki princip - vj erova

stanje. Sve dok se te vjetine ne svladaj u .

nje u ivotnu snagu. poznatu kao

sigurnije j e i djelotvornije lijeiti cijeli

tee povezan i m

oni

kanalima

ili

koj i

d u boko zai u istonu medicinu te upo

ki.

koja

meridija

organizam.

nima kroz cijelo tijelo. Svaki meridijan

Kao to j e prije spomenuto. uzrok svih

povezan je s jednim organom i l i psiho

bolesti je u pomanjkanju ili viku

fizikom funkcijom i njegov

Iskustvo e vas

ki

moe se

nauiti

k{a.

kako dodirom

dotaknuti na nekoj od toaka na njegovu

saznati koja podruja imaju viak

p u t u : to s u akupunkt u rne toke. poznate

se zove jiCsu. a koja manjak. to se zove

u japanskom kao

csuboi. U

zdravom sta-

nJ u sve Je II organizmu uravnmezeno, pa

o

ki

'

glatko tee meridijanima. poput nafte

kia.

to

83). Obino jej iCsu . ili bolni

dio. s i m ptom. a podruje #.yoa uzrok. pa

kyo
se

(vidi str.

l ijeenju morate

usredotoiti

na

u naftovodu. opskrbljujui i odravaj ui

podruje

sve dijelove tijela. No kad je organizam

zagovarao je pokoj n i strunjak Shizuto

oslabljen zbog neumjerena naina ivota

Masunaga kao alternativu priznatoj koli

emocionalnog stresa ili po

koja je preporuavalajormule. ili kombi

84).

(vidi str.
vrede.

ki

vie ne tee glatko. nego je na

nekim mjestima slabij i . a na nekima pre

vie jak. to znai da j e organizam bole

nacije

kyoa.

tsuboa.

Metodu lijeenja

lijeenj u

kyo-jitsu

specifinih

smetnj i .

Shiacsu

se lako ui. n ije potreban n i ka

kav poseban pribor. a nije potrebno n i

stan.
Veina lj udi pripada skupi n i "poluzdra

ulje. Valja samo imati toplu. prozranu

vih- - drugim rijeima. njihovo stanje

prostoriju . iroku. udobnu odjeu. te sa

nije potpuno uravnoteeno. Netko je pod

gom prekriveno tlo za rad. Bez i kakva

loan

straha

prehladama.

netko

eluanim

shiatsu

se moe izvoditi posvuda

smetnjama. netko je tj eskoban ili depre

i ak jedanput dnevno. Znanje, vrijeme

sivan . Za te " poluzdrave- lj ude. ili jed

da se izvede kompletan tretman. panja

nostavnije reeno. za spreavanje bolesti.

i potovanje partnera - to je sve za stva

je idealan kuni lijek. Ta teh

ranje poetnog vlastitog osjeaja prema

shiacsu

nika ne upotrebljava n i kakve grube inter-

pravom poimanju

shiatsua.

,HIATSU

Ki

T",

//

,-

'

'\

kineskoj kozmologiji . odakle je potekla i japanska.

izvor svih stvari je tao. zakon svemira. Iz taDa proizlazi
jedno i l i postojanje. Odatle se polariziraju dvije sile.
jin ijang. koje su suprotne. ali se dopunjuju. Rijeje
o igri izme ujina ijanga. oseke i plime izmeu dva
principa. to stvara energiju ki ( i l i chi. kako je nazivaj u
Kinezi). pa tako dva postaj u tri. K i je nematerijal n i
dah o emu pie Lao-tse u djel u Tao-te-ki ng .
Postoj i u mnogim oblicima. od najistijeg. kao to je
svjetlost. do najvreg kao to je granit. a ak je i
inertna materija sainjena od kia u najguem obliku.
ba kao to su sve stvari napravljene od djelia
energije. Kako tri stvara deset tisua stvari ? Prema
staroj filozofiji . ki se manifestira u pet razliitih vidova
energije. poznatijih kao pet elemenata - vatra. zemlja.
kovi na. voda i drvo. Svaki element ima vlastitu
kval itetu i u nekom vidu stvaranja daje ga jednoj od
deset tisua stvari. ivot biljke. na primjer. pripada
uglavnom elementu d rva. stijene i m i nerali elementu
kovine. Lj udska bia s u mjeavina svih pet elemenata.
Sve u prirodi. svaka od deset tis ua stvari sastavljena
je od OSObitog spojajina ijanga. zajedno s naroitom
kombi nacijom pet elemenata. to je jedinstveno i to
tvori pravi kill te stvari i l i bia.
U

Jing i jang

jin i jang su dva suprotna ali

ipak komplementarna
aspekta postojanja - sjena i
svjetlo. jin odgovara svemu
onome tO je tamno, hladno,
vlano. meko. receptivna.
ensko, tonute: jang svemu
onome to je svijelio. (opiO.
suho, aktivno. m uko i to se
die. jin i jang su samo
relativna stanja. a ne
apsolutna, pa jedna stvar
moe biti};n drugoj. tejang u
odnosu na tretu stvar.
Naprimjer, svijea je jang u
odnosu na kockiCU leda, alije
jin u odnosu na sunce. U
iSlOnjakoj medicini.
hranjive. hladne, vlane i
oputajue funkcije su jin. a
aktivni energetski aspekti
80

funkcioniranja su jang. Tkivo

organa uglavnom je jin. a
energija kojom se opskrblj uj u
je jang. Gdje je previe jina.
javlja se sklonost prema
hladnoi. vlazi i kondenzaciji
u tkivu (naprimjer, stvaranje
tumora). Gdje je, pak, previe
janga, javlja se pretjerana
aktivnost i vruina. Kad je
manjak jina. ak i kad je jang
normalan, javit e se
simptomi tipa jang, a to su
uznemirenost. nesanica, suha
usta. Kad je manjak janga.
jaVit e se umor. hladnoa.
slaba cirkulacija krvi. Ljepota
shiatsua je u lome. dakako. da
se daje sa eljom da zadovolji
individualne partnerove
potrebe. tO automatski
usklauje njegovu energiju.

.. Tao stvara jedno,

jedno stvara dvoje,
Dvoje stvaraju troje. a
Troje s[varaju deset
tisua stvari.
Iza svih stvari je sjena.
Ispred svih stvanje svjelfosl
koja usklauje nematerija
lan dah."

Energija jang
(pogled na
stranji dio)

., .

Energija jin
(pogled na
prednji dio)

II

Meridijani jin i jang

Meridijani lijela jin i jang
sevoreni su. kalu, jo u
doba kad smo hodali na sve
eliri noge. Zemlja je jin u
odnosu na nebo. ZalO se
meridijani jin kreu
prednjom i unutranjom
stranom povrine [ijela jer
su najbliti zemlji. Nebo je
jang u odnosu na zemlju,
pa se meridijani jang kreu
stranjom i vanjskom
Stranom povrine lijela.
koje su najizlolenije suncu.

l'

KI

Pet elemenata

VATRA.

Pel elemenata predstavljaju

razliite kvalitete energije hi,
pet razliitih naina kako se hi
oiluje II svemiru. Ti se
elementi maniresIiraju II
ljudskim biima. povezujui
ih s okolinom, s ciklusom
godinjjh doba i sati. Kako
emo fiziki i emocionalno
odgovoriti na vanjske utjecaje
i na prirodne sile, ovisi o
ravnot.ei elemenata II nama.
Vaira je element topline, ljeta.
veselja i LOpline II ljudskim
odnosima. Zemlja je element
etve, raskoi. hrane.
plodnosti i odnosa majke i
djeteta. Kovina ukljuuje
zapadnjaku ideju o elementu
zraka, ali je vie od loga. To
su snaga gravitacije, minerali
na zemlji. kruenje nebeskih
tijela. sile elektrine
vodljivosti. i magnetizma. U
ljudi - lUga i enja. Voda je
izvor ivota. sposobnost
protjecanja, beskrajno snana.
promjenjiva i esto opasna.
Ona sadri najviejina od svih
elemenata. U psihologiji
ovjeka voda odrava
ravnoteu izmeu straha i
elje za dominacijom. Drvo je
"najljudskije .. od svih
elemenata. Ono je element
proljea. kreativan poriv da se
neto postigne, tO se prervara
u bijes kad je osujeeno. Kod
ovjeka rije je o mogunosti
da gleda unaprijed, planira i
donosi odluke. Svaki elemem
upravlja meridijanom ili
organskom funkcijom u
ljudskom tijelu (kako je
prikazano gore desno). a
takoer i nekim vidom linosti
ili emocijom. tako da bilo
kakva pometnja elemenata
utjee na specifian nain na
duh i tijelo. Vrijednost je
razumijevanja tih elemenata
za .Iijenika istonjake
medicine tO m u mrea
spojeva elemenata daje
rjeenje na kojem e on
zasnovati svoj u dijagnozu.

""

....

KOVINA

VOOA

Spojevi i meridijani pet

elemenata i njihovi cikJusi
Svaki element povezan je s
oscala etiri preko ..krearivnog
ciklusa- (vanjske srrelice) i
..kontrolnog ciklusa
Zemlja
Elementi:
Vatra

o
lfa
t'O
---

(unulranje strelice). U
kreativnom ciklusu svaki
elemenc predaje energiju
sljedeem. Kontrolni ciklus je
usklauje caka da su elementi
pod nadzorom .

Kovina

Voda

Drvo

Boja

crvena

iwa

bijela

plava/crna

zelena

Zvuk

smijanje

pjevanje

jecanje

srenjanje

vikanje

MiriS

prtenje

miomms

trulei

smrad

uie.teno

Osjeaj

radosI

sk/onOSI

ruga

srrah

!JU/nja

GodiSnje doba

ijelO

kasno Oero

jesen

zIma

proljee

Okus

gorko

slatko

papreno

slano

kiselo

Svaki elemem spojen je s

bojom. okusom, godinjim
dobom, mirisom. osjeajem,
osjetilom (vidi gore). Zala
lijenika nee samo zanimati
simplomi u bolesnika. nego
e nauiti da uoi nijanse boje
na licu, da razlikuje tonove u
glasu. le da lano prosudi u
kakvom je emocionalnom
stanju bolesnik. Tada moe
potvrditi svoju dijagnozu
ispitivanjem. Za kakvim
okusom bolesnik ezne?
Kakvo vrijeme pogorava

stanje? Na taj nain on osim

Simptoma uoava uzrok koji
je skriven u jednom od
elemenata. Ukazuje li
dijagnoza na element vode.
lijenik zna da mora lijeili
bubrege ili mjehur; isti
simptomi kod drugog
bolesnika mogu proizlaziti iz
elementa zemlje, pa e
lijenik lijeiti slezenu i
eludac. Zapadni lijenik
vjerojatno bi oba bolesnika
proglasio -artritinima .. i pre
pisao bi lijekove protiv upale.
81

SHIATSU

"

(
....

82

KI

Meridijani

Meridijam su kanali u tijelu

kojima protjee kj,
Najpoznatiji su dvanaest
meridijana akupunkture. Pet
elemenata imaju svaki po par
II meridijanima. jedan jin i
jedan jang, osim vatre koja
ima dva para. Svih dvanaest
meridijana je dvostrano. pa ih
je sveukupno dvadeset etiri.
Parovi meridijana prolaze
jedni pokraj drugih, a njihove
su funkcije komplementarne.
Svaki je meridijan povezan s
odreenim organom ili
psihofizikom funkcijom, ali u
svom djelovanju njegova je
aktivnost mnogo ira nego to
to ui zapadna znanost.
Naprimjer, meridijan jetre
povezan je s noktima.
miiima i rerivama.
reproduktivnim sistemom,
osjeajem ljutnje, oima.
sposobnou planiranja itd.
Ispoetka vam ne treba
potanko razumijevanje
spojeva meridijana, ali morate
razumjeti da ako je,
naprimjer, meridijan jetre
bolan i napet. ne mora znaiti
da je bolestan sam organ jetre,
nego "energija .. jetre. Dva
posebna\< meridijana obino
se prikljuuju na dvanaest
organskih meridijana:
upravljaki. koji je vrS(3
spremnika energije jang. te
zaemi njegov jin duplikat.
Kad pritisnete toku na
meridijanu. ne stimulirate
samo lokalne ivce i tkivo.
nego utjeete na tok kia kroz
taj meridijan. a time i kroz
druge. Ako je neko podruje
suvie bolno na dodir, pomoi
e tako da radite na
udaljenom dijel u na
meridijanima koji prolaze
bolnim podrujem. S
dvostrukim meridijanima
takoer moete djelovati na
tok kia do bolnog podruja
radei na istom mjestu sa
suprotne strane. Toke pri
kraju meridijana djeluju esto
najjae na otklanjanje
prepreka ili boli uzdu tog
meridijana.

Tsuboi

Akupunkturne toke ili lsuboi

su mjesta na meridijanu gdje
je najlake doi do kia i
utjecali na njega. Dokazano je
da te toke imaju manji
elektrini otpor od okolnih
podruja. Tsuboi se mogu
usporediti s pojaalom jer
provode ki odjedne do druge
toke. Mnogi tsuboi su. kako
ih na Zapadu zovu otponci ..
koj i navode mii da se stisne
ili opUSti. No tsuboi djeluju
mnogo finije, prema
zakonima kia. Neki su
povezani s drugim
meridijanima. neki utjeu na
ravnoteu elemenata, a neki.
pak. mogu smiriti duu ili
smanjiti toplinu. U ovoj knjizi
vie emo se osvrnuti na
meridijane nego na lsuboe.
Ako nauite tokove
meridijana. upoznat ete se s
osjeajem .. prolaska kia u
tijel u. te ete razviti
instinktivno znanje o tome
gdje su tsuboi. Ako toka koj u
intuitivno pritiete nije
naznaena na akupunkturnoj
karti. ona ipak postoji osjea li
se partner bolje kad je dirate.

Istezanje meridijana
Meridijani se diU na
povrinu kad se isteu, te se
lake pronalaze. To zna;
da ele uporrijebiti slabiji
pritisak kad dajete shiatsu
na istegnutom dijelu.

Simbol tsuboa
Stari kineski znak za [subo
je vr tankog vrata s
poklopcem. Tsubo je popUi
vraca vra - pod poklopcem
je pro/az u spremile kia.

Kyo i jitsu

meridijanu koji nije

usklaen, ki moe biti u
manjku (kyo) ili u viku
(jirw). a ponekad. kad je tok
kia osujeen. moe istodobno
biti oboje - u viku iznad
zapreke i u manjku ispod nje.
Podruja kyoa uvijek
izgledaju i osjeaj u se malo
prazna i obino se mogu
dodirivati. Kad pritisnete
meridijan kyo, partneru to
obino godi. jer energijom ki
opskrbljujete ono mjesto gdje
je nema dovoljno . Podruja
jitsu mnogo je lake pronai
jer su obino tvrda i napeta.
Mogu biti bolna ili se bol javlja
samo kad ih se dodiruje. Bol
je obino otra. dok je kyo bol
obino dosadna i slabi kad se
dodiruje. Shiatsu tretman je
mnogo ugodniji i djelotvorniji
kad se koncemrirate na
podruja kyo. Ta tehnika.
poznata kao wnifikacija\<,
koristi polagan i postupan
pritisak da dovede energijU
tamo gdje je nema. U
principu, svaki viak
uzrokovan je manjkom tako
da tretiranje meridijana kyo
pomae me ridijanimajitsu da
se opuste.
U

83

SH IATSU

Zdravlje na istoni nain

Da biste d a l i dobar simI/su. s a m i morate i m a t i dobru

kva l i t e t u Iia. Prema d revnoj rilozol lJ I. vasu osnov n u

grau odredio je vas "pre n a t a i n i I,i" hoj i se stjete u

tren u t k u zaea. a OVisi o dobi

zdravlju vasih

rod i telj a . s t i m e 510 na nj dje l uj u I okolnosti vascg

roenja. Taj pren a[al ni Ii i. hoj i se na la z i u i JodruJ u

b u b rega. n e moc se pridodava [ i . nego se moe samo
prazn i l i zbog loseg n a l 11J Zivota r l l . u naj hoijem
sl uaju sauva l i . i v I [e l i m ud ro. UmJerenos [ j e jed rn l
n a i n d a se sacuva [O dragocjeno spremls[e KI

u!1Istava sval,a z I o u pOlreba orga n i z m a. ],ao naprimjer

uzimanje [able[a . hasno l' I cganJc. preqeran raci na
duze vrijeme. Koci zene on slabi zhog [rudnoe. kod
m u sl<araca zbog sek s u a l n e a l' [l vno s [ 1

" Pos[n a [ a l n l

Ii i " . medj u t i m . neprekidan JC p n l J v ene rgiJe . Taj Iii

dobivamo I Z zemlje

i shreJnoJll. s neba - d i s a njclll.

pa stoga valja obratiti pose b n u pozornost na Jeda n i

drugi I'i.

Ishrana

Disanje

1),1 hiSIl' prtl!,(lurali .'>IUllISII.

Za zdravlJc JI.: \'rlo dobro

morali..: Il IL'gm'al i i'd ravu

svakodnevno 1Z\'oli iu r1t.:hollko

vJ c2b l disanja prema uputamd

Joge. i l i vJcibl d isan J i1 I Z
donjeg dijela trbuha III hare
kako JC p rl ka z, lt1o nJ s li C I
Kako sc i zvodi la vjezlli1?
Sjed nite prekrilcml1 nog u . III
na japanski nae i n - klekniu
' I
stopala podVIJ IC Ispod sdK'
Na haru poloz l W li ll"VU ruku tl
preko nje desnu Udahnut: II
!Jaru 5 se k u nd i ZadrzHL' dah
5 sekundi . Izdalllli[<: II. l1are lj
sc k u nti l Ponov ne
larnislJaJlIcl \'ilU l!lInI han

ul11Jerenu il'ranu

sva k l l1l dahom PrJl1ld

sve \'isc

kill

N aj v3 7: ll i j n

Usklnt!iw pCt
o k usa slalko. slano. gorko.
kiselo 1 p,lpn:no :'-Je mar-illi..:
I1ll i Ol .:t k rob l ou (a r I I I
vcgt' lJnld ll'lC. a l l meso i nb"
moraju SL' Ul.lll1all ll1ln irna l l1() .
tL' Sl: Illur.l l u IlJdopunjnval1
WlIll i l l d r K l 11l<l I povrccm.
S l roVJ hrdllJ Jt' tiobr;] dJ
p rot i l i SISl(I1l. alt sc ne
IL'

..

5vIJc tleu huglu hOld

UI11 I L'fL'1l0st

pn.:por Ul'UIL' Z<I dulje razdoblJL'

Z iV I C I l ot! saldle n l ll' do\'olJno

Jcr IlC sll.lI)(\i jeva organizam s
l!O\'O[JIlO <:rle rgIJt' j(ll1g. S loga
Sl rm'<J hr,m a ne [ reihl bili
1..15tupl]cna visc od I rc c i nc .
Oll11 zn vrlo [Opiii vrCl1lcnJ
JzhjegavJjlL' sladoleue i lJilo
koju hranu lli picl' izravno i7
hldcl nja ha . jer hlildnoca
UniSlJVJ r U n kcij t' slezene I
icluca Smanjile mlijene
proizvodc. osobito ako
bolujcte od kalara lli alergllJ

ZDRAVLJ E NA ISTOCNI NACIN

,

Sredstva za
stimuliranje i
tablete

Kava. aj. alkohol i cigarete su

droge koje nam pomau da se
nosimo sa ivotnim napetostima.
ali svaka na svoj nain ostavlja
[rag u organizmu. Sve su
steine za energiju bubrega.
osobito kava. dok cigarete
kode pluima, a alkoholjctri.
Oito je da bi ih sve trebalo
prestali uzimati. ali kako vam
je cilj umjerenost. ne
pokuavajtc se svega
odjedanput odrei. Umjesto
toga nauite sc uivati u
malim koliinama. Svedi te
kavu najednu alicu ujutro da
vas probudi i smanjite puenje
na Ifi cigarete dnevno. Pokuajte
sami razviti svijest o svom
tijelu i njegovim potrebama. a
ne kako ete m u namelnuti
stroge reime koji estO
dovode do prolureakcija na
drugoj strani.

Zatita tijela

Bitno je da se zapamti da se
valja zatititi od vanjskih
uvjeta. Kinezi i Japanci vide
bolest u vjetru. hladnOi. vlazi
i vruini - zalo se zatiuju.
Osobito je vano da vrat,
ramena i kria budu u toplom
- zato nemojte da vam koulja
ili majica budu prekratki i
otkriju lea; svakako nosile
al kad je hladno i vjetrovito
vrijeme. Ako imate tekoa s
nekim dijelovima tijela. na
primjer. koljenima ili
glenjevima. morale ih
uloplili ISlonjaka medicina
odavno zna da "poluzdravi ...
ljudi ne smiju dopustiti da im
vremenske prilike donesu
neVOlj U.

Vjeba

Neki oblici vjebe su potreba.

osobito ako mnogo koristite
shiaIsu. za to morate biti u
dobroj kondicij i . Svako
vjebanje koristi, ali elile li
poveati ki. bit e vam
potreban istonjaki sistem
koji se zasniva na >lfinoj
energiji . Hathajoga je odlian
oblik vjebanja jer [stee sve
meridijane i regulira disanje.
Taj chi takoer poveava ki.
poboljava disanje. a lijelo tini
elaSIinim i mekim. Te su
vjebe razliite. one
poveavaju hi. a zapravo su
oblici samo-shiatsua. koji
katkad mogu bili djelotvorniji
i u njima ete vie uivati nego
u tiskanju svojih meridijana.
..

Emocionalni faktori

Emocionalni ili pSiholoki

faktori takoer mogu utjecati
na zdravlje. U istonjakom
sistemu briga. alost. strah,
Ijumja. ak i preveliko veselje
mogui su uzroci bolesti. No
kako borba protiv smetnji
stvara jo vee sukobe.
iSlono je stanovite da sve te
pSihike pojave valja
promatrati svjesno i pusIiii da
stvari budu onakve kakve
jesu. Na taj e se nain one
smiriti i nestati. kao Sro
uznemirena konja valja pustili
na veliku livad u jer e se tamo
smiriti i poeli pasti.
Meditacijaje istonjaki nain
da se to postigne. Za onoga
koji primjenjuje shiacsu. tO je
jedan od najteih zadataka. ali
zato donosi goleme koristi;
razumjeti vlastite tjeskobe i
nevolje kako bi se bolje
shvatilo i suosjealo s
neVOljama drugih ljudi.
85

SHIATSU

Sredstva i tehnike
Tehnike shiacsua razlikuju se od onih koje se koriste
kod veine zapadnih oblika masae - nema glatkih,
dugih zahvata, gnjeenja ni upkanja. Ustvari, postoje
samo dvije glavne teh n i ke - pritisak i istezanje. Ipak,
rije je o nevjerojatno dinaminom i raznolikom
obliku masae. Raznolikost se postie razl iitim
sredstvima pritiskanja (ake, laktovi, koljena i
stopala), trajanjem i d u b i nom pritiska. te poloajem
u kojem se nalaze primaoevi udovi. Tajna dobre
tehnike shiacsua j e u tome da se bude to prirodniji
i oputeniji kad se primjenjuje pritisak. To znai da
valja koristiti te i n u vlastitog tijela, umjereno i bez
napora, a ne svjesno pritiska t i , te da uvijek obje
ruke budu u dodiru s primaoevim tijelom.

Pravilna tehnika shiatsua

To je pravilan poloaj za
izvedbu shiatsua. Koljena su
razdvojena i zalO su dobra
baza: ruke su ispruene i
zaLO su dobar potporanj:
pririsak ne dolazi iz ramena.
koja su oputena. nego iz
pokretanja bokova prema
naprijed. Davaoeve ruke su
oputene.

Pritisak iz hare

Kod pravilne tehnike shiacsua

pritisak dolazi iz hare (centar
..energije .. u donjem dijelu
trbuha, vidi str, 120). bez
obzira koje sredstvo
koristite za pritisak. Pritisak iz
hare je umjeren i dovoljno jak.
jer je vaa ..energija.. pod
utjecajem partnerove
..energije ... Najbolji nain da
se naui ta vjetina je
koritenje vlastite teine tijela
kako je prikazano na slici
desno. a ne "pritisak.. s
naporom. Poloaj vaeg tijela
je od bitne vanosti. Morate
biti oputeni i vrsti kao
stijena. jer samo tako moete
Jako pritiskaLi a da se ne
umorile.

I
.

'

Nepravilna tehnika
shiatsua (lijevo)
To je pogrean nain
primjene shiatsua. Koljena
su skupljena. nema
seabilnosei; samo jedna ruka
vri dubok pricisak.
nedostaje sigurnasr koja
dolazi iz dodira obiju ruku ;
ruka je svijena pa se miii
naprel.u; pokret dolazi iz
ramena (kojeje napeLO). a ne
iz bokova. Cijelo davaoevo
cijelo je napeto pa e se on
vrlo brzo umorili.

..

r.
.

,
-

86

--

'"

7.
_

SREDSTVA I TEHNIKE
,

Sredstva shiatsua

Palci s u klasino sredsTvo

shiQrsua. jer su tsuboi ili toke
pritiska eSlo smjetene u
upljinama veliine palca. No
koritenje palaca kroz itav
tretman shiatsua bilo bi
zamorn o - a razliita sredstva
omoguavaju raznolikost i
davaocu i primaocu. Palce
koristite onda kad izvodite
precizan pritisak na toke
pritiska. a za pritiskanje
meridijana koristite se
akama, koljenima ili
laktovima.

"

11

'f---'-. -, --.:.; _.-'

--

-,

.-"

li \

Palci
Kad kod shialsua korislICe
paleve. jastui a ne vrh
palca mora vriti pritisak.
osrali dio ake treba biti u
dodiru s partnerovim
tijelom - da bude oslonac
teini vaeg cijela i da
partneru daje sigurnost

I
,

Dlanovi
/I
Dlanovi omoguuju dobar
pritisak. ali je on manje
specifian od pritiska
palcima. Pritisak scratnjim
dijelom dlana bit e
precizniji. ali ostali dio ake
zadrtile u dodiru S
parmerovim IUefom.
"

,i

;;.78

..

Koljena
Pritisak koljena mora biti
jak ali ne bolan.
Neprekidno se lagano
nasfanjajce na parmerovo
tijelo. ali nemojte na njega
kleknuti!

/
/

Unutranja strana
kaiprsta i palca
Taj je zahvat poznat kao
zmajeva usta i vrlo je
koristan za one s elastinim
rukama. Pritisak uglavnom
pada na najdonji zglob
katiprsta.

--,

Laktovi
Kad pritiete faktom.
koljena drtice odvojeno.
sredite ravnotete nisko.
cako da motere sve
kontrolirati. Pazice da je
lakac lagano ispruen otar iakat boli - te da su
aka i podlaktica oputeni.
Napela aka ukazuje na to
da svjesno vrite pritisak.

r '

87

SHIATSU
,

Osnovni niz zahvata shiatsua

Poinjete niz zahvala kad partner lei potrbuke s
rukama uz tijelo. Radite odozgo prema dolje: najprije
lea, za lim bokove, stranji d i o nogu i stopala da bi
se opet vraiiii gore, na stranji dio ramena. Gledajte
da partner povre meno okree glavu s jedne na drugu
stranu kako mu se vrat ne bi ukoio. N a prednjem
dijelu tijela sislematski ete tretirati prednji dio
ramena i vrat, glavu i lice, ruke i ake i haru,
zavravaj ui na prednjem dijelu nogu. Lj udi koji
imaju tekoa na donjem dijelu lea moda e radije
podignuti noge kad lee na leima. te ih spustiti kad
doe red na njih.

1 Lea
Poinjete iscezanjem
lea da se opuste i da
uSpostavile svoj rflam.
Zatim st;mulirajce sve
funkcije lijela pritiskom
dlanovima l palcima na obje
s(rane kraljenice.

Upozorenje: Izbjegavajte
izravan pritisak na vene
alw parrner ima proirene
vene. Izbjegavajte i shiatsu
na lrbuhu za vrijeme
trudnoe. U naprednijem
stadijU frudnoe
izbjegavajte pririsal{ na
noge i ne koristite ,.veliki
eliminatar.. (vidi Str. 1 1 9)

----

2 Kukovi
Na kukovima priliece
lotke na krsnoj kOSli.
zatim gnjeire obje strane
stranjice i koristite lakat
na gornjem dijelu.
I

3 Stranji dio nogu

Na svakoj nozi posebno
pricgece centar dlanom.
a zatim koljenima. Nakon
to ste pritisnuli toke na
glenjevima. isceiece
nogu na tri naina. te je
svijale prema van da bi
izvrili pritisak sa strane.
Nakon roga hodajte po
parmerovim tabanima
i masirajte svako stopalo
posebno.
88

4 Stranji dio ramena

Na stranjoJ s{ranl rijela
tehnika shiatsu zavrava
na ramenima. PritisnHe
du vrhova svakog
ramena. zatim kruile
oko lopatica Zalim
masirajre podruje
izmeu kraUenice
i loparice i zavrite
oputanjem ramenih
miia vaim slOpalima
Va partner se sada mora
okrenuti.

OSNOVNI N I Z ZAHVATA
,

Prednji dio ramena

Najprije "otvarate,..
grudni ko oslal1janjem
na prednji dio ramena.
poLOm pritisnite dui
prosLOra izmeu rebara
da oslabite zgrenost
u grudima i pomognete
da se isprave pognUla
ramena. Poloiivi laktove
na koljena, radice na
meridijanima na
strainjem dijelu vrata
s donje strane, zatim
krutite bonim stranama
vrata da opustite miie.
ISlezanjem vrata
zavravale laj n il
zahvata.

7 Ruke i ake
Obraujte svaku ruku
posebno. prvo unutranju
povrinu wko da su dlan
i podlaktica okrenuti
prema gore. a polOm
vanjsku stranu s dlanom
prema dolje. Zatim
is/eiile prste i rretirajIe
vanu toku izmeu
palca i kaiiprsca.
zavravajui
is(resivQnjem ruke radi
oputanja.

6 Glava i lice
Poevi od vrha glave.
prelazite prstima kroz
kosu i (agana je vuete.
Nakon masate uiju,
sistematski radite na
tokama fica - oko oiju.
na sljepoonicama i vilici.
blizu nosnica i usrao
poram I1Qlrag do glave.

,
,

8 Hara
U pravcu kazaljke l1a saru
rukama kruile donjim
dijelom hare. poram
njeno pritisnite ispod
obje strane rebara i niz
sredinu do pupka_ Zatim
.opustite haru
ljuljanjem.

9 Prednja strana nogu

Kad god masirate niz
nagu najprije pritisnite
unutranji dio. a potom
prednju stranu bedara.
Nakon krutenja oko
ivera. jednim palcem

pritisnice raku ispod

kOljena. drugim niz
unutranju stranu
cjevanice. Istegnite
srapala naprijed-nazad.
zatim ponovice isra l1a
drugoj 110zi.
89

SH IATSU

Leda
Glavni meridijan na leima je meridijan mjehura.
najdulji u tijelu. Ne pokriva samo mokran u funkcij u ;
budui d a je aspekt janga elementa vode u
organizmu. taj meridijan pokriva sve srodne veze
reprod ukcije. izdrljivosti. te kosti. zubi i kose.
Najvaniji aspekt shiatsua stranjeg dijela je da
stimul ira ivce kraljenice koj i opskrbljuju sve
u n u tranje organe. Gotovo svaki tsubo na meridijanu
mokranog mjehura na leima izravno utjee na
opskrbljivanje energije ki u drugom meridijanu.
Toke na vrhu utjeu na plua i srce; tsuboi na sredini
lea utjeu na meridijane koji se bave probavom lijeva Sirana odnosi se uglavnom na eludac. a desna
na jetru i uni mjehur; podruje slabina povezano
je s bubrezima te debelim i tankim crijevom ; krsna
kost je povezana sa sa mim mokranim mjehurom.
Kad steknete iskustvo. dodirivanjem kraljenice i
okolnih miia. moi ete dijagnosticirati mnoge
pojave u vezi s u n u t ranj i m funkcijama. No u poetku
nije potrebno posve tono znati sve veze i odnose.
Dovoljno je temeljito raditi n i z kraljenicu i oSjeati
partnerove reakcije pa e se ki prirodno uskladiti.

Karta leda

Na leima se reflektira sranje

unutranjih energUa. Podruja
plua. zatitnika srca (emocije
i cirkulacija knJi), le srce lee
izmeu lopatica. teludac i
trostruki grija SU na lijevoj
strani sredine lea, jetra i
uni mjehur na desnoj.
Slezena djeluje na mali dio oko
dVQnaescog prsnog kraljeka.
Bubrezi i crijeva dominiraju
kriima. /:?rsna kosI
mokranim mjehurom.
Problematina podruja na
leima mogu ukazati na
smecnje u odgovarajuem
organujunkeiji.

Meridijani
MM mokrani DC debelo

mjehur
Bu bubreg
JI
jelra
2 1 teludac
Sl slezena
srce
Sc
plua
PI
2 M iuni
mjehur
TC tanko
crijevo

erUevo
TG trostruki
grija
ZS zatimik
srca
UM meridijan
upravljaki
MZ meridijan
zaea

LEA

o,

SH IATSU

Dijagonalno istezanje

Shiacsu poinjete tako da

primalac lei pOIrbuke s

rukama uz lije lo. pa

kraljenica ima
maksimalni oslonac. U
nlzu zahvala koristile svoju
teinu za istezanje leda.
Vaa su koljena odvojena.
kleitc uz partnera.
dijagonalno poJaete ruke .
jednu na lopaticu a drugu
na suprotni bok. ake s u
okrenute II suprotnim
smjerovima. prsti raireni
zbog boljeg zahvata. Kuk i
lopatica su pOput
prirodnih .. ruki .. kojima
se istee kraljenica dok se
vi SVOjim kukovima
nadvijale nad partnera
Ponovite taj zahvat sve dok
ne uhvatile najbolji radni
ritam. a kretnje moraju biti
dovoljno polagane da se
partner moe OpUStili. Kad
steknete malo iskustva.
pokuajte sinhronizirati
va pritisak s pannerovim
izdahom - bilo da kaete
.. izdahnite" kad svojim
kukovima idete prema
naprijed. ili promatranjem
pannerova disanja i
usklaivanjem svojih
pokrela prema njegovu
riunu. Rad s disanjem je
vrlo vaan - ne samo zbog
ritma vaeg shiarsua nego
zbog pokrelanja energije ki
II eljenom pravcu.

Napomena: Na naim
crtelima dava/ac nosi uski
triko samo zato da se bolje
vide njegovi pokreti. Inate.
shiatsu zahtfjeva iroku.
udobnu odjeu.

92

,,"-

Ponovite postupak.

--

..
-

';l <.( -

/
(
\
,
-

J
-

A Poloite jednu ruku na

parmerovu !opacicu.
drugu na suprotni kUk.
ruke su ispruene, prsri
okrenut i u supromim
smjerovima. Podignite
svoj klik gore i naprfjed
(ako da iS(egnele
lea.

I Dijagonalno istezanje

,.

B lamfjen;te ruke cako da

je druga na kuku
i lopatici i izvedite
dijagonalno istezanje l1a
LOJ strani. Moda e vam
biti lake ako ukrSlile
ruke. Ponovile pos/upak.

LEA
,

Istezanje kria
i pritisak niz
kraljenicu

Istezanje kria odlian je

zahvat za ljude koji imaju
tekoe u donjem dijelu lea,
jer [stee cijelo (O podruje.
Nakon ro istezanje ponovile
dva do tri puta, moete poeri
pritiskom niz meridijan
mokranog mjehura uz
kraljenicu. Morate poeti na
toki na ramenima gdje se
lea poinju vodoravno
prorezati. Ako ponete
pritisak na oblini ramena.
samo cele meso gurnuu
naprijed a neete nita posrii.
Ne radite prebrzo - svaki
pritisak mora trajati oko tfi
sekunde. Laganije radile na
kriima: ako primalac ima
tekoe s kraljecima.
izbjegavajte izravni faci na
tom podruju, radite iznad ili
ispod njih. Pitajte partnera
kako se osjea. Va m u
pritisak mora godili. a ako
boli, to mora biti ugodna bol.
Kontrolirajui kretnje vaih
kukova koji idu prema
naprijed. umjereno ete
pritiskali partnera. U
principu, morale vie radili na
slabim ili upljim dijelovima,
a manje na napelim. Gledajte
da panner ne bi zadravao
dah. Kad pritisnete lea.
uskladile svoj pritisak s
pannerovim izdahom.

Istezanje kria
Prekriile ruke i poloile
jednu ruku Ila sredinu
kuka a drugu na sredinu
kraljenice, iznad
podruja kria. Svojom
teinom krenile naprijed
i istegnice dO/yi dio lea.
Ponovite postupak.

3 Pritisak dlanovima niz

kraljenicu
Poloile ruke s obje Slrane
kraljenice, ispod ramena nadlanica je uz kraljenicu,
dlanovi na rebrima. Svojim
kukovima kreice se gore i
naprijed, prenosei svoju
tetinu na ispruene ruke do
parrnerovih lea. Sjednile i
pomaknite dlanove nie za dva
cemimetra i ponovite pricisak
Pomiile se prema dolje sve do
kukova.

A' .

:0::>

4 Pritisak palcem niz

kraljenicu
Stavile prste na rebra, a palce s
obje Slrane kraljenice, ispod
ramena. pa nastavile kao u gore
opisanom zahvatu, naslanjujui
se uglavnom cijelom svojom
ceiinom Ila palce. s lime lO i
drugi prsti moraju preuzeli dio
leine. Kreile se sve nie po dva
cen(imetra pril1yenom pritiska .
pomakom svojih kukova prema
naprijed, le poputanjem
priliska pomakom prema natrag.

--=-:=;;
/,

--.
-. '

--

93

SH1ATSU

Kukovi
Svojom graom k u kovi s u kompleksno podruje jer
predstavljaj u s poj izmeu glavne mase tijela i nogu.
njegova najvanijeg sredstva za oslanjanje i kretanje .
Neravnotei u k u kovima esto je uzrok nedostatak
koordinacije nogu s osi kraljenice - kao kadje jedna
noga kraa od druge i l i kad je kraljenica svinuta
udesno i l i u l ijevo. to uzrokuje bolove u donjem
dijelu lea i neugodu u podruju zdjelice. Lj utnja i
spolnost takoer "proizlaze iz k u kova. jer lj utnja
ukljuuje ritanje. a spolnost pretpostavlja slobodno
kretanje zdjelice. Donji dio lea i stranjica mogu
postati napeti i bolni zbog d ugotrajne represije jednog
od dva spomenuta instinkta. i l i jednostavno zbog
neprirodnog naina ivljenja s mnogo sjedenja. Kao i
na leima . meridijan mokranog mjehura glavni je
meridijan na k u kovima. Meridijan unog mjehura na
svakoj strani stranjice ima glavnu toku iznad mjesta
gdje kost kuka izlazi van. Primjena shiatsua na tom
mjestu moe utjecati na smanjenje bolova u donjem
dijelu lea i kriobolje. a l i ne pritiite prejako jer
moete izazvati upal u iShijatinog ivca. Shiatsu na
kukovima takoer oslobaa napetost u kriima.
smanjuje menstrualne bolove i upalu mokranog
mjehura te sve vrste kongestije i boli u zdjelici.
Izrazito godi i oputa. osobito enama koje s u vie
sklone poremeaj u cirkulacije krvi u zdjelici.

Meridijani kukova

Vanjski i unutranji
meridijani mokranog
mjehura pokrivaju veinu
k.rscane kOSli i okolne
mWe. Meridijan iunog
mjehura ide do kraja kuka
prolazei preko ishijatinog
iivea na sredini srrainjice.

I I

,.,-

_
_
_
_
_

MM

I
l
I
q4

Vidi Pregled meridijana na

str. 90.

KUKOVI

Q5

SHIATSU

Kukovi (II)

Treti ranje kukova poi nje

pritiskom na etiri para
upljina na krstanoj kosti (na
slici desno). time se djeluje na
ivce kraljenice koji idu do
zdjelice. Cesto je isprva teko
locirali tC upljine. Traite
mekana podruja u koSta nom
trokutu na bazi kraljenice, a
partner e vam rei kad m u
dodir godi. Dva gornja para
ine se mekim upljinama u
tvrdoj okolini. a dvije donje
upljine teko je nai i nakon
dugogodinjeg iskustva. ali
valja ustrajati. I pritisak lakta
na stranjicu takoder zahtijeva
dugogodinju praksu, ali kad
va centar ravnotee bude
nisko. a ruke oputene. vidjct
ete koliko vam lakat moe
biti koristan. Tretirate
meridijane koji su produljeni
meridijani mokranog
mjehura: jedan ide prema
dolje, oko 3.5 cm sa svake
strane stranjice od ene na
sredini, drugi je na najvioj
totki obline po sredini
stranjice.

/\-

"

--

Lociranje otvora
krstane kosti

"

Krsrana kosl je kOlani

lrokU( na bazi kimenog
SlUpa. Kad locirale taj
trOkut U krsranoj kost i,
kroz koju prolaze iivci
kraljenice. nai ete i etiri
para otvora ili forami na.
Ako parlller ima rupice na
kukovima. gornji par
tsuboa obino leti ispod
njih.

'-

Pritisak na otvore
krstane kosti
lajaite iznad
partnera i palcima
locirajre gornji par
otvora. Pomaknite
naprijed kukove i
naslonile se na OiVore.
Vratire teinu svoga
tijela natrag i locirojte
par otvora oko 2.5 cm
nie. Nagnite se prema
naprijed i pririsnire ih.
96

Dva donja para tele je

pronai, ali koristite se
vlastitom inruicUom i
"naslonice.. se kad
mislice da e ih
pronali.

KUKOVI

3 Pritisak laktom niz

bokove
Kleknice rairenim
koljenima uz partnera,
a jednu ruku drtire na
parcnerovim
slabinama radi
oslonca. Drugu
oputenu ruku. lO jest
cijeli lakar naslonit
ete uzdu linije
meridijana blizu
sredine stranjice.
Svojom ceiinom
krenite prema naprijed
pritiui laktom te
tako nastavite niz
meridijana s obje
strane. Nemojte
pritiskati otrim
,.zatvorenim .. laktom i
pazite da za tih
pokreta ne napnete
ake.

./

Gnjeenje kukova
lajaite iznad
partnera i
nadfanicama locirajte
otvor na mWima
stranjice, malo iznad i
iza totke gdje kuk
izlazi van. Prsti
oputeno lete jedni
prema drugima na
tijelu kad polinjete
gnjeiti nadfanicama.
Ponovile postupak dva
ili cri puca.

97

SH IATSU

Stranji i vanjski dio nogu

Glavni meridijani na stranjem d i je l u nogu meridijan mokranog mjehura i n jegov par. meridijan
bubrega - pri padaju elementu vode (str. 8 1 ) .
Meridijan mokranog m jehura nastavlja se niz noge
od kraljenice, a meridijan b ubrega sputa se n i z
vane miie koji povezuju zdjelicu i donji d i o lea,
paje stranji dio noge pogodno podruje za tretira n je
bolnog donjeg d i jela lea. Mjehur i bubrezi. te n jihovi
meridijani, predstavljaju vi dovejina ijanga elementa
vode, koji upravlja genetskim nasljeem, rastom,
reprod ukcijom, spolnom snagom i osnovnom
konstitucijom svakog pojed i nca. Meridijan unog
mjehura prolazi vanjskim dijelom noge. uni mjehur
je jang aspekt drva, koje upravlja oima, tetivama i
kontraktivnim svojstvom miia, a ima udjela i u
probavnom procesu. Na emocionalni i menta l n i stres
dje l u je element drva ba kao to na nepravilnosti u
organizmu djel u je element vode. uni mjehur je
sklon da vie reagira na mentaln u napetost,
donoenje odi uka i poslovne brige, dok na n jegov
funkcionalni par. jetru, vie djeluju emocionalni
faktori. Kad mentalna napetost u t jee na meridijan,
vjerojatno e doi do ukoenosti vrata i ramena,
glavobolje, ak migrene, jer merid i ja n unog
mjehura prelazi preko vrata, ramena i sa strane glave.
Jasno je da je vrlo d jelotvorno kad se maSiraj u ta
pogoena podruja , ali ta se stanja mogu tretirati i
na bonoj strani noge da energija ki slobodno krui

MM

\
.

I
;

Bu
-

cijelim meridijanom,

Meridijan na vanjskoj
strani noge
Meridijan iunog mjehura
ide niz vanjsku seranu
kukova. porom sredinjim
dijelom bone strane noge,
ispred glenja i dolje do
ecvrtog prsta.
98

lM

Meridijani na stranjem
dijelu noge
Meridijan mokranog
mjehura ide sredinom
stranjeg dijela noge prema
dolje, zatim oko vanjske
strane glenja i niz scopalo
do malog prsta. Meridijan
bubrega potinje na labanu,
pravi krug na unucranjoj
strani pete. te ide uz nogu
izmeu miia unutranje
Sfrane lista i bedra.
Vidi Pregled meridijana na
Slr. 90.

STRAZNJI I VANJSKI DIO NOGU

99

SHIATSU

Stranji i vanjski
dio nogu (II)
u ovom

nizu zahvata radite na

stranjem i vanjskom dijelu
noge u jednom neprekinutom
slijedu. Radile na istoj nozi sve
dok ne obrad i le i stranje i
bone meridijane. Pannerova
stopala moraju leati IO
ravnije. a ako koljena bote ili
su glenjevi ukoeni, moete
podmetnuti jastui pod
cjevanicu. Pazile da za
vrijeme lOg slijeda ne
pritiskale stranju stranu
koljena. Kad god dajete
shialsu. obje ruke ostaju u
dodiru s tijelom. Kad radite na
jednom od udova. jednu ruku
morate imali na trupu kako
biste odrali vezu s glavnim
izvorom energije. Ta fuka,
poznatija kao .. ruka majka.
slui kao oslonac i slatinaje,
dok je druga aktivna. poput
djeteta koje Slalno juri uokolo
ali se neprekidno vraa majci
i od nje dobiva hranu. Totna

pozicija .. ruke majke .. nije

vana jer ona ne vri pritisak.
AJi morate je stalno bili svjesni.
sluei se njome da
-oslukujele .. partnerove
reakcije.

l Pritisak dlanom na
stranji dio noge
Kleei paralelno s
primaoevom nogom,
pritiite niz sredinu noge
dlanom ili ..zmajevim
ustima... koristei se
vlastitom teinom tijefa.
... Ruku majku .. drite na
strainj;c; te pritisnite vrlo
lagano scrainju stranu
koljena i umjereno lise. Kad
se prib1iiite gleinju,
gnjeite njetno i pricisnite
lagano. Ponovite postupak,

"

"
,

2 Pritisak kOljenom na
stranji dio noge
Os/onile se rukama na
vrh ; na dno noge.
Lunite na vrhovima
,

prstiju dok su vam

kO!Jena iznad sredine
partnerove noge.
Lagano se odbijajte
koljenima od noge
izbjegavajui
parlnerovo kOljeno.
Nemojte kleknuti na
nogu - samo je slabije
ilijae, ve prema ielj;,
dodirujte kOljenima.

100

, r

"'

3 Pritisak na tsubo
glenja
Podignice stopalo iste noge
i pritisnite 3-5 sekundi obje
strane OLVora izmeu kosti
gJeinja i Ahilove tetive,

STRAZNJ[ [ VANJSK[ 0[0 NOGU

4 Istezanje na tri naina

A jednaje ruka na slabinama,

Istezanje na tri
naClna

drugom podignite s/opalo

una/rag do Slra njice drei
noine prste cako da
posrignete maksimalno
istezanje. Neznamo iSleiile
slOpalo do maksimalne
napelOsri.

lako dajete shialSU straga. laj

slijed djeluje na meridijane na
prednjoj i bonoj strani noge.
Istegnile nogu u svim
smjerovima koliko god
moete a da nije neugodno za
partnera. Nakon iO ste
zavrili tri pokreta. namjestile
partnera u takav poloaj da
moete odmah nastaviti rad
na bonoj strani noge.

i
.
....,
..

B Podignite slOpalo i

isteile ga do suproIne
strane scrainjice. [Oliko da
partneru ne bude
neugodno. Vucile ga
gore-dolje da poveate
istezanje.

.,'

.....

/
\

'

I
e

,
,.."

,r

---

'

,..';11

Opet podignite stopalo

i povucite prema sebi IO
vie molele. Oper ga vucite
gore-dolje i natrag u okomit
polotaj. a da ne isputale
stopalo iz ruke. Drugom
rukom uhvatite unutranju
stranu koljena i zakrenite
nogu prema van. da bude
spremna za pritisak dlana
niz bonu stranu noge. to
je prikazano na str. 102.
[ O[

SHIATSU

5 Pritisak dlanom na
bonu stranu noge
Kleknite pokraj
Pritiskom dlanova niz bonu
partnerova stopala ;
stranu noge zavrava se niz
poloice ..ruku majku- na
zahvata na nozi. Ne bojte se
kuk. Dlanom druge ruke
zakretati partnerovu nogu
radite sredinom bone
ustranu 10 godi mnogo vie
strane noge. prebacujui
nego to mislite. Nakon to ste
svoju teiinu naprijed i
radili nizjednu nogu. ponovite
nacrag. Ponovite
cijeli niz zahvata na drugoj
postupak.
nozi prije nego IO ponete rad
na stopalu. Kad je rije o
stopalima, morat ele prvo na
jednom pa na drugom proi
cijeli niz zahvata.
Pritiskivanjem hodanjem po
tabanima strahovito godi
partneru, a i vi se pri tome
odmarale. Veina pokreta na
stopalima stimulira
meridijane bubrega i
mjehura. Svaki meridijan
zavrava u prstu, pa je vrlo
vano temeljito izvlaili
pannerove prste.
6 Pritisak na tsubo
glenja
Palcem pritisnite J-5
sekundi osjecljivi otvor
odmah ispod i
neznatno ispred
vanjskog dijela kosci
glenja.

Stranji i vanjski
dio nogu (III)

Ponovite postupak od
1--6 na drugoj nozi.

7 Hodanje po tabanima
(lijevo)
Kad se uvjerile da oba
parrnerova stopala
lee ravno na tlu.
gazite minutu ili dvije
po tabanima. Kad
poputate pritisak. ne
podiiite svoje tabane
previsoko.

1 02

8 Pritisak na stopaini
tsubo
Palcem pritisnite J-5
sekundi toku bubrega
ispod jastuia stopala
u sredini.

STRA2NJI I VANJSKI DIO NOGU

,

f"I--

/'

[O

tipanje stopala
,{ipajte uzdu =
=
""
vanjskog ruba stopala
da stimulirale
meridijan mokranog
mjehura.

9 Masiranje pete
Masirajle krunim
pokrefima stranice
pece 5-10 sekundi;
palac je na jednoj
strani. prsti na drugoj.

I I Izvlaenje prstiju

/
)

(gore)
Snano povucite svaki
prst drei ga sa strane
jer su lU tivci. Neki
prsti pucketaju kad se
oslobaa napetosI.

T
/
.

13 Lupkanje po
tabanima

/'
12 Udaranje tabana
Iz oputenog runog
zgloba slobodno
"pljuskajte tabane u
brzom. neprekidnom i
snainom ritmu.

Iz iSlOg pokrera runog

zg/oba udarajte akom
po tabanu nekoliko
sekundi. Zatim gladile
stopalo da se smiri.
Ponovile postupak od
8-/J na drugom
stopalu.

1 03

SHIATSU

Stranji dio ramena

Na red u je stranji dio ramena gdje je napetost gotovo
uvijek prisutna. No do te napetosti dolazi iz mnogih
razloga ; vjerojatno potjee iz drugih dijelova tijela, pa
stoga ne primjenjujte shiatsu iskljuivo na ramenima.
Tekoe e se brzo vratiti ako ne naete uzrok
napetosti u ramenima dok obraujete cijelo tijelo. Tri
s u glavna podruja za rad na stranjem dijelu ramena.
Prvo podruje s u vrhovi ramena koji s u povezani s
meridijanom unog mjehura. Kako je uni mjehur
povezan s psihikim stresom, to je podruje gotovo
uvijek oSjetljivo. Osim za oslobaanje od stresa, dobro
je za l ijeenje prehlada i glavobolja. D r ugo podruje
je sredinji dio ramena izmeu lopatica. To je dio
meridijana mokranog mjehura koji ste propustili kad
ste masirali ostali dio lea jer je taj dio malo zaobljen
(vidi str. 93) . Najvie toke dobre s u za lijeenje
prehlade, kalja i svih tekoa s pluima; nie djeluju
na srce i cirkulaciju, ali s u dobre za lijeenje tjeskobe,
tuge i nesanice. Lopatice pak pripadaju treem
podruj u , kroz njih prolazi meridijan tankog crijeva,
koj i "brine o probavi , fun kciji jaj nika kod ena i
mentalnom funkcijom i n t u itivne bistrine. Vrat ete
masi rati kasnije, kad se partner okrene, premda valja
povremeno masirati vratne miie ako postanu tvrdi.

Anatomija ramena s leda

Tsuboi meridijana mjehura
lee izmeu kraljeaka s
obje s(rane kraljenice i niz
rubove lopatica. Meridijan
tankog crijeva prolazi
debelim slojem miia
iznad loparice. a meridijan
iunog mjehura uzdu!
ruba miia na vrhu.

I
ZM
MM

Prednji meridijan
ramena
Meridijan mokranog
mjehura ide niz obje strane
kraljenice. a meridUan
!unog mjehura vrhom
ramena. Meridijan tankog
crijeva krivuda kroz
lopaticu i niz srrainji dio
ruke Ul trostruki grijat.
104

/'

..

:l

TG

Jr

TC
Vidi pregled meridijana na
str. 90

STRA2 NJI DIO RAMENA

105

SH IATSU

Stranji dio ramena

(II)

Kleknite uz partnerovu glavu.

U tom nizu zahvata ne miite
kukovima naprjjednazad jer
bi tO za partnera bila prevelika
teina. No pritisak ipak mora
dolaziti iz kukova jer se
pomiete prema naprijed. a
partner podnosi najgornji dio
vaeg tijela. Poinjete masau
miia du vrhova ramena.
koji su esto osjetljivi zbog
napetosti. POlom laktom
radite izmeu lopatica da
djelujete na plua i srce. Cijeli
taj sredinji dio povezan je s
emocijama i svijeu, pa ga
morate masirali paljivo a
raditi njeno i duboko.
Meridijan tankog crijeva to
vijuga lopaticom teko je
lono locirati, pa ga masirale
okretanjem loparica da
opustite miie i oslobodite
energijU koja je II njima
zatvorena. Cesto dolazi do
komradiktorne sit uacije tvrs{i miii uvaju slabu
bazinu energiju. Budite
njeni. nedostatak snage
nadoknadite jednolinim,
trajnim. laganim pritiskom
miii e se opustiti.

1 Pritisak palcem na
vrhove ramena
.. Rukom majkom ste na
jednoj lopatici. a cijelom
duinom patca druge ruke
uz vrh jednog ramena.
Lakat nastanite na svoje
bedro zbog astonea.
Nagnite se naprijed. njetno
prit isnile od vrara do ureza
ramena zgloba. tri pura
svaku stranu. kako je
prikazano na slici lijevo.

- .
-

OO

2 Laktom izmeu
lopatica
.. Ruka majka je na
ramenu dok naslanjate
orvaren lakat u kanale sa
svake strane kraljenice.
Pririire jednOlino po 5
sekundi od baze vrata
postupno sve nite. Obradite
teme!jito cijelo podruje
1 06

-
---. "
izmeu lopatica. Zamijenite '_
_
,
_
-,"
ruke za rad na drugoj
#
__
....: .-,
strani. Vai su kukovi
sputeni.
'_

STRANJI DIO RAMENA

,

3 Okretanje lopatica
Poloite obje ruke na
partnerove {opatice dok su
prsti isprueni zbog boljeg
zahvata. Savijte prste na
vanjskoj strani lopatica i
okreite ih vrsco, pomiui
lopatice i miie illlad i
ispod njih.

4 Pritisak stopalima na
ramena
Sjednice
oslanjajui
se
straga na rukama i polotile
stopala na vrhove parrnero
vih ramena. Brzo ali njeino
gazite, oeprilike minutu. po
cijelim ramenima.

1 07

SHIATSU

Prednja strana ramena

l vrata

Shiarsu na pred njoj strani tijela poi nje s ramenima i

vratOm. Slabost na prednjoj strani ramena estO
uzrokuje napetOst ili tvrdou miia na stranjem
dije l u , klasini primjer kyoa, i l i manjka, tO stvara
}itsu. i l i viak. Osim tOga, est je sl uaj da s u pognuta
i l i zaobljena ramena rezultat instinktivnog saginjanja
ime se zatiuju slabe grudi i l i katkad pretjerano
osjetljivo srano sredite. Sve tO najdjelotvornije je
obraditi s prednje strane. Poinjete masau
naginjanjem nad pannerova ramena. kad va pritisak
ponajvie pada na tOke pl ua. a potOm masirajte
ustranu izmeu rebara. Kad ste otvori l i grudi i
ispravi l i ramena. pomiete se da obradite vrat, radei
prvo na meridijanu mokranog mjehura, zatim na
meridijan u upravljanja i na kraj u pritiskanjem vanih
tOaka na svim vratnim meridijanima uzdu baze
l u banje. Meridijani trostrukog grijaa. tankog i
debelog crijeva te el uca prolaze bonim i prednj i m
dijelom vrata pa je tO podruje vrlo povezano s
funkcijom probave - uostalom grlo i jest jedan od
prvih dijelova probavnog trakta. Kako svaki meridijan
ima psihiku funkcij u , kao i fiziku. t i meridijani bave
se i probavnim i n formacijama i dogaajima. Kad
nam ivot donese netO tO ne moemo progutati
ili probavi t i . tO se pretvara u napetOst u grl u i
vratnim miiima, a utjee i na probav u. Shiatsu na
tOm podruju ukljuuje njeno roti ranje m i ia, a ne
izravni pritisak koji bi mogao tetiti d uniku ili
arterijama.
MM
Vidi Pregled meridijana na scr.

II

DC
lM

PI

ZS
108

TG

telulani meridijan prolazi

niz obje strane dunika,
dok meridijan debelog
crijeva prolazi sredmom
miia s botne strane vraca
i ide do osjetljivog nervnog
splera iznad kljune kosti.
Meridijan tankog crijeva
izravno ide iz uha, a
rrOSlruki grija je nezna 1110
.
Iza njega.
.

DC

\
Vratni meridijani
postrameno

-:--

TC

90.

U"'-",
M-

f
I j

Bu

Meridijani ramena s
prednje strane
Vaine toke na poetkU
plunog meridijana leie u
udubUenju ispod vanjSkog
dijela kljune kosci. ..Srani
zalimik .. teli uz prsni
mii. a teludac i bubreg
prolaze niz prednju stranu
grudi. Slezena prolazi
jednom Stranom dojke.

Vratni meridijani na
straznjoJ stram
Sredinji meridijan je
upravljaki a prOlete se od
sredine kimenog stuba.
Meridijan mokranog
mjehura ide iz sredita
miia sa svake strane
vrata. dok luni mjehur ide
vanjskim rubom iSllh
miia.

PREDNJA STRANA RAMENA 1 VRATA

,

Prednja strana
ramena i vrata

Partner se okrenuo. a vi
zauzimale kleei poloaj
iznad njegove glave. naginjete
se nad njegova ramena i
priliele izmeu rebara. Kad
se naginjete nad ramena,
glavni pritisak pada na toke
plua u udubljenjima izmeu
grUdi i ramenih zglobova. Dok
masi rale podruje izmeu
rebara, ne samo da isteete
rebrene miie koji pomau
disanju. ve aktivirale i
meridijane bubrega i eluca,
koji poveavaju energiju ki u
grudima i pomau u
eliminaciji sluzi.
Primjena shialsua na ovo
podruje uveliko pomae
astmatianma. Naginjite se
nad pannerova ramena i grudi
cijelom svojom teinom:
upotrijebite ipak manje snage
kad radite na osjetljivim
mjestima izmeu rebara.
1 Naginjanje nad
ramena
Polotire dlanove izmeu
parrnerovih grUdi i
ramenih zglobova dok su
prsti okrenUli prema van i
obuhvaajU zaobljeni dio
ramena. Kukovima idite
naprijed i gore, naslonire se
na ramena. kao gore desno.

2 Pritisak niz rebra

Poloire ruku na grUdi rako
da su dlanovI I prsti
okrenUli prema botmm
stranama lljela. a palci
izmeu rebara. Lagano se
nagnile prema naprijed i
njetno pritisnite cijelom
duiinom palca od prsne
kOSli prema van. Pomiite
se prema dolje i pririUice
izmeu slijedea dva rebra
dok ne obradile cijeli gornji
dio grudi. Zaobiile dojke
kad masirale tene.
1 09

SHIATSU
,

Vrat

Masiranje vrata odozdo

mnogo je bolje nego odozgo
zato to je vrat ravan te to e
se partner osjeati oputenije.
Jedina je tekoa postii vrst
pritisak a da se ne podie
partnerova glava sa tla. Kao i
uvijek kod shiatsua. sve ovisi
o vaem poloaju jer pritisak
mora doi iz hare. Prvo
masirajte meridijan
mokranog mjehura. uz obje
strane kraljenice do stranjeg
dijela vrata. Drugije meridijan
unog mjehura. koji lei u
udubljenju izmeu dva
miia. i vrlo je koristan za
lijeenje ukoenosti vrata,
glavobolje od napetosti i onih
smetnji. Najvanija LOka tog
meridijana lei u udubini na
bazi l ubanje s obje strane.
Masiranjem te toke bistri se
glava i lijei prehlada. Tree je
masiranje upravljakog
meridijana u sredini. to
pomae kod ispravljanja
kraljenice. a pritie se
njeno u sredinju udubinu
na bazi lubanje ime se
stimulira srednji mozak.
Napokon ste na samoj bazi
l ubanje i pritiete vane
toke na svim. meridijanima.
.

3 Zahvati na vratu
Parlnerova glavaje izmedu
vaih koljena: rukama ste
naslonjeni na svoja bedra
dok se iz kukova naginjete
prema naprijed kad
prstima pritiete vrac.
-

,
i

--

- - \

B Prste pomaknite prema

A

rubovima velikih miia na

stranjem dijelu vraca.
Pritgite u razmacima od
1 . 5 cm od baze vrata prema
gore. uz jai pritisak u
udubine na bazi lubanje.
Ponovile postupak.

A Srednjim prstima
pririite s obje strane
kraljenice u razmacima
od oko 1.5 cm od baze
vrala prema gore do baze
lubanje.

1 10

D Odvojenim prslimajako
priliite dul baze lubanje
prema uima u razmacima
od 1.5 cm.

Vratite se na sredinju
finiju vrala i srednjim
prstima naizmjenino
priliile osjetljive upljine
izmedu kraljeaka.
Zavrite na sredinjoj
udubini na bazi lubanje.

II

PREDNJA STRANA RAMENA l VRATA

Bone strane vrata

Nekoliko meridijana prolazi

bonim stranama vrata, pa
njihove neuravnoteenosti
tesla uzrokuju napetost u
vratu. No kako su na lom
podruju ivci koj i djeluju na
dunik i glavnu anerijU. bolje
je stimulirali meridijane
njenim krunim pokretima
nego izravnim pritiskom.
Istezanje vrata vrlo je
djelotvorno j oslobaa
kraljenicu od napetosti. No
pazite da vrslO zahvatite
parrnerovu glavu i koristile
teinu svoga tijela da iSleete
prema natrag. a ne prema
gore.

4 Kruenje bonim

stranama vrata
Poloite ruke sa
skup!ienim prstima sa
strane vraw. uz njegove
obline. Nekoliko pUla
polagano kruite djelujui
na vratne miie.

/-

'

I l
\

'.

-.-

.I_ .-!...-

_ _
o

5 Istezanje vrata
Cutnile i spojile rune
prste ispod vrata: palci su
okrenUli prema kljutnoj
kOSCi: gornji dio dfanovaje
pod vilicama. a unucratl1ja
strana podlaklica
priljubljena je uz obraze.
Ruke su vam meu
koljenima. Naginjete se
.
straga s Ispruzemm
rukama da bolje iSlegnete
partnerov vrat.
.

. ...
- ....

..,
---'
-.-"'"
.. --

"',

lll

SHIATSU

Glava i lice
Za mnoge je to dio masae koj i najvie godi i oputa.
Svi smo m i skloni da ivimo u n utranj i m ivotomjI,
sa skupljenim vikom energije i napetosti. Vrlo m n ogo
meridijana poinje i zavrava na licu pa lako dolazi
do njihovih blokada. To se pak manifestira u borama,
oputenoj koi, kao i ozbiljnijim tekoama. 5hiatsu
n a tom podruju otklanja prepreke i poveava
opskrbu kia pa tako oslobaa napetost i, to ljude
usreuje, uljepava. Strunjak za shiatsu, Shizuto
Masunaga, jednom je rekao : ..5hiatsu lica n ije samo
dobar za d u u nego i lice ini Ijepi m! Na glavi i licu
poinju meridijani mokranog mjehura, unog
mjehura i eluca, a zavravaj u upravljaki meridijan,
zaetni meridijan, meridijani debelog i tankog crijeva
i trostruki grija. Ako partner boluje od migrene,
morat ete posve titi osobitu pozornost bonim
stranama glave - meridijan unog mjehura domi nira
na tim mjestima. Primjena teh n i ke shiatsu na glavi i
licu uglavnom se sastoji od pritiska na kljune toke,
manje na meridijane. Toke na licu esto slue za
oslobaanje lokalnih napetosti, boli i l i kongestije.
Njihov utjecaj na preostali dio meridijana djeluje na
razini finog provoenja energije. To, naprimjer, znai
da toka na meridijanu mokranog mjehura, koja se
nalazi u blizini oka. nee utjecati na mjehur ali e
djelovati na ki elementa vode.
Toke na vrhu glave

TC 1 8

--:-...!
T"'
a!...
;"
y"
a n",
g

_
_

lM 1
., -'---- =
DC 20

21 6

sljepoonici. Tanko crijevo

(18) je u udubini ispod
jagodine kosti a eludac
(6) u mWnom splecu na
vilici.

I I2

Na podruju oiju: mjehur

(J) je u unurranjem kuru
one upljine. Mjehur (2)je
na unurrarljoj srrani
obrve. luni mjehur je u
udubini s vanjske strane
oka u razini vanjskog kura
oka. Oko usta: debelo
crijevo (20) je ispod
najireg dijela nosnice.
leludac (3) lei na ,.bori
smijeha ... Meridijan zaea
(24) je na sredini brade;
upravljaki meridijan (26)
je na sredini gornje usne.

MM 2
MM

21 3
UM 20

Toke lica sa strane

Tai yang leii na

Sve te toke leie na

meridijanu upravljakog
meridijana a obraujete ih
kad masirace niz sredinju
liniju glave. Najvanija je
lOka upravljaki meridijan
20 koja se nalazi na
zamiljenoj crci od vrhova
uiju do sredinje linije.

Toke lica na prednjoj

strani

UM 2 1

,
,
.

UM 22

UM 23
UM 24

;
P

UM 26
MZ 24

Vidi Pregled meridijana na

scr. 90.

GLAVA l LICE

l l3

SH IATSU

l Provlaenje ruku kroz

kosu

Glava i lice (II)

5hiarsu na [om podruju mora

Nekoliko puta provucite

ruke kroz parrnerovu kosu
tako da prstima "el!w/u"
vlasite.

bili dovoljno blag da opusti

pannera a dovoljno snaan da
oslobodi energiju. Prilisak
zadrite snanim ali ugodnim. a
prste i paleve drite zaobljenim
dok priliclc toke u udubinama
I otvorima. Masiranje uiju gOdi
cijelom organizmu jer su na
njima akupunklurne toke za sve
dijelove tijela. Masiranje loa ka
na vrhu glave dobro djeluje kad
valja [ijelo osloboditi od
glavobolje i krvarenja iz nosa. Niz
zahvala na oima ne koristi samo
njIma nego oslobaa od
glavobolja i sinusnih smelnji :
masaa sljepoonica dobra Je za
cjelokupno oputanje: a masaa
od nosa do usta pomae kod
nosne i sinusne hipercmlJc.
Masaa takoer oslobaa od
emocionalne napetosti koja se
odraava oko usta. a ujedno je
vrlo ugodna.

3 Masiranje uiju

I
/

'

Masira)le tli palcIma I

kaiiprstima. krecui se od
une resice do vrhova
uiju. Ponovire dvaput.

2 Povlaenje kose
Povlaile /ljetno pramen
po pramen kose dok ne
proete cijelom glavom.

"

I
/.

4 Pritiskanje toaka
na vrhu glave

/
I Il
-

Zahvar ire parmerovu glavu na

sljepootnicama. a palCima koji
lee jedan Ila drugome Ila
sredll1i glave pritiite prema
natrag u razmacima od po
2.5 centimetara

1
/
,

-'

GLAVA I LICE

6 Zahvati na
sljepoonicama
A Od obrva kreite se
gore i prema tokama
na s{jepoon icama. Ne
priciicejako. nego lagano
mtirajte prstima.
B Kreite se ravno dolje i
pritiite toke ispod
jagodinih kostiju.
e Kreice se jo nie do
malih spleLOva miia u
kUlU vilice gdje morate
osjetili lOku u sreditu
svakog splera. Primalac
doivljava dodir kao
zubobo!ju.

5 Zahvati na oima
A Pritisnite toke u
WlU(ranjem kUlU one
up{jine 3-5 sekundi.
B Lagano lipkajte du
obrva.
e Prilisnite lOke izvan
koacog ruba na vanjskoj
strani obrva.

7 Zahvati od nosa
do usta
A Rubovima palaca
pritiite u udubine uz
donji dio nosnica.
B Priliile liniju toaka
du ..bore smijeha. rako
da pririsak djeluje prema
gore pod kost.
e Skupite ruku pod bradu
i priliice lOke u sredini
udubine na bradi i na
sredini gornje usne.

B
/\

tf

,..

;.

- \

\C

",

\ \

/
/

I I5

SHIATSU
,

Ruke i ake
DC
Rukama i akama prolazi est meridijana elemenata
vatre i kovine. Meridijani srca, tankog crijeva, sranog
zatitnika, trostrukog grijaa pripadaj u vatri, dok
meridijani plua i debelog crijeva pripadaj u elementu
kovine. Istoni sistem ui daje srce kua duha. osim
to ima svoju poznatu funkciju da kontrolira
cirkulaciju krvi. Sve mentalne smetnje. loe
pamenje. nesanica i dr. povezan i su sa srcem.
Organske promjene srca mogu utjecati na meridijan
srca, ali ee na srani zatitnik. F u n kcija sranog
zatitnikaje da titi srce od emocionalnog stresa : gdje
je srce slabo, lako gaje napasti. Osim svoje probavne
funkcije, tanko crijevo povezano je s psihikim
funkCijama rasuivanja i svijesti. Trostruki grija
koord i nira i u ravnoteuje metabolizam djelujui na
tri gorua mjesta - gornjem , srednjem i donjem
podruju trupa, koj i su povezani sa ci rkulacijom,
disanjem i probavom. te elimi nacijom - usklaujui
nj ihove razlii te aktivnosti. Vatra je jed i n i element sa
etiri funkcije; metal ima dvije - plua i debelo
crijevo. Plua primaju k i iz zraka. pa s u openito
vezana za razin u energije ki kao i s bolestima pl ua
i grla. Meridijan debelog crijeva nije povezan samo s
utrobom : njegova je funkcija da eliminira tetne tvari,
osobito kroz kou i plua. pa pojava akni ili astma
mogu biti povezani s debelim crijevom. Kako taj
meridijan vodi do nosa, moe pomoi i kod s i n usnih
i nosnih kongestija.

zs

PI
TG
TC

Meridijani podlaktice
na stranjoj strani
Tanko crijevo nastavlja se
niz vanjsku seranu
podlaktice do ma/og prsta.
Trostruki grija putuje do
prscenjaka. a debelo crijevo
od {akca do kaiprsta.

Meridijani nadlaktice
na stranjoj strani
Tanko crijevo prolazi
slranjom sIranom ruke od
pazuha. troscruki grija od
stranjeg dijela ramena.
debelo crijevo od vrha
ramena do lakta.

j"

Sc

I
I

1 16

TG

Meridijani ruke s unutranje strane

Meridijan plua prolazi ispod kljune kosCi
do palca. srani zatitnik od grudnog
miia prema srednjem prstu . srani
meridijan od pazuha do malog prsta.

TC

DC

RUKE I SAKE
,

I I7

5HIAT5U

Ruke i ake (II)

Kako je pomalo zamreno

masirali pOjedinano svih est
meridijana. II ovom nizu
zahvata nauit ete masirali
ruku II tri faze - unutranje
meridijane, vanjske
meridijane i aku, Za
unutranje meridijane
dovoljan je jednostavan
pritisak niz ruku. No zbog
preklopa na laktu. vanjski
meridijani lee n a stranjem
dijelu ruke iznad lakta, a. s
prednje ispod njega. pa ih
morate ma s iral i II dvije etape.
kako je prikazano na slici
dolje. Kad pritiete niz
podlakticu . podruje ispod
lakta esto je bolno zbog ivca
koji tuda prolazi. Spustite se
do runog zgloba i na njemu
pritisnite neke vrto vane
(oke. Masirajle svaku ruku
posebno: zavrile sve zahvate.
na jed noj ruci, a tek onda
preite na drugu stranu
partnerova tijela da
primijenite shiacsu na drugoj
ruci i aci.
2 Zahvat nadlaktice

\.. .
-

jJ

II

J
l

Pritisak dlanom niz

unutranju stranu ruke
Kleknite uz parcnerov bok i
polotice njegovu ruku
vodoravno od ramena tako
da su mu dlanovi okrenuti
prema gore. Poloice svoju
"ruku majku na grudni

mii. a dlanom druge ruke

priliite niz unutranju
stranu parcnerove ruke od
ramena do runog zgloba.
Priljubljujce svoju ruku uz
obline partnerove ruke.

Partnerovu ruku poloile

uz njegovo cijelo s lime to
je dlan okrenut prema
dolje. .. Ruku majku driite

3 Pritisak dlanom niz

podlakticu
Izravno pritiite dlanom
niz podlakticu, od lakta do
runog zgloba.
I

na partnerovu ramenu. a
drugom zahvatile
partnerovu nadlakticu i
pritiite vrhovima prstiju
sa stranje strane od
ramena do lakta.

I 18

RUKE l SAKE

4 Istezanje prstiju
Sjednite i jednom rukom
uhvatile partnerov rutni
zglob. Drugom iSletice i
isrresite redom svaki prst.
od baze do vrha, drei
prste sa strane.

5 Pritisak ve1iki
eliminator
Priciite 5 sekundi lOku u
sredini izmeu palca j
kaiprsla. Rijeje ojednom
od najvanijih toaka,
t5ubou koji su u stara
vremena zvali velikim
eliminatorom ... , To osobito
pomae da se eliminira
glavobolja, zubobolja j
prehlada.

r.

6 Istresivanje ruke
CvrslO drite partnerovu
ruku. Nagnite se prema
natrag da mu ruka bude
ispruena pa je cresice
gore-dolje brzo, ali ne
suvie snano.
Ponovile poslupak 1--6 na
drugoj ruci.

,
-

l'

"<.....

il

/J
,

>-

,
,

""

I
I.
A .,h

l l9

SHIATSU

Hara

i
MZ

t-'-fL--=

Bu

Hara ili trbuh Japancima znai mnogo vie od obinog

,
ZI
dijela tijela. Oni dre daje ivotni d u h u hari. to se
nalazi ispod p upka. T u toku nazivaju Tan-en. U
'--L
Jl
Japanu hara opisuje kvalitetu ovjekove energije ,
I f-"'I
S
moete imati ))dobru haru ili !ou haru , a izvriti
samoubojstvo znai ubiti haru - hara kiri. Shiacsu na
, \ ! . I
hari. to se zove ampuku. vrlo je stara vjetina
lijeenja. mnogo starija od samog shiacsua. i zahtijeva
d ugogodinje vjebanje. Vjet majstor ampukua moe
masi rati i lijeiti ozbiljne bolesti radei samo na hari.
Meridijani hare
U hari se manifestiraj u svi ivotni procesi tjelesnog
lako preko hare moete
djelovati na funkcioniranje
sistema a povezana je sa svim funkcijama meridijana.
svih meridijana. ipak sve
Kao i stopalo u refleksologij i . i kod hare se moe
linije meridijana ne prolaze
izraditi karta refleksnih zona (desno) koja govori o
kroz haru. Kad se
stanju tjelesnih funkcija. Zato je rad na hari od bitne
primjenjuje shialsu,
vainije je shvatiti kartu
vanosti. a s iskustvom moe postati dragocjenom
hare s reJ1eks71im zonama
pomoi u postavljanj u dijagnoze. Idealno je kad je
(dolje) nego meridijane.
hara mekana i oputena iznad pupka. a puna i tvrda
ispod njega. ali je hara prosjenog Zapadnjaka
Sc
sasvim neto drugo. Previe sjedenja. loa ishrana i
pie. te nedostatak brige za d i sanje i loe dranje
cl)
ZI
ZM
openito pridonose slabom stanju u donjoj hari i
O V
Tan-enu. dok mentalni i emocionalni problemi
",
JC....
dovode do napetosti oita i time do tvrde gornje hare.
Jako moda neete jo biti u stanju dodirom
\ I PI
dijagnosticirati ta stanja. moete poi od pretpostavke
Bu
da je donja hara slaba. pa ete prvo pokuati da je
MM
uvrstite dubokim postupnim pritiskom prije nego to
I
Ta
TC
doete do gornje hare. To e vjerojatno popravi t i
stanje u donjem dijelu pa ete moi primijeniti i d u b lji
DC
I
pritisak. Kad se ampuku izvodi propisno i paljivo.
doivjet ete oputanje i ugod u. a usklauje sve
fizike fun kcije. To je osobito dobro za trbune
Karta hare
potekoe i . nadasve. za bolesti lea. Ako partner ima
Rebra i zdjeline kosti tvore
bolove u leima. temeljito radite na hari, osobito na
prirodne granice hare. Izmedu
refleksnom pOdruju za meridijan mokranog
cih granica refleksna podruja za
mjehura. prije nego to budete radili na sa m i m
meridijane grubo slijede poloaj
leima.
organa. Glavni izuzeci su dvije

i\

tt

_
_

l-,,_.)

Q;.-_T,-,,<G
I

Vidi Pregled meridijana na Slr

120

90.

..potkove.. - zone mjehura i

bubrega. lona bubrega prelazi
izvor ivome energije ili
TanDen. a zona mjehura
povezanaje s miiima koji dre
kra!idnicu. povezujui je s
meridijanom mjehura.

HAHA
,

12 l

SH IATSU

Hara (II)
Kao mjesto ivotne energije,
hara zasluuje veliku panju.
Cak ni ivotinje ne doputaju
da im se dira trbuh, osim
onima kojima vjeruju: slino
je i s ljudima. Va pritisak
mora biti lagan i postupan.
iako moe biti prilino dubok.
Oko hare uvijek masirajte II
pravcu kazaljke na satu.
uvrujui slabija podruja
dubokim smirujuim
pritiskom prije nego iO
ponete obraivati napeta i
stegnuta podruja. U veini
sluajeva to znai poeti na
donjoj hari (vidi str. 1 20). Dok
masirate. "fuku majku+<
neprekidno drite na hari,
pomiui je kad je nuno i
koristei je da "oslukuje"
znakove promjena. Klokotanje
obino znai da ste podruje
slabo opskrbili energijom, a
pulsiranje da va pritisak
srvara neku zapreku - osim
kod sredinje ene izmeu
rebara i pupka, gdje prolazi
glavna anerija i uvijek
se osjea p ulsaeija.

Poloaj za masau hare

Kad se izvodi ampuku ili
shiatsu na hari, valja sjesti
uz partnera tako da vae
bedro lagano doUe
njegovo.

---

l'
,,!

----

I
I

,
,

1 Donj hara
A Botnom stranom dlal
idice uz kosti kuka ;
masirajre zonu debelog
crijeva.

'

B Sa eri ispruiena prsta

pritiite u razmacima
2.5 cm u smjeru kazaljke
na saru oko vanjske
,.potkove.. donje hare, ime
ete tretiraci podruje
mjehura.

IslO lO
dut
unutranje ,.potkove.. ,
polukrulnom granicom
sredinjih trbunih miia
dutim priliskom na cotku
na sredinjoj cni. Ovdje
lretirate podruje bubrega
j

1 22

Tan-Den.

HARA
,

""/"

-1

2 Gornja

,...

hara

B Vrhovima prstiju

A Lagano ali duboko

priciile cijelom duiinom
palca ispod lijeve SIrane
rebara. odozgo prema
dolje. Dlanovi i prsti su
oputeni u dodiru.
D Lagano pririi(ejednim
prstom ispod sredinjeg
spoja rebara; parom na
solarni splel .. sa tri
isprulena prsta. prema
pupku i napokon na
samom podruju pupka.

prifiice udubinu ispod

najnie toke rebara podruje plua.

Isto lO ponovice na
desnoj strani zavravajui
islim priciskom pod
rebrima.

3 Ljuljanje hare
Uspravite se i kleknice lako
da gledate partnerovu
haru. S rukom na ruci
ljuljajce haru u valovicom
pokretu tako da gurale
gornjim dijelom dlana. a
vuete unatrag vrhovima
prstiju u jednoj
neprekidnoj kretnji.

/:

(//

h'. ...

\,---

123

SHIATSU
,

Prednja i unutranja strana nogu

Tri su glavna meridijana u tom podruju - meridijani
jetre. slezene i eluca. Meridijan jetre vano je tretirati
zbog svih smetnji u donjem trbuhu jer jetra u p ravlja
donj i m "goruim p rostorom (vidi str.

1 1 6) . Zato i moe

djelovati na razliita stanja poput hemoroida. zatvora i

menstrualne boli. Kako jetra pripada elementu drva (vidi

str. 98). morate tretirati i njez i n meridijan zbog miinih

bolova i greva. Emocionalni stres i priguivanje (osobito

ljutnje) naroito djeluj u na jetru: stoga j e ona povezana
s mnogim stanj i m a koje na Zapadu oznauju kao
"histeriju i l i "psihosomatiku. Za istonjaki nain
miljenja. smetnje uzrokovane emocionalnim streso m ,

Meridijani noge na
prednjoj strani
Meridijani iefuca i slezene
fele s obje strane velikih
miia na prednjoj bedrenoj
strani. Meridijan eluca
prolazi vanjskom stranom,
dodiruje kOljeno i sputa se
vanjskim rubom cjevanice.
Meridijan slezene lei na
wwcranjem rubu bedrenog
miia. pOlom se pridruiuje
meriaijanu jetre na
unutranjoj strani cjevanjce.

to sp reava funkcioniranje Rf jetre. jednako su vane

kao i bilo koje druge. Meridijan slezene elementa zemlje

bavi se probav n i m procesom i zajedno s meridijanom

bubrega odrava ravnoteu tjelesnih tekuina. a utjee

i na menstrua i n i ciklus. 2 eludac. jo jedan meridijan

21

elementa zemlje. uglavnom je zaduen za

transformaciju hrane u energiju

kf.

Na meridijanu

eluca jedna toka osobito uvruje tu funkciju.

Poznata kao "ei udac

36" - ona je najbolja toka za

probavne smetnje. slabu energiju i za poveavanje

tjelesne otpornosti na blesti.

Jt

,
,
\
\

SI

\,

/..

Meridijani noge S
unutranje strane
Meridijan jetre profazi
odmah ispod tetive miia
na unUlranjoj strani
bedra, potom niz
unutranju stranu
cjevanice. Meridijan
slezene feti iznad lecive na
bedru. ali im se scaze
sjedinjuju ispod koljena i
nastavljaju do g/etnja.
Meridijan bubrega pro/azl
izmeu miia s unutranje
strane lista.
t 24

(
Vidi Pregled meridijana na
str. 90

PREDNJA I UNUTRA5NJA STRANA NOGU

Prednja i
unutrasnJa strana
nogu

, ,,

'I

Kad radile na unutranjoj i

prednjoj sIrani nogu. tretirate
meridijane koji su povezani s
probavom, pa je prirodno
mjesto za vau .. ruku majku ..
na hari, Ona e testo osjeali
klokotanje dok druga ruka
bude masirala meridijane. Da
bis[e [retirali meridijan jetre.
morat ete saviti pannerovu
nogu. A ako je meridijan tvrd
- kao to je lO gOlova posvuda
- morat ele poduprijeli nogu
na mjestu maksimalnog
istezanja da iZbjegnete
napinjanje partnerova zgloba
na kuku. To ete najbolje
uiniti ako naslonite svoje
bedro na partnerovo koljeno.
kako je prikazano na slici
desno. Toke na unutranjoj
strani cjevanice odmah iznad
glenja esto su vrlo njene pa
masirajte laganije na tom
podruju.

fi
-

Savijte jednu nogu prema

van da scopalo bude uz
koljeno druge noge. Drei
. ruku majku na hari.
dlanom druge ruke ili
...zmajevim uscima kreice
se niz unutranju stranu
bedra s glavnim pritiskom
ispod ecveroglavog miia.

2 Pritisak dlanom na
unutranju stranu
cJevamce

l Pritisak dlanom na
unutranju stranu
bedra

3 Pritisak dlanom na
prednju stranu
bedra

Nastavljajui niz nogu.

okrenite ruku kad proete
koljeno pa palanim
dijelom dlana njetno
pritiite niz kanal Ul
cjevanicu - tim kanalom
prolaze meridijani. Ponovo
izravnajce nogu.

\
/

Priliile dlanom ; gnjeile

du obje s(rane velikog
miia s prednje strane
bedra. kao wje prikazano
na slici lijevo dolje
Ponovice postupak.

1/

__ '
k...

125

SHIATSU
,

Prednja i
unutranja strana
nogu (II)

\
,

Na prednjoj strani noge

masirajte meridijane eluca i
slezene. "eludac 36 .
,.udesna toka ... na vrhu
cjevanice. dominira nizom
kao jedna od glavnih LOaka za
dobro tjelesno stanje. Moda
e te je u poetku teko
pronai. Pokuajte najprije na
sebi i vrlo brzo ete stei
osjeaj gdje da traite kod
drugih. Taje loka tako vana
da ak .. ruku majku .. moete
dignuli s hare i njome
pritiskati lIeluac 36,,_ Ako
partnerova noga bude padala
na vanjsku stranu, moete je
poduprijeti svoj im koljenom
tako da ete i dalje izravno
pritiskati prema dolje. Kad
zavrite taj niz zahvala na
objema nogama, znai da je
tretman shiatsu zavren.
Partnera pokrijte pokrivaem i
pustite ga da se nekoliko
minuta odmara.

..

4 Rotiranje ivera
Dok masirare istu nogu.
jednom rukom poduprice
kraj koljena. a drugom
tvrsto uhvatice iver i
okreice ga na sve strane
dva ili eri pUla.

'

5 Pritiskanje toke
eludac 36((

' "

'i,

Ta tolka leii na vrhu

cjevanice. na mjestu gdje se
kosl iri prema koljenu.
kako je prikazano na slici
gore. Da biste je nali,
proite palcem vanjskom
seranom kosti. Kad je
te tada prilino

...

--

126

duboko pritisnite i upitajte

partnera kako co
dotivljava. Ako ste napipali
cotku. partner e lO osjetili
sve do glenja. Kad ste
uspjeli locirati ..eludac
36 . spustite .. ruku majku
S hare i palcem budite na
[oki.

6 Pritiskanje niz
vanjsku stranu
cjevanice
Drei palac na toki
..eludac .36". palcem druge
ruke priliice vanjsku
stranu cjevanice. Ponovile
postupak.

PREDNJA [ UNUTRASNJA STRANA NOGU

7 Istezanje stopala

naprijed

Postavite se u startni
poloajI(, LvrslO drei
stopalo. dignite ga od lIa,
nagnice se naprijed i
iscegnice nogu.

8 Istezanje stopala
natrag
JOS uvijek drei stopa/o.
prebacite svoju teinu
unacrag i povucite stopalo.
Ponovite oba pokreta. a
poLOm se premjestile S
druge strane partnera.
Ponovite isti niz zahvata na
drugoj nozi.

127

SHIATSU

Pregled zahvata shiatsua

Ovaj e vam popis posluiti
kao brza provjera osnovne
tehnike shiatsu. Pogled na nju
podsjetit e vas o pravilnom
slijedu zahvata na cijelom
tijelu. Masau shiatsu valja
uvijek izvoditi na cijelom tijelu
kako biste uskladili energiju u
svim meridijanima. U ovom
poglavlju prikazali smo
osnovne zahvate kojimaje cilj
da se ovjeka oslobodi boli te
da mu se pobolja
zdravsrveno stanje. Kad
budete izvodili ove zahvate
bez pomoi uputa iz ove
knjige. moda ete poeljeti
da odete na leaj shialsua i
usavri te svoje znanje novim
tehnikama.

STRANJI DIO TIJELA

PREDNJA STRANA TIJELA

Lea (90-93)

Prednja strana ramena i vrata

Dijagonalno iscezanje
2 Istezanje Rriia
3 Pritisak dlana niz
kraljenicu
4 Pririsak palca niz
kraljenicu
!

Kukovi (94-97)

Pritisak na upljine
krstatne kosti
2 Gnjeenje kukova
3 Pritisak lakcom niz kukove

Stranji i vanjski dio nogu

(98-103)
I Pritisak d/anom na stranji
2

3
4

dio noge
Pritisak koljenom na
stranji dio noge
Pritisak na tsuboe glenja
(Ahilovo peta)
Istezanje na Iri naina
Pritisak d/anom niz bonu
stranu noge
PriUsak na tsubo glenja

PONOVITE 1-6 NA DRUGOJ NOZI

8
9

10

II

12
13

Hodanje po tabanima
Pritisak na tS ubo na tabanu
Masaa pete
$tipanje slopala
IzvlaeTlje prstiju
Udaranje labana
Lupkanje tabana

PONOVITE 8-- 1 3 NA DRUGOM STOPALU

Stranji dio ramena

(104-107)

Prilisak palcem na vrhove

ramena
2 Pritisak lakcom izmeu
lopalica
3 Rotiranje loparica
4 Pritisak scopala na ramena

(1 08-1 1 1)

I Naginjanje nad ramena

2 Pritisak niz rebra

3 Niz zahvata na vratu
4 Kruenje botnim stranama
vrala
5 Istezanje vrata

Glava i lice ( 1 1 2 - 1 1 5)
I

2
3
4

6
7

Ruke i ake ( 1 16-1 19)

I

2
3
4

Hara (120-123)
Donja hara
2 Gornja hara
3 Ljuljanje hare
I

Prednja i unutranja strana

nogu ( 124-127)

I
2
3

<I
5

1 28

Pririsak dlanom niz

unUlrary'u stranu ruke
Zahvat nadlaktice
Pritisak dlanom niz
podlakticu
Izv/aenje prstiju
Pritisak lOveliki eliminalor
Tresenje ruke

PONOVITE 1-6 NA DRUGOJ RUCI

Provlaenje ruku kroz kosu

Cupanje kose
Masiranje uiju
Pritiskanje totaka Ila vrhu
glave
Zahvati na oima
Zahvali na sljepoonicama
Zahvati od nosa do usta

Prilisak dlanom na
ul1utrar!ju stranu bedra
Pritisak nad/anicom na
unutranju stranu C)evaTllce
PritisaR dlanom na prednjU
stranu bedra
Rotiranje ivera
Pritisak na lOeludac 36Pritisak niz vanjSkU sIranu
cjevanice
Istezanje stopala prema
naprijed
Istezanje stopala unatrag

PREGLED 5HIAT5UA

Toke pritiska u masai

Ako vam se svia shiatsu. a l i se bolje snalazire u ulj noj
masai. moda ere poeljeri da kom b i n i rare nekoliko
toaka pririsaka ili tsuboa u osnovi s l ijed masae
prikazan na srranicama 36-37. Te toke s masaom
nee imari rako d u bokog organskog efekra kao kod
shiarsua, ali sve e to na specifian nain sr i m u l i rari
ivani sisrem i pridonosiri opuranju miia.
=

poloaj rotke;

Napomena: Veinu lolaka

najlake je pronai palcem.
iako ele moda [raili i
laktom na lenim lOkama.
Pritisnite svaku fOku dva
ili cri puca oRo 3-5 sekundi.

djelovanje
PREDNJI DIO TIJELA

STRANJI DIO TIJELA

Ramena

Vrat i lice (vidI scr l lO,

Lea

toke na vratu.
str, 1 12. toke na
glavi i licu)

s obje strane
k.ra!Jenlce --+ uskladuje
sve unwranje funkcije

oko 3 cm ISpod
udubme na vanjskom
kraju kljutne ROSCl --+
st1muliraJunkc!)u plua

Ruke i ake

Kukovi

veliki el,mmacor- (str

1 1 9) (!.Clpo.Jte) _ protiv
prehlade. glavobolje I
zubobolje
u sredml
dlana _ SmIruje
um i emoc!)e
izvan lakta na
vanjSkOj strom

pregIba _
stimulira
debelo cruevo I
oslobada bol u
ruci i ramemi

..

obje strane slrain)lce

(sC/ska)le dlanOVima) --+
oputa zdjelicu; vodi
u noge. oslabada od
mens/ruaInih cekoa
otvori krs/ane
Rost I _ oslobada od
RongeSI!)e zdjelice
sredma scratn)lce _
oputa miIce donjeg
d!)ela leda I kukove

ki

-"

--

Noge

Hara

st rainja strana koljena

(poduprile koljeno i
prilIno duboko prIl/Uife s
oba. palca) --+ fijetl
ish/algiju

Gleinjevi

obje Strane AhI/ovih

lellva odjednom --+
slimutira Junkeye
meridijana vode; smanjuje
bolove na donjem dUelu
leda

Stopala
pod jastuiem
stopala Ila sredini
_ smiruje j oputa

oko 7 cm sa svake
strane pupka (pritllle
prema pupku) _
Stimulira crijeva I
opu!.ta napelost telllea
TanDen (Slr 120)
(pritlite duboko sa
tettrI isprutena prsta)
- stimulira cijelo tijelo

Noge
_teludac 36- (srr
126) _ openICO
poboljava energ!)u I
zdravIJe
ter iri prsta prema
gore od unutranje
srralle gIetnja prema
C)evamcl - smiruJe.
oslobaa od
menstruainih boli

129

so o l a

Refleksologija se temelji na refle ksnim

kad je blokirana napetou ili kongesti

tokama na slOpalima i rukama. to od

jom. nastupa bolest. Tretiranjem refleksa

govaraju

blokovi se razbijaj u i sklad se ponovo

strukturama II organizmu. Radei na rim

uspostavlja u cijelom organizmu. Tipian

svim

refleksima.

organima.

lijezdama

refleksolog sm anjuje

tOst u cijelom

tretman refleksologije traje oko 30 do

40

Tono podrijetlo

minuta. Najp rije se radi na jed noj nozi. i

refleksologije nije poznato. ali vjerojatno

to na refleksima tabana. bonih strana i

datira iz istog razdoblja kao i akupun

gornjeg dijela stopala uz odgovarajue

ktura (oko

pr. n. e.) jer se te dvije

tehnike pomou palca ili drugih prstiju.

metode temelje na nekim zajednikim

Zatim se prelazi na drugu nogu. Vjetina

principima. Sigurno je da su se njome

refleksologa ovisi o iskustvu - potrebni

koristili

g. pr. n . e .

su vrijeme i vjebe za otkrivanje refleksa

kako nam pokazuje detalj sa zidnog cr

i pravog osjeaja u prstima kako bi djelo

tea na 1 3 . stran ici. Njezino suvremeno

vali na reflekse. Na bolnom refleksu ete

podrijetlo. pak. mnogo je lake istraiti.

rad iti izvjesno vrijeme, zatim ete prijei

tijelu.

nape

4000 g.

Egiptu oko 2330.

Ameriki lijenik dr. William H. Fi tzgerald

na neki drugi. da bi se na kraju opet

postavio je temelje te znanosti svojom

vratili na onaj bolni sve dok bol potpuno

))terapijom zona ; prema roj teoriJ I . po

ne

Stoji deser zona energije koje dijele orga

potrebno izvesti nekoliko tretmana prije

nizam od glave do stopala. Dr. Fitzgerald

nego to osjetljivost u tom refleksu pot

mine.

Ipak.

moda e

katkad

biti

je otkrio da se pritiskom ruku ili pritiskom

puno nestane. U elji da partnera oslobo

razn i h

dite

mehanikih

pomagala na

neke

boli.

nemojte

)) premoriti

refle ks.

dijelove prsriju moe smanjiti bol u dru

Glavna korist refleksologije je u oputa

gim dijelovima organizma u istoj zoni. No

nj u. No smanjenjem napetosti poboljava

znanost je dobila sadanji oblik ponajvie

se opskrba krvlju. ivana aktivnost te se

radom amerike terapeutkinje Eunice I n

ponovo uspostavlja sklad ili homeostaza

gham. koju je potaknuo n a to dr. J. D.

meu tjelesnim funkcijama. Kako veina

Riley. lijenik s koj i m je ona isprva radila.

dananjih bolesti nastaje od posljedica

Ona je otkrila da stopala bolje reagi raju

Stresa. lijeenje refleksolog ijom. ako ga

na pritisak ruku pa su ona postala najva

obavlja vjet maser. moe biti od goleme

nijim podrujem l ijeenja. Od tridesetih

koristi za veliki broj razlii t i h zdravstve n i h

god ina ovog stoljea pa do smrti ( 1 974).

potekoa.

Eunice Ingham je neprekidno razvijala

meutim. nije nuno da dijagnosticira i l i

refleksologiju u znanost kakva i danas

l ijei bolesti. Ako ste u dilemi zbog neke

postoji. Meunarod n i institut refleksolo

bolest i . savjetujte se s lijenikom te prou

gije osnovan je 1 974'. g.

ite kontraindikacije napisane u ovom

Za

studenta

refleksologij e.

lako postoji nekoliko teorija. nitko po

poglavlju. Va je cilj da s m i rite i opustite

uzdano ne zna kako funkcioni raju reflek

partnera. Refleksologija je egzaktna zna

si. I nstitut se pri klanja stanovitu da ener

nost. Ovo poglavlje zamiljeno je samo

gija stalno protjee kanalima ili zonama

kao uvod u neke osnovne tehnike. Ako

u organizmu a da zavravaju tvorei re

ozbiljno pomiljate da se njome profesio

fleksne toke na rukama i stopalima. Kad

energija nesmetano tee . m i smo zdravi ;

130

nalno bavite, morat ete pohaati specI

jalne seminare iz refleksologije.

REFLEKSOLOGIJA

Teorija l prlnelpl
Kao poetnik u refleksologij i vano je da nauite
principe na koj i ma se zasniva znanOSI - osobito
teoriju zona i kartu refleksa (str. 1 34- 1 35 i 1 46-- 1 47).
To je gramatika refleksologije. koja e vam pomoi
da shvatite kako se mogu opustiti raz liiti dijelovi
tijela djelovanjem na pojedine reflekse. Teorija zona
(dolje) dijeli organizam na deset zona, a svaka prolazi
cijelom d uinom tijela. Bit e vam lake prihvatiti t u
teoriju budete li u m i slima putovali od svakog nonog
prsta prema gore vizualizirajui dijelove svog vlastitog
tijela koji se nalaze u pojedi noj zoni. Crte na stopa l i ma
(desno) pomoi e vam da koristite kartu refleksa za
bilo koji oblik i vel i i n u stopala. le e vas uputiti kako
da se snaete s bilo kojim novim partnerom.

Teorija zona

Teorija zona objanjava vezu

izmeu refleksa na stopalima i
dijelova tijela kojima oni
odgovaraj u. Prema toj teoriji,
deset je zona ili kanala energije
koji uzduna prolaze tijelom od
stopala do glave: po pet ih je na
svakoj strani. po jedan za svaki
prst ruke ili noge. kako je
prikazano na slici desno. Svaki
organ, lijezda ili dio tijela
smjeteni u odreenoj zoni imal
e svoj refleks u odgovarajuoj
zoni stopala (ili ruke). Tako
refleks za kratjenicu prolazi
unutranjom stranom stOpala
(zona I ) . a refleks jetre etirima
vanjskim zonama desnog stopala
(zone 2. 3. 4. 5). Ako sliku sa
cnama zona presHkate na
anatomski ene tijela. na slici
sasvim desno. bil e vam lake
predoili kako masiranjem loke
refleksa u jednoj zoni slopala
djelujete na neki dio tijela koji
pripada loj zoni. Ako naiele na
osjetljivo podruje dok masi rale
stopalO. to eslo znai da postoji
napetosI ili kongeslija u dijelu
tijela koji pripada iSlOj zoni.
Zapravo. svako Slanje u vezi s
tokom energije u bilo kojoj [aki
du neke od zona tetno e
djelovali na sve strukture koje su
u toj zoni.
1 32

Zone na stopalima
Svaki noni prsI predstavlja
zonu koja se prolee
cijelom duinom lijela. Svi
prsti su refleksna podru}a
za glavu. a najvaniji
refleksi za glavu nalaze se u
nonom palcu. Svaki palac
predstav{fa polovicu glave.
pa se zalO svaki dijeli U}O
pel zona.

TEORIJA I PRINCIPI

,
,

Kosti stopala

Refleksalog mora poznavati

stopaIne kosti - prema
kostima ete se djelomino
orijentirati kad zaponete
masau. Svako se stOpalo
sastOji od 26 kostiju - 7
zastopainih. 5 stopaInih (duge
kosti u sredini) i 1 4 kostiju
nonih prstij u . Istraite svoje
stopalo rukama i pOkuajte
osjetiti kako su rasporeClcnc
kosti.

Lisna
kost

GOJjenitn.J
k:'
," ,'...." _
os l
_
_ -'
_ '.'

/' ,_, ,

Glena
kost
kosti
kosri

II

Kosti
prstiju

Linije vodilje na
stopalima

Na nepoznatim stopalima ne
moe sc radili iskljuivo
pomou kane stopa Inih
refleksa. Stopala, kao i ljudi.
su razliitih oblika i veliina.
Da biste se snali na svakom
paru stopala, najprije morale
pronai neke oznake. odnosne
linije vodilje. Tri su linije
vodilje koje prolaze stopalom
- linija aira. Iinija srruka i
linija pelC. One e vam
pomoi da se lake orijcnliralc
i da Jake pronaete reflekse.
Linija oila prolazi stopalom
ispod jastuia stopala. lj.
glava stopainih kostiju. Linija
struka e se pronai ako se
povue zamiljena crta preko
stopala od izboine na
vanjskoj strani stOpala. 5.
slopalne kosti. Da biste locirali
liniju pelC, traile toku iznad
pelc gdje svjetlija. meka koa
na podruju luka prelazi u
tamniju. tvru kou. Kaci
pronaele tc tri linije. moi
ele odrediti toan poloaj
refleksa to lee ispod ili iznad
njih,

Linija slruka

Linija pete

1 33

REFLEKSOLOGIjA
,

Karta refleksnih
zona na stopalima

Ova karta pokazuje toan

poloaj refleksa razliitih
dijelova tijela na tabanima i s
vanjske strane stopala. Kao to
se odmah vidi. refleksi na oba
tabana meusobno su vrlo
slini: neki se, meutim,
pojavljuju samo na jednom
stopal u. jer organi kojima
odgovaraju lee na jednoj strani
tijela - srce je, naprimjer. na
lijevom tabanu, dok su jetra na
desnom. Zbog lakeg
razumijevanja tu s u prikazani
samo neki refleksi - iako.
zapravo. svaki pojedini organ.
lijezda ili dio tijela. ima
odgovaraj ui refleks na
stopalima. Na ovim stranicama
prikazali smo stopala lono
onako kako i h vidite kad radite;
to znai da je partnerov desni
taban okrenul prema vaoj
lijevoj ruci. a lijevi taban prema
vaoj desnoj ruci.

Desni taban

\
\
\

Luni

Odnos stopala i tijela

ReflekSi stopala predstavljaju
izvanredno preciznu karlU cijela.
koja odraava polotaj razliitih
Uzlazno
dijelova. kao lOje prikazano na
debelo
slici dolje. Pogledajce. naprimjer.
kako refleks oira anatomski
Slijepo crijevo
odgovara oitu. Ako zamislire
I
kako se stopala zajedno pomiu
da prekriju trup. vidjet ete kako
reflekSi kraljenice prolaze
uzdui unutranjeg ruba obaju
sropala.

1 34

r--

--

--
-

---

--

KARTA REFLEKSN1 H ZONA NA STOPALIMA

,

"--., Lijevi taban

7.

vratni refleks

Linija struka

--

- -

Krstana kostrrnina kost

debelo

zona

Vanjska strana desnog stopala

\
Kuk/Lea!
[shi"atina zona
Jajnikfrestis

Kuk/Koljeno/Noga
Ruka/Rame

Plua

Sinusi (Supljine)

REFLEKSOLOGIJA
,

Osnovne tehnike
Tehnike refleksologije s palcem i prsrima raz likuju se
od svih drugih pokrera i zahvara to se korisre u drugim
vjelinama prirodnog l ijeenja, pa e vam rrebari malo
vremena da njima ovladare. Najbolje je da uz uenje
sl uare slruna predavanja i l i . ako je to nemogue,
pOlanko prouire ove osnovne lehnike i neko vrijeme
vJeba le prije nego to se upusrire u l ijeenje. Uz rehnike
relaksacije prikazane na slijedeoj srranici. eriri s u
osnovne lehnike - palca. kaiprsra. ubadanje i roracija

Upozorenje: Ne trerira)re
ljude s proirenim venama,
osim na doputenim
podrutjima (vidi str. 1 6 1).
Izbjegavajte treeman
refleksologije na
trudnicama, osim ako ste
za LO kvalificirani; u tom
sluaju koristile samo blage
lehnike relaksacije.

refleksne zone. Najvei dio rrermana u refleksologiji radi

se osnovnim rehnikama palca i kaiprsla: korisrei obje
ruke pomiele se popur gusjenice od jedne do druge
refleksne zone. Ubadanje i rolacija refleksnih zona su
posebne rehnike koje se korisIe samo za neke reflekse.

Praktine napomene

Refleksologija se moe
izvoditi na svakom mjestu i u
svako doba - jedino sredstvo
koje koristite su vae ruke.
Najvanije je da se vi i partner
oSjeate to ugodnije.
Pannerova stopala moraju bili
u priblino istoj razini s vaim
koljenima [ako da se ne
morate odvie naginjati. Osim
dviju stolica. moda e vam
biti potrebno malo laika da
pospete partnerova stopala.
ako su vlana, i runik da
prekrijete svoja koljena. (Ulja
ili kreme nikad se ne koriste
u ref1oksologiji.) Nokti m raju
biti odrezani
masae.

Lealjka
Leialjka doputa idealan
poloaj primaocu jer ima
vrsl oslonac za glavu i
kaljena. a omoguava
potpuno oputanje.

Naslonja i stolica

1 36

Ako nemale lealjku.

posjednile partnera u
naslonja. a noga na kojoj
radile mora leati na stolici
bez naslona u visini vaih
koljena.

OSNOVNE TEHNIKE

Tehnike oputanja

oputanje je bitno za
djelolvorn u refleksologij u. Na
poctku tretmana upotrijebit
ete tfi prikazane tehnike.
prvo najednom pa na drugom
stopalu, lako da naviknete
partnera na svoje ruke i da
opustite njegova stopala.
Vratit ete se tim tehnikama
kad budete smirivali partnera
nakon masae bolnih
refleksni h zona. te po
zavretku punog tretmana na
svakom stopalu. Od tri
prikazane tehnike najprije
primjenjujtc tehniku
"naprijed-nalfag .. , a zatim
nastavite s jednom od dviju
preostalih tehnika. Tehnika
svijanja oita i solarnog splela
osobito je djelotvorna kod
onih ljudi koji pale od
napcrosli.

Svijanje oita i solarnog

spleta
A Snal10 pricisnire palcem
{uk ispod jasruia stopala
(refleks oita i solarnog

Tehnika naprijed.natrag
Poloiire dlanove opulenih
prstiju S obje strane
parrnerovih slOpala (A).
Zatim jednom rURom
lagano gurnite slOpalo
naprijed te ga povucice
natrag drugom rURom (B).
Nast.avile ce naizmjenine
pokrete to bre, drei
neprekidno rukama
slopalo.

Sada njeno savijte

prste prema sebi, povlaei

spleta) - desni palac je na

desnom stopalu dok lijeva

slOpalo na palac. Ponite

na wlUlrasnjem rubu
rej1eRsa i polagano se

rURa dri stopalo. Uhvatite

lOm rukom none prste.

pomiite preRo tabana

prema vanjsRom rubu.

Rotiranje glenja

(gore)
jednom rukom uhvatile
petu - desna peta u lijeVOJ
ruci i obnlUlO, lijeva peta u
desnoj - taRa da vamje palac
oko vanjske strane glenja,
tik ispod kosci glenja
Zatim uhvatite gornju
stranu stopala le ga lagano
rotirajCe nekoliko puca u
jednom. a polOm nekoliko
pUla u drugom smjeru.

l i7

REFLEKSOLOGIJA

Osnovna tehnika
dranja

Da biste bili dobar reneksolog.

morale razviti skladan rad
ruku - jedna ruka tVfSIO dri
stopalo dok druga masira
renekse. Svaka tehnika
zahtijeva drugaiji zahvat varijaciju osnovne tehnike
dranja prikazane na slici
desno. Uvije k koristite obje
ruke na svakom stopalu i
dobro izvjeibajte le osnovne
naine dranja sve dok vam se
ne uini da vam je tO prirodno.

Osnovna tehnika
dranja

Za rad na desnom stopalu.

lijevom rukom obujmite
noine prste. drtite ih ravno
bez prerjeranog svijanja
naprijed ili nacrag. a desnu
ruku koristice za rad. Za rad
na lijevom stopalu. ponite
desnom rukom kao rukom
za drianje j potom
promijenile.

..uf -

Osnovna tehnika palcem

Osnovna tehnika palcem

U refJeksologiji se koristite
palcima ponajviSe kad
radite na reflekSima tabana
i katkad na stranicama
stopala. Radei s prvim
lankom svog palca
.. hodate .. du refleksa
neprekidno pomalo
svijajui i izravnavaj ui
lanak. Un utraSnji ili
srednji rub vaeg palca
dodiruje stopalo. ne vrh ili
jastui (dio koji do{ite Siol
kad na njega ravno poloile
ruku).

1 38

Kad je zglob palca u

pravilnom kutu. lanak nije
previe savijen. pa
omoguava veu preciznost
i laku primjenu lehnike.
kako je prikazano na slici
lijevo. Ako se lanak previe
svine (na slici dolje). ne
samo da e bili napet. nego
e parmer moida osjetili
nokat. Prs(ima radne ruke
uhvatili see gornju Slranu
stopala kako bi ono bilo
nepokremo.
-

OSNOVNE TEHNIKE
,

Tehnika kaiprstom
Kaiprst korislile kad
masirate gornju i bonu
stranu sIOpaia. Opel
uspostavljate dodir s
unutranjim rubom prsla.
svijaj ui malo prvi lanak da
bi se kretao ili klizio naprijed.
Sada je palac oslonac s druge
strane stopala i gura glavu
slopalne kesil kako biste lake
masirali vrh stopala. Vjebajte
taj pokret uz ravnomjeran
pritisak, sve dok ga ne budete
glatko izvodili. Pokuajte se
kretati preko bolnog refleksa
u jednom pravcu s vaim
lijevim kaiprstom. pOlom se
vratite na njega desnim
kaiprstom.

-,

Ubadanje

Ta je tehnika pogodna kad

masirale malu refleksnu zonu
i dijelove stopala na kojimaje
koa tvrda, kao iO je 10 pela.
Poput pele IO ubada
alcem. tako i vi gurnite palac
u refleksnu zonu i zatim ga
izvucite. Tu je dranje prstiju
bitno jer ta tehnika zahtijeva
veliku preciznost.

Tehnika kaiprstom
Kao i kod tehnike palca.
kad pravilno korislile
kaiprst. lanak je malo
savijen. a unutranji rub
prsta radi na refleksu. kako
je prikazano na slici lijevo.
Savij"ece li prejako lanak i
koriscite li se vrhom prsta.
kako je prikazano na slici
dolje. prekida se dodir s
kotom uz mogunose da
parmera ubodete noklOm

Ubadanje (lij"evo)
Uhvatile stopalo rukom ..za
dranje.. i polotile palac
.. radne.. ruke na refleksnu
zonu. latim ,.zabodite.. palac u
stopalo i izvucite ga otrim
pokrelOm. ujednom smjeru (u
ovom sluaju, prema van).
Rotacija refleksne zone
(dolje)
Lagano pritisnite ,.radnim
palcem refleksnu zonu. latim
rukom ,.za drtanje racirajle
gornji dio stopala oko palca,
najprij"e u smjeru kretanja
kazaljki na salU, a polOm u
suprotnom smjeru.

.----

Rotacija refleksa

Ta je tehnika iskljUivo
zamiljena da pomogne .. u
obradi .. bolnog refleksa,
osobito u podruju gornjeg
dijela trbunog podruja
obaju stopala (to znai
izmeu linije struka i linije
oita). Koristit ete se njome
kad naiete na OSObito
oSjetljivo podruje : palac je
vrsto .. usidren .. na jednom
mjestu dok oko njega rotirate
stopalo. kako je prikazano na
cneu lijevo. Nakon nekoliko
minuta rotaCije refleksne
zone, partner e osjetiti da je
bol znatno slabija. Nastavite
blago, pazei da partnera ne
ubodete noktom.

1 39

REFLEKSOLOGIJA

Zahvati na stopalu

Refleksi glave i sinusa

Kad radite na lijevom stopalu.
drite i zalitile none prste
desnom rukom a lijevim

Kad prvi put masirate neija stOpala. ponite s

provjerom svih onih mjesta na kojima je lloa gruba.
uljevita i gdje ima kurj i h oij u . jer sve tO moe
utjecati na protok energije u toj zoni. Ako otkrijete
takva mjesta. savjelUjte panneru da poe pedikeru.
No. vrijeme je da se ponete baviti stopalima kako je
prikazano na 1 33 . stranici. Nakon tO sie lemeljito
opuStili oba stopala. poet ete raditi na refieksnim
zonama i tO tako da ete zavriti cijeli niz zahvata na
jednom stopalu i tek onda prijei na drugo.
Redoslijedom se sistematski obrauje stopalo. od
nonih prstiju do pete - od glave do donjih Irbunih
refieksn ih zona - potom u n utranjim rubom stopala
da bi se radilo na refieksnim tokama kraljenice. Kad
ponete svladavati zahvate. prouite prvo ka n u
stopainih refieksnih zona i zapamtite toan poloaj
refieksnih toaka kad god doete do nove refiellsne
zone. Za vrijeme masae obratite posebnu pozornost
svim otkrivenim bolnim podrujima. pa nailon to
zavrite rad na oboma stopalima. vratite se na ta
mjesta i na njima jo jednom rad ite. na svalIom
stopalu posebno. No ne oekujte da ete bolove
OIkloniti poslije jednog tretmana. Uvijek radite njeino
- suvie obraivati osjetljiva mjesta je tetno. jer to
stvara napetost a ne oputanje.

Refleksi glave,
sinusa, oiju i uiju

Svi noni prsli sadrze reflekse

glave. oni na desnom slopalu
do desne strane glave i
obrnulO Glavni reflekSi su na
nonim palcima: drugi manji
prsu su za .. rinc reflekse
g l ave i za sinuse. Ako n e t lo
naprimjer, irna pokvaren zuh,
onda mu je jedan prsI LI
odgovarajuoj zoni osjetljiv
Ako su sinusi bolni. svi e prsti
b i i i bolni na dodir Da bi sc
pravilno radilo na prsuma.
potrebno jc mnogo rada I
Vjebe ne samo da su
osjetljivi nego ih je i zhog
njihove veliine teko driall i
maSlrJti Reflekse oka I uha
tretiratc najizravnije na bazi
manjih prstiju ObZirom da
napctost uzrokUje
mnogobrojne potekoe na

oima. jer spreava dobru

cirkulaciju i adaptaciJ u.
refleksologija jc u tom sluaju
teslo djelotvorna Jer
opustanjem ponovo
usposlavIja normalnu
funkcijU

I 10

Refleksi oka i uha

Pn I1wslrw1JlI (th rej1eksmll
podrUCja valja se krellll i uzdu?
ruba na ball u dnu malill
prstiju kOJU me 19lo/mvl
stopa/Il lII kostIJU Jednom
rulwm drile stopalo dok ete
palcem povlaIfI kOlU IWJa
polmlla baze prstiju VW1jskim
rubom Sl'oJlh pa/eva kretI/e se
uzdu ruba

II

aha sl1ljera

palcem radile na rejleksnim

tokama drei prsre lijeve
ruke preko prsIiju desne ruke
Poevi od nonog palca.
runim palcem ,.klizile" dolje
do baze svakog nonog prsta

II

maUm pokrelIma poput

gUSJenice. Kad dodele do
malog prsta. zamijenite nike i
,./dizite,. natrag prema
110l1om pa/cu. Isto posll/plle
110 desnom s{opalu

ZAHVATI NA STOPALU

Refleks vrata

grla

Refleksna zona vrala i grla lei

na bazi nonog palca. Radei
na loj zoni djelujete ne samo
na sam vrat nego i na vrh
kralJenice. zatim na krajnike
i stlInjatu te paratireoidne
lijezde

Refleks vrata
i grla
Drite stopalo Jednom
rulwm. a pa/cem druge
nike masirCljfe bazu nonog
palca sa strane. la f i l)}
zamijel1llC ruke i vralite se

II obrnutom Sl1yeru: ruka

kOJa Je prlje obraIVala
refleksn u zonu sada dri

sropa lo.

Refleksna zona plua na

tabanu
Zahvalite noine prste
Jednom rukom. a palcem
druge ruke radue Izmeu

Refleksna zona
plua

stopa/mh kost IJU do lJaze

/lanih prS/lju Parom
krel1ife natrag u obmutom

Ta refleksna zona je smJclena

Izmedu zglobova s[Opalnl11
kostiju i baze prstiju na donjoj
s t fani stopala I izmedu
sIopainill kostiju s gornje
strane stopala. Poinjete rad ili
na podrUJU refleksne [otke
plua na donjoj slfani stOpala.
kako JC prikazano desno. a
poslije na gornjoj. PodruCja
reflekSIlIh toaka plua
djcluJll na sve organe II
grud nOj supljini a ne samo na
plua

sI11jeru konslei se drugim

palcem

. \
,

Refleksna zona plua s

gornje strane stopala

Ponite s noill l/11 palcem i

ZalJ I/arlle noine prste

radile do ma/og prsta.

Jednom rukom a

Parom zam ijenile ruke i

Iw/prslom druge ruke

idile narrag drugim pU/em.

I1wsmljre podruje izmedu

Vai palci moraju gu rali

stopa/nill kostiju od baze

glave sropall1ih kOS/IJU da

s\'akmJ /lanog prsla

..otvore... gonl)i diO slOpa/a.

(
'..I
,

\
\

\1 \

I4I

REFLEKSOLOGljA

Gornje trbuno podruje

Ta velika refleksna zona lei izmeu

linije struka i glava slopalnih koStiju
(Iinija oita). Kako su refleksne zone
organa na desnoj strani tijela
smjetene na desnom stopalu i
obrnutO, refleksnu zonu jetre
uglavnom ele nai na desnom
stopalu. a refleksne zone eluca i
guterae uglavnom na lijevom
slopalu. Refleksne zone bubrega su
na oboma stopalima. Nai zahvati na
stopalima konccnlrirani su samo na
jetru. Ako je jedno od stopala osobito
bolno na dodir. u gornjem trbunom
podruju koristite rotaciju refleksne
zone (vidi str. 1 39) uz osnovnu
tehniku palca

Refleksne zone jetre

jednom rukom drite none
prste. a palcem druge ruke
temeljito masirajte cijelo
podruje. Prslima ,.radne..
ruke uhvatite stopalo kako
bi palac imao oslonac.
Ponovo zamijenite ruke,

Donje trbuno
podruje

Refleksne toke uzlaznog

debelog crijeva i slijepog
cnjeva su na desnom slopalu.
Da pronadctc refleksne toke
slijepog crijeva i crvuljka.
Mklizite .. polako palcem lijeve
ruke unutranjim rubom
stopala dok ne doete do
osjetljive toeke iznad petne
kosti. Refleksna zona uzlaznog
debelog crijeva nastavlja se iz
te toke do razine linije struka
Probavne i bronhijalne smetnje.
aSima i alergijska stanja dobro
reagiraju na treiman toga
podruja. Rad na refleksnim
tOtkama zavijenog i silaznog
debelog crijeva pomae kod
nadutosti. zatvora i drugih
stanja vezanih uz stresna stanja.
Obje su refleksne toke na
lijevom stopalu, Refleksnu
loku zavijenog crijeva na
pet noj kosti vrlo je teko [femall
jer je na [om mjestu koa vrlo
debela. Refleksna tOtka
silaznog debelog crijeva ide
vanjskim rubom stopala do
linije struka. kako je prikazano
na slici. To je podruje esto
osjetljivo zbog nedostatka
vjebe. napora I loe ishrane.

1 42

Refleksi zavijenog i
silaznog debelog crijeva
Kako biste odredili poloaj refleksa
zavijenog crijeva. poloire palac
lijeve ruke iznad linije pele s
unutranje Sl rane lijevog stopala i
,.klizile.. dolje pod kUlom od 45
scupnjeva do oznaene toke
(desno). Zatim nekoliko pura
,.ubadajte.. naprijed i natrag
Ul1Utrariju stranu stopala. Zatim
zamijenite ruke i palcem desne ruke
,.klizile" vanjskom stranom swpala
da dodirnefe refleksnu toku
si/aznog
crijeva.

Refleksne zone slijepog

crijeva, crvuljka i
uzlaznog debelog crijeva
Poloile palac lijeve ruke na
refleksne {Oke slijepog
crijeva i crvu ljka i
,.ubadajte prema vanjskoj
stran; stopala koriSlei se
tehnikom ubadanja (slr.
135). Zalim palcem kliZile
vanjskom stranom stopala
do /in ije Slruka gdje ele
obraivati uzlaZilO debelo
crijevo.

I
I

ZAHVATI NA STOPALU

14 3

REFLEKSOLOGIJA

Refleksne zone
kraljenice

Odnos kraljenice
i stopala

Refleksne zone kraljenice

obraujete u neprekinutom
zahvatu uzdu unutranjeg
ruba obaju stopala, od
podruja Inice i krstane kosti
tO poinju na unutranjem
rubu pete. To je jedna od
najvanijih refleksnih zona jer
je zdravlje kraljenice bimo za
dobrobit cijelog organizma.
Napor. loe dranje i
nedostatak vjebe mogu
stvoriti napetost i neravnOlCu
u spletu miia koji dre
kraljenicu ; to ne samo da
uzrokuje bot u leima nego
onemoguava rad ivaca u
kraljenici. koj i povezuju
mozak s ostatkom lijela. Kako
je oputanje primarni cilj
refleksologije, tretiranje
refleksnih toaka kraljenice
moe biti vrlo djelotvorno.

Postoji nevjerojatna slinost

Izme u oblika kraljenice i
njezine reneksne zone na
unutranjoj strani stopala.
kako se vidi na desnoj slici.
Oboje imaju po 26 kostiju. a
etiri luka na stopalu
odraavaju etiri zavoja na
kraljenici - vratni. grudni.
slabinski i trtini.
,

\
\

i!d" ,.
,

{"i)
.

fl
o

Trtino/krstalc
podruje
,

\
\

..
,

:;

>

144

Grudno
podruje

Slabi nsko
podruje

I
I
I

Vratno
podruje

Refleksne zone
kraljenice
Pri obradi rej1eksnih zona
kraljenice (A) poinjele na
unutranjem rubu pele ,
palcem ruke klizile
postUpilO prema nonom
palcu. Na podruju [rtice i
slabina koa je obino
prilino rvrda. ro zahtijeva
od vasjai pritisak. Morale.
dakle. prstima vrsto
obuhvatiti peru da bi
palcem slobodnije radili.
Radile na rej1eksnim
zonama kraljenice koliko
moiele zahvatiti palcem a
da ga ne ispruile (8). a
Zalim pomaknice prste s
pece na gornji dio slapa/a.
kako je prikazano na slici.
S rukom u com poloaju (C)
lako ete naslavili
obraival i rej1eksne toke
slabinskog. grudnog i
crcinog podruja. Ako
orkrijete neko osobiro
osjetljivo mjesto. obratite
na njega posebnu
pozornost i obradile ga
nekoliko puta.

ZAHVATI NA STOPALU

Refleksne zone
kuka, koljena i noge

Rad na tim refleksnim

zonama bitan je za sve vrste
boli u leima. kao i u kuku.
koljenu i nogama. Reneksne
toke su takozvana "pomona
podrUja" jer ne samo da
oputaju one dijelove tijela s
kojima su u izravnoj vezi nego
pomau da se smanji napetost
i bol i u okolnim podrujima.
Refleksna zona kuka, koljena
noge prilino je veliko

podruje s vanjske strane

stopala a protee se od 5.
slopalne kosti do pelC. Ako
osoba s kojom radite ima
potekoa s koljenom,
Odgovarajua refleksna zona
na istoj strani bil e vrlo
osjetljiva. Refleksna zona
kuka protee se oko stranje
strane glenja (vidi str. \ 35),
Bol na toj refleksnoj zoni esto
ukazuje na ishijalgiju .

Refleksna zona kuka,

koljena i noge
Na lOm podruju molete
radili kaiprstom. kako je
prikazano na slici lijevo. Ili
palcem, sasvim lijevo.
Klizite preko LOg podruJa u
raznim smjerovima,
imajui u vidu razliitost
dvaju stopala.

o
r:

Refleksna zona kuka

jednom rukom drite
slOpalo uspravno.
(DOpuslite li da Se sropafo
istegne prema naprijed.
tetive e se nategnuti. pa
neete moi dobro
masirati.) Zatim
kaiprslOm temeljilo
masirajte oko glenja.

1 45

REFLEKSOLOGIJA

Sinusi

Karta refleksnih
zona na akama

Poloaj refleksnih zona na aci

odgovara onima na slopalu.
No. kako se aka i stopalo
razlikuju oblikom i veliinom,
tako se razlikuju i njihove
refleksne zone - primjerice,
reneksne zone kraljenice su
krae na aci, a sinusa vei jer
su runi prsti dui od nonih.
Reneksne zone na aci lee
mnogo dublje od onih na
stopalima jer su ake
izloenije i manje osjetljive.
Zato ihjc mnogo tee masirali
jer je tee locirati osjetljiva
mjesta.

Sinusi

/ I

Lijeva aka

Matcrnica/Prostata

1 46

Lijeva aka

Sinusi

(
\

Vrat

titn'aa
PI ua/Grudi/Srce
Oko/Uho

KARTA REFLEKSNIH
ZONA NA SAKAMA

\\ l

Desna aka

Rame
Oir
elra

Lini"a struka
Grudni ko
Mokrani mjehur

Slabinerrnica
Kria
Jajnikffestis

A
"

'-r

S
i"
n"
u",
si _
"
-,

_
_

Maternica/Prostara

Ma lern ica/Prastara

Desna aka

1 47

REFLEKSOLOGIJA

Zahvati na saCl
Najvea je prednost rada na akama tO je na njima
daleko jednostavnije raditi nego na stOpalima moete raditi na sebi i na partneru. na bilo kojem
mjestu a da se ne morate svlaiti. To je ipak manje
djelotvoran oblik tretmana jer s u refleksne tOke na
akama d ublje poloene i tee i h je pronai. Kad se
masi raju ake. palci rade na d l a n u . a kaiprsti u
kanalima izmeu prstiju na vanjskoj strani dlana.
Osnovna tehnika palcem ista je kao i kod stopala jedina je razlika u tome to neprekidno isteete i
svijate aku kada palcem klizite po njoj.

Da biste pronali reneksnu

liniju oira, najprije morate
locirati malu izboinu glave 5.
kOSti pea - nie od malog
prsta - te izboinu pod
glavom prvog prsta - na bazi
palca. Refleksna zona lei
poprijeko. od jedne do druge
strane izmeu lih izboina,
Osim IO je vitalan dio naeg
dinog sustava, Qil je takoer
mjeslO gdje se skuplja
napetost i gdje se manifestira
djelovanje stresa. To je stOga
kljuna refleksna zona za
cijelo tijelo. Tehnika oputanja
koja se oVdje primjenjuje
gotovo je ista kao svijanje aita
na stopalima (vidi str, 1 37).

Ako patice od bolova na

leima. esto moele sami
sebi pomoi radei na
rej1eksnim zonama
kraljenice svojim palcem.
dok ele OS(Qlim prslima
drali ruku, kako je
prikazano na slici gore.
Osobito je bolno podruje
rej1eksna zona kria ako

Oputanje oita

Samopomo na
kraljenici

imate bolove u donjem

II

Tehnika
Opus tanJa oSlta
v

jednom rukom vrsto uhvatile

partnerovu ruku. a palcem
druge ruke radile na rej1eksno)
liniji oira (A). Postupno od
sredine rej1eksne linije klizile
cijelom njegovom duinom
svijajui parcnerovu ruku
prema palcu (8). Ponovite
postupak na drugoj TUci.

dijelu lea. Lagano radite

na lOm podruju svaki dan
po nekoliko minuta.

Refleksna zona plua

Refleksna zona
plua

Refleksna zona se nalazi

odmah iznad linije aira na
nadlanici i na dlanovima obiju
ruku. Tretirate ga palcem na
dlanu i potom kaiprstom na
nadlanici koristei istu
tehniku.

1 48

Driite parcnerovu ruku

kako je prikazano na slici
Radice izmeu kosciju
pea svojim palcem dok
njeno svija te i iSleele
prste rukom kojom drtite
parmerovu ruku. Ponovite
postupak na nad/anicI.
kako Je prikazano na slici
lijevo.

ZAHVATI NA SACI

Refleksna zona
jetre

Taj refleks nalazi se ispod

linije oita na desnoj ruci.
lako se ta zona moe nai
na objema stranama ake.
lake j u je otkriti na
vanjskoj strani dlana.

Refleksna zona jetre

Palcem postupno ,.klizile..
uzdu refleksne linije dok
isteete i svijale partnerovu
ruku prema toj liniji, kako
je prikazano na slikama
desno i dolje.

f(
Refleksne zone
kraljenice

Za razliku od veine drugih

zona na aci, refleksne zone
kraljenice relativno je lako
pronai : vrlo su korisne u
samopomoi. kako je
prikazano na prethodnoj
stranici. ili kod masi ranja
drugih ljudi. Prije nego tO se
upustite u masau, prouite
kartu zona na str. 146-147.
gdje se vidi da oni zauzimaju
razliita mjesta na stopalima i
akama.

Refleksna zona
kuka, koljena i
noge

Kao i na stopalima. taje zona

"pomono .. podruje za
kraljenicu te se moe
djelotvorno obraditi u svim
sluajevi ma kod botova Jea.
Nai ele je na nadlanicama.
blizu vanjskog ruba, ispod
linije struka. Vrlo je osjetljiva,
pa radite na olklanjanju boli
tokom nekoliko trelmana,

Refleksne zone
kraljenice
Potevi od dlana, idite
palcem dui refleksne linije
od donjeg dijela lea do
vratnog podrutja, koristei
se postupno istim
zahvatima, kao na
stopalima, Kako je koa
koja pokriva tu zonu
prilitno tanka, nije
potrebno svijati aku,

Refleksna zona kuka,

koljena i noge
Kaiprstom njeno ,.klizile..
cijelim podrujem - prvo
jednom rukom kao
... radnom.. rukom, a zatim
drugom.
1 49

' ,.

Bez obzira
ivora,

na

nau dob

ili

razdoblje

potrebni su nam ljudski dodir,

man u odreenim okolnostima i ivotnim

dobima.

U ovom poglavju obradit emo

da

neke od tih posebnih primjena - za vri

nismo sami. M i smo osjeaj na bia; bez

jeme trudnoe. kod dojenadi. u kasnijoj

topline dodira. to nas vee i s m i ruje.

ivotnoj dobi, zatim masau i vjebe te

uskraeni s u nam najvaniji naini komu

samo-masau. U sve m u tome pomae

n i kacije - davanje i primanje.

ve i zdrav razum - normalno je.

njenost i

briga

kako bismo znali

na

Neki ljudi razmiljaj u o masai kao o

primjer. da ete njenije masirati kad s u

l u ksuzu i pribjegavaju joj samo iz n une

u pitanju mala djeca i stari ljudi. te da

potrebe. No kad se zna kakvi mogu biti

ete za rad s njima bolje zagrijati prosto

pritisci modernog ivota, a osobito da je

rij u . Kako ete koristiti tehnike koje ste

sve vie bolesti uzrokova n i h stresom. te

nau i l i . ovisi o vaem ivotnom s t i l u i

rapije dodira morale bi postati integral

osobitim potrebama vaih prijatelja i la

nim dijelom svakodnevnog ivora te bi i h

nova obitelj i .

valjalo priznati sastavn i m dijelom zdrav

Ako vi i va partner oekujete dijete.

na primjer. masaa i shiatsu b i t e vrlo

stvene preventive.
oblik

vani da smanje bolove u nogama i lei

masae gotovO jednak terapiji . Osim to

m a ; njima ete svladati umor koj i esto

je davaocu masa e zadovoljstvo to po

prati kasnije stadije trudnoe. A kad se

mae ljudima. samo masi ranje. shiatsu

dijete rod i. masaa e ojaati vezu iz

i l i reneksologija relaksirat e i davaoca i

meu roditelja i djeteta. Njome ete umi

pomoi m u da smanji vlastitu napetost.

riti i utjeiti svoj u djecu i pribjegavat ete

Nedvojbeno je

Prema

da je

istonjakoj

bilo koj i

medicini.

postoje

joj tokom

svih godina odrastanja vae

ivotna razdoblja tzv. ))putevi promjeneC(,

djece da i h utjeite nakon loeg dana u

kad se doista moe poboljati osnovno

koli. umirite poslije ispita i l i pomognete

stanje organizma ako se pojedinac pra

kad i h boli glava i l i trbuh . I samu djecu

vilno odnosi prema sebi samom i l i trajno

valja ohrabriti da naue masirati ako za

naruiti zdravlje ako se organizam zapu

to pokau zanimanje - u dobi poslije pet.

sti. Ta razdoblja s u pubertet. brak ( i l i

est godina o n i imaju dovoljno snage i

poetak seksualne aktivnosti). trudnoa.

sprernosn u prstima za masazu.

poroaj te. poslije. menopauza. Za tih

Odraslim

ljudima

masaa moe po

razdoblja terapije dodira mogu uvelike

moi kad je rije o opasnostima njihove

koristiti jer pomau da se postigne neop

profesije - smanjuje bolove u l e ima i

hodno oputanje u vrijeme hormon a l n i h

ramenima nakon dugog boravka u uredu.

U stresnoj s i t uaciji naa po

smanjuje umor i napetost miia poslije

fizikim dodirom je jaa. jer

tekog fizikog rada i l i napornog vjeba

dodir pomae u otklanjanju napetosti i

nja. olakava smetnje u cirkulaciji krvi u

donosi utjehu jer nae nevolje dijelimo s

onih koj i premalo vjebaj u . zatim kod

drugima.

onih koj i rade sjedei. kod invalida i za

promjena.
treba

za

Tri tehnike dodira. tO s u objanjene u

krevet veza n i h osoba. Masaa je neproce

ovoj knjizi. mogu primjenjivati svi ljudi.

njiva pomo i u sportu. od biciklizma do

ali e neki morati malo modificirati tret-

nogometa.

151

LJ UDSKI DODIR

1 52

MAJ C tNSTVO

Majinstvo

Alternativni
poloaji
poodmakloj trudnoi i u
trudovima eni vie nee biti
ugodna masaa dok lei na trbuhu
Za masau na leima ili na
stranjoj strani nogu ona mora
leati bono s gornjom nogom
naslonjenom F1a jastuk. Kad je u
tom poloaj u . moete joj pomoi i
za vrijeme trudova masiranJcm
donjeg dijela lea i stranjice. kako
je prikazano na slici dolje. jer
kontrakcije miia u (om podruju
mogu usporiti sputanje bebine
glave. Za masau prednjeg dijela
eni e moda biti najugodnije ako
sjedi razdvojenih nogu naslonjena
najasluke. U tom poloaju moete
joj u trudovima olakali trbuni
pritisak laganim masiranjem
donjeg dijela trbuha. ispod
ispupenja. ili zaustaviti drhtanje
nogu masiranjem u nutranjeg
dijela bedara.
u

Masaaje divan nai n da se ena pripremi za poroaj

i da joj se pomogne kako bi se lake suoila s
promjenama na tijel u . Masaa nee samo otkloniti
napetost i umor za vrijeme trudnoe nego e smiriti
en u i za vrijeme trudova. Na trudnicama se moe
primijeniti osnovna masaa (str. 36-37) iako u prva
etiri mjeseca trudnoe valja biti vrlo njean kad se
masira trbuh. Kako se trudnoa razvija i trbuh postaje
veim. eni e goditi da joj se utrlja ulje na tom dijelu
tije la. Masirajte njeno i brino. jer masi rate istodobno
dva ovjeka. Masaa takoer moe pomoi za vrijeme
trudova. kako se vidi na slici dolje. a l i valja poeti
ranije. kako biste se i vi i trudnica naviknuli na nju
prije samog poroda. Ne zaboravite na masau nakon
poroda - ona pomae majci da se oslobodi napetosti
koju je stekla za vrijeme trudnoe i za vrijeme
trudova. 5hiarsu je djelotvoran u trudnoi. a l i se ne
smije d u boko pritiskati trbuh. U poetnom stadiju
trudnoe djelotvorni s u zahvat "eludac 36 (str. 1 2 6).
veliki eliminator (str. 1 1 9) i slezena 6 . to se
nalazi iznad u n utranje strane glenja. pokraj
goljenine kosti. Kad majka poinje istiskivati dijete.
priti i te uni mjeh ur 2 1 na vrhovima ramena. Te
toke ubrzavaj u poroaj i smanjuj u bol. Cio tretman
refleksologije mogu primijeniti na trudnicama samo
strunjaci-profesionalci dok se poetnici moraj u
koncentrirati na tehnike oputanja (str. 1 37).

'

Donji dio leda

I straznJlca
Trudnica lei bono dok vi
kleite uz donji dio ryezinih
leda. Ponite prstima
kruiili na donjem dijelu
leda i krsnoj kOSli. potom
temeljilO gnjeire slranjictl
dok se trudnica
tlsredolOuje na
oputanje tih miia.
.

"

Bedra
Ako se trudnici polnu tresti noge
na kraju prvejaze trudova, kleknue
izmeu bedara i masira)(e ih rako
da su prsti vae ruke okrenUli
prema dolje. Radile odozgo prema
koljenima i natrag. Pritiife
tvrsto niz nogu i lagano Ul nogu
tako da ne prekidate tok masaie

1 5,

LJ UDSKI DODIR
,

Dojenad
Zbog fizikog i emocionalnog zdravlja dodir je za
Poetak masae
Za masau djelela soba mora
dojenad kljuna stvar. U mnogim tropskim
biti vrlo [Opla. Najbolje je da
zemljama masaa dojenadi oduvijekj e i n tegralni dio
masirate sjedei na (lu
njege djece - uljenje titi kou u roploj k l i m i . dok
ispruenih nogu. Masau
masi ranje i istezanje tijela, prema njihovu vjerovanj u , .
poinjete kad dijete poloite
pomae dojenadi da ojaaj u. (To bi moglo biti rono
na svoja koljena tako da su
jer pedijatrijsko ispi tivanje pokazuje da ranije roena
m u noge okrenute prema
djeca napreduju daleko bre kad ih se redoviro
vama. Neka vam noge budu
gole kako bi dijele bolje
masira.) Ni z zahvata, koji ovdje pokazujemo, zasn iva
osjetilo dodir vae koe: ispod
se na tradicional noj indijskoj vjeti n i masae. Ona e
sebe na tlu stavite runik u
ojaati vezu i kom u n i kacij u izmeu rod itelja i djeteta
sluaju da dade do
i omoguit e rod itelju da razvije svoj osobit nain
nezgode, Koristite prirodno
dodi rivanja koj i m e umiriti ili utjeiti dijete. ROditelji
ulje koje lako upija, kao to su
koj i redoviro primjenjuju masau ustanovili s u da ona
bademova ili ulje od kokosova
pomae djetetu da zaspi, da bolje jede i oslobaa i h oraha i pazite da bude toplo;
boicu s uljem stavite II
greva crijeva u prvim mjesecima ivota. Dijete
zdjelicu s toplom vodom. I
moete poeti lagano trljati uljem ve nakon prvog
vae ruke. dakako. moraju biti
tjedna od roenja, a do prvog mjeseca postupno
tople i bez ikakvog nakita, kad
primijeniti cio redoslijed masae. Pokuajte svaki dan
svlaile dijete. Zahvate
napraviti cio niz zahvata u vrijeme kad je dijete
izvodite od sredine tijela
raspoloeno, kad nije umorno i gladno - najbolje j e
prema vanjskoj strani, to je
jednostavnije i to spreava
pola sata nakon hranjenja. Nakon masae potrebno
zatezanje koe. Pokuajte
j e okupati dijete u roploj vodi koja oputa. Djete t u j e
ponovili svaki zahvat tri puta
potrebno malo vremena da se navikne na masau u neprekidnom ritmu.
ono e se opustiti i poeti uivati kad vai pokreti
postan u sigurniji. Dojenad s u pravi izazov za masere
zbog nagrade koja vas eka , j e r i h veina brzo pone
aktivno sudjelovati u masai. Kad dijete koprcanjem
odgovara na va dodir, masaa postaje poput
zajedn ikog plesa i l i igre.
I Uljenje prednjeg dijela
tijela

Polako i njeno ucr(jajte

malo ulja preko cijelog
djecerovog tijela, od
ramena do sropala.
izbjegavajui lice. UUe
razmaice dlanovima ili
podlakticama.

I S4

DOJENCAD

1 55

LJUDSKI DODIR

Prednja strana
tijela

Masau ele poeti na

prednjoj strani tijela. jer e se
dijete osjeati sigurnijim ako
vam bude moglo vidjeti lice. a
i vi ete iz izraza njegovog lica
moi zakljuiti pritiere li
prejako ili preslabo - preslab
dodir uinit e ga nesigurnim.
U lom nizu zahvata masiraj te
niz tijelo od glave do stopala
grudi. ruke i ake a zatim
trbuh. noge i stopala. Kad
masi rate ruke i noge. zavrite
svaki ud prije nego tO preete
na drugu stranu.

4 Stiskanje i uvrtanje
ruke
Djetetovu ruku uhvatite
jednom rukom a svojom
drugom rukom lagano
stiite niz ruku. od ramena
do runog zgloba, kako je
prikazano na slici Ponoviee
eri puca jednom wkom. a
zatim drugom. Sada obavijte
dJeeecovu wku svojim
rukama i ..imikajte.. je
od ramena do runog
zgloba.

6 ' Masiranje trbuia

Ponite na desnoj strwli
povlaei naizmjenino
ruke prema sebi u
neprekinutom pok.retu.
Postupno prelazice preka
trbuha s desna na lijevo i
obrnuto. Ponovile poslUpak.

7 Zahvat od trbuia
do nogu
Jednom rukom zahvatite
djetetove gletnjeve i
podignite noge.
Podlakticom svoje druge
ruke polaganim pokretom
vucite prema sebi od pupk.a
do koljena i opet natrag.
Ponovile postupak tri puca.
(/ 7(1(/111 7Wnt}elllfe ruke.

of'

"

I f

2 "Otvaranjet( grudi
Njetno polotite ruke na
sredinu grudi i palnice kruiti
prema gore i prema
ramenima. zarim prema
dOlje. niz rebra i opec do
sredine. Ponovite postupak.
3 Glaenje od kuka do
ramena
Ponice S rukama na
djetetovim kukovima.
Rukama klizile iswdobno
prema gore tako da se
sastanu na vrhu lijevog
ramena ; zatim prema dolje
do kuka. Zatim otklilite cako
da se sastanu na desnom
ramenu i polOm Opel do
kuka. Ponovile postupak.

5 ))Otvaranje((
i irenje ruke
S oba palca sliite djetetov
dlan da se orvori. kao na
slici desno. Zalim uhvalile
njegov runi zglob u svoju
ruku i slobodnom rukom
polako preite preko dlana
i preko prstiju istodobno ih
otvarajui,
Ponovile zahvate 4 i 5 na
drugoj ruci.

8 Stiskanje i uvrtanje
noge (desno)

Drfei stopalo ujednoj ruci,

drugom stiiee nogu od
bedra do gleinja. Ponovite
tri puta, potom zamijenite
ruke, Zatim ,.imikajte.,
stopalo, kao to je
prikazano na slici gore.

9 ))Otvaranjecc i irenje

stopala
...' S oba palca stiite sa
0,) strane taban da se olvori...
Zalim uhvatite gleianj ili
donji dio noge i k.lizice
preko labana od
pele do prstiju, pritiui
lagano prste da ih ;slegnete.
Ponovile zahvale 8 i 9 na
drugoj nozi.

DOJENCAD

Stranji dio tijela

Poloile dijete potrbuke preko

svojih nogu. Masaa stranjeg dijela
oputa dijete jer smi ruje ivce
kraJjenice. Poinjete masiranjem
gornjeg i donjeg dijela lea i
zavravale dugim zahvatima od vrha
do dna da .. poveete .. lea i noge.
Pokreti moraju bili glatki i letni.

10 Uljenje leda i nogu

Potako ucrljajte malo ulja
na ramena, leda,
stranjicu. noge i slOpala.
Vae ruke moraju pratiti
prijelaze djetetova (ijela
dok razmazujece ulje.
,

I I Uvrtanje( lea
Pocnite na strain};c; tako
daje svaka ruka najednoj
strani. Zatim krenite
prema gore do ramena, pa
opel dolje. neprekidno
uhrtavajui ruke s jedne
na drugu stranu. Ponovile
postupak ; zadrile
ujednaen ritam.

!
"

12

Zahvat na leima (dolje)

Jednu ruku poloite na
djeletOvu stranjicu. a
drugu poloiite na gornji
dio leda. Zatim gornjom
rukom tvrslO kUzice niz
leda da doete do druge
ruke. Lagano
stiite scranjicu
prije nego to podignete
ruke od (ijela. Ponovit
postupak.
-

,
\

,.

Lice

14 Lice (dolje)
Masaa lica sastoji se iz tri
A Polotice prSle na
dijela - prvo masi rate elo,
sredinu
pOlom obraze i zavr.avate
ela i polako ih povlaile
kruenjem oko USla. Rad oko
prema sljepooicama.
USla koristi mi.iima sisanja.
Ponovile poSlupak.
Ne nanOsite nikakvo ulje na B Polotite prsce s obje
lice i radile njenije
scrane nosa i povlaile ih
izbjegavajui oi.
preko obraza do u$i.Ju.
Ponovite postupak.
e P% tile pa/ce iznad
gornje usne i krulile oko
usta u supralnim pravcima
da se sastanu na bradi.
Ponovile postupak.

./
'/r/

13 Povezivanje lea i
nogu
jednom rukom uhvatite glenjeve.
podignite ih i malo iSlegnire. Drugom
rukom klizile niz leda i noge u
jednom neprekinutom pokretu.
Dignite ruku i ponovile. Zatim
poloice dijele u prijanji poloaj da
biste radili na njegovu licu.
1 57

LJUDSKI DODIR
,

Starija dob
Dodir je bitan u svakoj ivotnoj dobi, a n i kad nam
n ije toliko uskraen kao u starijoj dobi. Zbog straha
od starenja, dodir, koji nas je pratio i hrabrio u
djetinjstvu, sve je rjei meu odrasl i m ljudima, a u
starijoj dobi svodi se esto na mrvice njenosti i
lj ubavi. C i n i se da ne vidimo da s u stariji ljudi zapravo
mlada bia u starijim tijelima, da se jednako osjeamo
u dvanaestoj i l i sedamdesetoj godini ivota ak i kad
smo tromiji ili Ukoenij i , s mnogim sijedim vlasima.
Masaa, shiatsu i refleksologija ne mogu nadomjestiti
pametan i aktivan ivotni stil, ali uz prav i l n u ishranu
i redovito vjebanje oni mogu uvelike poboljati
kvalitetu ivota i nadvladati mnoge uobiajene
tekoe u starenju. Sve tri terapije smiruju, oputaj u ,
pomau da se smanji krvni tlak, depresija i
usamljenost; sve tri, b u d u l i se davale s njenou ,
pospjeit e cirkulaciju, smanjiti reumatske bolove i
ukoenost miia. Masaa e nadasve uiniti kou
zdravom i gipkom, ali valja koristiti kva l i tetno ulje i
ublaiti svoj pritisakjer koa starenjem postaje suha
i gruba.

Praktine
napomene

starijoj dobi nee biti

sasvim ugodno primati (ili
davati) masau na tlu. Stol za
masau je najprikladniji. ali
ako ga nemale, posjed nite
partnera u stolicu, pa ga
masirajte stojei ili sjedei u
stolici iSle visine. Kod masae
lea primalac moe zajaili
s(Qlicu i nagnuli se naprijed
na jastuk. Odaberete l i bilo
koji od lih naina. pazite, na
tO da se uvijek moete
slobodno kretati oko svog
partnera. Kad masi rate stariju
osobu, zagrijte sobu i pri ruci
drite pokrivat da uroplite
dijelove tijela na kojima
trenumo ne radile. Ako se va
panner ne eli razodjenuti.
moe se uspjeno masirali i
kad se zavrnu dijelovi odjee
ili ak kroz ranku odjeu.
u

1 58

Poveavanje
savitljivosti
Mnogi stariji ljudi pate od
hladnoe i ukoenosti u
udovim a. Rotiranjem i
masiranjem runih
zglobova i gleinjeva
pobOljat e se cirkulacija
krvi i mobilizirati
zglobovi. Kad radile
na stopalima.
poduprite nogu cako
da se koljeno i stopalo
I
mogu OPUSCili.

Artritini zglobovi
Ako nema upale. ukoenost
od arcricisa moe se
smanjici masa10m zglobova
i njihovim iscezanjem do
granice boli.
Upozorenje:
Ne masirajle nikoga s
kardiovaskularnim
pocekoama. a u
sluajevima arcritisa.
masirajce samo kad
nestane upala.

I
\

STARIJA DOB

LJUDSKI DODIR

Masaa i vjebanje
Za sve oblike vjebanja. naprimjer. atletiku. ples i
biciklizam. masaa je od goleme koristi jer oputa
tijelo i lijei povrede. Prije vjebanja. masau treba
d a dopuni (ali ne da zamijeni) zagrijavanje i istezanje.
kako se vidi na slici dolje. Nakon gotovo svakog
vjebanja potrebno nam je nekoliko m i n uta za odmor
da povra timo energetsku ravnOle u u naim
miiima. Ali kad nismo u dobroj formi i ako
prenaporno vjebamo. ponestaje nam kisika, to u
miiima uzrokuje srva ranje rernih rvari koje
izazivaju bol i umor i treba dugo da se odstrane.
Masaa ubrzava odmaranje i pomae m i i i ma da se
vrare u prijanje sranje. jer pospjeuje cirkulaciju krvi
i otklanja rerne tvari. Lokalna masaa smanj uje
sklonosr grevima i fibroznoj degeneraciji te pomae
oporavku kod isregnua i pretegnua miia i
zglobnih sveza. Trermani refleksologije i shiatsua
rakoer su vrlo djelotvo rn i . Mnogi arleriari tvrde da
rre bolje poslije rrermana refleksologije jer ne samo
da s u im stopala labava nego im je cijelo rijelo
uravnOleeno i opureno.

Masaa prije vjebanja

Stimulativna masaa, najbolje

dan prije bilo kojeg oblika
napornog ili dugog vjebanja,
dovesr e organizam u dobro
slanje i pomoi e da se ono
pripremi za velikI napor.
Poeljno je da se partner prije
masae is[uira hladnom
vodom. Moete primijeniti
osnovni niz zahvata masae
(str. 36--3 7). ali nakon
poteInih irokih. dugih
zahvata. nastavite ustrije s
dubljim zahvatima. Osobitu
pozornost posvetite skupini
miia koji e se najvie
upotrebljavati. ukljuile
pokrete gnjeenja i udaranja
te neku od tehnika istezanja ili
mobilizacije zglobova (str. 46.
54. 63 i 72). Kondicijska
masaa spreava greve ili
ukoenost. Nakon masae
partner se mora pola sata
odmarati.

1 60

Udaranje
Nakon to ste prilino
snano gnjeili miie noge,
primijenile neke od zahvala
udaranja. poput
,.sjeckanjatt i lupkan)a
akama, da bi se bo{je
zagrijalo i stimuliralo lO
podruje.

MASAZA I vJ E2BANJE

Oputanje poslije
vjebanja

Poslije miine aknvnosli

masaa pomae da se bre
odstrane telni produkti koji su
se moda nakupili u tkivima,
ona oputa umorne miie
dovodei im svjeu krv.
Najbolje je kad vam partner
doe poslije lOp log tua ili
kupke. a vi ete gajo nekoliko
minuta pustiti da se odmori pod
zagrijanim pokrivaem. Sobu
dobro zagrijte kako partneru ne
bi bilo hladno. Kao i kod masae
prije vjebanja, morate raditi na
cijelom tijelu koncentrirajui se
na one dijelove koji su podnijeli
najvei napor pri vjebanju, s

{ime to e vai pokreti biti

polaganiji i oputenij i . Ponite
dugim laganim zahvatima i
postupno preite na dublje da
bi se odstranile tetne tvari.
Njeno radite s onim miiima
koj i su upaljeni ... u protivnom
e se oni braniti jo veim
grenjem. Ako je osoba
povrijeena, prije masae se
savjetujte s lijenikom.

Oputajui zahvati
i vjebanje
Da umirite umorne miie,
valja sporim. rilmikim
pokretima masiraci prema
srcu ime ele pospjeiti
cirkulaciju krvi,

Referalna podruja

Svi oni koj i se profesionalno

bave sponom, plesom ili nekim
drugim oblikom vjebanja, a
skloni su povredama miia ili
prenapregnutim miiima,
dobro je da naue kako e
tretirati svoje ili prijateljeve
povrede pomou referalnih
podruja refleksologije.
Referalna podruja su dijelovi
tijela tO anatomski odgovaraj u
jedni drugima, pa umjesto da
tretirate povrijeeno podruje.
moete tretirati podruje na
ruci ili nozi koje odgovara tom
dijelu tijela. Najvanija
podruja su kuk i rame, bedro
i nadlaktica, koljeno i lakat.
potkoljenica i podlaktica te
gleanj i runi zglob na istoj
strani tijela. Velika je vrijednost
tih referalnih podruja tO
moete na njima raditi koristei
se osnovnom tehnikom palca
kad je dio tijela povrijeen ili
upaljen. Ako, naprimjer.
partner ima frakturu desnog
glenja. moete ubrzati proces
lijeenja masirajui
odgovarajue podruje na
desnom runom zglobu. lako
samo referalno podruje nije
bilo oteeno, i ono e bili malo
bolno na dodir. Taj princip je
djelotvorniji od gornjeg prema
donjem dijelu tijela
Kuk
! Rame
Bedro
Nadlaktica
-

Lakat
Koljeno
-

Potkoljenica
Podlaktica

Stopalo
Saka

161

LJUDSKI DODIR

Samomasaa
Zahvati

Samomasaa je jedan od najboljih naina da

postanete dobar maser. On'a otkriva ono to godi u
dvostrukoj ulozi davaoca i primaoca. Rije je o starom
na i n u lijeenja kojemu svi pribjegavamo spontano,
kad smo ukoeni ili kad nas neto boli - stiemo
napeta ramena i l i trljamo povredu. Prije mnogo
stoljea mongolski ratnici ritualno su kori stili
samomasau da se oslobode straha prije odlaska u
bitku. Ipak, slabe strane samomasae su u tome to
ne doputa potpuno oputanje i lako dosezanje do
svih dijelova tijela. Njezine prednosti s u u tome to
se moete masirati u svim prilikama - na posl u , kod
kue, u a u tomobilu, kad god se osjeate napetima ili
umornima, ako ste ukoeni ili ako vas neto boli.
N i tko ne poznaje vae tijelo tako dobro kao vi sam i,
nitko vam ne moe rei to vam najvie godi, nitko
ne moe tako precizno utvrditi bolno mjesto kao vi
sam I .
.

Noge i stopala
Sjednite na elo ispruenih
nogu, Prvo radice na
sropalima. zatim na
glenjevima i
potkoljenicama, nastavice
na koljenima i poLOm na
bedrima od koljena do
kukova. Masau ele
izvoditi najprije na jednoj,
a porom na drugoj strani
lijela.

1 62

samomasai

Masirali moete sve one

dijelove tijela koje moete
dosei. koristei se nekim od
pokreta osnovnog redoslijeda
masae. No najlake e vam
biti opustiti se ako budete
tretirali svaki dio II poloajima
i redoslijedu kako je OVdje
prikazano. radei od stopala
prema glavi. U tim poloajima
moete pritiskati i [suboe (vidi
str. 1 29). Da biste na samome
sebi izveli refleksologij u ,
sjednite tako da stopalo bude
na bedru druge noge ilL to je
jo bolje, radite na svoj im
rukama (vidi str. 1 46- 1 49).
Prije nego to ponete.
usredotoite se na svoju haru
(vidi str. 25). Svaki dio tijela
ponite masirati laganim
glaenjem. postupno radite
sve dublje isprobavajuI razne
pokrete i pritiske. Potrebno je
mnogo vremena da dobro
upoznate svaki dio svoga rijela
kako biste se poslije
samomasae osjeali
preporoena.

Kukovi i trbuh
Lezite podignutih koljena.
Masirajce cijelo podruje
zdjelice, poevi s
unutranjim trokutom od
stidne kosci. oko nogu do
sjedne kosti. Okrenite se na
bok da biste radili na
podruju od sjedne kosti do
trtice. pa oko stranjice i
oko zdjeline kosti i kosti
kuka do prednje strane.
Okrenite se na drugu
stranu i ponovite postupak.
Zatim masirajle trbuh.

SAMOMASAA
,

Grudi
Lezite i masirajre od
solarnog spleca do kljune
kosti. Izvlaite bone
strane. a zatim radite
izmeu rebara od sredine
tijela prema van.

Ruke i ake
JO uvijek u leeem pololaju
neprekidno masirajte ruke.
poevi s lijevom. Prvo
masirajre svaku aku.
potom svaku podlakticu.
ukljuujui {akal. i na kraju
nadlakticu do pazuha i
ramenih zglobova.

Ramena i vrat
Leei. pritiite dui
gornjeg ruba kljune kosti i
vrha ramena. Masirajle
vrat postrani i seraga. pa
lopatice i gornji dio lea.

Lea
Sjednite i masira)ce od
zdjelice prema gore. Lezile
na tlo i cr!jajce lea o
oklagiju ili gumenu loptu;
kad sjedile crljajte se o zid,
kad stojite o stablo.
Lice i vlasite
Lezite i snaino gladice
cijelo lice od ela do obraza
radei od sredine prema
stranama. Masirajte teljust
i ui, potom cijelo vlasite.

Zavrile ,.povezivanjem ..
cijelog tijela. a zatim se
odmorile.

1 63

l evan e tl e a
Oblik naega tijela je grafiki izraz
onoga LO osjeamo i mislimo. U nje m u
se ogleda naa prolost jer nas je obli
kovalo ivomo iskustvo. Na osnovni
tjelesni oblik. kao i njegovi pojed i n i
dijelovi znatno otkrivaju na psihiki
ivot - pa proizlazi da m ukarac s
djeakim tijelom moda podsvjesno
eli ostati djetetom. a blijedo i slabano
tijelo moe otkriti neutaenu glad za
emocijama. Razumijevanje tijela znai
razumijevanje tjelesnog govora . To
znai t u maenje vizualnih rjeenja LO
otkrivaju kako osjeamo. mislimo i rea
giramo. koristei LO znanje da se poku
amo osloboditi napetosti koja se uvu
kla u nae tkivo. Koji su LO presudni
fakLOri koji se udrUUjU da bi svakog
od nas uinili jedinstve n i m ? Dolazimo
na svijet s fizikim i psihikim predispo
zicijama obli kovan i m u genima naih
predaka. no na daljnji razvoj ovisi o
mnotvu drugih utjecaj a : odgoj u . fizi
kim i psihikim utjecaj i m a koj i ma smo
izloeni. kako i gdje ivimo. emocional
n i m stavovima. zanimanju i fizikim
aktivnostima. Maloj djeci je potreban
dodir i ako t U potrebu n e zadovolje u
obitelji ili ako i m je ona stalno uskrae
na. onda u sebi doivljavaj u sukob
izmeu elje da je ostvare i iSlOdobnog
suzdravanja od nje iz straha da ne
budu odbijena. To suzdravanje pove
zano je s kontrakcijom miia. IO s
vremenom postaje kronino i podsvje
sno - m a n i feslira se moda u tvrd i m .
uvuenim ramenima i rukama koje
labavo vise niz bol\ove. onemoguene
da dou do dodira za koj i m ude. u
strahu da se bore za ono tO ele u
ivotu jer se boje da lO nee postii.

U istonoj medicini razumijevanje ti

jela tvori najvei dio tradicionalne me
dicinske dijagnoze. Svaki je organ pove
zan s osobi LOm emocionalnom i men
talnom kvalitelOm pa lijenik eli nai
uzrok bolesnikovih simptoma iz boje
lica, m i risa tijela. glasa. kao i iz lOpline
tijela i bila. Na Zapad u . uenje i tera
peulsko koritenje veza izmeu linosti
pojedinca i fizikih karakteristika ne
datira odavno te se na tim zapadnim
sisIemima zasniva i ovo na e . Veliki
broj disciplina sada priznaje vanu
ulogu razuma i emocija u zdraviju I
grai tijela.
Vrijednost razumijevanja tijela je u
LOme LO nam daje kan u pUIeva svakog
problematinog podruja u pojedinca.
Kad se, naprimjer. otkriju podruja koja
se ine prilino nerazvijenima ili pak
ona u koj i ma energija slagnira ili je ima
previe. moele raditi na tome da ih
uskladi te. Openilo. usredoLOit ete se
na oputanje tvrdih prena peti h pod
ruja - u sl uaj u refleksologije tO ete
pOStii ako obratite osobitu pozornost
na bolne refleksne LOke : kod masae.
pak. postupnom i sve d ubljom masa
om blokira n i h podruja.
U ovom smo poglavlju prikazali samo
neke krajnje s l uajeve. Kad p regledate
vlastiLO i l i tue tijelo. nemojie upasli u
klopku pravei brze zakljuke iz usam
ljenih slrukturalnih primjera. Razumi
jevanje lijela je vjetina koja se razvija
s iskustvom. S vremenom ete vie
nauiti koristiti vlastitu intu iciju kojom
ele stjecati pravu sliku o tijeli ma. Svaki
je ovjek jedi nstven - a cjel i na moe
dati sasvim drugaiju sliku od zbroja
njezi n i h dijelova.
1 65

RAZUMIJEVANJE TIJELA
,

Razlike i nesklad
Kad prvi put upoznajete tijelo, morate pokuati
stvoriti cjelovit dojam. a ne se usmjeriti na specifina
podruja. U poetkU koncentrirajte se nekoliko
trenutaka zatvorenih oiju (vidi str. 25). Otvorite oi
i promotrite sve ono to e privui vau pozornost.
Moda e vas zapanjiti razlike u boji ili kakvoi koe
-jedno podruje tijela moe izgledati zdravo i sjaj no,
a drugo blijedo i manje ivo. Pogledajte oblik i
veliinu tijela - je l i visoko i tanko. ili je nisko i
m i iavo? Gdje je usredotoena energija? Kakav je
openi t dojam. je li snano i mono i l i slabano i
ovisno? Moda l i n ije tijela teku glatko ili se ini daje
figura nepovezana, neproporcionalno vel i ka na nekim
mjestima a mala na drugima. Jedan dio tijela moda
uope ne odgovara drugome - moda je glava suvie
velika, ili gornja i donja polovica tijela izgledaj u kao
da pripadaju drugim osobama. esto ete se uvjeriti
da se tijelo doima razdvojeno. Najee razlike i
asimetrije uoljive s u izmeu gornjeg i donjeg, lijevog
i desnog. i prednjeg i stranjeg dijela tijela.

Jaki gornji dio (dolje

lijevo)
Prenapuhana gornja
polovica doima se kao da
nadoknauje osjeaj
nesigurnosti u donjem
dijelu. Kukovi i noge ine se
nerazvijenim u odnosu na
gornji dio.
Dobro uravnoteeno
tijelo (do!je sredina)
Teina je dobro
rasporeena izmeu
gornjeg i donjeg dijela
tijela. Cini se da energija
g/alko lee uzdui tijela i da
nema zapreka u sredini,
Jaki donji dio (dolje
desno)
U odnosu na gornji dio,
noge i kukovi su preveliki.
Njezin stav doima se gotovo
prkosan. ali je podruje
grudi uvueno i suieno.

Nesklad izmeu gornjeg

i donjeg dijela

Kad govorimo o nesrazmjeru gornjeg

i donjeg dijela tijela, ini se da su
energija i vitalnost tijela premjeteni
iskljuivo u gornjem ili donjem
dijelu tijela. Kao da je energija
negdje blokirana pa uzrokuje
prekomjerno taloenje iskljuivo na
jednom dijelu. Dio kojemu nedostaje
vitalnost b i l e primjetno bIjedi i
slabiji. a esLO je i hladniji na dodir.
Kod osobe koja je gore jaka, grUdi i
ramena doimaju se napuhanima. a
zdjelica i noge ine se naperima i
nerazvijenima. Kod onih koji su jaki
u donjem dijelu. noge su velike i
teke, alije gornji dio uzak i stegnut.
Lj udi jaki u gornjem dijelu obino
su sigurni, racionalni i aktivni;
ponajvie su tO m ukarci. Ljudijaki
u donjem dijelu obino su pasivni i
teko se dokazuju. Kad su u pitanju
osjeaj i. najee je rije o enama.

1 66

RAZLI K E I NESKLAD

Nesklad izmeu
lijeve i desne strane

Nitko nije sasvim simetritan,

ali neki ljudi pokazuju
nevjerojatan srupanj
asimetrije. To se moe
dogodili zbog strukturalne
neravnotee. poput sko1ioze ili
nagnutih kukova. Vjerojatno i
zbog razlike u muskulaturi
dviju strana -jedna moa biti
jata i otrija, druga njenija i
oblija. Lijeva strana tijela
uglavnom je povezana s
desnom pol utkom mozga i
obrnuto. Novija znanstvena
istraivanja utvrdila su da je
tijeva strana mozga
prvenstveno zaduena za
racionalnu misao i verbalno
funkcioniranje, a desna za
i n t uitivniju,
vizualno-prostornu i
emocionalnu stranu ivota.
Dvije strane tijela mogu
moda odraavati i takvu
razl iku. No ako je osoba dobro
uravnoteena, tijelo e biti
simetrino. Izraena
asimetrija ukazuje vjerojalno
na sukob izmeu razuma i
emOCija.
,

\
Nesklad izmedu
lijeve i desne strane
Kod ovog ovjeka
uo!jiv je prilino
izraien nesrazmjer, s
nagnutim kukovima i
ramenima, pa je
lijeva strana via. Ta
razlika je jasnija na
slikama desno.

Pasivni lik
Lik je njetnij; i
zaokruteniji u
kukovima, pa ga co
ini tensrvenijim.
Ramena su niia s
energijom
rasporedenom u
donjem dijelu Doima
se pasivnijim.

Nesklad izmeu
prednje i stranje
strane

Prednja strana
(desno)
Nesklad se javlja kad netko
Ovaj se ovjek. s
pokazuje razliite
prednje strane doima
karakteristike s prednje i sa
prilino snainim i
stranje strane. Prednja Strana
monim. Njegov scav
predstavlja nain kako elimo
i p% iaj ramena
da nas drugi vide, tj. ono tO
izazivaju.
svjesno pokazujemo svijetu.

Aktivni lik
Lik se doima
prilino snalnim i
visokim s energijom
vie rasporeenom u
gornjem dijelu. On
sLOji uspravno i ini
se odlunim i
spremnim na akciju.

Stranji dio odraava nau

manje svjesnu stranu. dijelove
nae linosti koje moda
krijemo od sVijeta ili od nas
samih. Jasno je da e lea
pokazivati vie napetosti i
negativnosti : to je kao kad
zaboravimo to smo sve
pohranili u podrumu nae
kue.

Stranja strana
(sasvim
desno)
Gledan straga. on se
doima zabrinutim i
prilino tuinim. Iako
su m u ramena
iroka. ona se
doimaju
prekomjerno
oplereenima, a noge
suvie slabima.

,J

1 67

RAZUMIJEVANJE TIJELA

Stopala i noge
Naa stopala i noge odraavaju na odnos prema
stvarnost i . stanje naeg korijena challre (vidi str. 1 89)
i naih temelja - naih najranijih iskuslava s raznim
vrstama zati t n i ka od maternice do maji n i h r u k u .
samog tla ili majke zemlje. Kao dvonone ivOIinje
u dodiru smo sa zemljinom e nergijom preko stopala.
l l i })stoj imo na zemljill, i l i Ilse borimo!(, i l i nastoj i m o
da stanemo na vlastite noge . Izrazi kao ovi
odraavaju nae instinktivno shvaanje veze izmeu
stopala i nogu i cjelokupnog osjeaja sigurnosti.
povjerenja i dodira sa stvarnou - sa zemljom po
kojoj hodamo. Nesigurnost moe biti izraena u
slabim nogama i stopalima. nerazvijenim i mlilavim
miiima. to nisu dorasli zadatku da nose nau
teinu. Ona se vidi i u koenj u nogu i stopala. pa su
miii tvrdi. a zglobovi zakoeni.

Stopala

Stopalima dodirujemo tlo i

izmjenjujemo energiju sa
zemljom pOpUI korijena
stabla. Da biste razumjeli
kakvu ulogu ima stopalo,
ustanite i nekoliko minuta
stojte bez cipela. Provjerite
kako je rasporeena vaa
teina - prema jaslutiima.
petama ili ustranu? Osjeate li
se udobno na stopalima? Jeste
li napeti i l i oputeni? Moda je
teina uglavnom na
unutranjoj strani zbog malih
lukova i nastojanje za boljim
osloncem na tlu. Ili se moda
vaa stopala doimaju dovoljno
oputenima s dobro
zaobljenim lukovima pa su
dobar oslonac vaoj teini i
nema nikakve napetosti.
Moda ete pak primijetiti da
se vaa stopala dOimaju
zgrenima. s visokim krutim
svodom i svinutim prstima.
Desno su prikazane tri vrste
stopala koje se najee
susrecu.

1 68

Veza sa tlom

Da bi energija nesmetano
tekla tijelom. bitan je dobar
dodir sa tlom. Oni ljudi koji
nisu dobro povezani sa tlom
skloni su nesigu rnosri i
bjeanju od stvarnosti. Njihovi
miii su ili kruti ili mlohavi
to nije dobro ako se treba
suoiti s novim terenom. Te
fizike karakteristike mogu
pratiti odgovarajui mentalni
stavovi krutosti ili
popustljivosti. Lj udi dobro
povezani sa tlom ine se
uravnoteenima i
usmjerenima. Savitljivim
stopalima i nogama. brzo se
prilagouju nepoznatim
terenima i ostaju otvoreni i
dobro reagiraju na svaki novi
zadatak u njihovu ivotu.

Ravno stopalo
Lukovi su sputeni i
oslabljuju cijelu strukturu.
Stopalo se dOima kao da se
pokuava prilijepiti za efo
radi boljeg oslonca. Teina
je uglavnom prebatena 110
wwtranju stranu
glenjeva.
))Normalnolj stopalo
Cijelo stopalo izgleda gipko
- relina je ravnomjerno
rasporeena na jastut;e i
pele. a luk je u sredini
wlUlranjeg dijela slOpa/a.

Kruto stopalo
Stopalo se doima kruto i
prekomjerno slegnUlO paje
u nestalnom dodiru sa
({om, Lukovi pod prstima
su kruti i izvuteni prema
gore; prsti su svinuo' kao da
ele zagrabiti zemlju

STOPALA 1 NOGE

Glenjevi i koljena

POput stopala. glenjevi i

koljena su takoer povezani
sa Ilom svojom pOkretljivou
i ravnoteom. Neravnotea ili
slabost u stopalima moe
utjecati i na te zglobove. Nain
hodanja otkriva ovjeka i
njegovu vezu sa stvarnou bilo da sitno koraa ili pravi
velike korake. Ako s u
glenjevi nestabilni i slabi.
hod moe biti nesiguran i
teturavo
Koljena osobito govore o
naem osjeaju sigurnosti kad se bojimo. tresu nam se
koljena. Kad nesigurnost traje
dugo. odraava se u
sputanim. napetim koljenima.

Normalna i zatvorena
koljena
... Normalno.. koUeno
(desno)je gipko i oputeno,
te doputa energiji da lee
izravno gore i dolje od
sredine noge. Uvueno
koljeno (sasvim desno)
doima se krucim. pa blokira
lDk energije i pokret ini
krutim.

Oblici bedra i noge

Naa sposobnost da se
suzdri mo, te aktivnost i
spolnost Odraavaju se u
bedrima. Kad se osjeamo
ugroenima. noge s u nabijene
energijom dok se spremamo
na borbu ili skok. Ako ne doe
do akcije, noge se mogu tresli
od straha dok energija trai da
se isprazni. Kod nekih ljudi
kronina nesigurnost i
nesposobnost da se upuste u
akciju manifestira se u
karakteristinom obliku nogu
- mogu biti teke i mlitave, ili
vrSle i krute, ili slabe i
nerazvijene kao da su se
pomirile sa situacijom. Dva
uobiajena oblika prikazana
su desno.

\ .1

/
Svijene noge i
priljubljena koljena
Svijene noge (dolje) spajaju
se visoko gore s bedrenim
miiima navuenima gore
prema spolnim organima,
spreavajui pokretljivosl
zdjelica i sl/zbijajui puni
spolni izraz. Poloaj

\'

spojenih koljena (dolje

desno) odraava stav
samozatite, jer se noge
trljaju jedna o drugu zbog
oslonca.

1 6q

RAZUMIJ EVANJE TIJELA

,

Zdjelica
Zdjelica je dio tijela koj i spaja noge s trupom i
podrava kraljenicu. Njezini glavni zglobovi na
kukovima i na bazi kraljenice omoguavaj u
pokretljivost cijelog tijela, osobito hodanje. Cijelo
podruje zdjelice povezano je s korijenom chakre i
harom, a ivci iz donjeg dijela kraljenice aktiviraju
spolne i elimi nacijske funkcije, kao i noge i stopala.
Kao to smo Vidjel i , napetost i neravnotea u jednom
podruju tijela odraavaj u se na drugim podruj i ma
u miinoj optereenosti, pa tako ukoenost zdjelice
moe biti posljedica loe povezanosti nogu sa tlom i
obrnuto. Nain na koj i hodamo i pomiemo kukove
odraava na stav prema spolnosti i elim inaciji.
Zdjelica koja n ije blokirana moe se pri kretanju
njihati naprijed-nazad, a zdjelica puna napetosti
pokree se popU[ krutog komada koji prisiljava noge
da se pomiu ukoeno. Napetost u tom dijelu moe
utjecati i na stranjicu i esto ukazuje na nedostatak
pune spolne aktivnosti.

Stranjica

Miii stranjice povezuju

zdjelicu s nogama i pomau da
se odrede njihovi uzajamni
poloaji i mogunosti gibanja.
Nape(Qs[ u lom dijelu moe
odraziti tekoe s davanjem i
primanjem i potrebom za
posjedovanjem. PodrUje je
povezano s eliminacijom. Ako
djecu prerano navikavamo na
toaletu. druge miie kao to su
oni uz zdjelicu i stranjicu moe
se navesti da konrroliraju
kretanje crijeva.

Nagnuta zdjelica
Stratnjica nagnula
naprijed (dolje lijevo) je
uvuena. a zdjelica strM
naprijed i gore. Taj poloiaj
esto prare slabe ili krute
noge le pretjerano
.
razvijena gornja polovica
tijela. Strainjica nagnUla
seraga (dolje desno) znai
daje donji dio lea napet i
uvuen. ona je ispupena a
zdjelica uvuena popuc
luka. Doima se kao da se ta
osoba boji opustiti se,
170

Nagnuta zdjelica

Kad se mnogo napetosti i

energije zadrava u podruju
zdjelice, ne samo da e
pokretanje biti ogranieno
nego se sama zdjelica naginje
prema naprijed ili prema
natrag. Kad stri naprijed.
zdjelica nije u mogunosti da
se zaljUlja prema natrag da
uzme novu energijU za nove
pokrete i otvoreno iskazivanje
osjeaja.
Poloaj prema natrag znai
visoku nabijenost energijom.
ali kako se zdjelica ne moe
zaljuljati prema naprijed da
oslobodi energiju. dolazi do
njezina blokiranja,
\

I
I

Stisnuta stranjica
U ovom primjeru analnog
drianja ... slratnjica je
neprekidno stisnuca i
spojena.

Povueno dno zdjelice

Ovdje su unutranji bedreni
miii povueni gore pa su
miii na dnu zdjelice (pubo
kokcigijalni miii) napeti.

ZDJELICA l TRBUH

Trbuh
Trbuh j e sjedite hare, sredite gravitacije, snage i
ivornosti i blisko j e povezan s nogama i osjeajem
povezanosti s tlom. Tu su smjeteni nai trbuni
osjeaj i , instinktivne potrebe poput gladi, spolnosti,
zatim emocionalna p u noa i l i praznina. Ako slobodno
i duboko diemo, trbuh se pokree s dahom. Zapadna
kultura , me u t i m , nije blagonaklona prema trb u h u .
Ako nije ravan i vrst, ljudi ga steu pojasevima i
korzetima jer m u miii nisu dovoljno snani da se
sami dre. Zbog toga s u nam trbuni osjeaji kruti,
otcijepijeni od naih osnovnih potreba, nae glave
preuzimaju nadzor, esto nepotujUi nae osnovne
elje. Izmeu glave i trbuha j e srce, nae emocionalno
sredite, zaglavljeno u sukobu izmeu trbunih
osjeaja i razuma. Ukoliko sva tri sredita rade
usklaeno, mogu se postii jedinstvo i ravnotea.

Otuen trbuh

Mnogi ljudi tete samima sebi

uvlaenjem trbunih miia
zadravajui ih stegnutima.
To se esto susree kod onih
koji vole militanInO dranje brada gore. grudi van, trbuh
unutra*,. Nebriga se moe
uoiti i u sluajevima
gojaznosti. kad pogreno
pokuavamo nadoknadili
osjeaj praznine pretjeranim
jedenjem. a zapravo se osjeaj
praznine ponajvie javlja ba
zalO to smo odvojeni od naih
>ltrbunih osjeaja ...

Prirodan trbuh (desno)

Kod male djece i u
primitivnim drutvima
trbuni zid obino je
oputen i frbuh se svakim
udisanjem slobodno iri.
Trbuh i grudi sujedinstveni,
a ne odvojene cjeline.

"

Napet trbuh (desno)

Trbuh se stalno uvlai.
miii su tvrdi i kruti. a
osnovni porivi prigueni.
Ta vrsta oklopa prisiljava
pojedinca na plitko disanje
grudima.
Nadut trbuh (sasvim
desno)
Gojazan i ceak trbuh moe
prekriti i sakriti osjeaje.
Kad nije u vezi s tim
vitalnim sreditem.
pojedinac moda nee moi
prepoznati i ispunici svoje
pocrebe.

I
\

/;/

l7l

RAZUMIJEVANJE TIJELA

Grudi
U svom prirodnom stanju prsni ko je fleksibilan
kotani oklop koji se neprekidno giba u ri t m u disanja.
Sadri i titi vitalne organe. srce i pl ua. a povezan je
sa chakrama solarnog spleta. srca i vrata - sreditima
ivotne energije i li svije sti. koji s u zadueni za
primanje energije i njez i n u raspodjel u . emocije i
izraavanje osjeaja (vidi str. 189) . Kod osobe ije se
grudi laho pom i u . jer s u bez oklopa. njenost i
toplina povezani sa srcem mogu se slobodno
izmjenjiva ti ; ali kadje energija blokirana. kao zatita
protiv povrede. takvi se osjeaji tee izraavaj u . Oit
je glavni respiratorni mii. Protee se vodoravno od
prednje do stranje strane rebrenog oklopa i ako j e
fleksibilan. dok se die i sputa. masira trbune
organe. srce i plua. Puno. oputeno disanje jaa i
hrani cijelo tijelo, ali preesto je tok energije blokiran.
Ako s u nam osjeaji previe bolni. nesvjesno
napinjemo dine miie, jer restrikcijom daha
.
. .
.
.
moguce Je umrtvIti oSJecaJe.
,

Preiroke i klonule
grudi

Nae su grudi sposobne da

prihvate veliki intenzitet
osjeaja. ali kad je oit stalno
napet i limiti ra nae disanje.
tada i fiziki i emocionalno
trpi naa vitalnost. Kronina
napetost moe uzrokovati
razne pojave. a dva krajnja
oblika su prekomjerno
razvijene i klonule grudi.
Osobe s preirokim grudima
ini se kao da imaju napuhan
gornji dio tijela koji se gUbi
prema donjoj nedovoljno
razvijenoj polovici. Kao
linosti mogu izgledati
racionalni. sigurni i
samodovoljni. No oni su
zapravo defenzivni i boje se
oputanja. Nasuprot njima.
oni s klonulim ili usukanim
grudima ne mogu d uboko
udisati i obnavljati energij u .
Zato se doimaju blijedima i
umornima. esto
iscrpljenima. kao da im je
potrebna pomo.

1 72

Normalno disanje
Kad udiemo. oit se suava
i sputa gurajui donja
rebra i grudnu kost prema
gore i prema van. u emu
pomau medu reb reni
miii. pa se trbuh poinje
nadimati. Svojim
podizanjem rebra
poveavaju grudnu
up!jinu. pa zrak moe ui
u plua. Kako se oif oputa
i pomie. elastini zid grudi
uzmie i zrak izlazi iz plua.
.

Preiroke grudi
Grudi (gore lijevo) doimaju
se napuhanima i
podignutima. Njihovi kruti
miii spreavaju ih da se
vie pomiu prilikom
izdisaja. Oputanje drugih
miia moe pomoi da se
lO sprijei i omogUi pun
izdisaj.

Klonule grudi

Grudi (lijevo) ine se

napetima i krhkima. kao da
su se uvukle u sebe. Ljudi s
takvim grudima ostav!jaju
dojam rezigniranosti i
ranjivosti. Kad bi nauili
dub!je disali. mogli bi
razmisliti i analizirati to ih
mui ce povratiti snagu.

GRUDI. RAMENA [ RUKE

Ramena i ruke

Ramena i ruke

Ramena i ruke pove zani s u s rad om. akcijom.

odgovornou i nainom kako se odnosimo prema
vanjskom svijetu. Zbog naeg uspravnog dranja koji
je oslobodio gornje udove i razvitka palca kojega
moemo postaviti nasuprot svim ostalim prstima.
meu ivim biima jedinstveno smo opremljeni za
irok spektar aktivnosti - za dranje orua i oruja.
za davanje i uzimanje. udaranje ili grljenje. Ramena
i ruke izraavaj u ili zad ravaj u m noge emocije emocije koje polaze iz trbuha i grud i . s kojima su
ramena blisko povezana. Sredite energije povezano
s tim podrujem je chakra vrata koja je prvenstveno
zaduena za samoi zraavanje i komun ikaciju rukama
ili glasom. Pokuajte odglumiti razne vrste osjeaja.
poput ljutnje. radosti. veselja. u m iljenosti. straha.
oaja itd . . pa ete saznati kakvu ulogu imaju ramena
U Iz razavanj u emocIJa.

o .

Podignuta ramena
Ukocena od slraha (sasvl1n
lijevo) ramena oscaju
podignuta dok su glava i
vrat uvueni radi sigurnosli.
Uvuena ramena
Ramena su uvuena
(sredina) kao da
obuzdavaju osobu da ne
udari. Vrat i donja eljust
stre prema naprijed a ruke
su povuene prema bonim
stranama.

Izboena ramena
Ramena su zaeimiki
zaokruiena (lijevo) kao da
paze na grudi i srce. U ovom
poloaju rebra su esto
suena. a gornji dio grudi
uvuen, dok su ruke
stisnute uz bokove.

Prerazvijena ramena
Snana, iroka ramena obino se
povezuju sa stereotipom mukarca.
Kad su uz lojo i zaobljena, upuuju
na linost koja se osjea
prekomjerno optereenom. Ruke su
esto okrenute prema unutra. kao u
gorila.
Uska ramena
Osim lO su slabana, ramena
..padaju i doimaju se stisnutima
(sasvim desno). ukazujui na lO da
la osoba ne moe nositi lerel
odgovornosti re da joj nedostaje
snage da se s lime suoi i lO izmijeni.
Ruke obino vise mlohavo.

Nain kako drimo ramena i

stupanj pokretljivosti u naim
rukama esto otkrivaju
nedoreene emocije. Najei
poloaji su izbaena ili
pogrbljena ramena, to obino
ukazuje na samozatnniCki
stav. Uvuena ramena.
povezana sa priguenim
gnjevom. i podignuta ramena.
obino su izraz straha.
Nasljee takoer moe
odrediti oblik ramena IO
odraava nain prenoenja.
noenja i odus(ajanja od
odgovornosti. Od ovih oblika.
prikazujemo dvije vrSte
ramena - prei roka i uska.

17)

RAZUMIJEVANJE TIJELA

Vrat, glava i lice

U predjelu vrata i glave smjetena s u chakre grla.
obrva i tjemena - sredita energije koja se odnose na
samoizraavanje i kom u n i kaciju. samosvijest i
nadsvijest. Vrat je prometan put za protok krvi do
mozga i zraka do plua - prolaz koji posreduje
izmeu naih misli i osjeaja u obliku ivanih
impulsa. Kao i grlo. vrat je mjesto gdje se esto
javljaj u napetost i stezanje ako se osjeamo
emocionalno premorenima. Pri upoznavanj u tijela
lice je dio tijela koj i najvie otkriva. a vjerojatno gaje
najlake -proita l i " . Izrazje iskaz iskustva pa se naa
lica esto oblikuju oko jedne sredinje teme - teme
koja je i l i pravi odraz naih osjeaja i l i maska koj u
smo odabrali za preruavanje da bismo se suoili s
vanjskim svijetom. Mnogi od nas stav ljaj u masku
nevinosti i l i masku nadmonosti da bi ostavili
odreeni dojam i. to je jo vanije. da bi njome neto
.
postigli - moda da sebi priute zadovoljstvo za
nezadovoljene potrebe iz djetinjstva.

Glava i vrat

Natin na koj i drite glavu

govori kako osjeate sebe i
svije l. Ako ste Q(voreni i
oputeni. vrat e biti gibak j
pokretan, a glava e stajati u
sredini tijela. Ali. uestaliji je
sl utaj kad je vrat kronino
napel i glava nasaena u
karakteristinom poloaj u.
Glava isturena naprijed moe
ukazati na agreSivnost i l i
odlunost, ali zajedno sa
sVijenom kraljenicom navodi
na klonulosl. a esto i na
enju. Kad su glava i vrat
povueni straga (na slici dolje
desno) to moe ukazivati na
krutu, bezosjeaj n u linost.

1 74

'..l

G1ava prema naprijed

Glava vie stri naprijed (na
slici dolje lijevo). to
ostavlja dojam agresivnosti
ili. kao to je ovdje slutaj.
zavisnosti, Takav stav testo
jo!, prati izbatena teljust.
Glava prema natrag
Takvo drtanje moe
ukazivati na krutost U
ostvarivanju ciljeva (sasvim
dolje lijevo).
Glava nagnuta ustranu
Glava koja se naginje
ustranu (dolje) navodi na
neodlutnost, nesposobnost
da se izravno, uspravnom
glavom suoi sa !ivotom,
Ako je glava uz lO i
pognuta, to ukazuje na
bojaljivosl.

VRAT. GLAVA I LICE

Lice

Kao i druge dijelove tijela.

najvei dio strukture lica i
izraze lica oblikovali su
emocionalni i duhovni stavovi.
Da biste lake tumaili lice.
moete ga podijeliti u tri
glavna podruja. Iznad obrva
je mentalno i duhovno
podrUje: obje strane nosa,
ukljuujui oi, pripadaju
emocionalnom podruj u ;
oralno podrUje od nosnica
nie odnosi se na fizike i
spolne aspekte tijela. osobito
na pritjecanje energije. Oblik i
osobine lica odraavaj u se
takoer u dijelovima lijela.
kao to je prikazano na karti
lica, desno. Kao LO se vidi.
eljust odgovara zdjelici i
napetost kod jednog ima
odjeka u drugom. Stisnuta
eljust moe znaiti
priguenu ljutnju. strah od
oputanja; napeta zdjelica
eslo znai uzdravanje od
spolnosti. Izboena.
prerazvijena vilica oznaava
odlunost i prkos, dok
uvuena, nerazvijena vilica
moe ukazivati na povuenost
u ivotu. Sama usta pokazuju
to nam treba. a to namje u
fizikom i emocionalnom
smislu ispunjeno - usne.
naprimjer, mogu bili pune i
oputene ili tanke i stisnute.
Za oi se kae da su zrcalo
due, a mrenica zapravo
potjee od modanog tkiva.
Nijedan drugi dio ne moe se
pohvaliti takvom raznolikou
izraza - tunog. prodornog,
milog. iskrenog. moleivog
pogleda. Na mnogim licima
primijelil ele razliku izmeu
desnog i lijevog oka. U
ezoterinoj filozofiji za desno i
lijevo oko se kae da imaju
razliite energije. Desno oko
oznaava ego. aktivnost.
mukost i odnos prema ocu;
lijevo oko oznaava duh,
receptivnost. enskost i odnos
prema majci.

Karta lica
Razliiti dijelovi lica
odgovaraju razliirim
dijelovima tijeta. kao na
crteu. Celo odgovara glavi
a obrve ramenima j
rukama. Sredina lica
predslavlja trup, oi su u
razini srca. Vrh nosa
odgovara hari. usta
spotnim organima. vilica I
brada zdjelici. nogama i
stopalima.

Izboena, prerazvijena
.
vilica
Vilica stri naprijed (dolje)
u izrazu agresivnosti i
tvrdoglavosti.

Uvuena, nerazvijena
vilica
Vilica ima iZraz boli (dolje).
kao da su tu osobu stalno
zapostavljali le nije u
stanju da "progovori...

Nesklad izmedu lijevog

i desnog oka
Desno oko ini se otvorenije
dok se lijevo doima
napetijim, zatvorenijim i
deJenzivnijim.

1 75

RAZUMIJEVANJE TIJELA

Tijelo govori
Naa tijela priaj u nau ivomu priu - o naim
strahovima i eljama. naim najdubljim tajnama i
iskustvima. Svaki ovjek je jedinstvena cjelina. sam
svoj svijet koji se ne moe usporeivati. Ovdje emo
na tri razliita tijela pokazati kako moete srediti svoje
dojmove. povezati pojedine znakove i promatrati
osobu kao cjel i n u . Ako elite upoznati vlastito tijelo.
stanite ispred veli kog zrcala. a jedno malo koristit ete
da gledate straga. i l i pak namjestite dva velika zrcala
tako da moete istodobno vidjeti obje strane tijela.
Kad budete upoznavali tijela vaih prijatelja.
promotrite njihove pokrete i d ranje prije nego to se
isprue. kako se kreu i kako diu. Kad se isprue.
moete stvoriti prve dojmove ve iz naina kako tijelo
prianja uz radn u povr i n u i l i da l i su dijelovi tijela
uzdignuti zbog napetosti. Pazite da ne iznosite svoje
miljenje o tome kako tijelo mora izgledati.
Osl ukujte tijelo. pustite ga da vam govori a da ne
donosite sudove. Ono to otkrijete recite partneru i
koristite svoja saznanja da vode vae ruke. da
oslobode tijelo od ukoenost i .

1 76

TIJ ELO Govor<l

Ivan

Ivanovo tijelo doima se

slegnulo kao da je iscijeeno
Zapravo. kad se gleda u
zrcalu. udi se kad vidi da Je
vei nego to je mislio jer se
osjea manjim nego to
zapravo JesI. Njegovo tijelo

ostavlja dojam velikog

odricanja i obuzdanosti.
osobito u podruju grudI. Ima
osjeaj kongestije oko zdjelice
i podruja trbuha a kad se
gleda sa strane vidi se da je
zdjelica jako uvuena. a donji
dio lea uvuen. Ramena su

nagnuta unazad i malo

uzdignula. to ukazuje na
mjeavinu straha 1 nedostatka
sigurnosti. Ivanov gornji dIo
grudi je suen i mora se otVOri u
duboko disanje pomae da
smanj1 stalnu napctoSI i
kongestiju grudi 1 trbuha

1 77

RAZUMIJEVANJE TIJELA

Suzana
s prednje i stranje Strane

$uzanino dranje je dranje

djevojice, bez zatite i
pomalo upi mo. Stopala su
ravna i previe povezana sa
zemljom. a noge, iako prilino
dobro razvijene, doimaju se
malo bespomonim. Zdjelica

1 78

je stegnuta i nakrivljena
udesno. Cini se da je najvie
njezine energije skupljeno II
trbuhu. kukovima i nogama.
pa izgleda da je donji dio
puniji i jai od gornjeg. Grudi
su vrste i stegnule. a ramena.
vrat i vilica ine se napelima.
S bone strane se vidi dajojje

glava isturena naprijed zapravo cijeli gornji dio sklon

je poloaju prema naprijed.
dokje donja polovica zastala i
kao da oklijeva.
Taj izraz nesigurnosti
pojaavaj u noge i ruke - lijeva
ruka i stopalo s u naprijed.
desna straga.

TIJELO GOVORI

Marko

Markovu se tijel u ponajvie

ociluje razliilOst lijeve i desne
strane. Cijela desna strana
izgleda sabita i rvrda - rebreni
oklop nagnut je udesno dolje.
desno rame je nie i zaobljenije
od lijevog. a desna ruka kao
daje dua. Kukovi su nagnuli
u

na desnu stranu pa je teina

uglavnom na desnoj nozi. U
gornjem dijelu energija je
nelo slabije rasporeena gornja polovica izgleda
snanijom i zrelijom. noge
vie djeake i nerazvijene.
Glava je visoko kao u vojnika
u stroj u. Ruilako dranje

cijele figure govori o

spremnosti za .borbu ili leto<
osobito sprijeda Marko izgleda
izazivaki ali istodobno i
defenzivno. Njegova openita
krutost i uspravno dranje
moda kriju Sirah od oputanja
i stupanja u dodir s njegovom
njenijom Stranom Hnosti.

1 79
,

ANATOMIJA

Anatomija
Kad se tek upoznajete s masaom. bolje je da dodirom
uite o strukturi tijela. nego IO ete leorijski svladati
analOmij u . Ako primjenjujete osnovne zahvate
masae na sebi i drugima. vrlo brzo ete poeti
dobivati osjeaj za tkivo pod koom. Kad budete
ponukani da se pozabavite graom tijela. vidjet ete
da e 10 biti nova dimenzija u znanju koje ste ve
stekli iskustvom. U ovom poglavlj u navodimo osnove
anatomije i fiziologije tijela. pregled grade kostij u i
miia. ivanog sustava i koe i . naposljetku. a u re
i l i fine energije koja okruuje nae fiziko tijelo.

Kostur

Vie od 200 kostijU ine kostur

pokretljivim osnovom liJe la.
Kosti ne samo da dre t ijelo i
tite neke najosjetljivije
organe. nego omoguavaju i
pokretanje pomou zglobova
- veznih toaka izmeu
kostiju. Izboenja koja se vide
na nekim kotanim
povrinama slue za
privrivanje miia

Anatomija kosti

Sve su kosti vlane i aktivne.

a hrana im je potrebna kao
svakom ivom organu. SastOje
se od tvrdog vanjskog sloja i
porozne unutranje mase kotane sri - koja sadri
matine stanice za stvaranje
krvnih Slanica i dovodi im sve
ivotno potrebne tvari.
Kotana sr proizvodi crvena
krvna zrnca i predstavlja
vano .. skladite .. minerala.
Grada duge kosti. POput
bedrene kosti ili fcmura.
prikazana je desno.

Tvrda kost

--

Artenja
Kotana modina

zglobovi

Dvije i l i vie spojenih kostiju

ine zglob. U pogledu grae i
funkcije zglobovi se
meusobno razlikuju: neki se
zglobovi slobodno kreu i oni
nepomini spajaju kosti
l ubanje. Nekoliko je vrsta
pokretljivih zglobova,
ukljuujui arkaste zglobove
pOpUt koljena, glenjeva, lakta
te kuglastih zglobova poput
kuka i ramena. Krajevi kosu u
slobodno pokretljivom zglobu
presvueni su hrskavicom i
obavijeni opnom koja se zove
zglobna ahura. U ahuri
nekih zglobova nalazi se JO
tanka opna. IZV. sinovijaina
opna. Masaa stimulira
funkcij u te opne.

180

Koljeno

Kuk

Koljeno je najveCi zglob u

lijelu. To je arkasti zglob
koji se giba samo u jednoj
ravninI. popw arke na
vratima.

Popw svih kuglastih

zglobova. kuk lina okruglu
glavu koja ulazi u kug/ast i
(eiaj pa Je omogueno
gib011Je u svim pravc/nw

t1cdrcna
kOSI

"
L"
"",
n"
a-!"
ko
"
s,,,'_
-'
I

Bedren<l.
kOSI

ANATOMIJA
"

Kostur s prednje strane

Kostur sa stranje strane

,

Luba nja

. ,

Gornja eljust
Donja eljust

7 vratni

K ljuna kost

'"

l"

Greben

kra l

--

Grudna kost

Rameni zglob

Nadlaktina kost

Rebro

....

"

1 2 grudnih
kraljeaka

"

pal ana

kost

Lakatna '
kos<

-J _

..

J t
f,
.I

<'

/1

,At -

;' \

I , I. -"
'.t
I "
Bedrena kos l

Iver

I
\

'/

'v'"
I
(

,
I

I8I

ANATOMIJA

Miii

Miii nam omoguavaju

kretanje i o njima ovisi oblik
naeg tijela; pomau nam da
diemo. da probavljamo
hranu. da krv protjee tijelom
te obavljaju nebrojene druge
tjelesne funkcije. Dvije su
glavne vrste miia: skeleIni
miii koje pokreemo svojom
voljom, i miii koji nisu pod

Struktura miia

Miii su izgraeni od
snopova meusobno vrsto
povezanih vlakana ili stanica
opskrbljenih krvlju , limfom i
ivcima. Tetive na krajevima
miia privruju ih s
koslima. Puniji dio miia je
njegova sredina. poznatija kao
.. trbuh ... Dva miina kraja
zovu se .. ishodita". na mjestu
gdje su privreni. a
,.hvatite .. je na mjestu gdje se
mii vee. Snopovi vlakana u
trbuhu miia izgraeni su od
jo sitnijih snopia vlakana ili
konia koji se mogu stezati
(vidi na slici desno).

utjecajem volje. poput srca

koje radi samostalno. Skeletni
miii vezani su za kosti:
veina miia radi u
parovima. jedan pokree u
jednom pravcu . a drugi u
suprotnom. Skeletni miii
izgraeni su od snopova
meusobno povezanih
miinih vlakana. simetrino
su rasporeeni sa svake

strane tijela. Na ilustracijama

na slijedeoj stranici
povrinski sloj miia
uklonjen je s desne strane
tijela da se vidi dublji sloj.
Masaa moe pomoi da
rastjera tvrde vorove
miinog tkiva (miogeloze).
uzrokovane kroninom
napetou ili emocionalnim i
fizikim strahovima.

Ishodite

vlakana

Miino vlakno
0puleno

Miino vlakno
kontrahirano

Funkcija miia

Kad mii iz mozga primi

poruku da se stegne. vlakna
klize jedno uz drugo. kako je
prikazano na slici desno. pa se
cijeli mii slegne i skrati. To
uzrokuje da se kosti. uz koje
je mii privreno privuku
blie jedna drugoj te dolazi do
pokreta. Miii koji sVijaju
zglobove zovu se
pregibaima. a oni koji ih
pruaju zovu se pruaima.
Kad. naprimjer. savijale lakat.
biceps (dvoglavi mii) mii pregibat na prednjoj
strani nadlaktice - kontrahira
se i podie palanu kost. kost
na podlaktici. Kad sputale
ruku. triceps (troglavi mii)
mii prua na stranjoj
strani nadlaktice - kontrahira
se. a biceps se oputa i prua.
kako je prikazano na slici
desno.

1 82

Kontrakcija bicepsa

Kontrakcija tricepsa

ANATOMIJA

Miii s prednje strane

Miii sa stranje strane

-

\ ',

l/

De1toid

, I.

(.."

us

,I ,

Serratus
Amerior

,I

V' /:
I

VI
\ ,/

TriceEs

Rhomboid
Major

.4l :.
"
=
.

IV

"

I ' uus
Maximus
Bice s Femoris

Gastfocnemius

"

'.

Povrinski miii

Duboki miii

Povrinski miii

Duboki miii

I S3

ANATOMIJA

Optok krvi

KrvnooplOni (cirkulalorni)
sustav raznosi krv kruei
tijelom. pa odaile i naziv cirkulacija. Kolanjem krv
dovodi kisik i druge hranjive
(vari do stanica. otklanja
letne produkte. a bijela
tjeleca se suprotstavljaju
nadiranju bakterija. Cijeli
sustav pokree srce, vrlo
efikasna miina pumpa koja
tjera oko pel litara krvi kroz
lijelo svake minule kad ono
miruje. a kaci je pod naporom
ak do 20 litara. Odrasli
organizam sadri oko pel
litara krvL pa i kad se
odmaramo. sva naa krv
prolee u samo jednoj minuti.
L:arkocrvena oksigenizirana
krv iz srca se ubacuje u
arterije koje zavravaj u
krvnim sudovima, nazvanim
kapiJa rama. gdje se kisik i
hranjive tvari izmjenjuju s
ugljik dioksidom i drugim
suvinim tvarima. Krv postaje
tamnijom. i vraa se venama
prema srcu gdje se upuuje u
plua radi ienja. Vene s u
uglavnom blie povrini tijela
od arterija. a tlak u njima je
nii. Masaa pomae optoku
krvi jer pospjeuje venozni tok
do srca i eliminaciju tetnih
tvari. pa tako smanjuje krvni
Ilak i poveava postotak kisika
u tkivima.

Gornja

Pluna

vena
Pluna vena

Bubrena
Bubrena vena

Glavna
vena noge

nska
pluna vena
uplja vena
ona arterija
Lijeva prelklijctka
Lijeva pluna

Srce

arkocrvena oksigenizirana
krv iz plua tee kroz plune
vene u lijevu sranu
pretklijetku i klijelku. a odatle
aonom do arterija i svih
dijelova tijela. Tamnija
deoksigenizirana krv vraa se
venama u desnu pretklijelku i
k1ijelku odakle tee kroz
plune arterije do plua radi
ponovnog obogaenja
kisikom.

1 84

vena Desna klijetka

ANATO MIJA

Podruje
drenirano
desnim
limfnim

Limfna drenaa
LimJa se stvara od krvi. Kad se
ona oisl i od netislOe. vraa
se u krv dvama kanalima:
desnim liminim kanalom koji
drenira gornju desnu stranu
lijela i grudIlim kanalom
(ductus lhorocicus) koji
dren ira oswrak IUela.
Podruje drenirano
nim kanalom

kanal

Desni li

Limfni sustav

Limfni sustav pomae da se

odri prava ravnotea
tekuine u lkivima i krvi. da
obrani organizam od bolesti.
da sauva bjelanevine i
odstrani bakterije i druge
otpadne stanine produkte. To
je zamren sistem filtriranja
sagraen od sitnih limfnih
sudova koji raznose ukastu
tekuinu (limfu) kroz ilavo
tijelo. Do gibanja limfe dolazi
zbog aktivnosti oblinjih
miia, to nalikuje masai.
jer limfni sistem nema
pumpu. poput srca. koja
pokree tekuinu. Limfni
sudovi prenose suvinu
tekuinu i bakterije iz tkiva.
ona se filtrira u Iimfnim
vorovima ili lijezdama.
Ti vorovi proizvode bijele
krvne stanice ili Iimfocite. Oni
se nalaze dU7 sudova poput
biserne ogrlice. Skupine
vorova nalaze se u vratu. pod
pazuhom. u preponama i
koljenima kao i uz slabinsku
hrptenjau. kako je prikazano
na slici desno. Masaa
stimulira limfni optok.
pomae u otklanjanju
mlijene kiseline i drugih
tetnih tvari koje nastaju
pretjeranim vjebanjem.

kanal

Limfni vor

1 85

ANATOMIJA

ivani sustav

L:ivani sustav prima

unutranje i vanjske
podraaje. deifrira ih i
pohranjuje u mozgu le kao
odgovor formira ponaanje.
SasIOji se od dva dijela centralnog i perifernog.
Centralni ivtani sustav
ukljuuje mozak i lenu
modinu koji stvaraju
dvosmjerni sistem
komunikacije povezan
perifernim ivcima sa svim
drugim dijelovima tijela. Sam
periferni ivani sustav sastoji
se od dva dijela cerebrospinalnog i
a u tonomnog (regulira rad
unutranjih organa kao tO su
oplOk krvi. probava. disanje
itd), Dvije su vrste perifernih
ivanih stanica ili neurona osjetni i motorni. Osjetni
neuroni prenose ivane
impulse od osjernih organa u
mozak. Motorni neuroni
prenose lenom madinom
informaciju i naredbe iz
mozga do organa i tkiva. Na
ivani sustav omoguava
nam da shvaamo i reagiramo
na okolinu; regulira takoer
aktivnosti drugih sustava u
organizmu. Masaa
poboljava stanje svih organa
u tijelu jer oputa i wnizira
ivce.

1 86

Centralni i periferni
Zlvcanl sustav
Tjelesna cencrala je u
mozgu i lednoj maidini to ini centralni ivani
sustav. Iz kraUenice se
ratvaju glavni live!" da bi
doli do periferije cijela ili
eksrremiteta, formirajui
periferni sistem. Zbog
jasnoe, periferni ivci vrlo
su pojednostavUeno
prikazani na iluslraciji.
" .

Vratni

modina

Krsratni

i ivac

I
\

ANATOMIJA

ivane zone

2. ivci kraljenice ravaju se u

parovima iz lene modine
posluujui razliite dijelove
lijela. Vrat i ruke opskrbljeni
su ivcima iz vramog
podruja: grudni ko i trbuh
ivcima iz podruja trupa:
donji dio lea, kukovi i
prednja Strana nogu ivcima
iz slabinskog predjela. a
stranji dio nogu ivcima iz
krstanog dijela. Pri masai
korisno je znati koja podruja
tijela su u vezi s raznim
ivcima kraljenicejerete se
prema tome ravnati. Ako,
naprimjer, partner ima
ishijatine bolove u nozi,
morat ete se usmjeriti na
krstano podruje kraljenice
kao i na stranje strane nogu.
Bolesni kukovi mogu se
tretirati na slabinskom dijelu
kraljenice, a i lokalno.

Koa

Koa je najvei organ tijela,

onaje organ dodira. Osim toga
je zatitni vodootporni
prekriva tijela, a pomae da
se eliminiraju [etne [vari i
regulira temperatura,
Najvanije je da nam daje
poruke o okolini svojim
mnogobrojnim ivanim
zavrecima ili receptorima.
Receptori oSjetljivi na lagani
dodir. bol. topli n u i l i hladnou
lee vrlo blizu povrine koe,
dok oni koji se aktiviraju
pritiskom, lee d ublje. Najvei
broj receptora osjetljivi su na
bol, a najmanje ih je osjetljivo
na toplinu. U kOi su takoer
i znojne lijezde koje izl uuju
terne [vari i pomau da se
tijelo hladi isparavanjem i
znojenjem te lojne lijezde
koje proizvode uljni sekret koji
vlai kou i ti[ije od bakterija.

Vratni

Grudni

Slabi nski

Krstani

Struktura koe
Koa se sastoji od vanjskog
sloja stanica. epidermisa. i
debljeg unul"ranjeg sloja.
dermisa. Epidermis. koji se
stalno obnavlja. sadri
Lojna lijezda

stanice receptora koje

odgovaraju na dodir. dok
dermis sadri lojne i znojne
lijezde. Ispod dermisa je
sloj masci poznat kao
pockono tkivo.

2ivac
,

Epidermis
-

Dermis

Fo1ikul

Znojna lijezda Krvni sud

Potkono tkivo
187

ANATOMIJA

Aura i Chakre
Uz nau fiziku anatomiju sa sustavima krvotoka.
disanja itd . . postoji i "fina psihika anatomija I<oja
se ne vidi. Ta fina anatomija obuhvaa a u r u koja
okruuje tijelo i glavna sredita psihike i l i ivome
energije poznate kao chal/re. Aura se obino opisuje
kao jajoliko blistavo st rujanje to prodire i krui oko
tijela. kako se vidi na slici desno. Neprel<idno je u
pol<re t u te reagira na i m p ulse okoline i pomake u
m iljenj u . osjeaj ima i fizil<om zdravlj u . Rije a u ra
doslovce znai povjetarac i . doista . za one koji je mogu
vidjeti. treperavi slojevi energije. od kojih je a u ra
izgraena. stvarno se doimaju poput povjetarca. U
auri je sedam glavnih challri koje sl ue u prenosu
ivotne energije.

Aura

Energetsko polje poznato kao

aura sasIOji se od tri slOja
eterskog. aSira Inog i
duhovnog tijela. Etersko tijelo
zrai oko 2.5 cm od lijela
Njegova Je osnovna funkcija
da pnma i prenosi iVDInu
energij u, iVDinU s i l u poznat u
kao p ra na na sanskritu. a kao
R.I na japanskom. Astralno
ujelo Siri se 30 cm ili vie oko
lijela Odnosi se na
emocionalno stanje i nain
mi.ljenja pojedinca. i kroz 10
tijelo osjeamo raspoloenja i
v i bra c ije drugih ljudi
Negativno m i ljenje i
n eostvarene e moc ije mogu se
filtrirati iz ovog dijela aure do
clcrskc i fi7ikc razine. to se
manifestira kao bolest. Jo
dalje od tijela je najfiniji dio
aure poznatiji kao dul1ovno
l ijelo . Ono se moe protezali
od nekoliko metara do
nekoliko sIOIina metara.
ovisno o CI LItlovnom razvoj LI
pojed inca

t:rL'r... ko

Duhovno

Tijela aure
Covje/je graen odIi71lwg
tijela i aure 1111;11 ue/esa
e(erskog. astralnog I

Korijen
Muladhara

ll/Jeulll

Nildbubrene

!'izu'k/ d!lf'lovi /
org(lnl, kOJlm(l
upravltl/

Noge; stopala,

spolovila . anus.

PtxImt}c fXJnll{//ya I
Ijwl<;lwg ralVO}1I

Fizikil \'OIJa
praiskonsko

ulIhoVllog FllItk.o tijelo

sasWJi se od mateT/je
najguih I IIt!)sJJOrijlll
vibracija, <luhovllo (Uela

fille energije od l1aIfil1ljih I

Ilajbrih vibracija, Sva
etiri c ije/a medwwbl10 se
proJi maJu ime stl'artljll
polje fine energije. kako je
prElU/UlilO 11(1 sl/CI gore

t 88

CHAKRA
Na 5allsknlU

tr!lca. bubre?1

podnJcllo;

pre WIJil\',Inj('

ANATOMIJA

Sedam chakri
Chakre se mogu )WCI na

prednjem i SIrallJem dijelu

(ijela - od korijeno chakre
110 bazi kraUel1lce do
cjemene chakre 110 vrhu
glove. Obitno se zomiljaJu
kao lolOSi. svaki s razl,,flm
brojem laflco, kOJe
predstavljaju ko/wie
energije to lee kroz /lJlh
Za cjeme/lU chakru se dril
da ima tisuu lal Ica.

\
I

Chakre ili sredita

energije

Sedam chakri su sredita

energije u elerskom tijelu. Za
osjetljive ljude koji ih mogu
vidjcli pojavljuju se kao
stQasli brzi vrtlozi ve prema
Zdravstvenom i duhovnom
razvoj u pojedinca. Ali Cak i oni
koji ih ne mogu vidjeti mogu
nauCili da OSjCIC individualne
energije svojim rukama

r""

'.

Cltakre koje su locirane uzdu

kraljesnice. kako se vidi na
slici gore. imajU ulogu glavnih
primaoca i diSlribulcra
ivotne energije izmedu
fizikog tijela i finih tjelesaca
aure. Svaka chakra odgovara
razliitOj ilijezdi i upravlja
odredenim dijelovima fizikog
tijela i podrUjima pSihikog i
duhovnog razvoja. kako je
prikazano dolje. Usklaene

chakre daju punu ivOtnOSt I

zdravlje, Oteenje chakri i l l
finih tjeleaca zbog fizike di
emocionalne traume
manirestirat e se kao Jae
runkcioniranje u med usobno
odgovaraj uim dijelovima
tijela. Ciljje ljekovi tih vjetina,
alupunkture. shiaIsua i
masaze, da povrate ravnoteu
energija te da pojedinca
usklade sa cjelokupnim
pulSiranjem ivota.

Hara

Solarni splet

Srce

Vrai

Obrva

Tjeme

Swatlh,shlhmw

Mani/Jura

Anahw(I

V/shllddha

Ajna

Sah(/srura

Gonadc

GUlCraa

Timu

Zdjelica. spolovila.
reproduktivni sustav,

Slabi nski kraljeki :

Ruke: !;.]I\c: vrat:

usta:glas: plua:

Cclo.u!.l.nos.
hJevo oko:

lubanja. moidana
kora:

trbuh: krSlata:

eludac; uni
mjehur:Jetra; OSli:

Srce: donji diO plua.

grudi: dOJke:
grudm kraljeki.

"rami kraljekl.

baza lubanje:

dcsnooho

slabIOski kraljeki

lvam sustav

optok krvi

respiratorni

medulla; ivcaIII

'2:IIIOIOOSI: pokret.

spolno Izraavanje:

veza

sa

tlom

EmOCionalna
energiJa: elJa:
osobna snaga

Ljubav, suosJeCanJe:
humaIlItarm posao

Sistem

Samoizra1avanjc:
krea\lVllosl:
pronicljivost

uslav

I nl UIC iJa. Imeleki .

pramcljivost

Transcendcntnosl
nadsvIJcSI.
duhovna volja

1 89