Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Za Pisanje Projekata
Prirucnik Za Pisanje Projekata
Prirucnik Za Pisanje Projekata
Projekata
U ZEMLJAMA CENTRALNE I ISTONE EVROPE
I
BIVEG SOVJETSKOG SAVEZA - '99
Sadraj:
Saveti i uputstva predlagaima projekta : ta je potrebno prvo da znate
I.
II.
III.
IV.
ta je predlog projekta ?
Informacije koje treba da imate pre podnoenja prijave
Kako se u donatorskim fondovima odluuje o projektima koji se
finansiraju
ta je jo vano da znate
U vlastitom gradu
Traenje domaih i regionalnih izvora finansiranja
Traenje sredstava prema tematici projekta
Traenje sredstava prema vrednosti i vrsti projekta
Pismo o interesovanju: ta je to ?
Predlog projekta: kljuni elementi dobrog predloga
Ugovor
Generalni izvrtaji
Finansijski izvetaji
Tekui izvetaji /tromeseni izvetaji
Vodjenje dokumentacije i arhive
Vrednovanje: prikupljanje, sastavljanje i analiza
Kako uvanje dokumentacije pomae u dobijanju dodatnih sredstava i
donacija
Istraiva i autor:
Urednik engleskog izdanja :
tampa i distrubucija:
PRVI DEO
I.
ta je predlog projekta ?
10
11
Ako ste dva puta ranije dobili donacije od jedne organizacije u istoj
oblasti delovanja, imajte u vidu da su neke institucije spremne da
samo nekoliko puta finansiraju jednu istu organizaciju. Ako je to va
sluaj, potraite neki drugi finansijski izvor, koji e moda imati nove
ideje, vee i dugoronije donacije, itd.
12
13
14
prvih 30 sekundi itanja utvrdi o emu se radi, predlog moe lako odmah dospeti
na ''ne'' gomilu.
Gomilu ''da'' po pravilu ine predlozi institucija ili organizacija koje su poznate
donatoru, projekti iji su predmet, ideja ili iznos traenih sredstava prihvatljivi, i
projekti koji ve imaju odezbedjeno delimino finansiranje i trae ''dopunska''
sredstva. Predlaga trai dopunska sredstva kada ve ima obezbedjeno
finansiranje iz drugih izvora i trai odgovarajui iznos kojim bi ''dopunio''
finansiranje. U ''da'' gomilu se svrstavaju dobro sastavljene studije opravdanosti
koje ukazuju na potrebu i efekte predloenog projekta, to svedoi o temeljno
obavljenom istraivakom radu u oblasti predmeta projekta.
Na gomili ''moda'' obino se nalaze predlozi manje poznatih organizacija,
riziniji projekti, predlozi iji se uticaj ne moe odmah sagledati, ili predlozi koje
moraju pregledati strunjaci. Vano je imati na umu da, to je predlog bolje
napisan, vee su anse da predlog iz gomile ''moda'' kasnije bude prebaen u
gomilu ''da''. Temeljito istraivanje, priprema i paljivo pisanje predloga mogu
upravo prevagnuti u tom smeru.
''Ne'' gomilu obino ine predlozi organizacija koje su dostavile aljkave i
nekompletne predloge ili u kojima nisu ispotovani zahtevi, koji trae finansiranje
u onim oblastima kojima se ta donatorska institucija ne bavi; organizacije koje
jednostavno ele da dobiju finansijska sredstva, ali zapravo nisu identifikovale
nijedan konkretan problem koji bi projekat trebalo da rei; organizacije koje su
eventualno identifikovale problem, ali nisu opisale mogua reenja ili prethodne
aktivnosti po tom pitanju; organizacije koje trae sredstva koja su vea od onih
koje donatorska organizacija obino odobrava; i organizacije koje su ve ranije
dobijale sredstva od istog donatora, pa bi sada trebalo da ih trae od nekog
drugog.
Opti principi i postupci koji se opisuju u ovoj knjizi vae za sve predlagae;
medjutim, ovde se posebno bavimo lokalnom upravom i javnom upravom kao
oblastima za koje se trae finansije. Kada se radi o donacijama u ovoj oblasti,
predlagai treba da znaju da veina organizacija koje podravaju i pomau ove
delatnosti ele da doprinesu promeni sistema vrednosti i stavova i da omogue
sticanje novih znanja. Kljuna re je ''reforma''.
U sutini, predlagai bi trebalo da u svojim predlozima dokau zato su ba oni
posebni i zato njihovi projekti zasluuju da budu finansirani. Svaki predlaga je
konkurencija za ostale predlagae, pa bi svaki trebalo da nastoji da se razlikuje
od ostalih i da ubedi donatora da je njegov projekat vredniji od drugih.
15
IV ta je jo vano da znate?
Pre svega predlagai moraju da budu svesni razlike koja postoji izmedju traenih
predloga projekata (RFP)1 i netraenih projekata. Ovaj prirunik se prvenstveno
bavi predlozima projekata koji nisu zatraeni. To su originalni predlozi, koji se
alju donatorskim institucijama koje pruaju pomo u odreenom podruju
delovanja. Znai, donatorska organizacija nije traila konkretan projekat niti
predlog projekta. S druge strane, kada se radi o traenim predlozima,
donatorska organizacija objavljuje konkurs za podnoenje predloga za realizaciju
konkretnog projekta. U ovom sluaju, donator esto ima unapred pripremljene
formulare koje predlaga popunjava i ne trai se dostavljanje originalnog
predloga.
Drugo, vana je reputacija. Kada recenzent pregleda predlog projekta poznate i
ugledne organizacije vea je verovatnoa da e taj predlog svrstati u gomilu ''da''
nego slian predlog neke nepoznate organizacije. U sluaju prvog predlagaa,
recenzent je prilino siguran da e predlaga dobro uraditi posao i da e rezultati
projekta ostvariti znaajan efekat. Kod drugog predlagaa, recenzent ne zna da li
je predlaga zaista tako dobar kako stoji u predlogu, da li e projekat biti uopte
zavren, i, ako bude zavren, da li e njegovi rezultati biti korisni. Na primer,
velika studija o politikoj reformi koju radi ugledna organizacija moda e biti
razmatrana i u narodnoj skuptini, dok e ta ista skuptina u potpunosti ignorisati
identian projekat neke nepoznate organizacije.
Poto veliki broj institucija u Centralnoj i Istonoj Evropi i zemljama biveg
Sovjetskog Saveza tek treba da stekne ugled, za njih je od jo veeg znaaja
projekti, ideje, injenice, priprema, jezik i dokumentacija. Ovakve organizacije
moraju mnogo vie da se potrude od poznatih i ve potvrdjenih predlagaa.
Novije institucije treba da imaju u vidu da njima predlog projekta ne slui samo za
traenje sredstava, ve i za sticanje vlastitog ugleda, na osnovu kvaliteta
obavljenog posla.
I, na kraju, predlaga mora uvek da proveri u svojoj zemlji propise koji reguliu
transfer novanih sredstava iz inostranih finansijskih izvora. Kako se moe izvriti
transfer sa to manje bankarskih trokova i poreza? Da li finansijska organizacija
treba da pripremi odgovarajuu dokumentaciju ili prui dokaze da je oslobodjena
oporezivanja ili da se radi o dobrotvornoj fondaciji? U nekim zemljama drava
moe da zahteva oporezivanje ovakvih novanih transfera, ako transfer nije
izvren pod tano odredjenim uslovima. Veoma je vano da pre podnoenja
zahteva proverite ove propise. Inae, moglo bi se desiti da loe pripremljeni
predlaga bude neprijatno iznenadjen kada ustanovi da je na njegov raun stigla
samo polovina donacije, ili da mora da se ponovo obrati donatoru i trai dodatna
sredstva poto je polovima donacije otila na plaanje poreza.
1)
16
DRUGI DEO
17
U vlastitom gradu
18
Foundation, Philanthropy, Public Administration, Education, Funding, Fund-Raising, Non-Profit, Grants, Finacial
Aid, Fellowship, Corporate Funds (prim.prev.)
19
20
21
22
23
kancelarija, druge pak ne daju donacije za isplate zarada ili plaanje dravnih
poreza. Predlaga bi uvek, ve na poetku, trebalo da proveri koja se
ogranienja primenjuju kod pojedinih donatora.
Kao to je ranije ve reeno, predlaga ne treba da trai donaciju od 75,000
dolara od organizacije koja nikad nije dala vie od 10.000 dolara ni za jedan
projekat. Pored toga, predlaga mora dobro da proui o kojoj se vrsti donacija
radi. Tako, ako neka donatorska organizacija daje donacije za medije u vrednosti
od 25.000 do 30.000 dolara, ali donacije namenjene reformi politike u javnom
sektoru iznose samo od 2.000 do 3.000 dolara, malo je verovatno da e predlog
projekta iz domena politike u javnom sektoru od 15,000 dolara ikada biti
finansiran. Ovakva greka lako moe da se izbegne jednim telefonskim pozivom
na poetku istraivakog procesa. Potrebno je da predlaga objasni finansijeru
za koju temastku oblast se trai finansiranje i u kom iznosu. Ako je 5,000 dolara
maksimum koji se moe dobiti od te organizacije, za preostali deo novca
predlaga treba da se obrati drugim organizacijama.
Jedan koristan savet : nikad ne cicijaite na istraivakom delu posla. Saznajte
to je mogue vie podataka o svim moguim izvorima finansiranja. Obavestite
se o zahtevima, uslovima, interesovanjima, delatnostima, iznosima donacija svih
potencijalnih donatora. Nauite sve to moete o vaoj temi, ukljuujui i
najnovije inicijative i inovacije u toj oblasti u drugim zemljama. Potraite
odgovarajue partnere. Uloite rad i vreme u svoj projekat pre nego to ga
prijavite nekoj donatorskoj organizaciji - na taj nain ete donatoru pokazati svoju
strunost i posveenost projektu, kao i da vam je za dalji rad na toj temi
potrebna finansijska podrka, poto ste sami ve uradili sve to je moglo da se
uradi bez te podrke.
24
TREI DEO
25
I.
26
27
IV
28
Ul.111, Estonija
g. Bespari
Obuavanje
gradonaelnika
Vrsta finansiranja
Geograsko podruje
Oprema, putovanja,
knjige
Baltike zemlje
Vrsta korisnika
kolski centri
Iznos donacija
Ciljna grupa
populacije
Smernice,
ogranienja
Krajnji rok
Potrebno 25.000 $
Gradonaelnici,
mukarci & ene
Poetak projekta
avgust 1995.
Potencijalni
donator br. 1
Ul.4499, Belgija
g.Bogati*
Obuka slubenika
lokalne uprave
Reforma univerziteta
Putovanja, materijal
Baltike zemlje i
Rusija
kolski centri i
univerziteti
Do 15.000 $
Slubenici i pedagozi
Nema finansiranja
studentskih projekata
Prijave se razmatraju
u januaru, aprilu,
avgustu
Potencijalni
donator br. 2
Ul.222, NJ.SAD
g.Lovanovi*
Projekti skolovanja,
strunog
osposobljavanja
Sve osim putovanja i
inicijalnih donacija
Centralna i Istona
.Evropa
Univerziteti i NVO
Do 50.000$
Populacija samo
Cen. Isto.Evrope
Prvo poslati
informativno pismo
Nije odredjen
29
ETVRTI DEO
30
I Pismo o interesovanju: ta je to ?
Pismo o interesovanju (nekad se zove i pismo o nameri) je kratko pismo od 1 do
3 strane koje se alje donatorskoj organizaciji radi uspostavljanja prvog kontakta.
Pismo slui za to da se, pre sastavljanja i dostavljanja kompletnog predloga,
proveri da li se projekat bavi onom vrstom aktivnosti koju je donatorska
organizacija spremna da finansira. Ako je organizacija zainteresovana, zatraie
od predlagaa da dostavi kompletan predlog projekta. U pismu treba da bude
definisana svrha projekta, merljivi ciljevi projekta, rekapitulacija budeta, i da li je
ve ili e biti obezbedjeno finansiranje i iz drugih izvora. Takodje, pismo treba da
sadri objanjenje o tome na osnovu ega je organizacija predlagaa
kvalifikovana da realizuje projekat.
U uvodnom stavu, koji se esto zove saetak (abstract) treba ukratko navesti
najbitnije elemente projekta, ukljuujui i iznos donacije koji se trai. Na primer:
''Slovenaki Institut za obrazovanje, koji predstavlja izvrni direktor g-dja.
Sonja Dravi, trai 40.000 USD od Vrlo-bogate Fondacije za projekat
''edukacija gradonaelnika''. Sredstva su potrebna za finansiranje trokova
u periodu od 1. decembra 1999. do 1. marta 2000. Ukupna cena projekta
iznosi 80.000 USD, s tim to e ostatak sredstava biti obezbedjen od
Bogatake fondacije iz Slovenije*. Ovaj projekat je rezultat estomesenog
rada na prouavanju i sagledavanju problematike vezane za funkciju
gradonaelnika.''
Uz kompletnu informaciju o podacima za stupanje u kontakt sa organizacijom
predlagaa,ovaj prvi stav pisma sadri praktino sve to je potrebno da se zna o
projektu. Recenzent, koji pregleda gomilu ovakvih pisama i koji samo za nekoliko
sekudi treba da proita svako pismo, sa zadovoljstvom e proitati jedan ovako
napisan uvod.
Ovo pismo je donekle slino predlogu projekta, ali je krae, jasnije i ne sadri
nikakve grafikone. Pismo bi trebalo da obuhvati barem sledee elemente:
Jedan ili dva stava o problemu koji se reava (na koji deo grada,
zemlje, populacije, itd. e projekat uticati ) kada je problem dobro
31
33
II
34
ne mora da bude i bolji. Dobar opis mora da bude koncizan, relativno kratak,
itljiv, i da ukazuje na dimenzije odredjenog drutvenog problema. Opis ne treba
da se bavi onim to ''mi'' kao predlaga oekujemo, nego mora da bude
usmeren na neki drutveni problem.
Ciljevi i zadaci
Cilj projekta je definicija viih ciljeva, ka ijem ostvarivanju su usmerene
aktivnosti projekta. Na primer: ''Stvoriemo centar visokog kvaliteta koji e imati
veliki uticaj na kreiranje politike, kao jedan od glavnih inilaca u oblikovanju
politike zemlje u javnom sektoru''. Zadaci projekta su konkretniji, merljivi koraci
koji se preduzimaju radi ostvarivanja tog cilja. Na primer:
''1. Zadatak: Angaovanje 3 uticajna istraivaa u domenu drutvene politike u
javnoj upravi, koji imaju sposobnost da ostvare uticaj i saradnju sa vladom.
2. zadatak: Sprovodjenje dubinskog prouavanja poreske strukture i penzionog
sistema. 3. zadatak: predlaganje zakonskih amandmana da bi se popravilo
stanje u ovim oblastima. 4. zadatak: razgovori sa predstavnicima vlade radi
obrazlaganja neophodnih amandmana... itd''
Cilj i zadaci treba da budu jasni i ostvarljivi u rokovima realizacije projekta. U
zavrnom izvetaju, primalac donacije bi trebalo da opie kako je svaki od ovih
koraka realizovan.
Metodologija/Programske aktivnosti
Predlog se jo konkretnije odredjuje metodologijom nego zadacima. Metodologija
opisuje kako predlaga namerava da ostvari zacrtane zadatke. Kada recenzent
ita deo o metodologiji, potrebno je da moe lako da zamisli ta e predlaga
tano da uradi u pojedinim fazama projekta.
Ako uzmemo isti primer od ranije, neadekvatna metodologija bi bila opisana
sledeim reima:
'' Ove zadatke emo realizovati kroz istraivanje i razgovor sa vladinim
ministrima''.
Mnogo potpuniji opis metodologije e se pozabaviti svakim zadatkom
pojedinano i objasniti na koji nain e biti izvren. Na primer:
''U cilju ostvarivanja Zadatka br. 1, pismenim i usmenim putem emo stupiti u
kontakt sa 12 linosti koje su bile najaktivnije u oblasti reforme politike
oporezivanja i penzionog sistema. Prezentiraemo im ovaj projekat, onako kako
35
36
Oglaavanje
Izbor
Obuka
Ocenjivanje
Izvetaj
Maj
1. mesec
XX
Juni
Juli
2.mesec 3. mesec
XX
XX
XX
XX
Avgust
4. mesec
Septembar
5. mesec
XX
XX
37
38
39
trokovi koji su specifini za odredjeni projekat, zemlju ili organizaciju. Svi ovi
trokovi treba da budu ukljueni u budet.
Mnoge donatorske organizacije imaju svoje specifine zahteve u vezi kategorija
trokova koje ulaze u budet. Na primer, neke organizacije imaju posebnu
kategoriju ''administracija'' koja ukljuuje najamninu, dok je kod drugih najamnina
ukljuena u kategoriju ''ostalo''. Ako predlaga nije siguran gde neka stavka
trokova spada, treba da konsultuje predstavnika fondacije.
U budetu mora da bude jasno definisan vremenski period u kome je novac
potreban, i tani rokovi u kojima je potreban. Ovi faktori se moraju uzeti u obzir
kada se definiu rokovi u kojima trane donacije treba da budu isplaene (vodite
rauna o tome da se velike donacije obino isplauju u dve ili vie trani, to
fondaciji omoguava da prati realizaciju projekta, pre nego to poalje sav
novac).
U nekim sluajevima, donatorska organizacija eli da zna ta je sve predlaga
preduzeo da obezbedi finansiranje, i ta e jo preduzeti ubudue, kada
predmetna donacija bude potroena. Na osnovu ove informacije donator moe
da proceni da li predlaga predstavlja dobru investiciju ili ne. Osim ako nije
predvidjeno da projekat traje samo godinu dana, donatorska organizacija je
samo bacila novac, ako ulae u organizaciju koja e se raspasti im finansiranje
bude prestalo. Iz tog razloga, predlagai bi trebalo da se pozabave i pitanjima
dugoronog planiranja i odrivosti. Na taj nain predlaga ne samo da e
spremno moi da odgovori na pitanja donatora, nego e sa samopouzdanjem
moi da i drugima prezentira svoju strategiju i dugorone planove.
Prilog uz predlog projekta
U prilogu se nalaze informacije koje slue kao podrka predlogu. Izmedju ostalog
mogu e priloiti sledee informacije:
40
41
42
PETI DEO
Epilog:
ta posle dobijanja traenih sredstava?
43
I Ugovor
Na kraju e predlaga dobiti obavetenje da li je projekat prihvaen ili ne. Ako je
odgovor pozitivan donatorska organizacija e pozvati primaoca donacije da
potpie zvanini ugovor. Ugovor je pravni dokument koji zahteva od obe strane u
sporazumu da ispune prihvaene obaveze. Predlaga treba da paljivo proita
ugovor i postavi donatoru sva pitanja koja ima. Ovaj ugovor je slian zvaninom
poslovnom ugovoru: donator daje finansijska sredstva korisniku za ispunjavanje
odredjenih obaveza, na slian nain kao to bi preduzee plaalo isporuiocu
opreme. Primalac unapred i mora precizno da zna koje su njegove obaveze. ak
i neprofitne organizacije ili akademske institucije kao korisnici donacija su
formalno odgovorne za izvravanje svojih obaveza iz ugovora. Nerazumevanje
ugovora ili poslovnih aranmana ne predstavlja nikakvo opravdanje.
II Opti izvetaji
Pre potpisivanja ugovora predlaga mora de se obavesti o tome koja vrsta
izvetaja se od njega oekuje. Neke donatorske organizacije oekuju izvetaj
svakog meseca, svaka tri meseca, est meseci, pre uplate svake trane, samo
na kraju projekta, itd.; neke imaju pripremljene posebne formulare za izvetaje, i
u tom sluaju predlaga treba da ih pribavi znatno pre krajnjeg roka za
podnoenje izvetaja. Izvetaje ne bi trebalo podnositi sa zakanjenjem, poto bi
time primalac prekrio ugovor, to moe dovesti do primene ugovorne finansijske
kazne (penala) i dovesti do kanjenja uplate sledee trane donacije. Pored toga,
zakanjenje e ostaviti na donatora nepovoljan utisak. Umesto toga, korisnik
treba da pokae da je savestan i da stekne poverenje donatora.
III Finansijski izvetaji
Donacija je usko povezana sa budetom projekta. Iz budeta se vidi ta tano
predlaga namerava da uradi sa novcem. Ugovor predstavlja sporazum dve
strane prema kome e korisnik upotrebiti dobijeni novac tano kako je opisano u
budetu. A finansijski izvrtaj je pisani dokument kojim se pokazuje da je korisnik
upotrebio novac tano onako kako je bilo dogovoreno.
U toku realizacije projekta, primalac donacije mora da paljivo vodi evidenciju
svih trokova po kategorijama iz budeta, tako da moe da sastavi i podnese
detaljni izvetaj obraunatih trokova u odnosu na planirane izdatke. Drugim
reima, svaki put kada se plati neki raun, kupi oprema, plati faktura, isplati ek,
taj podatak se unosi u posebnu kolonu trokova u redu odgovarajue budetske
kategorije i oduzima od obobrenog iznosa budeta za tu stavku.
44
Odobreni budet
$ 8000
$1400
$4500
Potroeno
$3567
$1329
$0
Preostalo
$4433
$71
$4500
45
46
47
Vizuelno prikazivanje moe efektnije da predoi uticaj koji je projekat imao nego
itave stranice pisanog teksta.
Medjutim, vrednovanje uspenosti projekta moe da se izvri i opisno,
postavljanjem sledeih pitanja:
Gore smo naveli deset moguih pitanja koja se koriste za vrednovanje odnosno
ocenjivanje uspenosti projekta. Ako moete da postavite jo 10 bitnih pitanja
koja se posebno odnose na va projekat i na njih pismeno odgovorite, doli ste
do polazne osnove za izradu izvetaja o uspenosti projekta. Ali ovakvo
ocenjivanje nije neto to se radi samo na kraju projekta, to treba da bude stalna
aktivnost, koja se sprovodi u toku cele realizacije projekta.
VII Kako uvanje dokumentacije pomae u dobijanju
dodatnih sredstava i donacija
Ako neko treba da napie predlog projekta, a dostupni su mu brojni drugi ranije
pisani predlozi, finansijski podaci, kalkulacije budeta, obrasci za vrednovanje, i
slino, sasvim je jasno da se na osnovu te dokumentacije moe doi do
orijentacionih smernica o tome kako treba napisati predlog, kako se projekat
realizuje, vrednuje, kako se piu izvetaji, itd. Ovo je jo jedan razlog u prilog
uvanja i arhiviranja dokumentacije, jer moe da bude od ogromne koristi
48
prilikom pisanja nekih buduih predloga. Veliki deo informacija koje donatorske
organizacije trae su iste ili sline, tako da paljivo sredjena arhiva, ukljuujui i
kompjuterske datoteke, predstavlja solidnu osnovu za poetak rada.
49
ESTI DEO
50
II
III
IV
Novcafrazirano iz knjige Upravljanje neprofitnom organizacijom. Tomasa Volfa, objavljene 1990, Prentice Hall
Press, str.224-227.Odlina knjiga iz oblasti donatorstva, prikupljanja priloga, svakodnevnog upravljanja
organizacijom
51
VI
VII
VIII
IX
52
53
RENIK TERMINA
54
U ovom reniku termina dati su svi vaniji izrazi koji se koriste u Priruniku.
Obuhvaeni su i najvaniji termini koji se koriste u prijavama za konkurse
donatorskih organizacija, tako da on moe da poslui kao priruni renik u
procesu pisanja prijave na konkurs i predloga projekta.
Assets osnovna sredstva:
Sve to neka osoba ili organizacija poseduje
(npr. zgrada, automobil, anovcat za kopiranje, raunar, mala
biblioteka, itd.)
Alumni alumni :
Diplomci istog univerziteta, fakulteta, kolskog centra ili obuke.
Baltics Baltike zemlje:
Drave Estonija, Letonija i Litvanija
Board upravni odbor:
u naem kontekstu, grupa zvaninika ili osoba koje
koje imaju drutveni ili profesionalni ugled, i koji su izabrani da
upravljaju i pomau razvoj organizacije.
Capital support investicije u kapitalna dobra :
ulaganje finansijskih sredstava u izgradnju ili rekonstrukciju
objekata, nabavku osnovne opreme, kupovinu zemljita ili zgrada.
CEE Centralna i Istona Evropa:
Obino se podrazumevaju sledee zemlje:
Poljska, eka Republika, Slovaka Republika, Madjarska,
Rumunija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Jugoslavija,
Makedonija, Albanija i Bugarska.
CIS Zajednica Nezavisnih Drava:
(v. NIS i Former Soviet Union) Ovaj termin se odnosi na zemlje koje
us nekad bile lanice Sovjetskog Saveza, izuzimajui baltike
drave : Moldavija, Ukrajina, Belorusija, Rusija, Gruzija, Jermenija,
Azerbejdan, Turkmenistan, Uzbekistan, Tadekistan, Kirgistan i
Kazahstan.
Conference konferencija, sastanak:
Skup (obino krai od seminara mada ne uvek) koji se posebno
organizuje radi razmene i irenja informacija, za razliku od obuke ili
edukacije.
55
56
Fiscal budetski:
U vezi sa finansijama, raunovodstvom i finansijskim izvetajima.
Najee se upotrebljava u kontekstu dravnih finansija.
Fundraising sakupljanje sredstava/dobrovoljnih priloga:
Prikupljanje ili traenje novanih priloga za potrebe neke
organizacije, projekta, programa i sl.
Goal cilj: Stanje ili uslovi koje teimo da ostvarimo koristei sredstva ili
tehniku pomo iz projekta.
Grantee primalac ili korisnik donacije:
Lice ili organizacija koja je dobila donaciju.
Grantsmanship poznavanje donatorskih institucija i procedura :
Umetnost i vetina u istraivanju, prikupljanju informacija, a zatim
u sastavljanju prijave ili predloga projekta za dobijenje sredstava
ili donacija.
Honorarium honorar:
Dobrovoljno plaanje za pruene usluge, mada plaanje nije
zakonska obaveza, obino za gostujueg predavaa ili
strunjaka ili predavaa na obuci.
Incremental budgeting - procentualno poveavanje budeta:
Budetsko finansiranje koje se oslanja na budete iz prethodnih
godina, uz izvesno procentualno godinje poveanje trokova na
ime inflacije i drugih faktora. Poto ovakvo budetsko finansiranje
najbolje funkcionie kada organizacija ima budete od pre pet ili
vie godina koji slue kao polazna osnova, ovo jo uvek nije
najbolji nain za finansiranje predloga za mnoge organizacije u
Centralnoj i Istonoj Evropi, bivem Sovjetskom Savezu i baltikim
zemljama, poto uglavnom one ni ne postoje due od pet
godina.
Internet internet:
Najvea raunarska mrea na svetu. Internet predstavlja
izvanredno sredstvo za istraivanje i prikupljanje informacija o
tematici, donatorskim organizacijama, potencijalnim partnerima, itd.
Letter of inquiry pismo o interesovanju:
Informativno pismo u kome se objanjava delatnost organizacije i
trae sredstva od donatora. Donatorskoj organizaciji prvo se
alje ovo pismo, pre predloga projekta, da bi se proverilo da
li ima svrhe da se poalje predlog.
57
Liabilities dugovanja:
Sve ono to neka organizacija duguje (npr. stanarina, najam
automobila, trokovi za materijal, otplate kredita, grejanje,
telefon, struja, itd.)
Matching funds dopunska sredstva ili donacije:
Vrsta donacije koja, teoretski, odgovara ili je jednaka donaciji
koju je dao neki drugi donator. U praksi, dopunske donacije nisu
uvek jednake sa prvobitnom donacijom, ali u svakom sluaju
pokrivaju deo trokova projekta. Korienje dopunskih donacija je
odlian nain da se stimulie finansiranje.
Methodology metodologija:
Opisuje pristup koji je predlaga usvojio i koji e mu omoguiti
ostvarivanje zadataka projekta. Sadri detaljan opis kako e
predlaga pristupiti realizaciji.
N/A (Not Applicable) ne vai, ne primenjuje se:
Ovom skraenicom se moe odgovoriti na pitanje ili kategoriju koji
se ne odnose ili se ne mogu primeniti na vau organizaciju.
NGO (Non-governmental organization)-NVO (nevladine organizacije):
NVO se nalaze na svim nivoima: lokalnim, regionalnim,
dravnim i medjunarodnim. To su neprofitne organizacije
koje su nezavisne od vlade.
NIS (New Independent States) Nove nezavisne drave:
Termin obuhvata isto geografsko podruje kao CIS (vidi gore)
Objectives zadaci:
Konkretni i merljivi rezultati ijim ostvarivanjem se
realizuje cilj projekta.
Operating funds obrtna sredstva:
Sredstva koja slue za pokrivanje svakodnevih trokova u realizaciji
projekta, sprovodjenju programa ili rada organizacije.
Per diem bukvalno ''po danu'' :
Dnevni denovcac koji dobija svaki uesnik za obroke, lokalni
prevoz, itd. koji nisu ukljueni u dnevnice niti se nadoknadjuju.
Uobiajeno je da dnevni denovcac za zemlje Istone i Centralne
Evrope i biveg Sovjetskog Saveza iznosi 25 do 65 USD,
zavisno od donatorske organizacije i drave.
58
59
Seminar seminar:
Skup koji se odrava sa ciljem obuavanja ili edukacije, obino traje
bar nedelju ili deset dana
Specific Aims posebni ciljevi:
U kontekstu pisanja predloga ima isto znaenje kao strateki
ciljevi ili zadaci
Stipend stipendija:
Plaanje pojedincu, slino deparcu, obino za vreme pohadjanja
nekog programa obuke ili edukacije. Stipendija je dovoljna za
podmirivanje trokova ivota, ali je manja od plate.
Strategy strategija:
U pisanju predloga projekta, strategija obino ima isto znaenje kao
metodologija.
Teaching edukacija, obrazovanje:
U kontekstu predloga, ovaj termin ima akademsku osnovu. Projekat
edukacije podrazumeva studente (studente ili postdiplomce)
nastavnike, moda ak i ispite i akademsko okruenje, za razliku od
obuke.
Timeline termin plan:
Plan sa rokovima u kojima se odvijaju planirane aktivnosti po
nekom programu ili projektu.
Training obuka:
U naem kontekstu, ovaj termin se vie bazira na radu, a ne na
obrazovanju. Obuka moe biti vezana za posao ili struku, moe se
sprovoditi na radnom mestu i mogu je drati profesionalni
predavai. Obuka obino ne zahteva ispit niti akademsko
okruenje.
Trustee ovlaeno lice, lan odbora, staratelj:
U naem kontestu, znaenje je slino lanu upravnog odbora. On ili
ona upravlja fondom, koji predstavlja neku imovinu ili organizaciju,
koja je nekome poverena na upravljanje uz odgovarajue
instrukcije koje se moraju potovati.
Unsolicited proposals netraeni predlozi projekata:
Originalni predlozi koji se alju donatorskim organizacijama, a koji
doprinose aktivnosti u nekoj oblasti; dakle, ne radi se o
odredjenom projektu koji je donatorska organizacija traila.
Drugim reima, predlagau je poznato da donator pomae projekte
u nekoj iroj oblasti pa mu dostavlja svoj originalni
60
61