Za poetak u rei da se pojam ekonomije javlja duboko u povijest u

razdoblju antike, takoer rije, odnosno pojam ekonomija dolazi od grke

rijei oikonomia to znai upravljanje kuom ili se to ralanjuje na rijei
oikos kua i nomos-zakon. U malo slobodnijem prijevodu ekonomija bi
obuhvatila skup pravila kojima se upravlja domainstvo. Danas ekonomija
ima drugu zadau, ekonomija je znanost koja promatra kako drutva
koriste resurse za proizvode te kako ih raspodjeljuju meu drutvima. Kroz
povijest, ekonomske su se misli pojavljivale u raznim drutvima. Razvila su
se dvije ekonomske teorije kojima emo posvetiti malo pozornosti. To su
merkantilizam, koju e vam kolega prezentirati, a ja u se zadrati samo
na fiziokratima.

Uvodno samo, fiziokrati su razvili svoju teoriju u Francuskoj tijekom 18.

Stoljea. Zagovarali su da jedino poljoprivreda moe biti izvor bogatstva i
openitog razvoja. Nakon feudalizma, poljodjelstvo je opstalo i zadralo
svoju mo. Iako i u veim francuskim gradovima, iskljuivo se u Versaillesu
nametnula ideja da bi zemljoposjednici mogli ostvariti bogatstvo. Tako se
javlja francuski doprinos ekonomsVjkoj misli u duhu prosvjetiteljstva.
Poljoprivreda se tada pronala na dominantom poloaju. Svi koji su
pripadali, zagovarali tu teoriju poljoprivrede imali su ime. Sebe su nazivali
Les Economistes, to je prilino suvremena oznaka. Moramo spomenuti i
Adam Smitha koji je 1765. Fiziokratske ideje nazvao jednostavno
poljoprivredni sustav kao to je u Bogatstvu naroda, rekao: Sustav
koji predstavlja proizvode zemlje kao jedini izvor prihoda i bogastva svake
zemlje dosad, koliko znam, nije jo prihvatila nijedna 'nacija i on sada
postoji samo u teorijama malobrojnih ljudi velikog znanja i genijalnosti u
Francuskoj. Ne bi, dakako, imalo smisla opseno istraivati pogreke
jednog sustava koji nikad nije, i vjerojastno nikad nee, nakoditi ma kojem
dijelu svijeta.

Fiziokrati su bili zajednica ljudi, pa emo spomenuti nekoliko istaknutih.

Prvi od njih je Francois Quesnay, ivio 1694.-1774. Uao je u ekonomske
''vode'' tek sa 62 godine ivota, a dotad je ve svojim doktorskim
vjetinama dospio do poloaja lijenika Luja XV. Kao intendant Limogesa,
jedan od najsiormanijih dijelova Francuske javlja se Anne Robert Jacques
Turgot. Njegovo pokretanje reformi radi poticanja poljoprivredi, promicanja
lokalne trgovine, poboljanja transporta i ograniavanja dravnih
zlouporaba Luj XVI ga, 1774 godine, postavlja u Pariz kao glavnog revizora
i ministra financija. Kako je raspoznao tadanje politiko stanje u
Francuskoj, pokuao je zaustaviti buduu revoluciju manjom revolucijom.
Loi urodi te djelovanje skupa pobornika u svibnju 1776. Zamijenjen je

Jacques Neckerom. Pierre Samuel du Pont de Nemours koji je vjerojatno

imao vei utjecaj na Ameriu Republiko nego prethodni Francuzi. On je,
ureivajui poljoprivredi asopis, objavio Quesnayeve radove pod
naslovom La Phyisiocratie, a oigleno, odatle potjee njihovo poznato
ime. Kasnije je emigrirao u SAD, gdje mu je sin Eleuthere Irenee nakon
nekog vremena vodio jednu od najveih amerikih industrijskih
korporacija.
Prvo i glavno vjerovanje fiziokrata odnosilo se na pojam prirodnog zakona
le droit naturel koji je upravljao ekonomskim i socijalnim ponaanjem.
Takav zakon protivio se merkantilizmu jer su propisi u korist trgovaca bili u
konfliktu s prirodom. Laissez faire, laissezz passer je najvea ostavtina
fiziokrata, a tumai se na razliite naine. Vodee pravilo Pustite neka
svatko ini to eli i neka sve ide svojim tokom u vladanju zagovarali su
fiziokrati. Novi pojam produit net tvrdio je da bogatstvo dolazi iz
poljoprivrede i ni iz eg drugog. Alexandar Gray je rekao Daa bi se
poveao broj postolara... najprije se mora poveati broj kravljih koa to
je znailo da je opseg prerade ogranien izvorima i opskrbom. Poto
nijedno zanimanje nije razvijalo bogatsvo osim poljoprivrede, inilo se da
oni ne bi trebali plaati poreze. Ovakva ideja e u iduem stoljeu
promjeniti svoje stavove, to znai da e kasnije kapitalisti stvarati
bogatstvo i viak vrijednosti.

Preraivai proizvoda nisu dodavali nikakvu vrijednost, pa su fiziokrati

imali problem odreivanja cijena. Cijene su tako trebale pokriti trokove
proizvodnje, no ta ideja nije bila korisna jer nisu imali stajalite o onome
to odreuje trokove. Uveli su i nadnicu koja bi trebala radnicima davati
minimalno novca koji je potreban za ivot. Sljedei doprinos fiziokratizma
koji je i danas znaajan je Tableau Economique Francois Quesnaya. Ona je
pokazivala tok proizvoda od poljodjelca do zemljoposjednika i dalje do
trgovaca, preraivaa te kako se novac na kraju toka vraao poljodjelcu. U
to vrijeme Tableau je izum kao da je dola od bogova. Victor Riquetti
Mirabeau smatrao ja taj izum jednim od triju velikih dostignua ovjekvoa
uma, dok su drugi bili suzdraniji te je Tableau odbaen. Slino tome, u
1930-ima, Wassily Leontief, nobelovac nazvao je svoju novu Tableau
Economique 'input-output' koja je postala temeljna za suvremene modele
predvianja.

Fiziokrati su svojim djelovanjem htjeli promjeniti stari sustav, a istodobno

ga i obraniti. Trebao je, kao to je vjerovao Turgot, osloboditi narod od loih
djelovanja povlatenih. Pita se bi li, da su te promjene ostvarene, uspjele

sprijeiti Francusku revoluciju, no to je pitanje beskorisno. Bogati i

povlateni ljudi, kad su nesposobni i korumpirani, ne ele ni pomisliti na
reforme koje spaavaju druge. Francuska je revolucija unitila realnost koju
su Les Economistes htjeli spasiti. Sljedeim naratajima ostala je ideja u
ekonomskom sustavu, kao i niz pojmova.