ek k\ SEW Sh x KZ A> PB es A BRO Lf WASK oN ZY politika prva petoljetkaFRAKEDA magazin 2invedbene umjetnost bro} 17/38, prosnae 2000. daa ‘AKADEMIDA DRAMSKE UMDETNOSTL Tig mariala Tita 5, Zagreb CENTARZA DRAMSKU UMJETNOST Hebrangova 21, Zagreb Adresaurednittva CDU- Centar za dramsku unjetnost Hebrangova 2 10 000 Zagreb Croatia tel /faks 385 1.4856 455 e-mail: iod-rakca@iod te 6 Leelid | Uredatttvo Tear uz pomot Goran Serge Prista (gla ured) Insttuta voreno drustve Marin Bladene(zamjenik lavnog reds) Ninitartva kulture Republik Hevatske vara Sako Gradskog weda 20 kutur GradaZagreba Ald Mito Agata June aval: ica Buljan vi Boban, Dun Vejovic, Ir Payer, Forced Tomislav Brek Entertainment, dr, Nikol Batu, Oraganu Mico, Slaven Rogosie ashi Gurokazy, Ladi Cale-Feldman, Wiene: Festwochen, Insitutu 2 medunaredne odnose, Taina ureditva Gr. Bieri Cjeticanin, Eugen Babi, Dusan JasraSpaie Profeta Lektura Boris Beck Marko Laie gor Masnisk Priprema za sak Kabir, Zagreb Tisak Graf | SBR Hreta mediteransth hazaiih éasopisa REVISTA GALEGA 00 TEATRO (Spanjlsa PRIMA FLA Italia), CENA ugosava) ESCENA Spanjolska),ARTTEATRAL (Spano TA DE TEATRO DE LA UNIVERSIDAD DE ALCALA DE HENARES Spanolsa), PUBLICATION DU THEATRE NATIONAL DE TIRANA (Albani), SEM. NALTEATRAL (Rumunjska). THE MANOEL (Malta), PRIMER ACTO(Spanjlska), MASKA (Slovenia) FRAKCIA (HrvatsaPet je godina proslo od iraska prvog brojaFrakcie. Sto se dogodilo uth pet godina? Kolekcija nash izdanja pokazat ée pregled jedne scene novog hazalisto koje je pretvjela brajne nepogode i dodivjela proboje i odusta- janja,ilazak na medunarodnu scenu, potpuna povlaéenja na marginu ili prikiuivanje institucionalno} produlk- «if Frakclja jeu th pet godina prerasla iz éasopisa meke druge hrvatske scene u medunarodno priznatu publikacju Ukojoj danas objavijulu neki od najenatajniih hrvatskh i sxjetskih autora i teoretigara, Usidriti se u Hrvatst nancjskoj podrici domacih nadleznih instituija, koja je do ove meditim, Frakei nije uspjelo, barem kada je riieé0 godine bila manja od minimalne, ako je uopée - bila. Stoga je broj koji dite u rukama prvi bro) na hirvatskom jeziku nakon gotovo godinu pol dana, a njegov je sadrdaj bio dovréen stedinom pro ljeea ove gotine i zatim Gekao Financjsko pokri¢e da bi vopée mogao bit! objaviien. Ipak, vjeru {emo da neki tekstovi, koje objaijujemo tek sada i koji su v meduvremenu izqubili ponesto od svoje aktualnost,nisu 2bog toga i2gubili previge na svojoj kvalitet’ (sim tage, dvobroj 17/18 je kancepejsk - viaualno i sadr2ajno- posljednjei2danje Frakeje na kakvo ste navili NaS intores da i dalje tskamo éasopis koji postfii na hrvatskom jeziku je neuptan, pogotove nakon uvida u ostatek nase kazalisne refleksije koji se u meduvremenu razigra i kojjedva da sebav, onsfem mile, zninvim iri torskim problema te atorinaiprodulclana swe: Inenom teat Medutin, unto das aka postpeno patel valmanah receive produ, ata je Jel ca ustoro renanou now ak nian dj, votwarju nov proloma fgg { pojava uizvedbenim umjetnostima, No, hocemo li biti u moguénostirelizraitakw Frakeiju uvlastitoj z u: da se odluenije posvetimo in srediat ina viastitom jeziku najmanje ovisi o nasi Zejama i odlukama. Pored bloka tekstova o Eugeniju Barbi te ekskluzivnag razgovora s Terryjem Eagletonom, glavna su tema novog broja strategie ideje ukulturnoj palitci kazalite, a vei broj tekstova{izvan tematskog bloka, inage nazvanog Prva petoljetka", bavi se iravno ili neiaravno upravo tim prablemima: od frag rmenata razgovora s Dunjom Vejzoviékojim otvaramo ovu Frakeiu, preko grjevnog ‘stupa Marija Kovaca u kolumn main(s)cream, jednog moguceg pogleda na trenutno stanje kao na zbivanja tijekom devedesetih u novom nastavku Marinovihsrova- um, do priloga o Montaéstrojy skupini koja danas, na Zalost,u Zasopfsu koji pratii bivanja uhrvatskom kazalstu, svaje mjesto moze pronadi samo u rubric “inozemstvoIZaj Sad. 4 — Dunja Vejzovié - Fragmenti 10 Deformacije / Apstrakcije tijela ‘Suzana Marjani¢ o Indosu 18 Usvrhu revenice Ivana Sajko na Povratku u pustinju 20 = Zlodin rodenja, redateljski nadzori njegova kazalisna kazna Lada Cale Feldman i Ispovijedi 26 Sasvim sigurno usporavanje Slaven Rogofié kroz Grad u gradu 28 — Baé beton i tri noge od stola Katarina Blagojevi¢ (Blagi) i Damir PIL (Pile) 30 Izlaz iz EXIT-a NataSa Govedié uz Istok 34 J" accuse! Hain(s)eream Maria Kovata 36 Forced Entertainment Pleasure Tvana Safko i Dubravko:Mihanovie 40~_ Pomaci - odmaci - uzmaci-(2, dio) Marinovi'snovi - Dum! etolj 3 oljetka 50° Prema ravnopravnosti! naagov67smicstrom kta Anon Vom 56 kibistabi rscta 60__ APEL za suvremeni ples u Hrvatskoj 63 2 nepodobna / programa Snajder i Brézavec66 71 72 76 78 Kulturna politika u postsocijatizmu - primjer Slovenije Marina Griini¢ Schaubiihne am Lehniner Platz Thomas Ostermeiee Izvedbene umjetnosti u Nizozemskoj Dragan Klaié i Paul Bronkhorst Za kazaliste u gradi Manifest Teatra Gérard Philipe u Saint-Denisu Ort Zadaci ré populariza alnog intelektualca su ja i demistifikacija Razgovor s Terryjem Eagletonom Barba 84 86 89 Paradoksalni prostor teatra u multikulturalnim drustvima Eugenio Barba Potrebno je i¢i sam Razgovor s Eugeniom Barbom Dramaturgija gledatelj uvod u Barbinu kazali antropologiju Mirushe Hoxha + posredan ut INOZEMSTVO 94 96 98 100 Fragile Montazstroj Fast Art Marin Blagevi¢ 0 projektu Wahlverwandtschaften Uime drugoga Jeet Jet na festival DANCE 2000 Histerija onkraj tumagenja Marten Spangberg i Schowcase Beat Le MoTe ECC e TC Seneca Conca eee te Le Maliee : iibilles miata ea eran meaner Homann a sernia a) St er om mcr etter rem ret nt ae ther nine prea tne ROE ase ten ai ae eee INA Me eadjetinjstva nisu loKaliteti, i i va eskrajné LHe Hast. je, Dunja Vejzovic HGR @Sjeca svako eithe| oisvATaju na gimamalasvim ranih jetinjstva, al? Sigurd * ’ on vec SaZig ony eca najlucidnijadok su miswizguiiity sud KE Slike moga djetinjstyeriisu kokalineey Snazni motivi koji se doeanksaisig™ 5! iZaubili, sSvakhaut naskenl PaSva Den:Slike moga djetinjstva nisu Tokalitett, vee snezni moti tojse otivinvau apogee uuteney ota, ala sam sreto dens, sam uve ula a neti to anon Sets nism naar, To outed ecm, va Bt gcc sdstancom Keo dogo nsam jel Utome sam bia joo osantena, Frat kf am staro Za ila je masta, itu sam mala see, unpred rasa beses- ne prostre unetiiog rata Te prstre Gets, al siura sam ds des nau | Sjecam se nekoliko prizora koji imaju puno veze s atmosferama pozornice. row bln nto lt ot brea saa pease sper na aladoraeomeste se neprestane meni Bees sr Jena v rg. vneqrelcn)vanstrnal od ato ie pelo Zao men pave ules. anata ogame biel ponteednerene! Bums, bump Donrpa, jc saa vet seek oH hot rmotv,z2 mene e bio glazba i prostor. Drugo snaino jecane. Jednom sam imala wbolestivsoku temperatura u bunilu sam “lebajela”prostorima. Iza kaljeve pet bila su slogena drva to su strerala Gude forme. Moj mazele konstantna je nastajao relativziratisituacu, ai forme subile zastrafujuce. Utoj bork stvorla se eka vsta kazalisnog komah 4a, gdje sam odredene forme nazivalaimenima i slagala hu priQu da bih se zat. Na toj baz funkcionira kazaliste: ono je manipulacjanasim osjecajina Najjaceg emocionalnog éogadaja jecam seiz kasnijeg dota Jednag se dana Eu veto kameSanje na stubistu. Susedi su povremeno iaazl | raspravali. Rodel su reklida ne lazing da je pas usa na stubste,popeo se do tavana ne usutuje se izad. Problem se dugo nije mogao rie. Jako sam patia zbog Eivotinje. Kad je pas u noc poceo tui, tuga je bila neidrtiva: kad je to dalje traalo, zw je postajao sve eps poprimag like negega vaznoga i izazvan pragenetska sjecana. Mistin da rates pojedinagne faze emocia psa oo kojh sam se ied. U beskrajnom trajanj tog 2vukashvatia sam neitobitno, da uu Zvotu neke stvari rat trpeti. Moje pje= vanjeje tule tog psa- to svatho azumij svatkou njemu pre : pozraje sebe Mans Rete aoneaiece) Pec ott ce Na pozornici Perec eects rid Pao eens raner sie per e e ais eeares rererincnts oreaentiars peers Pee ue aio uaC ane raacy Tene LE eacuail pale Ree ue ey peerer et eranial cate Seeree at eeetcn ements Pay ope serene eee a rere ranean eons arrears Sete ea es esi yes ne enatnener ss Rea ate er eer einer Lerner ee et cee eae ae Hasire eens ee tir eiees Senet ts Ss Me ae a le eater hee rene ees peace eset Pen ean Pe enartincerrr ent ntorany ce reenter Posen merrier Pearse ieee rennet a Pee e eer nes eer tae Cie iens irene aay Pome ee eters posto nada lao u mado da ed se mod icici ene einai eres ete palericaremnieny rh meren enc eres Fercepciaprostanstva jet populace u ated en nearer ees exer er) er earn evened aren ee ety perm cener eee ied {ote RndreaePohinann Nears CU Pere eT Roce ene eae te oe ae) ee eee ee cy peeneret tear tnt ere ore eee eree et sca eee er ey terre Nemaguce je da kostimogra nametne ee ene ey et eee eee ees ete rt Se ered er tte eee etd prone enePerea Cun Cra TC ate ea een ead Peer eer serietwors Pearce remap name De ican Rael heem si iieirnerermemre TN ar TT) eerie one ae areas earnest eats eer eae Pa eee he rr et etree rs Pes meee net ete ater et cecestomaneb vereeticnt Eerrosieareeieet or ser foes neater eer enner Nay ope ry tant ter ier cn casei ree ea Psirerrerereccreiteteren treet eprom ne Pena bent seer net nea Een recmntr iene res orien ean cee ne eae a eee seen est Leehaeciaraneoans fen Heaenetne mee Ner eT rene uterns Resear einer erence tt ene ep eteraemini ieee ceo Preepiovernperenincdeienntiar nie inien rer enty Meemner seers ni wt Feenstra is Seer cite an nO ARS DT eoeeeae eee aot ea een een are t epee ere erate tare cette Eisen ea meernnre st eee nnn reenter heen ere ceunerskrmr ey yar reeerbemetie persrestern ee ater Borie geitrane test sent ered ined aay rere vege en eet a Feet sen erie: pee nryoy ete nese caren asaneneersir sc rici Sere iiote ticestnane resins shan se Hs emcee SU ee eRe gee Te Peter ea ee a eet cas te sam upsalaGlazbenu Akademiju Sada znam a sam tao reproduktvac Se ea tte ee ag pec ie eee eee eed Re eer en rer See ee et ere etry remnant semen et een ere ee ce eae ee eet ee ree ee en) OR eer no ee eer Se ee ee nn ean ee ee eee ee eee ane eee een Cont a ey eT ae Le EIR Oic ceO Pre a eae ee et en Te et TS poeta ee eae ee terete eee ad cm ae en a LE tae nae rer eecoe te De Se nea or Cee er ht eee} bito bilo moguée - da se publika premjestiu neti stan, gdje se dogada neka eC et eer erent) eee ee ac enn et ee is te boro Ds Cee stent) rere ete tet ay Does otoconia Premed ee acts etn one et eae ance Anje.Stazem se da je on najuzbudljii u oper Pere rue ote tel Peete eta ere teil ctfete uc Sram me je re¢i éa premalo lazaliéne Er predstave,sigurno mje promakiai koja debra, Loa Posi, prob, ili Einjeniaje do misar ni na edo} predstat ortala do ka, ech esse o rafa, Gaki dirigenta, ram repomenuti de" a. Dobra predstava se dogodt cee ae ay Pee uct) eaeren ete etre ete Pee ee) ee oat oem manne eo nicina iw kama i jure nae. See eee er tava po tatalna nekoordiiranim sat Breeton student nemaju problem stanovanja oc ee ee 23, ali vide ne znam hoge bse ostvariti moje nisan, Eschenbach: pun {ubavi, Nevenfel: rami stave, Naravno da Ge uj bith ee en ee 1, ieje trebalo bi m jo eee ee to, Tee ht anje usmerila na Hrvatsku, na svim podria sam nail Te prepreke su iznemare nego namjere da me se sj ie. Ali potencialni projelt buiaju nekakvo) form zal, dim sea to na kazaliste i potreban novac. Za nek projekt fect ‘onemoguéen uviek moze re i bio uspo”, ali ako ona ali je pragen izazitinuspiehom ne dots repriau fake dotiens ne kota eto preveik luksur za driavu koje ne Dedan taka Sef kazalista koje onemogu - ina osumnjien ji verovatno ce bith nowtanihpriestupa.Kriminal onih ad de osu polity s pogubnim ‘2 nikad nede biti k a e =DEFORMACIISKO TIJELO RAZGRADUJE VERTIKALU TIJELA - DEDIVINIZIRATI TIJELO, SVESTI TIJELO NA REGRESIJSKU PRASLIKU “SUBNORMALNOGA” TIJELA: PERFORMER KAO DEFORMER, ONAJ KOJI NAGRBUJE, UNAKAZU3E, DEFORMIRA SLIKU TIJELA éovno me nie bil. Bromden Inveona “ousevne PAINE” U izvodbi tijela koje je posvesero simptomu dusevne patnje/transcendentalnoga iskustva Damir BartolIndod kao da slijedi Kafkina misao o knjizevnom djetu koje mora biti sjki- ra ito ée razbiti laden koru nate svijest, Od slavnih vista deformacija -rastezanja,steza ja, “stadenja", cavrtanja, savijanja-D. B Indo u scenskom Ispisu testa svoga tjela ‘kao dominirajuéstjelesnu deformaciu keristi zavrtanje pstiju, ruku, nogu, iz ega proizlaze ostali deformaciski oblic. Deformacijskotijelo razgraduje vertikalu tijela - dedivinizirati tije- lo, svestitijelo na regresijsku prasiku “sub- rnormalnoga”Ujela: performer kao deformer, ona} koji nagrduje, unakarye, deformira stiku tijela. Deformacisko tie je tjelo apstraktnih ppokreta (odvojenih od stvamosti), pokreta koji *za-vradaju"Tijlo u njegov poeetak.* _ZASTAVA NESUBESNOG/CRNOG Anatho-predstavu Kuluvija Drijemaviea, koja slfjedi nakon Afere Gigan i Nepriguienih titraja.® D. B. Indo ostvario je u suradni s alternativaom grupom Sexa, pri Zemu je basist [Nino Prguta (i jedan of njezinih osnivata) improviziao (improvizacia kao inovacia) Instrument od gromobranskih fica kao uunavajucu, upozcravajueu glazbenu pozadinu stanja potetke anarhicnost,radikalnoga peihigkoga nomadizma, D. B, Indoé u dugo} bijelo} gumiranoj/plastificiranoj pregati (porodljska/stikaska, Wlaoniarska is operat ska ili ona koja pripada mrtvaénicama) i éara- pom na glavi- sto priziva odjevnoskrabuljni ‘eevizit (anathistickoua) terorizma - Kida slikarsko platno (unistavanjeslikaskoga plat na dio je | predstave Zeinima). Kidanjom/snistavanjem slikarskoga platna, oje kao slika (akcionizma) imtira u svom postanku sdarski rad (ije¢ je 0 spricanju plat- na), bilo je predvideno da sik nestaje, da slika tafe/fivi samo unutar predstave (impera- tiv tafanja). Oglatavanje sirene tremstak je ‘ojera ce njezin evilee-upozoravajud zvuk slijedit projekeija kruinoga vrtloga s grafos: 1 oIntotegutitepetach mechan Sinboie ad tna uk i. Kuga uric” (Rago 8. Todor) Zoe (1. Btopage 199) 20.8 Indos "widen" Kugion, aja se {ana pine ka 0. nco3 Hour of Exams Mase heate/Rl, extranet erformans\prdstav: for Gio, fegrgter og aka Dremav. Zona Set lena, Opsrest ode ra, Reding Nine Sone de store. Magen, abc aces rep, ldo cs te, Bt bab (air, aia psu 1 Sinaia, Date. 2090 Snag ope ops ploge na pozadinu scene, uk svene setninij je zn dustveno Indl koje india Iu pojediner, i jetina Michela Foucaulta - ude se nlkada ne dogada unutar Govjeka nego med Yudina, D. B. Indos anathistiskom gestom pobune rasbacue oko tebe role papra 2a flticiranje noweaica j bijelenovtanice, nakon éega sled vlan. probadajul vk siene i rotaia oko sebe famoga, Sto zavisava mahanjem cme zastave (Pobjednisko-herosko mahanje emom zas- {avom crveno-croe az reolucionarnoga anathizma poavjuje se iu Zinimura) Prisjetino se cnihzastva ustanke adn ka/ea i momara u tvedai Kronstadt w Petrogradu na Kojima se nalzio upozoravajci nats o Uberti: “Ge ima vast, nema slobode.”? Rie jo demonstracii jee vste subverzivmost i Jedne vst kriminala - pre Davlivane seta laznin navéancama, sc- Aj dase rus burzovno trite, kao st sui pripadnici RAF- (Red Amy Faction) ofgovo- "il “orofanom alternative" na pritsak potrtadke “totaitame demokzadie" a emu je programa D. 8. Inde bio posecen, do trenutka kada elev ev} program, a Sto je bilo, njegovim rijetima,nuznousljed egzstenajane paranoe unutar koje su bi priser detovai i pritom naroit iste kealitetu zpadnorjenatke evgasketero: ‘sttke ubane geile Baader-Meinhof (Andreas Baader i Uuike Meinhot),osniada RAF-. Okvimi kaj predstave dine cijapoitvi koji prikazuju pobunu fidovau Varavskom get ada su njemacki “odredi za istreblene”pro- dit wZidosku gett ge th jedocekala orga lana pobuna prpadnikaEidovsk barbene organiza, ao je 2a D. B.Indofaeatvarene ‘véhunskoga anarhisickoga ena, a koja od strane Crvene amie, kako nave, kao takva inleda nj bila prepoanate ie bila prepo- anata, ali esveso (sa staljnistikin progia- mon) bila rievana PSIONAVIGACIIA U iniijacisko-antiratnoj predstavi Zeno, {avedenoj na prvo} godini Burokaza (1987), D. B, Indes pratt inicjacijsi pijelaz u tivo Piiode pilota Zeinimura Cukanidzea, bivieg pilota oborenoga ratnogs aviona - Eskadrile raglalaDubreva SKE nase ieee éraga) oeih traeetog sto, tage Sue {Pesan Mian. 1967 Saremene Iomitare. Toenail rom ipl mati. Beograd NRO koje noi, 673, Ostvaruje se simultanizam vremena w kojema John Cage koji se obraca uhu, Vincent van Gogh koji se odvrace od uha i Zafnimuxo koji se odvraca of dréavotvornih insignije w ahistolisko) kocelaeltpodinju 2vjet/aisath tajedno,> Padom w Yan Goghavo zn polje (slika Zino pote 5 gavranima) Zeinimuro avione eamjenjuje gaveanima: sijed prodisgenje dule of nametzuto-tetoviranih ‘deosfera, T dol na filmskim zaps ratni avioni paraju nebo, nad (scenskim) #itnim pox \jem grakén gaveani,poslanicl inicljaliskoga budenja, Ime Zeinimuro Cukanidze D. B. Indot urima kao ime jednog of (povijesno upicanih) otmigara ruskoga aviona u Gru. Terorstiéid Gin povijesnoga Zeinimura ckonan je akeijom special Jedinica koje su pored otimigara “morale’() ubiti i dvadesetak putnika, jer otmice aviona u sovjetskom tabora nikada (uglavnom) nisa zavtéavale pregoverima. Kaotiénim postupkom dovodi u vezu otmigara ruskoga aviona i pilota ratnoga aviona, ito protestom protiv Zeinimurova Gina zraénoga terorizma i protiv Gina onih kaj su ji dramu bez moquénost! pregovora. Iniijacjsko- antiratna Zeinimurova psihonavigacia struk- turizana je sintagmatskim aizanjem scenskih slika:rezanje/kosenje platna srpom, udaranje snopavima fita i batovima po Zem:i (upozora- vanje na ratom zagadeno Geino tjelo), gets skidanja cipela i staljanja eazapa w usta (povesivanje sa Zemljom) koja priziva subnor- malni uzor u ponaéanju ~ halucinogeni put leojim se Zeinimuro udaljuje od evoga pociva Jao agresivnoga dekonstruktora: mahanje ‘cmom zastavom anathizma i kraj: pad u koje ‘mu ostajo lefati(mutav) preksiven crnom zas- ‘avon. U jednom trenutku na televziskom ‘eran prlkazan Je dlo prformanse koji je iaveden u Kassela (izvedba u Kassel probifa invedbene granive prema performansu) gdje odjeral scenar) D. B.Indosa kao Zeinimura priziva ambleme titnoga demona - prekriven je (simbolzkim) snopovima Bita.Prisjetimo se da Je Kas ta Ozirsov amblem. Regresiskom i transoresijskom halueinacijom/iniijaciom Zairimuro se povecuje s Van Goghom i oslo hada se, poslusimo se rjetima Radom antevia, destrukcvne povijestifulazi uw kon: strukttmu povijest Velikoga Duhe. Zavréno sraktanje gavran Koji se pojavijuju kao ptice Sp, Stes, As, “wan gona U: Pre poutnanu oaedve poze, wart 1937 aie Ls. Tu. “Lealina ula oz menos” (Gover ar Bal nd) 2223, 20. 5 up rogram niu petstave etsee Aunisriéxo rHEL0 tnju tielasvog su diagonalna prigerdgene na cetiri kuta kao wring. Tilo u neprestanom Kretanju-niihanju naprie: hazad: ponavijanje wspostavja ritual tam ekstatiénoga tela. U jednom trenutku Uulja etielo simptoma dusevne patnje, koe se ala u srediftu cijevne (Eta: erljeyne lacie minim (ortnim) akarama (scena pupéane vxpee pojavtuje se u pr D iu Labirintu). Sed oslobodenje tela o¢ pnewmatiénih lo nastavljastuacju obuzetostiajihanjem. T ok Ge, primjerice, Colin Affleck nave ormans iéitati kao vizualizacju djeteta u e te se svijaju teen Navedene interpretacie pokazuiu k intimistigkim teorijslim ako je Bartolo tke veste, i ug sdobno pate od jecanja krivnje ito bit i mu au svjedoci ne mogu i svjesno pojmiti. Ii kao 3 smijevanie jeU IZVEDBI SINAI LABIRINTA NASTAJE PRIJELAZ OD POKAZALISTENJA PERFORMANSA PREMA GLAZBENOM PERFORMANSU U KOJEMU INSTALACIJE-INSCENACIJE POCINIU JECATI, A BOL TIJELA TRANSPONIRA SE U ARHITEKTURALNU SCENU DUSEVNIH PATNI (Dubravka Ske) preveima Uk glumice (Dubravka Sie Kao baka toga deta) koja dolaziSuitanjem pedagofko-korektivaim Shama. Rjet jo ueinks biogratskogs mone tar baka (toga unuka koji je predan sptom autizma) mahanjem sibama tjerau ekrovite rjesta(oseéaj srama) nasioee transcendental roga simptoma, wersji kako de sprijdtt potcbu za demonstacjom sinptoma dufevne patne,Predstavazavavaseenomt sona/djeécslon u Kojema djetak (djevniea ‘Lenka Giudac w uloztdetaka/anonimnoga heroja) u tang} predanasti i obuzetosti nha jem na Lice stavia cera (erie) instal cfu u oblikuslonove sue TiaFLo PRIRODE PROTIY CRVENOG FASIZNA Demonstracij rocking poketa D. B. Indo nas- tavljau predstav Jedaddevedade (Eurokaz 1984, godine) koja tematizira africku pritu 0 tome Kako je majmun/ica ote/tajedno (Ij 4sko) deta kako je (raclonalna)Priroda ‘tela (raionalna) Kultur, Fr piganju spomenute pre kaj jedan starac pra deck uz neki potok(u Aft) rituano se ponavjaju ritmike niet “Jedadde-Jedade"(Ovdie je ~ Odie). Ostajeupitanost hoce Ui ircionalno bit acionalno,Podetak predstave ounaéen je radanjem: diete (Zlatko Busié-Kico) koje ima crvenu pomosadomazohistcku masku i majka (0. B, Inds) Koja ima cm pornosadomaz- histiko masku meduscbao su povezani sgumenim crijevom (pupéarom vrpcom) uro- xenon w metal Kad ispanjenom vodom. I ok diete uranja glavo u metal Kad, figura rnajke bavi, poeple, tga, Kida oko tuk onyi dio muskoga donjega rablj/bielegace (cbavijane potkobulje oko ruku pojavtuje se u predstai Vat, a rezanje potkosulje Skarama 1 Labirints) 19 vetikim (oti) Skarama rajka rete puptana vipeu. Demonstracia rock ing pokreta nastaj u trorutka kada dijete stavja visoku metalnu kapu na alava kao nak oporbe za ritual (sta kapa pojavijuje se ‘ao edjevnitnak iu Magellan, performansa ‘oj zed poledice prijenosa krvave ceuropske povjesti na nove, arhaifne konti rnente), 2 figura majke oznatena je metalnom ‘apom s dugackim prednjim siltom (east: salskicitat ie filma Brazil) U pozadini scene Proficrana je animacia Wljazkew pokreta nf hhanja, julanja. Seema u ojo} dara Klizajea- ra po vod u metalnoj kad D. 8, Indot inter 100 adjemon star manta “sutra anos ne ara ie dn tuber tao potencno razathriven, rlobodene tele usp. Zoe 20 seta 11 Poa jest pov ma adest, uae pradrlsme (Hannah Aen: ios Up, Dane Bartel nde" ‘anloina ua umjetest (panderourd 2,199 pretra: “Scena s klzalkama povezana je s2 songom o CRVENOM FASISTU, pri emu se kao off-zvuk éuje retenica U GRADU CRVENT FASIST ia filma W: R Misterje organizma Duéana Makavejeva gdje to Milena Dravié izgovara ajavljujudl opasnost od sovjetskoga klizatcog Sampiona (Ivica Vidovi) koji joj kizajkama razbiti glavu. Nakon toga slavi se SMRT, otajnighi tuenutak odluke da se umire 2a Ideju bez Zele da se puca po protivniku Sto je karakteristigno za Spanjolsd anarhizam.” U.scenis eizaljtama na videozidu projcirana je probodena koplem animirana riba w zelenom Suncu/jajetu koa je simbolicki u svo- Joj hori 2a aivot povezana s njfhanjem tijela dusevne patnje, a univerzalni je simbot Hivota { plodnastl, apsolutizaije slobode (kao riba u vodi) alii pitanja moralnoga poucka “sakona jacega”,ciblie pameti - priodnoga pravila da volke ibe jedu male. Rijet je o metafizici nosa - ideologija (drbava i Covjek. Dijete fovjek obuzet je prirodnim poslanstvom Ljihanja, 2 Sto ga odvodi od sistema i idealogi- ja. Druitvo, naravno,nikada ne prihvaca poslanika prtodes ne privaéa ono sto dolazi s ‘racionalna -neuleretivim snagama, I Prroda 2 uzima natrag."? “Ljudievadari slave sv opstanak kroz odu CRVENOM FASIZMU, mlateci bij jaa, alihova jaatea."!? Riot je 0 athetipskim bojama crvenoga i cmoga totalita- risma (revoluija koja ubreava evolucju i kon- trarevolucia koja usporava evoluciu). Nihanje ukljuéuje espiratornu dsciplinu (ua - {adah); svatko ima svoje vastite uzdahe i indahe koje druStvo nastoji (I uglavnom uspiie- ‘) egalieiat legatizacljom normirajuelh respl- ratornih aparata ‘BUENO ISTIERIVANDE TIJELA 2LA isu o pokladnom buenju kojim se isteruju sile mraka, demoni zime, Kresimir Gain poziva se na Attalijevo tumagenje znagenja buke kao nasilja jer buka uanemiruje. Buka je sika ubo 4atva.})"Y avo) ioloseo} realnosts blk je invor bola, Iza odredene granice ona postaje nematerjalno oruije sri." Okrutna insce- nacija buke w predstavi Konki rap (Eunokaz 1993) koja tematizia pozvjrenu politika i politicke avijeri, sto é retiratne tlodine koji su kximinalna proteza viadajuce polititke svi- {esti pri Gem ons repovi korespondiraju s nadinkom politcke zvjeriAtkana, i parafrazi- rajudi Heraklitov 53. fragment 0 onima koji su (Gurwen 880), 13 Gab ost 5, 178 ED Hc 12s. rogram cel predstave emi 288, “elir len poladhvesee" Neco ume ratom umeseni kao zlotnci (usp. program Eurokaza 1993,), Lugia i2vodi samo jodanput (1) (asp. Zarez 1. istopada 1999), reinterpre- ‘Hrajue njeziny buku nakon te godine w Kopentagenu pod nazivom Ratna kuhinja.'9 Transponirajui Arcanove Delile (navijate Crvene zvezde) od kojih su mnogi/neki postal paravojni rataici Tigrova (podzemlja) na scenu onjskoga repa (na videozidu proficirana je okautna, samo Goyjeku svojstvena, slka odsije- canja konjskoga 1epa), D. B.IndoS, 5 cmom/udoviekom/raricateliskom maramom na lavi zavezane isped brade, paafrazra ratniéki 2aziv ia filma Ratnici podzemija- “Dele. deli- Je, da tse alte igrati sa mnom?" I kao Sto biljeti taoques Atta (1985:27) - kao sto je sit prekoracenje sivota, buka je razunijovana a0 favor zanosa, trapeutskoga lijeka. Indosev glas pronalazislicnosts bajanjem: kao {kod bajalie i njegov je glas vanjska mani- festacija duse koja se boris demonskim silama rmraka, s Krajnjim ciljem isterivenja 2la, Rijee Je 0 stanju transa bliskom Samanisti¢kom Uumnesenju, Kuglina industrijeko-metalurtka glazba (ita: buka) Aksipe, viljenja, udaranja, na onstrukeijama metalnih otpadalea proizvo- Ai, posludimo se Indodevom autointerpretac- Jom, ritualno samanistcki obred kojemu je ci cdagnati neprtodre razloge 20 wmiranje Umrezujudl kreaije tijela koje se bore protiv antikreacij tijela ispunjenoga 2lom i zlobom, . B.Indod gradi tjelo koje protvljava sudbi ru divotinjskoga tela i tela (Gudske) svakodnevice koja nisu upisana u Veliku Povijest. Primjerice, u Opasnosti od jlena ltonizia (udsku) glupost motorziranoga Avonogea u kojejivotinja posta értva Idiotske voenj, ali isto tako prometni znak Koji upozorava na divtjag/jelena na cesti kotisti kao “psihodalian’prjevod toga znaka - strava koju kod (samo neki) pojedinaca izati- va tielo pregatene/2rtvovane Hvotinje: Derformans o eubaristiirada Laborem Exercens (Radom éovjek), izveden na Eurokamu 1992. godine, propituje éovjoka kao Bivotinju fini&koga mada i burzovno trite kao mjesto “divotnjsih raja”; u bioiijskoj predstavd Lajka- prvi pas u svemiru (udske) tjelo zoopsihonavigacijom prodivijava értvovanu sudbina prvoga pea u svemizu “Goriotovska’predstava Sin tematizira nature Uistidki odnos oginske Wjubavi koja oBtricu pa- {nj prodivijava u bolnoj naricalfki nad tijelom ‘mumificranoga sina - M03 SAMO MO) MO} MOD a dab, equ 1985, ob. Te eb canary ofr: Hares: archer vives Fes. 2 15D sgreate edb usp. Cale edna Loss 1607. "hal ga tb Feo sesMO) SIN. D. B.Indot evojim morainim azalistem prota kroz tunel odinstva koji sim boliira incijaciskiprijlaz of jedne svjetle strane (ofinska/toditeljska Gubay) prema dru gom svijetlom odredistu (mumificiranje {ubavi). 0 poticajima 2a nastanak predstav i, 0 putu oca morbitne anatomije i mumifi- clranoga sina D, B Indos navodts “Priatel) Ivan Buzoy, nace psihijatar,pokazao mi fotografi iz jedne knjige s tijelom mumifici- ranoga djetaka i teksto tom dogads poznatom ma¢arskom anatomu, Kofi je mumi- ficraotijelo svoga sina, a Sto je bila reakelja na smrt vlastitog 5. Drdao ga. tajnostiu svom radnom kabinetn, pos na radni stolae, dvadesetak godina svoje mrt. Sada ge ta mumija nalazi na Medicinskom fakultet w Budimpeiti. ijt je o bolnom pokutaju zadriavanja fvota.” U iavedbi Sina 9. protinea 1998, u Dvorani MM (MM centar SC u Zagrebu)"? na pojaviuje se kao Bxtreme Mu meets 6.6, 0.),18 a u invedbi Lai svemins (1999,) kao D. B Indo’ i House of xtreme Music Theatre/Kugla. Cini oe da upr vu nave i Sina kao iw levedbi Labirinta, gdje Kusla takader koristi zvuenu 6 sp. Marnie Suzana, USSotet Anal a. oe 1 na krlisu Giobal Guaranty Orchestra, nastaje pric laz 0d pokazalittena performansa®® prema alazbenom performansu w kojemu instalacije inscenacije, ili kako ih sam naziva, dukovno reciklizano smece potinje jecati (a sto st ogodilo tu Konjskom rep i Ratnoj ke Bol tila transponira se u arhite scenu dusenih pati. Kao sto nav Indo§ - poticanje za svranje na duhowno rece liranom smeeu pronaéao je u improvizacii obranskih Bia ito ga je reo Nino Priguta za predstavu Kukuvija ruénim skulptorae Sharp. Drijemavica, iz susteta s \VearaTKIELA/URATA DUE Vrata (hevatska premijera 1996, godine) afin taju prolaz kroz vrata antipsihijatriske Skole Kingsley Halla (London, 1965-1970) Ronalda D. Lainga, o kojemu kao syom duhomom ‘éiteju D. B. Indo$ navodi: “Godinama sam ‘osjecao jake inkarnacisku povezanost = Ronaldom D. Laingom, a-u Gemu sam pronatao uhovna podrteu u aieljenju Zivetne eg2i stencie + Kukuvijom Drijemavicom, Zenom 18 Got (op BD rice 2.1957. u po (lvana Ranka Siki) sjakim transcendentalaim {skustvom, lauzetno obrazovanom, ali sock jalnom smislu -s apsolutno autsajderskim asjecajem. Povezala se s mojom Zivotnom cdlukom da nastojimo provesti principe antip- sihijatsj iz teorje w praksu, a Sto maéi da se antipsihijatija mote samo primfenfivatina natin da se ivi radi, suraduje s Yudima kof su omu stramu socjalne realnosti. [onda je jedna takva osoba, pod pseudonimom Kukuviia Drijemavica, napisala u jednoj nod tekst Devijacije na asociacije koji je nastao u maniri ‘automatskoga pisanja 1 taj je tekst dino mole aaiste dugi niz godin. Tekst je pronasao ju duhovnost u predstavama aviea, Zeinimure, Vata. Vjer Viata autentiéno mjesto toga teksta, jer ta su Viota ~ VRATA Kingsley Halla.” 1 dok Laingova vata omoguéuju ostvarivanje transcendentalnoga iskustva, vrata tradicional- nih psiijatijskih ustanova provode psihonad: zor i psihokazmu nad dusevno oboletima, a tankvilzirajuca stedstva (projciranje Pivinih tableta na videoaiiu, povracanje u WC skola) iste se kao sted nad tijelima dutemo oboljeth. Treéa vrata otvaaju odnos nacionalsofjalista u Drugem svjetskor ratu 19 obi, Ald, 1998, 93 gine CE ut Pe 10/1150 18,INDOSEVE INSTALACIJE, ILI KAKO IH SAM NAZIVA DUHOVNO RECIKLIRANO SMECE, PRIPADAJU AKUSTICKIM I KINETICKIM INSTALACIJAMA. RIJEC JE 0 PRIJENOSU KINETICKIH RITMOVA TIJELA U SKULPTURU, U MULTIPLICIRANE AKUSTICKO-KINETICKE INSTALACIJE CIME ARHITEKTURALNA SCENA, KONSTRUIRANA KAZALISNIM MUZEJOM METALNIH FIGURA-OTPADAKA, POSTAJE DUHOVNA/DUSEVNA PROTEZA TIJELA prema dusevnim bolesnicima,?0 a ito je na sceni canageno ispaitanjem plina/tuSiranjem plinom dok ona (Jolanda van Dijk) udara po- Ilopcem metaine kutie kao (otvaranje-rat varanie) Pandorine kutije2la.”! Prisjetimo se a 1, 9, 1939, Hitler nareduje nacionalsocj2- Listieei “program eutanasije" D, B. Indod polazi od prakse austriskih bodnica sti (bolnica polraj Linza { Landeskrankenhaus w Wagenfurta), s memoralizacijom da su prve plinske komore sagradene u dusevnim bolnt Fotetna scena paljenjem i gagenjem svjetla{ letedega Zenskoga tijela, koje se savija prema napijed u ritmu paljenja i gaienja,prikaz je terapje elektrofokovima tije vijednost nije da ‘racaju “ludaka w normatne kulturne obrasce. (1) Viilednost sokova je Sto unistavaju sve cbrasce, i kultume i osobne, i privremeno ostavljaju pacjenta u dinamiekem stanju” (Pirsig 1988:306). Trenutak u kojemu D. B IndoS predotuje iu s kotarkatkom loptom { projcizanje kotarkatKe lopte na videoaidu rode se protumaditi u jednom od mogucih interpretaciskih svjtova (u razgovoru s D. B Indofem doznajem da ipak upisivanje nave- denoga interpretacjsko-kontekstualnoga ckvi- 12 nije moguée) i kao scenski dialog ¢ psihij- tuilekim koristenjem terapie elektofokovima (Clektrokonvulzivne terapie). Jer kao sto navodi Rohert M. Pirsig (1998:306-307): “Sok ima udvostrugeni udinak udaranja kojarkaskor toptom po glavi. On pacijenta jednostavno umrtvi, Ugo Ceneti je razvio te ‘man elektroskova upravo da bi postigao nak udaranja koSarkaskom loptem po glavi ber rizika ozijede tubanje."22 Naime, seenu $ ‘ofarkaikom loptom D. B. Indos postavija u autointerpretacishi okvir: “Ta kotarkatien lopta je antlopta - pokidane, izbusena lopta eoju sam bacao,igratki zakucavao u kof 2a smeée. Lopta se nije mogla odbijati od poda. Rij je o antigr: antilopta - antiiora kota. ‘Zakucavanje lopte najagresivnj je dio kosarke fodje se na najagresivniji natin demonstrra pen. Scena je parafrazrala sven iz Formanova filma Let iad lukavigjeg gnijexda ‘gdje Indijanca (Foglavicu) Bromdena ¢ njego- ‘Yom ogromom visinom McMurphy korist u a 20 Na prego et peor a6 io rtaetuenye reteue prea 2, ‘Suenoge 1885-4 Landon ln Makes o pu mantetace Unger raise ‘mth zanepiodanojetatosu trent tas aise urn Pt ia {ipa ten press prines ota ‘anf sara oie oa nc Je lutcarjemusie donmnace, ao Decria nian Somers, tra ls Senejesne nein, Scare, tes user a, eigen ac or ‘Snossrruonnaa ingertr 90 tanga unas eden hd {gr koSarke, a da uopée ne igra koSarku.Rijoé Je 10 autobiografskim elementima. Zelena aameritka fala... Moj otac tu jaknu nije ‘mogao podnijeti i na kraju ju je pocjepao, bacio u smece. Tu jaknu kakvu je mao Indijanae i ja sam nosio tih godina. Kako je om Sutio tke sam i ja Suto prvi semestar ne fakultetu. ikoga nisam poznavan, samo sam sjedio ido, Jedino sam bio aktivan u igi kotarke, Fostoala je i fzidka siénont Indljancem - duga koss, nos | mizno sjedenje w profla satima na garderobi faksa - dovelo je do toga da sam dobio nadimak Indijanac. Rijeé Je 0 sluéajnom preklapanju.Igra kosarke w predetavi svedena je na kavez, minimalne poviSinu, Na kraju uzimam lavabo. Podiem ga kkzo Indjanac Bromden i bacam ga iz tog aveza kroz vrata na Kojima je bilo zaifeptjeno staklo. Rijet je o odlasku w kraj predstave.” Psiho-drama Vota dijagnosticica (a svaka ijagnoza je i opomena i poziv na promjeru) - legitirma/normalno je opasro; poviest Je ‘omnagena akcijama politcke degeneracie onih koji za Hvota nisu obijedent marsinaliziranimn simptomina abnormalnosti (u ovom sluéaju ne Koristim rijeé subnormalrosti. Predstava zavidava premazivanjem psihodeliénim bojama = crvenom, futom, zelenom - povrdine stabla Jao primijenjene skulpture u oblikovanju Nove Stvarmasti, Rijeé je 0 okrenutosti vatima neba (Ganua coeti) i potpunom zatvaranja i unite ju svjetskih vrata pakla (Jenua inferni). (© imenima Tarik i Nedim, sto su neuralgiene todke conga u Vhatina a koja se pojavjyju iw Labirintw (gdje tk na Sealsko§ plot ispisoje ‘ato Burit-Kico), D. 8. Indo navodi: “mena ‘su vezana 22 focjalna brig ili humane pite- nije Uubavi prema deci. Ret Je o died, bac Sn Bugojna koja su u vrjeme hrvatsko- Doinjatkoga rata stanovala kod mojihrodite- Va. Nalazil su seu tedko) paranoiénosituacif ao mustimanske inbjeglce. Trenuct u Kojima. sam gledao mjihov povratak u Bsn autobu- som sto je polazio ispred zagrebacke dzamije, 2 ‘adie serail io amoralno} novéanoj kal Talis prijevoznim kartama, o autobusima u kojima su Yudt bil prisjert otimati mjesta. [Nakon te slike otitao sam u MM. Usao sam u mraénu dvoranu i poéeo sam naricati,utlati od fer oben” Be pla 188g har Fine oust gripe Cl eS). 2) hye jen tenia mite vives festa atreg et 2 i Wes Hee slabenc ona garbenh Ete sharp, et ia tata iga ats (dane! boli, plakati.. dohwatio sam trombon i poteo sam naricati: Tort, Nedim, Tarde, Nedime. Tako je nastao song za predetavy Vaca. Song zavzéavam okrutnim tamaranjom via lica, Used serie tih Samara padam na pod i nakon toga sijedi scena iz Leta nad Ieukavitjeg grijezde kada bolnitari odode jcnog pacijenta na elektcofok, skusto Tarikom i Nedimom, iskustvo humanoga ‘odnosa s djecom prepligem s iskustvima iz spomenutoga antipsihijarjskoga filma.” Pstno-sto.Ac Peiho-fzickim teatrom, gdje se enevija duse _upisujew (vidljivo) tielo, i teatrom kojema je svtha rtualng-Samaristiako odstranjivanie s stema i ieologja protimih Prod coe, 1. B, Indod pronatao je svoja vata na (kaza- lisne) daske koje tvot mace kako bi w institur cionalnom prostoru afirmirao vrata Kingsley Halla i simptom duSeme pate, U predstavi ‘Typoijedl (1999) Gorana Sergea Pista ivodi svoj autobioorafsh performans pobune i otpo- 12 éovjekstolac kojim je oznatio raskid s “mekin kugladama” Augla-glumista (1975 1985), ilazei kao torda (frac) Kugla (usp. Zarer 20. sijeenja 2000). Performans, fi je rapravijen na “mmek“nacin, i iskustva duhovnih iavorahipi pokreta, ito su ga anovi Kugla-glumista legalizirali kao Kazaligna toéku predstave Cirkus lava _nijezda sada iavodisiskustvom Zestkoga pevformansa u kojemn se ritualno kontrolirano ‘elo raspada na gedeve-pokrete vastitogs blikovanosa jetika autizma (usp. Zarer 20. sijenja 2000). 1 dok je KlasicstickojLudnii, Kao sto je to zabiljtio Michel Foucault u Poviett dia uw doba Hasicizma, Zvotinja u éovjeku postala Covjekovo lull, D. 8. Indos postupcima ontraevoludjefotporem prema mentalno} ijn, “ivotinj'a eovjeku mata vajednost ptokaza u transcendentatnoiskustvo.Rijez je 6 tijelu kao povtini za isisivanie “aia (@ubewne pate) ao Sto navodi Goran Serge) Pista -Bartolove predstavebliske su pesformansa, “ali element ‘oj ga vezu uz teatar- Kostimi,scenografja, 22Gatne 198, 0. Gres L en Seu pista ieane soln Usp Sa Thome 1882 (97), Pineda usta Usportns pros oane Irie Potts ca org ceo Bou gid Gn st 3 Usp. zt col redtove ws (Gayressea asa mash 2. sees {996sconski prostor pripadaju jednom stariem kazalists, onom koje ve¢ toliko puca po Savovima da je ber ingleda bilo kakav pola} njegove revitalizacio” 2 Th vee citiranom tearolosko-performativnom sintagmom Alda Milohnica- ioe je 0 pokazalittenju pr: formansa Predstave/performansi D. B. Indoéa ostvaruju vertkalno (ritualno) kretanje tela w uspored- bis horizontalnim (dramskim) kretanjem tijela: retanje po vertikali pretpostavja, promena ontolotkoga statusa - jer rijt je 0 putovangima u granigna/zaumna stanja svi fest. alacie, i kako ih sam nazi va duhovno recikiano smece, pripadaju akustickim i kinetikin instalacjama (scena jee kao Sto i tijlo projciza bol simptoma dusewnih pati) Rijeé Je 0 prilenosu Sinetickihvitmova tela skoipturu, uw multi pliciane akusticko-kinetzke instalaie dime aphitektaralna scena, konstruirana kazallsnim ‘muzejom metalnih figure otpadaka (kao odsu- tnosti zaborava i projekelje hipermatte), postaje duhovma/duserna proteza (proteza znatenju produtetak, a ne nadomjestak) tela (uronjenosttjela u scenu: scenignosttiela i {jelesnost scene. Svoje duhowne impulse D. B. Indo$ pripisuje 23fraah Gorn Sea. 195 inter Herakitu Mragnom i Ronaldu D. Laingu, pei Gomu mu je predstava Lpoviedi omoguéila povratak inkamaciskim vezama s Laingovom antipsibijatrijom (usp. Zarer 20. sijetnja 2000), I sada aij duhovna simultana kore- spondencija izmedu dvaju duhovnih ueiteja: rad na predstavi Rocking-Mjhanje s Vilimom Matulom, a Sto ée ga ostvaiti “kao predstama dva brata blizanca koji su moraliraditi rock ing jer ukoliko ga ne bi radii, moral bi plakati" (usp. Zaree 20. sijeénja 2000), a tas jnoj(nikada prekinutoj) heralitovskojinkar- nacijiposvecuje novi projekt o éovjeku-bcikt ‘pod nazivom Zestoka voenja ii - 0 dus (usp. 2arer 1. listopada 1999). Heralltovski per- formans namjenjuje i Austr, trenutno ‘uzburkano| zhog rehabilitacje nac-miljenja, ime se fpak i usprkos svemu iz apstinencije bbavjonja politickim kazalistem - jer kao sto navodi - akon Ratne kuhine odustaje od intencijapoltickog kazalista, i prelazi na rel icero kazalite i, kazaliste prouzavany ravnotede (ekologija kao proueavanje ravnotele uu odzedenju Goreove Zemje u ravnotezi) - 36a iz ev0g duhovno reaikianeg smeda palit smece. Naime, kaa gover o rel gicenom karaliitu,D, B. Indos upuéne na posljednju intencju svoga stvaralatva, pei ike 25 tin, Catherine 1980, ges in the Reto. Teo in emu polazi od postavci Hannah Arendt © iskonskome spoiu svrhovite relisie i amjetnost, i zelje za pokaziva jem kako se umjetnost “na vrlo spretan natin odvojila od relaile”.% Pritom, { pouticko 1 religiozno Kuglino Kazaliste objedinjeno je ritualno-damanistckim odstranjivanjem polite eoga smeéa. Dake, ipak i usprkos svem kao So navodi Catherine Itzin - Sve je politgke, Svako kazoliste je poiticko.2 (Dat?) Deformations / D.B. Indo3's Body Abstractions In Dar Bartol ind’ performing of autistic movements and ofthe body consarated to the symptom of mental/transcondental experience he reduces the body to the resressivearchetyoe af subnormal body: performer asa defomer, he who de-diviniss the image ofthe body. A datormative boda body afabstract move- ments that 'e-trn the bedy into its beginning Suzana Marjane’ text follows the performance af the body in mental pin’ using the example of several performances bythe Croatian alterna tive theatre company Kuga, ed by Indo, whieh have been come about under the aegis of spirit alimpulses Indof attributes to Heraclitus and D.taingRecenica je oruzje ee mae a BORAT CaN misli koje trpe tel ‘interpunkcijske Pee Cay zavode veé prvim Ur eas Ces DUE erase dubina erotizira kroz okrutnost izricanja ale rreYecNin (2) CERES LONE Lam Tce POC ce COAG Dba Ug ese rea » ED Provincia ima dvostruku dimenzju nijejasno je Sere ents cnn ees cee ect Se Uae eras osc} pak emirna povjst powratrika sto trazi Coe ect ee) Ceara en ee at eee aR ey pe mee ants Cee uo ret Beret toe cree Tauren cae cee a Ceres oer Ginjenica, vee stanjeiskudivost mativrano St ec ec ene eae eas Cea te enna publik, dake, one sto posjet kazalistu bljezeu Sore sg Se TS nora Pee mT sae Stvara se sebiena pubika koja uloguteatra vii Cea Sor eed Denar tS ieee Pier eee eo ea CO) Sees ag ar eer eno een ee et ees predstave".Prepcznatjvestsubverzino koketira ee ed ete ee eee eu re enero ga pea eer eras omer ene Ce Lee Ce ee ed Cer aac ct as Po ee eee el Brome rn eee) Se aaa ee ee) eo ey ee es oT eon ee eee te) Se arc ‘gradansk dizajiranom eratikom. No pogled re ue eet ri 1 pogledu na obzore te da je, umjesto o¢elivane ee eee ala ey en eee Seksualnostbratsko-sestrnskih odnosa viljva ey ey cea Zopacnam prisons Roberay 2uccu, ade bat, eter ret eects pea ona eCDee ee ue ec eer) ep ene Zt, ane tek idealizirane iubav, dokazuje eae ery Poem een To) See eee er oe toe Etika se ipak pojavjuje neotekivano: etka kao Se enn nee Maan? Cae nee eee Se oe Ser eet Se te ere See ane See ete Tt rie ene mest Isnt tect Poets See eo Serene mene tit ee ee ee Per Matar a) Se ey od a ree etd Er ee Lee eee is SO ge eras ee ee rs ee a ee ee ee eee tars ee eee Ser eet’ Ere) See ee ee oc eee eas Cy eet eee ere ae eee ne eee ree Rent eee eer ras eet eet OTe ee Soe crs a EO Len as et ery Dee eno oan ee eee ene ae ey Sear eet Se ene ae ae ere te ert Let ee a ee ere Pei tey ae apes cue Se au eae eee aio eee eee eed Poa rts raditi teks dabokom poniznosu naspram Yepote ee eget teurma cc) Ce tne Ty STU MLe Lele e Ne} paniku unutar vlastitog crema a rey Cea Caney aU Lc Brrr eeu Martane cued ern secre) teatralnosti Peet ee mec SO eect Se Youre ata ay ere ror crt oe cca ot eer Pes one ay neers ere eco ad eee eon ged kamoli za one spredznakom nacionainog) koje ee ceo ey Pee eee tT eee rece cars Poe eens Pere con ene metry ere ee a prtaziu nadmetanje to kroz zahtjevnost See er ered ee One ey CCU eee ae prezentira glumca u moguénost da maniputra eae Cee ae ee ee ero Pree ee er oe ences » =D clektrziraju njen prodor usvetlo. Uslazbljvanje Sere seal eens Poet nero) patrotskoga vojnickog monolaga i pak ijene ee eee) Cee er care err eo ca psinoloskim punjenjem. Izzovorene retenice or er a ent eee Se eer eee ee cps Se ea jedini natin nscenacie ponovra provokaci, ere teenie Seen ne cee Sree ee eo Demokracjakazalineinstituie ne mora se ee cs eee ee ey ae eee Pra ee eee Pot! tradicionalizam izvedbenih maguenost tela govora. Scenska prezentacia jest zastarela See cee ey tunuta sebe; dram sukob, Zak na samo} scei, eer aes nei a Se occa) ee cee ey Cae cet pote araryeeny Ree ee ccal ir O en er een ence e euld eve e ts) Cee emery Sie ee Ce ee peters etree tae te ee eer) isto Cece n eee rots pat. Dee eed ee eee Marie Kaltes’ turn tothe Desert directed by ee ue ae ae ners) oe cet interpreting his texts. The results an exciting thetre event in which the Sentence assumes the eee catesFANCUE Zlocin rodenja, g redateljski _nadzor 1% " hyegova kazalisna kaznaFrancs Ukoliko je nistinu moguce ustanoviti kako je eksplicitno iskazana kazaliina samo-svjest (autoreeksija, atoreferencija, autotematizacija, metateatralizacja) jedan od razaznatliviih eajednigkih naziveika novijeg naraitaja hrvatskih stvarateljau porataim devedesetima, kojim otplacujy 590) dug denju milenjskih umjetnigkih raéuna, onda mii se Gini da su Ispoviedi dramaturiko divojea Ivana Sajko-Boma Baleti¢ i redatel Sexgeja Gorana Pristata u to} samoisptivacko groznici zasigurno, prozvavsi kazaliste paradigmatskim mjestom represij, take najbolnij totke kazaliino-ontologiskih paralela{ pritom poduzele najzamasriji zabvat. Kazaliste tu revidira sve svoje dvoipoltisucletne (zapadnjacke) konvencj, oi Zrtvenog antickog jarca i srednjovjekovnog slignog akrobata, preko baroknog dekora i rtog zida do talk showa i performansa, pa {ak ido videoprojekeijama prispodoblienog te posebno perspektivna gledateljeva-promatrageva pogleda, Pritom se taj tudesni medi, teatar, idajeistodobno i jamcem tivota{ identiteta, i grifeha i iskuplienja, Koliko i postuha i ropstva (tekstu sudbini, glumaékom olegi kao ogledrom Drugom - prepreci, korkurenta, prjetgi st saklonift, te posebice redatelju kao primjernoj figuri nadzome instance svake rene konfiguracje, od “vladara u sebi mi tehnologja modi, napestetku Zaki isporutitelem kazneno-smrtnog straha i tencijalnog ponistenja, ni manje ni vie. Dok sam gledala tu wigranu i ievedbeno izazovna verbalao-tjelesno-video kompoat do bol britkih éramaturskih re (primjrice, onoga kof deli umiljatu pojavu akademski “dsciptinirane” i 2 se Wane Boban i suas pojavu Sutlive Indoseva performativn i reskih glamagkih tj se nadmecu il Kojima si podmecu (stoice ao “mjesta svijetu", agtlsje - kao iubavno-nasinigka utodista i u poene u borbi pettica) zapitala sam sugledatelicu kan li redatelj jo uopée redizati U tom je pitanju bilo pomijeganih osjeaja poitovanja pred protegom svih ponudenih j uspjeino savladanih izvodadkih kuinji, alii zategenosti pred “zadnjim pitanjima” koje predstava njima natimle, unaprijed si moéda potkresujudi vi kakvih buducih, manje pretencioznih iskoraka (lie dala napisattpovijesni roman od 1500 tranica, ragao se negda Mato - neito od tog raga pred ambiclornim preletima zarazlo je fngleda i mene, pa nek mi se oprosti ako svoj} privizeno naumljenoj i potesenoséu natopljenoj anaizi pridometnem i koji éiak skepse.) Kazaliste, ekoh, tu se ‘tematizia kao temeljni medijosovljenia ijuKazaliste tu revidira sve svoje dvoipoltisucljetne (zapadnjacke) konvencije, od zrtvenog antickog jarcai srednjovjekovnog uli¢nog akrobata, preko baroknog dekora i Cetvrtog zida do talk showa i performansa, pa fakido videoprojekcijama prispodobljenog izvedbenog simultanizma Sto skrece pozornost na fragmentaciju kazaliino-Zivotnog iskustva te posebno perspektivnu udeSenost gledateljeva- promatrageva pogleda Vjudskog jastva, unutar kojega se neibjezno no, da ne ke "konstrukcionistieh”, sklap e osabnost sa svojom “pric te prige, prema nasim autora, nehotice poéinjamo ona) neshvatjvi fdjancki 2lo 20 | dosplet avodno transcendentalno ovjerene, kazasnovepresivne pravie, No kazalisna je i kuca, ok prop rmanipulaciske sure, se ispovjedno jnjom Uuzmognemo izdriati juste preprigavati dok nas ritualno raléetwonuju po nacrtu posudena Fouceultova arkivskog izvje8éa neke ranomodere egzekuje kejim ori kazna, 2 primer di ispovjedne - otkinute, pomijefane, le, neditijve, pre- i pod-étane -listine, razasute na podu, ialofene mahnitim glumaékim potragama za koliko-toliko suvislim redstavjlo” bi, valida, ‘ono prvo: nae jadno, malo, rascijepleno i obezvrijedeno, vee mnogoput ipisano fa koje se feli okupit!na jednom mjestu i koje ceka svoj tenutak, poput P urbibanih glumackih ti Bren Lugeva, Janka Rakoéa i Nikoline Bujas, da naglas izmuca svaju dionicu. Pojmowna kellatica “neizecivosti"iskustva (bilo to {skustvo ponosa i tastine ii straha i boli) onaéno s# u ovo) predstavi uspjela kazalisno iskozati, obama smislovima te rj, dal ao “rjeita” 1 a0 v jetotjer azaisna slika uzastopnog zatinjanja nikad do ‘raja l2govorlivk seeenica- pred mikzofonom, dakako, jer one bezglasno intimne se ionako ne ragunaju. $d ne, neobigno| daslovno i do uprisu Fouca kaana 2lokabno 8 ii za ave “ono drugo" sto rislimo ii da nae ee neée dogepati(recime kako se to struéno foueaultavski kad, “sustavi modi", drultvena adgovornost, polite angatman, policijska palica, sudo i zatvor) it, pak da mozemo ve dati (reco, Doles, telesni raspad, All tekstuala int abljenih aka najmanje zanima autore stave: dapage, oni ustraju na razaranju teketa {njegova “pravog" znadenja kao ritslog ishodista (ispovjedne) istne { posljedine vrtuatnog uporita smisla azalista/sijeta, na razaranu jet kao §edinog potpornja glumatko/(judske izvedbe ijedine invedenice glume/osabnos Istovreneno, hij i ne, onkra} teksta/jeaika, pa €ak reklo bi se i onka video/kazaliénog anaka - scenogrefie (pai ola), rekvizita (mikrofon kojim kao kosom tla prkaza Seti), kostima (plava radna/ludaéka uniforma, Ujepliva traka)- kof se jednako nesmiljeno ogoljuje of svoje Ine pouzdanosti, predstava je rostrla jedi mistieno magloviti § sive leplivi ugodaj neproniéne umnosti predstavljatke nammjere - pratjive neoddthjvosti moja, gréanja mila, treptaje jeplatena oka. No uptave ta dimenaija ukazuje nam da postoji neko dubinsko proturedle Iemedu navednog autorskeg pokuiaja da se svakom glamcu omoguel titanje na svoj natin"™ i sveopéeg razaranja modernog koncepta individue kojemu se predstava idejno reso primite, Na krafu, “svo) agin” doista kao da pronalaze iskljivo tjla jana od svoje “wolje” ~ Luvevijeva etna sirova Yepota, naéminkana fasada Fane Boban (namjerno ili nenamjerno, dio itiranih Konvencija?), eterigno bjedio i prodome off fagiine Nikole Bujas, 0 Indotevim uznemirujucim tjelesnim Inter Nata Govedi autora ore zapletaima, traumatskl induciranim repetitivnin sparmodifama u sluibi upinjania 4 razapinjania fiseke spomnaine djelatnost umetnutim u evojtvu semantic disrupt sformansa-u-teatru”, d2 ine govo SRoliko sarokomentatorski aspokt k ‘medija koi se predstavor prelsplsuje evakakeo sa i svoje neito blige primalnate mete: sraz Galovia i Foucaulta izativasvojom ovdaénjom nepojmljivaséu jednako Kaliko i proicrana haenkaovska pozlata na rubovima &TD-ovske pozornice pod kojom prati zvuk nadolazeéih 2a sada jedina ugostuje ovakve ‘mladenaéke eksperimenta’, za raziku od dalekometnog rastrofntva nacionalne pozornice eve navodno Isplative brodvejske Klasike kao Sto je iraleda neporecivo Gunduliceva Dubravk. Metateatraine doskotice u Ioviedima setu, velim, i prema neposredno danom kazalisnom | pedagosko-krotitejskom kontekstu: Ivana Boban glum itu i tamo, pa kad “umirudt poklekla pod neutoljvim zahtjevima samokonstituranja i redateljskog duo. tjelobrignistva, ne ana kako da, 2a voju talk showavske indlskredije, "wail naIzvrgavaj audi ( (nacionalni) jezik i (katoti¢ku) vjeru, kao zasigurno primarne tradicijske odrednice lokalnog identiteta, nepredvidljivom otporu trpnog tijela Sto s muSkim i Zenskim obrisima prkosi kostimografskom - normalizatorskom, pedagoSkom, drustvenom, politickom i inom uniformiranju, predstava Ispovijedi usprkos, a mozda i upravo zahvaljujudi tom dugu odvazno se urezala u botnu ranu povijesno interioriziranog hrvatskog samoraspinjanja na kazalignom (ras) kriz(j)u navodno suprotstavijene nacionalne tradicijei ‘internacionalne inovacije generacije glumaca isloenih Akadenifjino} jezignoj vjezballino} “tort. Predstavi se, sasvim neumjesno, ali indikativno s obeizom na vrijeme i miesto w kojem Zivimo, a koje ses tolkim pouzdanjem fli upisati ba svaku svoju ialuéevin, prigovorlo da nije namifljena "2a Hevatsku”2, ‘jetojatno ne samo 2bog svojeg nastojanja na kazalisno-revizionsticko, ne-jezieno} komunikatimnosti, nego i zbog spomenutog iaravno apestrofranog, spornag, tj. osporenog ddubrovackog kaaljanja. Ne Selim se pridnusti to) vist eftinog upozoravanja na "afirmaciju nacionalne dimensije” - konaéno, kao éto je redatej s pravom upozorio, gdje Ges hrvatskjih kulturalnih kontura od Galovi¢evih redaka i IndoSeve katatonijske povrede. Pa jak je i za mene predstava - usuprot iznimno} svoj] eitatno zamisjenojiavedbeno} sekvencijalno} raznolikosti,pailjvo ugodenoj ritmignosti i maitovitoti svojega dramaturSkog sklopa ~ideoloil isuvide opéenito koketirala i s prapoéetnim i's pomodnim teorjskim apstrakeijama (Givot/smt, istina - Bog, sloboda/represia, rijet-tielo, jastvo/ Drug, Kazivo/nekazivo, ‘radicija/inovactja), zaéudno se opirucjedno} od njihovih tyenutaéno najglasaijh posestrima: politic identiteta, prema kojoj sei kailjati mote samo “na dubrovatkom". Potongi ekspliitn izazov, naime, asocirao me na nesto ‘no konkretno - vo (potencijalna) kazaliino iskoristivo, neo ito je za mene u predstaru ‘implicitna uvullo i dodatau moguéu autokomentatorsku i citatna dimenaiju do koje autor toiko drée: kada Nikolina Bujas svofim sramaticko-tielesnim “ja” sspunja baé on3j :znameniti poéetni “muélatki” odlomak Foucaultove knjge, kojim ée se inaugurirati ne samo njegova studja, nego i modema povijest, u Foucaulta protumacena kao teatarski panoptikum moci, oflomak usto preveden poslovieno uglacanom araptignom hrvatzkom slusbenogovornickom stokavitinom, sjtila sam ee upravo dubrovatiih zapisnika i nijihovih, u konkucencii s ievugenim Foucaultovim citatom, za nas teatarski i Jeontekstualno ukonjenjnijih kaznenih procedura,éto nam ih je na uvid ponudila niga povesidarke Nelle Lonza Pod plate pravde!, Sako, Baleti¢ i Pristaé imali su uistinu povijesnu priliku da usporedn izvedbu slobodaiske Dubravke u budaiarskom HNE-u krajem hrvatskih devedesetih metakazaliino propitaju Linijom svih ovdle fznesenih svojth preokupacija i ostanu vrlo prepoznatlivo lokatnt, ne zato st bi ova ~ hrvatski - kontekst uno bio determiniran svojom 2 cram ove ionicaSeraiaGorana rst i ved spomenvtogntejua Dwrdubrovackom metonimiom, nego upravo zato Sto tu metoniniju, sa svom snagom potroine trivijalizacie srednjofkclskog programa, podmece haenkaovska Dubravka, zatadkavajuéi kamnenoteatarske urjete svoje produkcil, jednako u 17. Kaliko i Krajom 20. sajees. Mogli su, dakle, nastaviti ono Sto je Ivica Kuntevi, domecué alegorjskom prikaza kazalini okvir zatvorske represije, pokuseo svojim Prikazanjem Dubravke ljeta gaspodnjega MCMLEXIT,izazvavsi mnoge lokatno repornatijive zazore. Narsvno, nopriigno je da kati i, pretpostavlja se, ponaiprile odgledano} predstavi odgovoran analitik autorima sugerira gto su mogit napravit, pai onda kad ih reklo bi se nadmeno upozorava da se mote biti prepoznatljvo lokalno nnepocudan, da je, dapaco, 2a to potsebna L veta hrabrost. Ono ito si zapravo pridrzavam Dravo uciniti jest pokusatiiznjansirati diskusju o “prepoznatjivsti kolturnog konteksta” smjedtajué je unutar temeljnih izvedbenih i idejnih Kodova predstave, ne unutar zapravo postraniéne uotjvosti Galovica il Indofa kao hrvatskih umjetnika. U tom je smislu predstava doistaleazvala zanimijiv ‘teorijski prijepor oko “politike predstavjatkog identiteta’, koji ne bi vajalo olako prepustiti oprekama izmedu “stain”, kontekstualno zatueanih i ‘mladih’, intertekstualno prosvijeljenth kazalstaaca, Jer je rijeé 0 umjetniekilagnoj polarzacii dus nacionalnih etiekih pitanja i prioiteta, Nasuprot tom, ispraznjenost svih gorespomenutih koncepata i cdnosa (dodajmo joé koje: Sloboda, Nasi ‘jera, Grijeh i Ljubav) od svojeg keontekstualnog punjenja - nadomjestenog, kako veé napomenuh, supstancijom glumatkog tijela koje tim svojim upregausem ne postaje rigta manje apstraltno - nadaje mi se kao dredbent strukturalni problem predstave i invan je politikantskog svakodnevlja No poremecaj uvijetenih kazalisnin putova §to ga proizvodi suteenje razsorodsih tragova i tradicija ne samo glumackih tehnika, nego i izvedbenog zauzimanja prostora kao tinh instancija (primjerice, obratom sledsteljskog posleda unazad, prema stiagnjem planu gledalita,s ispovjedno- asudenickom stolicom i njegovom glumatkom zapreminom ovjesenom u zraku) moda je i morao platiti takav dug, ba bog verbaino tekstualne ukopanostihuvatskog kazalienog keulturnog konteksta.Ievrgavajuci (nacionalni) jetik i (Katoigku) vjeru, kao zasigurno primamne tradicjske odrednice lokalnog identiteta,nepredvidljvom otporu trpnog tijela Sto svojim muskim i Zenskim obrsima pros! kostimografskom - normalizatoskon, pedagotkom, druftvenom, poititkom i inom uniformiranju, predstava Ispovjed usprkos, a rmotda i uprava eahvaljujudl tom dugn odvaino se urezala u bolnu ranu poriesno interiorizianog hrvatskog samorespinjanja na kazaliinom (ras)iri2)u navodno suprotstavijene nacionalne tradicje{ internacionalne inovacje, kao w nametnuta traumm of koje narastai umjetnia koji pst Zele veé jednom dobiti ispovjedno ranesenye 5 "ain pogubjnja nije bi enti, jor i stovjetna ni dritvana log kane: nla suse rood pots intuoi sa a manjn rostovina, noveiaom su bia jrna, tanto ctuakstan usmjrera ma earware adja druftveno}aedni. (.. Sve suse stale ante azn proved le jum, juju aa tua at mete petal Kolebtietatardline proce kao epomera koja ostove raj ag ud pods by inf prisstvovan™ (Conga, 197: 14-142) Primjere, cesar lave keto urate oigavlo "vat Kreeva avers ice Seedigavalanaoborenome, na prostrs evan rod iia, kale magn primi mate clecataj(-) ecerjsegatov ack agosto ijt na Dna.) Spomenta ac aaa Gets Iii prema lawjencysasgumo je aredena kao dra vias ada s drag strana aj pemnjocs sada ‘eal bl ostarena”(3¢3)-Tealle "havea se ketal acta akan Sa bso ansamo, r wonja gna Pratnp vnc. () Uinta nj te preden nel dedatr patupok «elon, ono se otadjta da v9 pat fealaiai goal rants ante.) halon snakes ola anor, snk Sie till silt njsiaa lamer) latrines nie tra Pease ae raat erated toa ie to or Qs te 44-1, tas LCF) Toigokazasnom 2natovJ post festum: sada uma nesta kaznenom karat taka a, sinbotnin eaahicle™"U stuacioma ka dotne! nis it dostupridrovaiom asin, tere 3 ‘hove Fatnavaje bo csobito tarazenpribjegaala se simon pastas nt Taker, avert pas sine sao tran amore eae blo matenv pro rome" (i) No lsu smote spel la jeu almaca: kara tr) ltr vod ena rg to ake cas cadena veo ale tina potas do via footure, dab agin etputanjen konops tla lobed padao blo ube dopstlo, Ubicajane je bilo 8 ora paca, ras sno tp {¢), Nace bla a orag oben onserna ea pcan, neha ek tej me postal nadie untarene atin se levodiou fnew Sor, na. Uanovo stip, ee rami vara pone pidne ihr evvare lame” (52), UB ae Ubrajlo se avn stmacejeonudorkasuvodl stan ophodru fai “esta peta aganjunastapu Nandi, darn samotrog peta agora redodto emaknsc funk -ioanog stata ritalin ‘geek (1) Dphedna se edo pravodia tatoo je osu aha na maqare,okenut pen rep, 9 pra Sg btabari na ein sasavom. portavlud usin pojataveo se ponelaa tne to Sena avs onuCes Poibgaa mitra onthan pasos senama’ (159-16) “small za peste samjens drugor kazom raabire eds Jevatna stinatne opera mashes stjoria st veens rasp srsmate smatrae edosavajucom, fora ‘sudenic bil voto omen a godina dae solver deetgodtnfe gnansive” (162 ake). EBcx The Crime of Birth, Directorial ‘Surveilance and his Theatre Punishment Theatre eric and theorist Lada Cale Feldman reviews the perarmanceConeson, deca by Goran Sera Pista, focusing ont enploaten of explity expressed, conscious metathestrcl- fiyand sl? eftesvty and onthe vast patent for manipulation present nthe theatre medium Anaysng te use of Foucault's description of carly modern punishment inte performance she parenthetical Hint at the posit of find ing sar mater n cls. Anon the varius productively eisturbng implications she Xalues inthe performance, the most nseting is perhaps te aauntng prospect facings author, having in view hs ambitious project of present- ingam all-encompassing overew of theatrical tachniques" hereto further?SET sigurno usporavanje CODD Re erie nee ert Doe cca Set ana Se ar eon Se Spee eT Sos ee oe a eo) Pater at Serene ee mance Peeters keamijevsko poimanje svakodnevice, prolazni i subjektivni dojam da se bas na njihovim ee) Pera erence peers coe eae Coes! dolazi do otvorenog prijeloma Kolektivne i ee on sudbinom vlastitih Kostiju eskalira u masowna svadu. Zajednitki neprijatelj, miski optudenik ee ee eer eee reer ee ee eer cae Dramski tekst Grada w gradu pokusava pratiti Pee ee ee eee et en ete ots ‘model koji zanimaju mnogostruke i ee eer ener ey Seen ors orcas Pore oa Ce Pea uy ee ry nenilosrdnih socjalnih okolnosti na nn eee es ton eee ner a See ee pase eee eee fe eens ees een ee eee svode se isk\juivo na stanja emotivaih Se eee a Anjev. Nakon Sto su ekspozicijom uspostavljeni tn rear) See ec Se eee ae pera ene er een acs najprie suocava steékim problemom, da bi ih potom naprasno “napustila”, odnsno ostavila er enero co ee coy ‘soba Grada w gradu nije dovedena do svoje oo eer promoviala u dramskirelevantnu supstanciju, Pena ners a ee uo eee ee ee Dua pee ee ees prostoduinoiéu temeljenoj na krééanskojetici eer ac Se ees Ce ee ae eee een pee eee erence tat rladié tek propsuje. I to je sve. Rafkovicku ne Seer ro oe ne eee et eee eojih se ipak mote voljeti moralnu gnjidu, ne ec eee Peer ria imenziju lika. Rajkovicku otigledno ne Pee et oD ecd lektorica Kompleksnije postavila naspram peerebe eer en ey Pere entice! Se ery eee es eee eee recy Pe ono n leareovskog opsega, ali Grad u gradu niti Sete eee Pee ee eae poput ovih provociraju na syakom koraku. Pacer ens sa Se eee pretpostavku kako navedene tekstualne slabost proizlaze iz njezina upoma i odluéna Seo cs ee eed eee ee eC eect pojednostavijvanje,uglavnom See ee Pee ee erent ets Ser ry oe tess Pee nue eee cer) eee rr Pen ees eee es eneer tt Pee eet ey presikana iz kolektivne narodske imaginacije Pee Se cee) simptomima hivatske drustvene katastiofe.U Gradu u gradu pojedini su lkovi svedeni tek ‘a jednu ideoloSku tezu,frazu kojom bi trebali ee ee ca De ny Se ey ean eco rent socijalno politicko okruzje. Naistarii lan ee eee eo Cnc eee oe eed ae eos een ry et ee eee ey Pome See eT oe eer sry a een enn need ee er PECL een cas ce ee ee See eon eT ‘uredski zidovi srastaju u zamku,razbiti objektivna kompaktnostsituacj, octat je i na njezino)nad-tealnoj ravni,ostusnutl i ne ea aT Cee as eet oy Seen ars ee eo prekoratio mede konvencionalnog ree eae eae ee rece ee ee Se ee ‘umnazajudipritom i narativne perspektive. ree et ee eC ee Le mano ee ae Soe a en eee rere eer ee ee ere es Ce ees Cee es Se eee oe “éramatarsku Stak", nelaventivni ce ea een ea ice Poet corr cee Derren eres ee ed Soe ee ane Pn ers nneku dramski sasvim trivijalnu dvojbu, poput ese ee ea ces eet oe eee eee registrrati trenutak u kojom $2 momentalna Peete ces Seca Ps toe eccre Lg Cee a De a ed Coe ee Creed ee eens eee eee cee cy Pca Cee Uo eee cs ee eee en er Re aati. specifine “metateatralne zatudnosti",kojom se Zoli podsjetiti na dimenziju gluméeve Se ee ey Ce ee eae eee ee ures, koli nec bitnije oboaatiti znatenjski Seo ery bradu, mjeseéarski netremiéno zureciu nels eens! Pein tts es Se a eee ec rie eas Choe tod ‘ogranigen vlatitom apsurdnom naprasnoi¢u, Pee ee en eee aay Se erence renter ee eee eee cy raspusnost kojom se ovakvifragmenti nitu ee ee ol ee eed eee ee ean ees ee ee ee Ce oes Cores etc oa ene etm Serr ee sotu pojava je Drazen Sivak koji neprestano Ser tach Doe ea aero eae Komik ee Ory oe eens ee ne eee eet een SE sory oe ese etd Sete eee aed ee ere eee) Stier won. Ree ete eo eae atmosferom svojstvenom likovima iz Sansone. eee e ces See ea pee ee eee eee Cee arn ee een Loner ee ee ces Cerne eee oe ces Pee ee ec Cee ats ee ted ot eee ets ee eee Geanutjivi pogledi, predugatke tugaljve pauze Rect cd See oy Seo setae Kolektivna potraga autora i glumaca 22 Poe rites Pee eed SS ae ae er rere poanta eae ay Pen eee Ce intimnom i socjalnom sudbinom. Slfjeganie ramenima trebalo bi bit jedini znak ee a eee eee eae Ps Se tacos Peer ers arr ether seen nee on ee eee ene Poe ee roe! ce ee Pern ere es eee Seay ae eee ey Absolutely Positive Retardation eee ei ercinr aa ele err ence Peer ck reer net pes acres ines ee aeeeitemun cries ae ie fa eieehcoerhe emma Seri yea ere penne cement See eee eee See emern penuveare ete satuhs Bas betoni tri noge od stola Cea) jednu predstavu Gere ncn nan ca nr Pea ee Tee Penne eee ee ery neéef, idem sam.” ae eee as Creer pee act te ee ee Se sen Secs ees Peer seers Poe eee tee ee te eer ea eer Ce toe eer ket a) ae ene Ee ee ace Kad je vidim prvi put, smisna mi e smijesna Perera rere ee eee) ‘vremena, ofajnigki mjerim koliko Yui moram Peer a ere ne tt ene ae donosenje sudova o takvim osobitostima, jer mi crvi rade i nedostaje mi nesto vadno od ee ee cca cee eee see ea eco ert or ee eee etre eer Crete Petre reee tees earns zapravo se i ne gradi). Mistim da sei od Pe tec Pe ee een Sed peste bs ee retafor; pa dob. Tk premjesta Pevist renee eee mre ee het eee eo Se prinjedbe, (Ev, 2ne su prevtljive) oe ts et fanatizam, koi je kod starih generac esto ee eee eee rer a eee ed eet ete Peer) eer aera Ret er ere peer eye st ahr Ty toro ee Seer oes ee eee ee Coe eo cme Dee rar) Pore rare) ee ee Eee eee Se et ee oad priznanja Oe cy Dee eR avoila. Drago, a povezano 5 pvin, jane volim pear eee ee Se nono peti prema okosalom gradanskom teat i Etcetera peer ee eas no “modernog” val stat navodnike), es a eee ea se eee ee ee Sees eee eee eet ed eee ee ees eee een Peet rr su poneito banalnije {ne id toliko dalako: Poon ee ene Peace es eo ey ee ee ar Se ter eres eerie smn ee eer eters ere ers See ee een) cece oe reeg tat eee a een Shes Soe eee ont eet gas hop drusine The Beat Fleet & par nihovth one ts Sacer ee et eee ers een eat eae eee een err oes Razmisljao sam poste gime su me sjebal ee ee a rae Cie ere es ec ae eo Peery eee tt eerste ees nt eee os Sr eet) oe ere eee cert ee eee ener sey eren ea Sete tier) Re ono Ra eee ee so roramo investi privemeno skrtanjes lavme Soren ert een Soret es eer ern Pe eens et eee ete nen ent Cen Om See) Pert ecrnt ees ree en antec ieee a ae re erase ee Cee een Rectan eames pts ees un tee co a rat oe ed Conca et asses} eer ere es) Pern eee oor en meen eee cad Pere eer eet a ae ee ne er ee er eee su dij vbracie ~ itu Je glavna rank dvaja Se eee Fee tern cee ne Cee een aoe teats iret) eet mtn) ee ee a are ss Peers a oe Paver Serene mr ty eso urr eee eee sui Odron i Fractal FlusTeatar,dvje potpuno Perera rere Serer ey Prot tered oer Sr a See erroro nets eet a aetoa eee eer eee eS one rome eer ee oe De ee eee eo eas Peo eo ett) ere as errs reese ent Peet etn et ee ee aed ret sin ce tes > =D Coe ea eee ees ee On ooperacii s Korumpiranim Poglavarstvom, ey plasira beton i ostvari bespravmu intervenciju Apreeermererriney Poglavarstvom & svojesinove uiini tupovima Invatskog drustva poslednjeg desetljeca cen ere eer as en ony Se ceo érugom, izabran joint-clement koi je, upravo Src) a ee biti morski pos.) See ee eee eae ee eee ea See car eer etc Se eae erry pe eet es ee ea er uv one Seed ee Cee en eee earn lagano, u dank-drjemezu, pada put gral). Pt eee eee eae ee Soe eae ee eee peer Me ens eat [je mi legao jedino mali “pad napona” u eS ces Pecereepee eet eter peers Soka bot provodila zadnje kragenje pri kraja malo eee aecs da je predmetni kriticarski par pedstavu ‘gledao dan posije premijere, te da kolaju slasine da je predstava naknadno skragena eae fee oe soe Serene rates ee ete a ea pee eos ‘onda ti duhowiprzivaju stvame jude, Paton Rie ae es Pile CU RRC ts atable et ee Ivica Buljan and and performed by the company Oe cee eee es cna cece ert versal approach -to stage national theatre production with the members ofthe band The Beat Fleet and with non-professional ators.FRANCE Uz premijeru Istoka Stevena Berkoffa u reziji Matka Raguza Prse: NaTASA Govenié SSNIMILA: VLADIMIRA SPINDLER eIzlaz EXIT-a Kaka bin sevjet doo glumcima? Najkracerecenodate motim vas iabjegovajte po smo ionako ss. (Robert Bresson) ame: po ima Preglumijvanj, bas kao podglumljvane, na seni mogu dati podjednako kredibilne rezutate: 128 prvujestlisthu dovolino svruti pogled na ‘ekspresionstickteatar (i opera) za drugu dostaje privat u secanje pocetak Antonionijeva filma Noe (1961) Ondje doje protagonista, za koje smo u raj) replicsazrali da su suprutnic,ulaze i maleni prosto dzaa,Njhov mirani pritom i znaéajno distanciran te tjeskobno ukogen boravak u nelagodom nabijenoj “kuti” prijevoznog sredstva,njhow ibjegavanje pogleda § tobode nemaran (al maksimalan) fii uzmak od tijelapartnera,konotira ist snagu “emocionalnog dria" koa je sadrdana iw hiperboliénom krika katatonickog tela ekspresionstckog performera, U oba se suéaja radio raziitim retort tnvedbe; neo “prtodnijem’ ili “manje priradnom drianju glumes. Prirodnast kao “2bilja” u“istom bik ionako nikada ne nastupa na kazalénim daskama ili pred filmskom kamerom (pitanje je cak 4 ukolikaj meri ono Sto zovemo izvankazalinim ‘ponadanjem” ular ured naugenihtehnika socijalne integral); zbog Zega je glumu potelino definirati kao repertoar medifaciia i transformacija“2biliskog ponakanja". Mime drugim rijeEima, ukazalst nije w stanju raskinutiPo meni najbitniji element glume: refleksiju izvodata o ema a Per eC lis) SCE Mae eR “oponaganja” odredenih PEER rey UPC Cue Re eeu) smijeha, prijetedi isturenih ramena, hoda nalik Trea Ce Rd kaubojskih filmova Pee ee acre ddovodi do pretjeranag identificanja “dobre ee eee ee ee Perera ener s Cress ec ee ea ne eo) Cree emer or es eee eee Sree ge reed Perera arenas Detodencijo, takoder je glumackim sredstvima CE i Se era one ete) meee rarer Scot aed eee te ee rime er Po eee! ue neon ao) eet tre Ce ees Soran an ence gear pea} Se a ee eee mie y ert a tae eae ae ee ete Pecos aro ee eee cary oe ee rtOsim toga, hrvatska predstava Dekadend totiko polagala na spoinu (gendered) politiku Ukove, koko na kosnu linijurazdvajanja piotagonista: ativan ocnas prema sei siete dopao je musku | Fenstu poziu ~kurve",dok je pasivno-reigniran odnos prema sebiisvijetu karalterizirao i mutku densku ivedbu “tirana Narativaepromyjenew predstavi Dekadeneyja podrazumijevale su da ée Luteticeva Matula u Sekundiiamijnitdrtanje tela te intonaciu, preskacuG time’ i lika Uk te iz ase u Has Sami tkov, medutim, ostaju dentin tifekom Gtave ved, atraginost predstave yerojatno se dijelom nalazi bas u nemogucnastinjihove lunutarnje promjene.Virtuozitet Dekadencje sastojao se, dale, od neprekidnog Kizanja iavedbe i jednog umyjetnostvorenog kida v drugi ata. “tealitignost”uprizorenja nesumjvo je nastaala kao rezultat bre te kompleksne igre femjene uloga - ne i kao rezultat krajnjepojednostavtjent oscenotvorenja uloge uzeth zasebno.Istu metodu glum “ranijljenog" na nekoiko vloga (sali spo vie karikirano must plus jednom kerkirano Zensiom) ponovili sui Raguzeui Izbacivai jedino se malo povecao bro ajihovh transformadia, Paradoksalno kita je Ibacivce "prepoznala” kao predstavu koja odstiava praw strmst (to god to znatila) vremena i prostoresvajeivadbe, gotovo uopée ne spominju glumacie kamicne shematizacije (pa onda svakako i pojatane histrionske stilizacj); nine dovodee! ak w pitanje “stvarnasnost”prikazanog uzorka muse populace, nogomatna/navijacki kadar tnejczera te ratijathoiabacvack kadar neobrazovarih tridesetogodténjaka,sjedne strane, te tinejdiersth “cur”, toboteiskljuzivo cpsiedntihizgledom brzopotrosnim seksom, sdrugestrane, Ucinak reolnost i ova bi put nastajao kroz brea domiljato 2vakovn orkestrana preskakanja _glumackin/socjatnin/seitiziranth kodova:éetir uma s po tri ulogetvore (najmanje) dvanaeset zona poigravania reprezeataciskom mod teat, Usinak ealnost, rekla bi, stoga ne proiaaa ie Eijenice kako je glavno sredtvo EXtT-ove Iavedbe tielo(u najdoslovmiem smislu te ried it ‘ smisy tela kao cruitveni simbotima neispisane ploteizcki datos). Scenskotjelo, naime,u oku pubikenikeda ne biva proditana kao “neposredan dogada Sen ceprezentacie, iva percipirano u skladys nizom omunikacijskin konvencija. EXIT doista i stavja interpretativno tezite na vila jake soljalne kigeje“utisnute" uodredene, strogo kontrolirane,Fizicke manifestacie. 1. Kako je ultak v BXIT-ovim nadasve popularni predstavama te Raqufevin reijama od samog Dru potetia nastajao kao reaultat usredatotenja skupine na kolotivsticke stereotpe ii tipaze, nije ud da najnovijom premijerom BerkoFFjeva komada EXT nastalja u smjeru istrative Drvenstveno sodjalnihstratikacija, no u ovom sluéaju s mnogo manje azinaestetske razrade coriginala. stoke drama skugenostinjzinin protagonista u “bolne opcenitost”Klase, Spola Generac, a Jot vie drama “laine” te neostvarive Komunikacje izmedu Glanove prikazanihgrupa, Za raztku od ranije Ra rede Berkaffjeve Dekadencij, koja privid ‘slobode" stvara mimo diktatateksta | ade se negecija dognatién postav\jenih drustventh Uuloga ostvaruje vee i samom izmjenom alumagkth Uuloga pod ravnanjem istog iavodaéa, Ragu je ‘lumacku podjelu Istaka tevsio po traticionalnom prineipu samo jednag glume po Jedno} ule. Time nije samo uknute giavrica ‘performativno odredenog “ucinka realnass", nego je i pojednostavjenionako Kiejizran Berkoffjev tekst o jakerskom diel londonske populace. agrebacka predstava ne moze se ‘dlu8t bi i govorlao londonsko}srecini(s londonskim nadimeima glumace, londonskim nazivima ulica,autobusa i kafica i bi rade prevela”englesk kulturi kontekstuhivatske urjete (ovo se posebno odnosi na jezik urbane ‘zaqrebacie Sate za kojim posetu na hrvetsk jezik preveden’likov Lesa Mike). Napos(etku su nasconizadréane obj klturalne sedine, kao svojevrsni patchwork prostora ko bismo najtoénije mogl defirati markerima “itu ni amo" able -niadje specifgno, Time dolazimo da paradoksalnog ponistenjahiperkonkretnog Berkofjovadramskog kodirena, ai dolazno “neutralnog" politickog dekontekstualiciranja drame.Nije skoriéten ni mitogen’ potenciat drame: umjesto da promatramo Kasignu BerkoFijow opsesiu,edlpovsku zajednicu koa samu sebesisteratsk razarazataskano ‘ncestuoznim vezama (vazan do teksta Ltoka ‘gnosi se na “slutajan” incest izmedu lkova ajke i Lesa pod okriljem maka kinodvoraneu kaj su nabasali nekog popodneva, kao ina Incestuoznu “dlobu” ste djevojkefzmedu dvojice najboih priate Mike Lesa), svedoditi nam joublatavanju obiteliskog nasiia kroz “simpatiene”lkove lasnog irazmet)ivog Oca (u ievedbiZojka Vukmirice) te nervozne{eaubljene Najke (tuna je Slavica Kneevic) Uloga pasivnom “Zenskom” seksualnoééu definirane evoke Syv dopaa je Ninu Vio, s time da je njezina (il lacanovska) etnja za preobrazbom u “boli spol” Iti u muski rod - pod geslom kako je ‘desta eksloatrana:veljela bh bit eksploatatar - 1 Raguieve rej odigrana kao “Logan lac" iz hijerahije patrijarhata. U tom je smslanajteda pogredka reije sadréana u odbijanju dase ako nicim érugim, onda glumackim inverzjama te transgresjama socjalnih ofekvanja bar rminimalno dovedu u pitanje opéa mjesta destruktimefelokraie:Violiera jena sceni prezentiana kao noupitan te “prekrasan objet” rmuSke Zudnje u ralictim soy pazama ppornoredja. Nadalje,Raguza: glumce kao da nile zanimala ri naslnoststarie generacie odzrcatjena u nasi miade generacie, vec Jedino gradansk “pritvatijv” ovr besprizornog “votaratrike Klas. Time je predstava upala u ‘opasan konformizam inscenacj, nezarapno nakalemljen na provokativan (iazivacki makar i prostatkin sredstvima psovke) Berkoffiev tekst. ‘loge Lesa (Franjo Dijak) i Mikea (Rakan Rushaidet) potveile su da stilizactja Kasne role - primjericeDijakovim piwvanjem na pod doduée ‘agleda “atraktivno" ii upecatjvo, al istodobno i ‘vodi lien plitku bihevirainu doskotic. Cini se a je (po men’) najitniji element glume: refloksiu invodaéao tikovima,zasjenio pokuSs} oslovog “skidanjo® gests ulce i “opone’aria" odredenih Kiejahuliganskog ponafane; otud na sconi vik shitrenog i preglasnog smijeha,prijetecisturenihramena, hoda nalk Koratanju revoluerata iz kaubojskih filmova ("Divijizapad” ionako je oduvijek ima 1a obiljeda Derkoffijeva Isola - Sta je taker moglo postu kao jedan od reijsihkljuteva ‘nscenacje). Opéenito mozemo red da Ragut kroz proces rada na predstavidoista nije uspo stint do kakvog markantnog konceptualnog rezultata- pojedin’prizoriostau izoliani poputcabare sketeva Ge bi pauze trebala popunitisjedeés runda pita te poneSto Eavjana sprijatefima Kako vidimo, sam naziv skupine, s aluzijom na uvijek postoje¢i izlaz, nije uspio cijepiti EXIT-ovce od prelaganog ukopavanja unutar ve¢ poznatih performativnih terena; tim vise Sto nema naCcina da se tzv. “zbilju” novinske crne kronike (Istok tematizira silovanje maloljetnica, rasizam, Sovinizam) scenu “premjesti” bez rada na kazalisnoj dekonstrukciji nasilja (Go seu Fazaistu ne dogade, paimamo itav tanac “prazrih hodova” predstave te nepovezanih scenskihprizoa), a ozbiljnim promatajem drzim i ‘oduku da predstavu u Geli uokvripoéetrim 2avténim bubrjanjem izvodaéa po vsokim Uimenim kantama ~za koje nema ama ba rikehvog narativnog ranloga. Tim vide to Jednostavan ritam bubnjanja ne mozemo vezati 2a vio sofisticirane melodiéne vokalne dionice BerkoFfijevakomada koje hotiino referiaju na clazbu Shakespeareove erika (kao ina njezinu parodiu kroz psovke upucene “OFeti"/Syl) m. Govorimo li pak o edipovskoj matric potrage za zaprijegenom spoznajom koja tragaéa ujedno i csjepjuje, za prepoznavanjem kan strategijam ramatizarova muskog poigravanja “zajecnigkim dobrom” Zena drame, nagaslabih da Raguteva rebijaIstoke odabire uzmak pred strim is _zazornim te teskobnim sadriajem komaca, Glumeise nastaje dopast pubic, nastoje se zdriati na kominim stilzacjama geste, nastaje pokazati “dobrocudnost” sojih“malih mein” OB wr prema Zidovima i Zenama;nastoje nas vjrit da ‘malogradanstina zapravo (nije nesta naracita zabrinjavajuce. Sa Gm se mogu tek vehementno rneslozt: meni se, naime, Eni da je put do ‘velilth mrénji poploéan upravo tolerancijom prema “malim” mrinjama, koje kezali5na Lumjetnost (umjetnost koja se uspostavlja kroz estetsku kroz eticku dimenziju) ima obvezu demistificirati a ne uévSeivatl Cini mt seda izoenje naslnickoa tpa ponaSanja na seenine amie pra bez krtekog kamentara sadrtaneg unacin iveabe free, inage zapravo nasilnistvo promoviram kazalsnoj public kao potejanoblikidenttiacie (glamurziranje ‘matizma ionako obljetava nove ved EXIT ‘ve predstaveZabacia, a Sovnistickam retorikom toboze “benignog”vrjedania ena vt § predstavaZjaha Sokolovica na stalnom repertoaru EXIF), Osim toga, anagnorisis ii prepoznavanje tebal bi ukjudvati unjetnikovo ppoznavanje media ukojem rai, daklene toto foslarjanja na “ahvot” kao insplracu umjetnost ‘nego umjetnostkao uitlicu umjetnosti stk, zakijudimo, nije “vjera stk" iz Zvota proletarijata zagrebacke Dubrave, nego neuspjeh eazalstaraca da stignu do reaizacje cemecionalnih i znageniskih pomaka drame njezinom do kraj promisijenom izvedbom, Manjak, ane vdakizvedbenih identiteta dovodi do postepenog zatvoranja EXIT-ovih stvaratlja prema eksperimentu. Kako vidimo, sam naziv skupine, saluijom na uvijek postojetizoz nije uspio Gjepti XT-ovce od prelagenog ukopavania ‘unutar ve€ poznatih performativnh terena; tim vile sto nema natina da se tv. “zbilju" novinske cmne kronike (Istok tematizira slavanje maloljtnica rasizam, Sovirizam) na scenu “premjesti® bez radia na kuzalingjdekonstrukit nasil. Jo kregereteno: promislieno ne mora nuino biti prozivlieno, af prikazano uvjek mora biti do kraa ntelekualno proradeno. Rastanimo s€ mis{ jo jednog beskompromisnog eriicara rmimezeimimikricanja, Jeana Renoiea: Nemojte ‘ub viieme na tokozvani star vc. Vi pripedate nama: glumcima, mimidarina, lourime, huncutima, Jedini nadin na kof ete nae sees vod pre posorice, bila koje plasorme bilo kajeg jwnog prestora, kroz ona dina ava ‘ata 2a mijeme kj cete postat eka druga osoba i samim time isturemeno i sojeistnslo “Ja”. Exit from EXIT Inher review of Theatre Exit’s production of Steven Berkof's Eos, crected by Matko Ragu, the theatre critic Natata Gavedié draws attention ‘to the unused layers ofthe text ofthe play and reproaches it for nalecting to determine the place of action (the Britsh o Croatian socal margin) and for the conformist staging resulting from eschewing the critical stance towards vo lence and socal problems represented onstage.re Deer eC ay) rire Petter TESA) 7 1) So ee een a and Pee ot) ee ra eri pe tt vas) proitaizastrasujude fake. Statstike nam Peer eet er Paar eerie renccnenieees eens eet ee or stanoynsive fit, Da ne dui stm mutnom Pon reer cs Pee ne ene a Pesteneceamerin etn cee teas rene ea Bee Seat ery eee Per Seto eer ee ores an cert pen ne Pere certo ee eet Coat ene eet) poe ee no ces ae eerie tenet rs eee a ees eee in Seances performansa javedbenih astvarenja,nasuprot ee iter ee eee Sea Oe ter Pate eer tet eee ee rer ce) Seen SOs cee ees ce eee eco ny eet rT proizvest samo matiganima pomuceni umov Cite tr oni! Secure ey Pee Doss ee ees cere ste aeas ee ers apy ceeoretioapenrnat ct milijuna kuna, TE} nn een de a Per neers) eee ne ae ee Pee on Se ry ‘sith osromazenja domace kazalisne scene od Pe une ay ODay Sr ei ene om ney perro Cot ee ere er or Sere teeter oy eee a tet “nanesene dusevne bol eer ot nur epee eee era formu i slatkorjetivo opomenutiautore(ne)djela Sea ven ficeeracester etre stare st eens Pe tea Sere ee et) oe es ee it ene rare nts! eee Oecd Pereratr $y |i hel ei! m: dejan krsic Date: Thursday, June 22, 2000 12:13 4M To: Igor Masnjak ‘Subject: Re: Reklama za Frakciju Postovani, AAKZIN d.o.0. je na svojoj novo} etiketi KAPITAL fdruge) pored CARNIVAL TUNES poznate| po izdanjima Zhela, he Boxera, Glasshoppera/, objavio jostruki CO kul tnog zagrebackog kantautora MANCER. 1. CO sadrzi nove snimke pod nazivom PLAV! BAR, @ deugi CD-verz kazete COVJEK 12 KATANOE. Alternativni_hitovi poput "2", "Javorova grana", "Evelina", "Tesko je “Rip, Rig and Panic"... konacno na CD formatu sada nogy’naci put i de sirokog slusateljstva donacih radio valova! CD je sninio i preduciras IVAN HAAUSIC KLIF, a dizajn koji koristi i Hanceove ertaze djelo je poznateg arkzinovog dizajnera RUTTE. Koneertna pronocija prvog Nanceovog CD izdanja odrzati ce se u petak 23.06 u MOGVRAT « Bejan Krsic Arkzin doo. ILica 176/1 HR-tee08 2 Croatia http://w st /nani testoEurokaz 1999: Forced Entertainment Pleasure Oma oko vrata naslova PISE: IVANA Sako ‘Swimio: HUGO GLENOINNINGMotemo li si uopée dopustti taj rubai trenutak u kojem bi preispitalisituaciju nateg privatnog Nigega, odiekli se perpetuum mobile logike i zastali da se posledamo u ztcalo. U ‘om sluéaju ostajemo eakepani pred oknutnim odrazom, ber ijednog razloga da se pomaknemo, da promijenimo radisku stanicu, da okrenemo neki dragitelefonskt bro, da harem maknemo kosu 5 eéiju, ber motiva da utinimo i nalednostavniju odtuku: dal se pit si otajernit. Takav dan ne posjeduje prgu, on je rastzgan w Aetaljima koje ne pamtimo jer ih smatramo neproduktivnin, tj jer na njihovu produiktivmost gledamo kroz drustveno kodiranu svijst- svijestproizvoda koja se odlueno suprotstavija maiti Automatsld th potiskujemo w rezanj koje reciklira neiskoriteno, u zaboravjen dio divota ko Je zavztio entropiji, dalek od ofiju. Ove nije sje © potisnutim radnjama koje bi bile sramotne il banalne, veé o radnjama bez kakvog deskripclskog predznaka, bez asmjerenja; one su otupjele,nevegitrzane, ugurane u svoje osaljeno bjene. Nihova je inscenacia eslobodena dekorativne urednost luaije, one kao da vise na golim sjecitima predstavljacke strukture - u odnasu spear Scerskog vremena i prostore. Svaka je druga komunikacja proizvoljna. Forced Entertainment razaaju zapotet situaciju da bi je zatim protegnuli kroz dimenzije sto su za nju bile predvidene razocena slika esta u okvira. I v njemu se odrava:raspadnuta {li nedovtiana,rastrgana izmedu glumaca koji glume da ne glume, koji naizaled, s potpunom mentalnom distancom, obavljaju svojesitne namjere. Njthove unijece moter i ne morama uodti, nihow glas motemo ili ne moramo uti bududl da nam ne prenose fanrovsko djelo cije prepoznavanje ovis o transparentnosti seenskih elemenata veé nam upuéuju vastitatielau realnom vremenu koje se na pozornict naglaieno rastete, Gni se usporenim te ironiski omotanim okolo naslova -Usitak Oma oko vata naslova Isprovocrane smart uditka. Pozomnica otvara pukotinu nadrealne tkopanostiu tremutak koji ne ide prema naprijed, Koj se nine ponavlja, vet se odtzava Jednastavnim trosenjen svake potencijalne akcie il znaka.Takva se forma ne distancia od promatraéa, prepoznajemo je putem one zatomljene reflesije sto pripada nasim ‘agubljenim danima, Vee samom selekcjor tog sirovog motiva, beznaéajnost je stavljena u kontekst znagenja Detekcija apsolutrih ogoljenost Ona se ne ofituje samo u referent spram privatnog iskustva promatraéa, veé i w refereriranju na samu teatralnost i sirenjem semantidkog podrudja unutar kojeg prepornajemo teatralno, Odbjjane kazalisnth Pozornica otvara pukotinu nadrealne ukopanosti u trenutak koji ne ide prema naprijed, koji se nine ponavlja, vec se odrzava Jednostavnim troSenjem svake potencijalne akcije ili znaka rommi ne znati ujedno { odbaclvanje forme, vee samo manipuliranje navikom njenog prepornavanja Uitak je predstava u kojoj se gra druga reistava, tj obje se predstave pol fgrati na natin da bivanje na sceni gubi svoj ‘vansparentan ralog. Nepokretnost je upisana u teginu i \devorijenticanastfirickog pokreta. Tele slumea ne pokuéava biti kreativna, ono je reokuplrane kolo muénom,tollke i kkomicrom ustranotcu da se odra u trajanju bez produktine radnje i zavtotka. Tijelo je onkretno, ilozeno, ostavljeno, amputirano keako od glamea tak i od lika Budd da nijedrom od njih u potpunosti ne pripade, ED rrixcan ‘jegova je osamljena krhkost besijno polodeno u monotoniju vremena, Zavisnosto vremenu jasno se mote iskazati duljinom glazhenth mera narpram onog sto lavodaéi cine na pozornici Glazba aficira tijlo svojim trajanem, a ne samo ritmikim ovlrednicama, I dok god se ona éuje,glumac ée insstrati da neSto uni, bilo ito, potet ée se ponastati, zastajkivatl,qubith. ekajut ka] kako bi ponovno mogao pried u potpuni pasimmost i nereagiranje na podrataje Sika praznine pretace se u fascinantano tonuée prema usporavanju:sluéajan prostr. dinivefragmerte iskrenosti, monotoniju na rubu shizofrenlje, spontana prlijevanja raspolotenja, banalne recenice koje postaju papole i istine, Intradivanje znaéenja prepusteno je public. Mo ita fto zamistimo kao mogués Interpretaciju odgledanog; bila to viria nekog alkoholiziraneg podrumskog slavlja pretvorenog u otuino lamentiranje posustalih slavljenika ii pak vaijanta Sartzeova pakla sto sagorieva u nikotina, mamuriuku i berislaznom sudaranju bezvoljnih zatvorerika, ne dovodi u pitanje toénost nafe recepcije i primar intenciju predstave, Ona je cvsto utemeljena w odmake naspram histrjskih ‘endovskih kodava Sto ih je kazaliste postavila inmedu sebe i gledatelj, tj usa u gledatejevo céekivanje onog sto bi kazaliste {uebalo biti, pri Gemu je prepoznavanje teatralnog potelo ovsiti o predrasudl Struktura Sto je prakticraju Forced Entertainment vrata se primarnim preduvjetima Kazaliinog predstavljanja te iz njih kreée u novom praveu, prema radikalnom preoblikovanju predstavjadkin clemenata. Oni se dovode u minimalni stad adj jodva znajemo razlike izmedu glumljenog i neglumljenag, pretpestavijenog i slutajnog, no Cnjeniea toeteg funkioniranja izvedbene onstrukcie, protimanja svi, pa i najprocalénijih scenskih pomaka, interakcja tijela i vremenskog intervala upuéujs na pailivo promisljanje trv. nigega Sirovost forme otkzva njenu geometrisku toénost. Sika Uetka zaglavila 2 u nekoj puketinl nod, ‘a margini komunikacje koja izmedu otupjetih subjekata stvara slucajnu interakcju. Svat prostitura viastito vajeme, svatko boravi u viastitom kutu gdje iskaruje indiferentnost spram konvencije dase definra, da do Kraja stot iagovorenu reéenicu ili da dovrsi zapoceti pokret. No u destrukeij izajniranog pretvaranja nalazi se jezgra smisla. Nalazi se ‘tema i motivi pred koja postojeti vokabular { natini ekspresjeostaju nemoént i nijemi Niita/ most urbanog svakocnevja nemoguee Je predstaviti opisom, to je stanje koje ne Drepoznajemo kroz njegove aku, vee puter jegova funkcioniranja,Eurokaz 1999: Forced Entertainment Pleasure Use) djeca Deeprun tuo Ces ns ata Ps arya (KAZALISTE) NA POD I RAZBILI Rae LN ne ee NASTALE IH KRHOTINE NISU re eat eR Ya CL Ta ates Veel sore ea Ese as Lad POD ad De ge) coe eae Perera a Care eee a corm etEsD) ra) Forced Entertainment (u) vojim predstavame, peg eet enn ee ere ter eee err ae at etree See nai ary Seen ee eee emer eset eas ee eed OE aca ne Per eee enon) zavriti uw dubinu (pa to os breoplet hrabro Se ee oar ee ant ed en ae eee See ner no jedna od tih dviiu moguenost svakako en st eer eno pea Pleasure / Uttok Uoba sucajatesko se sits eee ey eae) Stn Dect Pere sere rd ee ny skupina unaprijed odustala od suvsiog Peet rary) ee ene Saw eet ss et R CG 0 See eT cay zarazumijevanie 2 De ane eu ‘busenim zayjesama. Ispred ji, sUjeve strane, peer tr cue ee eee cra peer ars par een Ys ene Cee eee acu Peers ee preetteee a eet een eee Soe irs tats eee re eet Peto eae tc) pee are eee) ey ee etc e eae erred Poneto eto oe ee oe aa ed Pere eee ont et a ee ean ponte ae ee Rr as er romero cey Se ee eo eae ern at) ese rnin Mate cea) Peeters MN Orne ets eet art edSee ee ey eC een re oar te ors eer ee oe aera MONSTER, “GET YOUR OIL CHANGED", “BUST aaa aS aoe omar CORE eee eae eee eet est eta eee) ees ae aN ree eee eee ee eee eee eae po 9 Ora ee) eter eae SOR ent mT Conary anny yom eer eee foernd eee ers a eye ott ty eee ee Se eee nett er eee aT eee Cen eee a eet Ce en ee ee Coe ote Metres sa svime to mu pripada, Uvukavi se na scenu, Sette a reo ee eee ceed) Oe e s eety rs tet ei ey a eeu tack aod uae a eae ete) ee ee ey Sora oeur et sigurni obi trebal predstavfti ii je petorka ee ete cet eet erento Meena ey Serre ne ener nee arent Roe erent eres) ee en ry eee ny see) eet es ene tr eee Te korja netko prepoznaje metaforu potrage 2a eee ene eC reer een Ty Se are nea eet ten Stas eta “putovanje u noén sujet -nepovezan, komiani Oe ee ean ee eee ea poe aoe ener) ovjeka vide kao duhovno rascjepkanog oti oe eo ee cman Ce tara eee tara Pee eee eas ar eee Roce Der) petra ee et ee ae ee et iis Peat eth Ceo ce es ST ee eo ea » => Cee ee Eoocd 4 rea enor) eeu Se eee aT eee Teeny Sere Steet eee eee Poste more gent econ ear) poesia eee eee io ee td Sere nee ed ee ee ent ani eee a te te eB ea ee) Cen een ene ee teen aT See ee eer Se Me Cee cai ter errr ht ae So ea Lets Cea ey ec otc te ce eno ara eg oer uni Re te ara eae a Ce eee ee rer Men et Oe eeeMARINOVI SNOVI - DUM! 0 hrvatskom kazalistu na izmaku devedesetih: PISe: MARIN BLAZEVIC Premda se drut dio mote tat! neovsnoo prvme, bil bi dobro kad bi se bog inbjegavaa modebitrin Zabuna polutalo watt vet predlotena pravia gre (Trak # 12/1, 40), ati jedna provi pil sofenodrugom diel, tek tome dvadodatna nova ravi: PRIJEDLOG IZMBENE PETOG PRAVILA:predstavepoje- inh predstavita nove ste /protustuje (unas tavkuM/? stra) btno se rath, dok se unutar slavnostrajeskinpodvrsta uglavom maglo raziko- ‘vat tek nijanse i unable slau varijante sto- 42. Stoga je neophodna pronjena strategie leritikog razmatrana:osobitostipojecinh predsta- ‘va pomod ée mi da progovorim ponejprijeo poeta ‘a \autorima th predstavaposebno (ne io pred- stavama ulin!) azatim 0 NP stu kao zseb- no} premde ne atorengjijedinstueneldelni unutarPredstavekojuhrvatsko kale vim svoj predstavamainvodi- 0 Sebi PRVO DODATHO PRAVILO: a vjtno primjenivi nestalannazivN/P sry vadn je da zai samo u lnrima ovoga teksta item hou ajay naslo: omoc-odmect-uzmoc od glove styje,Raxdvojiti ‘non of protustryje je neogute: ni koje bi se rmoglosmatratlpredstavnicima protstuje,zsig- urna nis vige nov, al bi se zat teatar ko rade jos tujek malo nazivti non, nepase w odnosu prema Dv FNAACHE “OD MAC: : 2. dio oma lao) ta on kof se pojayu kao nor ‘eo da bi privat uopée ida tak radikalnu Ivalftaci kao to je prtinic, a tenta hoi rade 20 dobau kojem stasau ne dri tatiko do novoga Koike do (aka prvi) sobnoga no, uodnosu prema doma¢o) gina) sty nema sumnje a jeriet ‘inovoyiama. Tekst je svejedno Sto on okjima pide privat jayno miso seb, svojim pred stavama il svojn odnesu prema glvngj stupa roids \opojedinim sein kolegamau stu odnos- no stujngjpodwstiukaju su swstari, ‘DRUGO DODATNO RAMLO: prikrvent cats nezat- nim amjenama, ka odgovornabroe proses buducenesporazumes praia ravima (ovo) Tehsta: Sal tekst na starani novog rede oboko ta, objelata sborenthne prion tokom sa, nego omc pojediih eemenate ogo toka je smo miu ‘shu soaranje nvwobltovorih lemenatau nh uk iw ove priodnogshopa Tekst ne ose ‘amis nove sadriaine element, on moze samo ele -mente dane priradom svemaidykombinit i speat! ‘snore, sioje obi. Kod toga pila vt no ‘objet rd, ured potendaloo estetsbihobjelat, ‘ora dod do neko iputano,ebminiania nepotred- sh lemenata strarosti po mje toga spttona, _o mje izore med ct Sto nam th prude objet u ‘svamost njegve “miners” uobjeltu tekstnomu ‘vontitei, og elminirano, soto se stilteksta,[NOVA STRUDA / PROTUSTRUJA Povijesno gledano,4/P stujahwvatskog kazalista unekoliko se mahove pokusavala suprotstvitii ‘oduprijet zasadame Aramskog/iterarnog/logocentrichog kala, ustolgenagu shuéenom esteickom abzoru lane sajna mjestujedne od triju neupitno ‘jedi, kako se pokazalo,svakome autoritarnome ideoloskom sustav ako prilagodjvinpredstavjackh vista, Prestale Abie su, zadréimo tise u relativnone-trivjalnim sferama, opera ibalet. Premda se danas veé pomal zaboravij,vetinska stranka hrvatskog kazalita, glo struja, bila je tijekom devedeseti to faravno a sto neizravno u slutbidonedavno vladajuce politike stranke ii, unajmanjuruk, zauzdanaU zajednicxom ‘deolo3kom obzoru, Sklonos,prilagoljivst i pokornastdomageslomestuje politika preksi kajaje stabinost tv suverenastdréane jednicetemeljla na gotov apsolutnom autoritetu jedinog Oca Nace, jednostranatko} podabnostiednonacionainom iteresu pronalziaje svoj ideain kazalisn okie u tradiionalno proverenom i oxjerovjenom rnajésce narayno mimetsko-realistickon - dramskom kazalistu, kao estetikojkombinacii koja jeu sie} ortodoksnoj variant jos uwek rmogia, ako veé nena semantigko.a ono svakako na razin’hijerarhijei vast subjekata kaj jekonsttuiraju, prestikavatiprigejkivanu slku seta, odnosno Hevatske.Kezalisna predstavautakvomeideoloskom obrascu ima bit tek invite) ugodenihznacenjskih naloge autora cobjavjenin 2a govornicom dramskoga testa, ona je shvacena tek kao puka materjalzacianjegove Viaje sts, ukojem vada previ da trenutaéni poreme¢aj odnosa mora zavSiti makarprvidnim ‘aspletom, al nipoito i promjenom odnosa; da Ge ‘najbolen sluéaju gledatelem prostujit “arhtajkatarze"novoaradanskog + naconalnog tip, at nei razbucit se odveesubverzina kritika swjest. Kazalstuje, dakle time, ramijenjenauloga provodnika uziene duhovne tranzicje, obnovitejaneupitnih vednota domace ti sjtste litera bain koja ce atin, powatno, vidat rane premlagenog racionalns bica, edit njegove komplekse provinejalnosti boc ga u obrani od vanskih neprijatelja. abi se tatav powratak u imaginari duhovni raviaj uopée maglo makarscensé realzrat, veins je kazalgna stranka trebala ‘tek ust u dobaprijebnjega drustvenoga | politickog uredenja poviastenu “shemuteoloskog ‘eatra” (Zuppa, inspirran Derridaom: *pisacvorac,redateliTumat, glumac/Ueeni’), ijerartijsiuredenu tako da na zal iotirai kontrol podrgneglumca/invodaéa,prezentnog subjektaishazivanja dramskog dshurs i tjlesno-stvarnog pogona njegovescenske frvedbe,prjencsnika klice neizvjesnestii sontingencie u otprife predodredenu strulturu/plan “zrayn aktualnog” (States) kazalisnog predstavjana, dak, jedinog potencijalog “unutrainjeg neprijtela” poretka utemeljenog a Ginjenil da pocetku bijase zpisana rij (Autora, Wworca, Ocz, Vlada, ‘thovnika-Poglavaradramskog tekst), kristalna {Jasnoca koje apostjetka pak mora biti zamucena 'tamnim prostorima govoreceg tila. Usinitje to je jasnlje moguee vdlivom, to je zadatak dramskog kazalifta. A njegovajevatna osobina predvidljvost. Ona razijaugodan osjetaj da ‘ladamo sijetom ii recimo, Hrvatskom kao svijetom u malom. IW/P stra, opéeito govoret,kritit’prespituje temeljne kanvencije kaaline predstavei rnavodne opreke u strukturireprezentaci Fiktivno-2bilisko, latnoristinito,odsutno- prisutno, Svijeséu i kazalisne-izvedbenim dokazima o dvobenost strogog razgranigenja dovodi se upitanjeontoloskasamouvjerenost, time potencjalno i postojanost/opstojnost copreénih entiteta:teatrai svieta, {avodata/glumcai tka, znaka i referenta,tjla teksta (dramskog, verbalnog it semiotitkoa, redstavjackog, ali uvjek stvacenog kao “mreza sznagenja"). Da bi vopce moglaradit na takvom ‘nenapisanom krtckom iistrativatkom programu, WP struja mora naprijestrestii urusiti dram tekst, to laglo maguéeg fktvnog svjeta predstavenjzinihznabenjskh smjernice, taj Sdeoioi a latentno i aktualno poliiki kontrolni -mehanizam koji se, esto’ posredstvom ‘edatejeveinterpretativnog metateksta, nadvija ‘nad celokuprim predstavjatkim tekstom predstave ne bi osigurao,Stovte, nametnuo, prisutnost tekstopitceverije/alasau kazaisnoj komunikaciji Kjizevno-dramskom tekstu, kao {vedenicl jezila, navodno primarnog i rnajmocnijeg komunikaciskog sustavakojim raspolazemo (Lotman) A/Pstraja osporava stedene ovast i esto ga ialaze napad neverbalnihsustava, u kojima sedignju (subverzivnu) ulogu zadobiva tie. Verbatno- teksti material predstave M/P sue nastaje tek kao naknadni produkt razlcith érukeiin procedura “psanja”~od koji su najcesce ‘improvizacia iii krped - u procesunastajanja jelokupnog predstavjackogtekstapredstave, keji se, apokon bez nadzora prvobitnog autora, ‘voreadramskos tekst estou seb rasipa, ne uspijevaju nti ht zauzdavatiustreptalo semiozitko gibanje svojthznakova eslabodenih potrebe da skonéaju u otprije za/pro/pisanom, jasmo vidljvom znatenju-barem dok ne dospju u eloirug gledatljeve interpretativne ‘nscenacie. (ba odluéna odmaka od dramskog kazalista mogu se post tek kada se hijerarhisk aspored ‘jegove teolose sheme zamijeni novim odnosima {pa potencijaine i novom hijerarhijom) izmedu Ljuenihelemenata kazalista kao prvenstveno ‘vedbene i predstaviache umjetnosti ane tek vizvalno-auitivnag dometka cramsko, literaro} umjetini Usredigt se stoga naeice postavija Dwar lavedata/alunca, raja ali strastvena irae, sada esto potiearog eng vlog dau proces nastajanja pedstave investi pa tak prot, preispitave-definira asta (seudo)autobiogratsea iskustva, siguran dace cigovor a pitanja koa nas zaokuplauanjega Se Hey, "tho kab 22" St Ge usin tele”, _auviek ost nesigun Osis osetia nei iavedbeno preiptti take nedounice anal je, kathad ved ra rain samoga damskog testa, | sjamostujatio azaiste,zakjueno pak sono, akon satirighnepodopitira,iberalnijeg interpretativnog raspolozena i rijetkih rmetatestarsish doses, podat se smiyjuin crdgovorima i prepustt se pravtina dramsiog, teoletkog tata, generatora, naratorai promotor “uz stvarnost koja je statiina Arustvenog poretka koji je dostatan i neosporiv” (anden Hee) Kako, rae, raskrntati dominant idole dskurs pukim udvajanjer niegoreauto(iratskog sustava, replikom koje se dak mazebiti kik abo), (ored)idv na tematsg| i naratvn) azn, stom rasplnjue pod pritiskom okamenjene hearse strate, unutar koe su ovat konstitinih Subjetataotprie soo zadane?dedino na to demokctinilavnost asi mogu pista preraspodea je mod u suru avnotedeizmedu primarrog (psec i sekundarnag(redate)) autora al samo pod ujetom da se ne ugrt nihove zeigt superorna poz spram invodat/dlurea,svedenog na uogu insitla rektiva vii instand. Som e2tim modusimaitenztetina sumnjewujehu zaljueca i konatnastporetha sonic N/ true rvatskog kaalista devedesetih mmarje-espontan, u spediznom ideloskom ‘kta spr ravidnom saveznisivy represie politike dramskog kazalita, pak formiraju maka vietualns, makarrajedinjru, front arave i nezravne pode rte, koje calbja ne sam jedno, nego svakostranatko ki, te pista rastupat jedinouime “neutvdene opczicje"(Melcinger.Takvo tazalise neprestano patie stanjenapetosti cupire se svakom sustava koji pretendia na neumitnst i dugoyetnost. Ono ga suotaves ‘moguéin/storim aspedom i, vnajpowaliijem sluaj,restrutzurranem. Zato se tavo kanaiste iu Hrvatsto devedeseti,kaoi sedamdesetn‘osamdeseih,pokusvalo vith _abranvanjem,ignoriranem,zakdanjem finance potpore,zardavanjem u rubnim ‘nstituciama it prepustanjem seinjesnom copstanku ivan insula, podjenivanjem relevantihuspehs ivan naconalno-dr2avnih facto, ele, H/o prov (i, natalos toénje,pohulav provest) estetii, a stime u ‘xroéne-postedino} videos polities prevrat prema pstogocentickon, iterrnom, dramatskon, -tekstualrom taza, Razite varijantecramskog karla zanjenjujusehibridnim ievedbenim formama koje samo doneld opisuju razivi kao Sto su: plesno, rmimsko,kareodramsko, glumatto, dekonstrukclisto, intrakutturaln,tkonokasteko, performativno kazaliste ili, pak “pokazaligtent performans” (Milohni¢, otovo ual). pak, vale Imati na umu da mnogizalazev delokrug A/P stryje tek usputno, ede bi se nakon kratkotrajnog pamicania/odmicanja vat usiguranzage} dramskog lazalita,uemigudi pred rzikom (nastavijanja) istradvanja Tunutar W/P stujepotrebno je ests barem tri zasebne strune podvrste. ont kof ne odustoju Prvobare!hrvatskogalternatimog kazalita, Branko Brezavec, Ivica Boban i Damir Gartol Indos, vee skorotrideset godina upornu i kontinuirano djelujuu 47? strajnom pou istina s raltom mjeram dosjednosti spremnost ra evolucjuvastith,dakako, stubotom razith estetickh tomatskihintresa,Usto, cnjenica je i da se Brezavec i Indas, uz Boruta Separovga, | danas iskazuu kao najradikaln i najodluéni protivniclglamnostrujetkogliterernag kazalit do te mere da ga bespoitedn razaraju (Brezovec) liu potpunosti rade mimo njega (Undes i Separovi), Samo u drugoj polovic devedesetih Branko Brezovec relirao je desetak predstava i njima iskuSavao, i istog krittkog stava i estetickog copredjeljenjaprozase, ali usamoj provedti {esto veoma ralitite postupke Genie temeljnin zakona dramskag/literarnog/logocentrigkog kazalista, denunciranja i destabiiziranjateolotke shema takvoga, ali poteneljalnovasitateatra, Na izmaku devedesetin Brezovec prota kroz svajesno prijelsane stvaralatkorazdoblje rnajavjle mijena viastite kazalsne poet: rajnje prodiscena forma fizvedbena stega of stila ekspresie do stiogozacrtane dramaturgje imizanscena, oroksemizki, kinezickih paratingyistiekh znakovav predstavama £ELEczTa3 So So intmistgko-pseudobiogratska tematka v So, Sos jadne strane, as druge socialno i nacionaine spektakularno- rnelodramatska, premda intyakulturalno (Bhatucha) osviestena i kit iranigna, etno- ‘per Peter, svojevsnglavnostujasté Projekt, ali na makedonst natin. pak, zacriao bin se na Cezor, reprezentativng} predstavi na Brezovéev natin u kajol se heterogena tekstualna smjesa spravja supostaljanjem i suprotstavenjem, preblapanjem i protimanjem fanrovsk, tematsi sts, klturaln i povjesnonatzgled nespejvh (sjetala) tekstova, da bizatim bila podvrgnuta simultanom razaranju i ponownom preoblikovanju, neprestanom *pozitivno ED rx teroritickem” (Pavis) referenciitnom transformiranjuictetnom transplantiranjuiz ontekstau kontest,2 ve uz pomo¢ intermecijalnih montaza zahuktalom ramaturskom stroju predstave iz kjeg su dak Ullonjene projekcije sika/tekstova/filmova na raslone i zdove, inate vobiézjene za Brezovea ali die nepodesne jer ne mogu neposredno altualno sukobitgledatalja ca stvarnim tema rijeimai2vodaéa, inficiranin (nacionalnom) kulturom fideologijom i nabijenim agresiviom energijom koja se svakog trena mode esiobodt Duknuti u2o¢in i kanalitradu potty, (tudujuce-opeinjujuce, naiznjenceilistodobno Svat Cezao kombinrau barem cet aziita rmodusa predstaijanja i rastavijana kava Inonizrajueu demonstractu ctranje nihovin postupakaistavova, ovremenu identfkact prskotinama njihove moguee fiktime (pod)sviest,slovtenalate razuzdane osobne predstav\atke strast il naprasto pokazivanie ‘ada sovoga levedbenog mateljala kao proitveda stamnog i hinjenog dltantiama, Tabva naizgled rezuzdana, a naizgledpolfonisk ‘montirana gra oznagavana stalno Sir prerava referencialno polj predstavjanjs, erie neprestane ekiplozije znaéenekin rari unutar bipertrafiranog intertstualnag organiama predstave i prijedinjerino konaéno pokoravanje u koherentnom isuislom interpretativnom sustavu/tekstu. U teatru Branka Brezove stalanJe naupitan samo raitalan kth stay prema svakom usustavjvanju i svakor poretku, estetithom, eickom, poltictom, ideoloskom, koji protendira na nepromjenjvest i dominaciju, 20 ast da ne govarimo.Zato je tekom devedeseth Branko Brezovec, bas kao Borut Separovie, svojensjvaznijeprojekte mogao realizirat samo ivaninsttucionane il ivan Hats, Redatelfcu wieu Boban nije ako prikjutit ni {edng} podvst WP strue, ali nit neko} od podvrsta domace gle sry. Kako, uopée, u podrugu irteresa iste autorske osabnost pomirttalwa mena kao sto su, primjerice, Maller Fabro, ili predstave poput Lokal patriots sentimentalnog,plitko-satridkog Dubrovacig stercoiokrutne, beskampramisno sarkastiene, otova samoubilacispektakularne Medeje? ica Boban skana je, kao na primjer dopadiivoj Al Mahler, ambicioznijen, premda njestinice dramaturski nedovolno pornno razradenonintermedijalnomintertekstualnom bagacivanju serantidkog potenciala predloska, te odvec opreznim metateatrskim komentarina omo¢ujukstaporiranja ranticitinpredstavjeckh iancova. Medutim, za “program” N/P truje relevantni su njezini prilez drugeviste. U opisu Ajlovanja vice Boban neroguceje i u devedesetima zaobicl njezin uporan I kontinulrant ‘ad na feolovanju lumace, ai u pocrudju scanshog pokreta i eraZavara tiela/tjelom, in se sporednom u zadrtolagocentrickom brazovnom modell Akademie dramske (!) umjetnost, Ktome valja dodatii eve znagzjne predstave, od kath je prva nastala upravo kao reaultatrada studenata u Bobariinim radionicams. Kako sada star stojeprvaje predstava u devedesetima koja na pozorricu repertoarnog kazalita dovodiizvodaéa koji uw form ispevijednog monologa (hin da) ‘eprezentira sama sebe. Heterogen izveddeni sastav predstave (ples, mima, kaikatura, maska, rath ljalosprizort gra objektima na scent ‘td.),prkupljentijekom process naukovenja nladih olumaca uz pomoé rzlithvietbi ‘improviciranj, tematicira temeljnu moe predstavjatke unjetnost da obituje te lako preeblitue fiktivn tkave alt njezinuistadobnu nemae da raslagama kostinakrirkom potpuna brekrjeavodacevo vibriajute tele, potsne ‘Sto odoivu potrebu da se oglasi azote, prikaze on san, glumac Osobno Rezalift brodova kao prizor monumentalnog mmetaforfkog raboja utojem se ma odigrat ‘ragesja Meceje, prenesena u kontekat poslijeratne Hrvatske, ali uopce ekolosk evastcana suvienencg sijeta,najsmjei je ‘odabir amtijenta neke predstave na otvorenom” jo od vremena MagelieveElektre. Euripidov tekst doslove je bacenu sveprozdrucu huku i ‘kripustojeva wornice cement prislonjene vz rezalgte | dok podehtavanfe tla fijulvetra Sto ramos smrad najavjjuju batalla, umjeini tog teskoindustrijskog tutnjeeg cudovistasemo eos razabirenjegova dala eka. Zamuknute ‘jedi otupjela ela vet su uzawsno} faz probave, dojaviuj fragment Millerova teksta ciepijentuthvo predstave,prije nego éei sam zat na smetlitu, Bas kao ita nals Bobaniina predstava akon proroganske Hetube, uugusena vets tredom reprizom na Splitstome Uetu Pradstave Damira Barta Indosa,naravn0, oz nemaju eran test ali edovito nalaze otic usasvin korketn}traumatien) socio- polite situa neznim metaforekin preobrazbama ii metoniniékim opisina pronadenim v motvima stint i fine price kathad i anegdote,proputenim ztin kar organiza ivodata i preraderinu psvecen pshodeamla fg eatr, ntopljenesabnom Simbotikom j gonjenbespoitednom energiom koja tek uzobilatevikove aspera stisnut naavake znagenja, Taka ntenitet neophodan ‘ad pekorativana vast povatro ledateljvi (svedokovi)psiho-fzgkin ‘moguénos i ograniera. Unato veo} privatnst, nepronignostitentropienst, Gi mi Se da Indoternastupivape 2a (e)acjon. pie veg onom nterpretatvnom. pa ih tava ocbiost,teranvida,upravohiperboiena retortnost an, ska tzvuk, prenda fragmentarna i prigusena al pak naratina pozadin,hostin,senograia i, raposetu Einjnica da se “ne prekoratuu ost So ih jand taza’ ugover (Cle Feldman), oribtovajukazalit iw najmanju aku praks Pokerlitenjaperformons. Ono sto Indoseve predstave pak sr uunjetnost performansa, pored niinove avtreprezetaciske intend, jest teetman tela “Deformacsko tela azeraduje vertlal Hela -degivinizat tito, ses tela na regress paste subnormalng’ til performer kao deformer one} kj nagrde Unakazje,deforira stk ea, Deformacisko ‘loo tio apstakeni poketa, pokreta ki a-sraaj! Teo unjegorpotetak” (Marjan) Nedavn je Indo sora iz vast iaoiranog, zatvorena sano(de)onstvirajuceg huge tive performans Cojkstolacu potimorfnom pradstavjackom kontokst Pristabeh Iori Umetnata invedba najednom se prometnoa ok ikohervn si preestave-eseja0 Ujetnos-medijvkezalita, Indo je konatne dai edgover:u poethy (tetra) ne bse ret, nego tel ugreu,Oxrutenosjedocina i novi edie koe gapokusovjuo()pisat Prerca generacish mnogo bli elu Beletiu neg Brezovcu i ii Boban, Bont Separav Jedi eo oh js 472s prea devedesetins, kj je tekon clog svojog dosadasnjeg rada, od prve do posljednje predstav,beskompromisno utraaousejim Fadialrin esteiéinamicjas nasuprot domaés|dranslo-kaan, | plesne avo str. Separoic fe jedi predstavnik W/P straje rove generacije koi ve zasluiue stati uz bok nia tine odustaju. Upredstavi Fogile kroz temu kahkostidentiteta {obredenu ur pamo¢ motva pri o preobracenju Pavlov) provadi sei pitanjeodnasa tela teksta. Na prvi pogled din se da je hijerarhisk ‘odnos znakovnih sustava unutar dram teatra ‘amijenjen 2okretanjam jedne od tameljnih opreka: verbal iskai,uglaynom ciat tekstova manifestnag karaktera, sada naltescedfeluju kao semantich produdaci na pokretima tielatako kao da samo potvrduu nits narativnu i wopee referencijalnu pozadirw, Medutim, adnos tila i tekstau predstad Fagile pakaruje sekae daleko sloeniji. Nesumnjive ovast autore(redatei, odnosne koreografa) kao selettora ivedbenog ‘materjala prikuplienog tjekem gotovo Avogodisnjeg procesa rada na tem redstavi, ‘pak se austavjaju na rubovima tijela izvodats, ondje oie prestaje autorova mo¢ upravjanja znakovima i znagenjma: on mote odredit ub, dscplinirat paket (kajimtjelo ‘spisue svoj test) al nei postaviti seemed, metaforik' | doslovno, gale pisutnostiiozen0g tila ranjavafucegpogleda gledatlia, koji ce sifelo napostjeth upisivat u vastitideolosks usta, ali moet sksitisvakunjegowuéednju da se zakloni za nekogidentiteta, No, krhkost tela Uu2rmjutetsta,premrefenog kulturim, sodialnim, poltiekim,nacionalnim,rodnim fini kodovima,ujedno je doka2 njegove slabostt nage. Tekst lako ovladava telam, ali ono povratno i podrvestabilnost te vast kada seu trenuthu nezina najvedeg tajumfa poda novome tekst, “pige"vastti mnagoznagni tekst il se pak mnenada preputtaprotoku lla, biva rmjestom “prolaza energetskn stuja koje protjetu kroz njega a da se mikada ne zaustave u utvrdenom znaéenju i prikazivanju” (Feral). Oni koji ne odustaju, svatho dakako u razmjerus priradom |intenzitetom vasitaesttickogi polititkog otpora, naizmaku devedesetin dalle su na svojim starim poridjama w odnosu na instituconalzirano glavnostrjasia te vlastodrisékokazaliste, Branko Brezovec, jo8 jek skjucen iz insttucljahrvatskogkazalsta, uvlastitoj se sredin institucionalizirao wsljucva zak Eurokaza, 2 Wjutne sojeprojekte realizira vinozemstu ili sinozemsin: opreducentima, dae najdedée u Makedonti (52 statusom oduvijek negiranim u Hratste). aii u Engleskaj te uskorow Kjemadka i Norvedka. Ivica Boban, vjerojatno zahvaluuc\vasitoj pozic relativne “neopredielienosti,prolatdaleko najbole, no ak sui nju uredre zadbilaite institudjeu kajima se bila ugnjezdila(ij08 se usjek gijezdi) polite’ kompromitirane ravnateljs Kika, zagrebatia tazalitta (osim Teatra &TD) i Dubrovack etn festival. Dame Bartol Indos, sve do spowje zaéahuren u ‘laste radionicu (na sti), puna je Bi fonako u ras marginalieiano)zajednic umjetnikaerformansa nego bilo koe] kazaligng institu, pa Caki Eurkaz, koi mu je, ne tako davno, samovoljnom programskom amputacjom pred rosom zalupio vratim, ada bi ih stom raskilio. ilu Matetiu. SluéajBoruta Separovicai Montadstroja uistnujetragigan:u hrvatskom kazalistu oni samo gostuju, ito rijetko. Moglo bi se rec da Montazstroj za hnvatsto kazalite ne posta! A vjerojatno vee viet obrnuto, 0 ki tek postaju oni kof ne odustaju.. te ‘oni koi vee posustaju Tho a izmaku devadesetihN/P stuf uljeva nowy smagu? Kalva se, ako ikalva, now aternatva Suprotstaviajedinom glavnostrujaskom model kazalista, nazivamo 98 ramskin/titerarnim/logocentrigkim, i njegovorn ‘deoloskom zaledu? U povethu se najvige nade polagalow glumca, ali ne kao izvodata vlastite asobnostizlozene samorazmatranjuipogledu drugoga-aledatei, 1eg0 kao glume samopromakrutog u redatelja, kaj se (samo) za poéetak osmietioukinuth imperijalizam rj a time éramskogateksta, te ih podvrgnut govoru (tela, zuka i “ozivljenih”objetata, Teatar Exit Matha Raguia danas naikuje na tematsk,Zanrovsk | izigajno utbanisranog Histriona,premda je upoéetku bilo namnaka da bi se moglo krenut drugim puter. Qekadencj je stn bila najuspjesniji “of -nit” domadeg invaninsttucionalnog kazalista u devedesetima. No, patom se na Exitovurepertoaru jredalo vise “hit” nego “off” predstava. Moglo bi se rei da su /Pambicije sahnule kako se smanjivaoi angeiman Natade Luseti u tome kazalistu, Vee Je teijalni sth" Izaciada naruto ravnoteh ‘amedu sofisticirano-sirovh rile referenljalno preciznog mimskog pokreta, nae pomno provedenu u Dekadencif. Nsjznaeajnijin projektom Exitaidalje ostae Luftickin Imago, autorskapredstava koja mimskiteatarpokusava ‘dvestiprekonjegovih kodnih ogranienja. S Jecne strane, svoju potrebu za jasno aznaéenim referencialnim poljem tatav teatar naposljetia {edino mote realirirati transkodiranjem u verbalni tekst, dokss druge strane, upravo prisutno tel, kaj se mima studi kaa sredstvom proievednje _makovarasporedenih u odredenu simbolichy strukturu,sadrfjogroman ne-sstemst, ne- semantiei, ne-diskurzi isto energjsinabe} pa se njegovim otpuitanjem utiek izvedbe lako ‘mote naruSitiznagenskisusta koi uz pomot lastitajezika hove izaradit i uévstitidostedna mimska predstava Lubetichajeubrzo otista ie Hrvatse, a ue pomog Exita opetseaktvrao Zeljko Vukmirica, no njegov Me Single, premda bi se mogle poms suprotno, logocentrickom kazalitu pronalaz tek prividnu alternativu: semiotice funkcije verbalnog jezika odve¢ dostovno su zamijenjene leah Upon transparentnim neverbalnim jezikom, popiiéna banalnom kombinaciiom pantomimigkog pokreta { onomatopejish zvukovainvestiranlh raskuhanu priguo svakodneviju tude. S predstavom East Matko Ragu dokazao se kao konvencionaln dramsko-kazalis’tedatel relatimo nekonvencionalnih “of? tekstova,sklon socjalno kritigkim teams, ali uvijek u paketus komercielizianom provokacijom ilaker/or2om zabavom. Zahvaljujut svojim poduztnigkin sposobnastima te poltcko}bezazienost svojh predstava-koju usve veto jer osigurava nijihov teolosk ustroj, tek lagano uzdrman hnaglaskom na virtuoznoj glumackojivedbi fiktivnog ia, al ne na samome izvodats - Matko Ragua za naée je uvjete nevjrojatnom brzinom okuo, uljeptao institucionaisrae svoj kazaliste okajem se kao 0 dijlu N/P stuje ‘mote razmisljat jos samo zahwalujui niegovim (ve u emu, skiomnim) zaslugama i sve dalje DroBiost, Ipak, ho¢e li nas rnenadit nove redstava Natate Lufti, 60%, uskorobismo rmoaiisazati. Tree dlan ekipe Dekadenci, VIN Matula, dude se vrijeme pokuéavao skrasitinaivan- institucionalno seni, a onda seiznenada pojavio 5 (panto)mimsko-pripovjedagkom monodramom “Manchhausen, u podtekstu koje se moglsistatit autotematizaciskaintencja, napose kada je rijet 0 alum kao (stvarno) izvedbi Laz. Kako jeu osnovirje oprojektuniskog esttitkogrizika iznimne ivodatke umjeinosti, Matula je postig20 2natan uspieh, no od njega mozemo ocekvatii vide itrafvadhog avanturiama u podrugu neizvesnog, Rene Medveiek se vse se udaljave of rmetateatarskeutopijet istrazivana u podrudu privatnag jeika invodata, a sve je bize klasiénom OB Hr Aramskom kazalitu za dec, doista ‘azorufavajuce maStovitam {dobrohotnom, u kojem osnovne motive svojeg tatra~“ekologi, (deta) pria i ubayu raznim rasporedima” (Guljan)-sve cece intoniraw krcanskom duh Hamper do danas ostaje Medvefekova najznatajnija predstava,Razjedinjna komuna stitnica, stanovnta nekog smetita, sve vet Stupan}zajedrisoa oko pomedicrugu u nevol postize postupnim prevadavanjem vastitog ‘autizma i medusobnih antagonizama tupoznavanjem i wazavanjem osabne simbolike | inividualnih jergnihsustavasvakog pojedines, sli ve koianim, ali jos jek neartikulianim zakovima koje protvodidjete uted govortipriradni ezk. Verbal tekst kao tradicionalno privegirano sredsto krocenja | nadziranjasemantickog potendjala predstave ne ‘mote u potpunostizahvatt i neutralizirat kodave privat jezka, dabvatt sadréae koi se neposrednije mogu prenjeti samo slutnjama novi rie, alternativnim ezikom neprestanom nastafanju, To je dokazala | kazaligna predstava (!) koja se ivodi u predstav Hamper kao “eksperimentaln” projekt “ekoloskog” Wjetenja razjdinjene i konfliktina ratirane zajerice. Premda je zatetsiéno kao Homper,u uzorku neke pride it ikuSavenju neke polanigne’ brojmih privrementh idea, vec je Nadpodstolor Martin doveden do erste strakture koja zahtjeva potpunu angaZiranostizvodaca u predogavanju prigeinjerinih alters (kova, lutaka, objekata,sjena), dok GAGA, unatoe odredenim adaptacjama teksta, kao de najavlivje potpuni zalazak u dramsko kazalite, Svistavanje Borme Baletiéa u N/? stuju namierna se Hasfikaciiska pogretka,utinjena kato bi se ‘pakjasnie istaknula raztika njegovih dju najbolh dram predstava i dominantne lavnostiaske dramsko-kazalgne prakse Aevedeseth, Prema Kralievo Dv legende ulaze u kategorjuinventvnih kazalsrih interpretaclla tekst, Sto Baletica ribizave Mageliu it Mileru (kao onima nanyjesto.: vii. do), interpretativnicbrat ih diju predstavau odnosu na dotada&nju tradi izvodenia rani, alii Xclezinih tekstova uopce, otirva Baleticevu sklonostskromnim ali jpak otialednim ‘navacjama, sto ga pak cin bizim, primerice, neki Magelijevim predstavama na imal ‘osamdesetin, popu Duna Marja, Elettre i Helene. Osim toga, alet¢je jedi redatel Kasienagtpa u svoj generac koi serie sted ii etck te plitick kompromitira (za raalku od Probiés,Dolentia ii Katunaria),a da sek tome tuitamo, u umjerenim dozama i ‘oprezno,rapajao’ na Eurckazovu izvor. Individualizrant i osuvremenjei ko premjestanje ekspresionstickog grhotnog krika Sz grimase geste u utrobu ivodate, te razredena Aramaturgija tempo-ritma cjle predstave, a posebno govora proéséenog od eazatacia reprerentiranja,primarne su odikeBalticevaKiajera. U predstavi Die legende motvaciski temeljenim dramaturskim zahvatom Michetangelova nadreana vin u “edi” Nepoznatoga produtena je okuzena emitairanim "futuristizhim” umetkom i druge legende, svjevrsnom parodon fragmentariziranog ristofora Kolumbo, utoplienag u trivjalnu svakodnevicu suvremenog konzumistichog rusia, pri temuje sam postupak cramaturskog suéeljavanja i Ajalogiziranja dvajutekstualih predlozake, od bejih je deus ieloten subverzivag referencjalno} transformacif pak ozakonjen vaijantom tradicionalnedramaturtke figure tector teat, tome udvostrugene kada sei same aledatelje posjednutena pozornicu(u gledalst koje blikom podsjeca na trup Kolumbove lade) ited ‘oniénom metateatarskom pogledu glumaca koji se goste ulozama, Vet sjedea predstava, Od jutra do ponot, interpretativoinvedbend je posustala pod pritiskom prekobrojaih ompromisa | polovienihrjebenfa, a Baletie se ‘ako pridrutia bolo} (oni namjesto..) podvisti glavnostrjaihostieka gdje, nadalost ved duze vrijeme uglavaom plata, bez jedne nove predstave. ‘elél/Rajkovie,jeénu za drugom, stor su ti june predstave na popisu od desetakbitnih Bredstava oni kj tek postju.. rometronja Usporavana ne samo da su nastala bez infastrukture otprie postojeea, nekmali anoniziranog kajtevnog teksta, nego navodne rnemaju ni zabijetentekstualn “podsjetnik™ ‘nvodatima za svaku nov fvedbu. U strukturt postupcima predstave koja je usljedia, ‘Nesiqunoj pig, predoten nam je ‘autotematizacjski opis metoda radanje Promatrana i Usporavanja. Ocredena i pred videnja moguces Fktvriogsvijta pradstave, ‘nate zapsana u dramskome/literernam tekstu, zamijenjens su razgovaranjen/upozavanjem shupine iavodaée i iskuSavanjem privremenih ogovora raaiitim metodama impraviiranja, dramaturSto-redatejsi neprestano domsianim slotenim procedurama dolazenja do, namjestojednostavnog viozenja uk. Tako su u fikcjshu strukturu predstave ucjeljeni i stvarni 4 iamisjen’ sje osobnih pig. situacya, codnosa,trenutaka, dotilaa,reterice...) invodaés, ostavlieni da ondje mirju sve dokih sglumac,utrenuthu obnovljeneidentfikacie s rithovim emotivnim i narativnim sadriajem, ne aetviratijekom same ivedbe, uéas irlozene riz potencijalnog isa svakom nove iavedbom Ajelomitnag ai uviak deukdiegrestrukturranjai |rivudanja tok u smjerovima slucaja. Powrsno ubreano, Usporavanja se mogu gledatii kao sonvencionalna predstava, fksiranog kronatopa, zacrtaih stuaclja i predstavjatkeg koda, ai ne bivaljlo smetnutis una temejnu rank vot ‘ikova Usporevana, kao i Promatrana,upisan je jedino v pancenjeglumaca, pediofnome Zaborav § priseganju kca mu nije u ramskom/terarnom teksty, autor mu nije ivan {vodaca. Upravo zabvalujuliskustwu slozenog rocesaiaade tik (ane rada nail ik), koje naposjetku dood ido redefiniranjait temelivanja gluméeva viastita (pa profesionalnog) identieta neu posvsianju nego Ustvaranju (makarFiltivnog konstrukta) drugog Ideniteta, glume! Usporavanjastril su éudnovato kazalisno bige koje neprestano Uuzroluje o2biljne smetnje u podrugj reference znaka i onemogucuje doveenje semiotizacje/Ficionalizacje abivanja na sceni. ‘itoy jeu traktatu 0 “Glamis ne-glumi”zakjucio 6a je “lurac viljv unutar tka”. Usporovenjina se hoe utinit suprotno: da lic bude vidi ‘unutar glumes, Jedino ime koje mu stosat pristae jest ime samaga glunca izvodat. Nesigumast,Stovge, nerazjesivostontoloskog statuse gluméeva Einjnja(Fimena!)u Nesigurna rie potisnuta u pozadinu, 2 kako bi moala postattemam, kako bi se odnosu slumac/tevodac.ik moglopristupit “analiteh"i ‘ogoliti postupke torbefikije/stvarnosti na scen. Gumcu e ada poyjerenaviestruka vlogs: ‘logs predstelianjasebe kao glumca (u okvrnoj predstav), vlog predstavijana ka (u ‘metnutejpredstav/pokusu), ali fimplicitna tuloga distanciranog samopromatrata,sebe sama + nvodata, sebe kao glumes i sebe ko tka. Na pofetiu u cjelosti metateatralno strukturirane predstave ievodsd u ult sebekoo glumeca postepeno prekoratuju (iki!) rub 2bifed blaze u pridu,naviace na sebe “ejelo" “duu” astta lik, otprie stvorenog,izmetu ostaloga, § (pseudo}(auto)reprezentaciom fragmenata astite osobnost.Cinjenica da glumelpritom rikakvom aziglednom promjenom wirazu ne ‘oenaguju fin preabraebe prenos\ jasnu poruku da Je prijlazufiktivno, predstaljagko, teatralno rnaposjetka ta svar (instiucionaiarano- spontaros) dogovora odluke i2vodacevekotko { gledateteve. Uzavrdnom diel precstave ‘aizmjenino se niduisjetc\spoviiecnh,samo- bjasnjavajush monologa Uikova/alumaca/iavodats, Paralingvstthe pukctne sklopova jet, tijlo ogaljenc “ntenzivnim snopom seetiost | mika ‘obtikovana povth (auto) ironiénog osmijeha razotkrvajutrstruku prirodu bea koje nam se ‘pokazuje ono postali kao Fitun ik, kao stvarna cesoba i kao glumaccigraé,rastvorenu odnosu prema njemu i prema seb. akon suoéavanja skonvencijama kazaliénog i évosmisticama i smicaicama reprezentaciew esigurmaj pig kao, koko mje poznato, unas Jedinstvenom primjeru predstave koje se u jelosti moze protumadit kao redstova- ankretno-predstav, dakako 0 Usporavanjima, Grad gradu (zagrebaki za raziku o¢ Grodnjanstog), premda maida i zamistien kao rezime dotada post'gnutog, odmor pre nastavka 1 Cak"usaviSavanje vaste metode rad (Rajkovic), mogao bi biti prvi znak-nadajm se samo privremenog -posustajanja. Tu ov9j su Drv rill trvodat verojatno djelatn sudjelovall u ‘nekim fazama procesairadivanja kaj narocito sastavjana njegovh replika,svakako udaleko ‘manjoj meri pred-odredem dramskin pedloskom nego da su bl suoten’ s nekim dramstim ‘ekstom instcucionaliziane interpretative prakse,no in se da nthovo) osobnessi ova} put nije dopuiteno dase bor za pra ke-autorstva ao u priasnjim predstavama, Jeli i Rajkovick kao da je vatnije bilo obradtigumca za posvajanje otpriesrofenog a usput dopisivanog testa, negol pripremiti ga za osvajanie rasplinuih above reprezentacje, v kojime lumen fiktivnog ka neprastane Mii riz ‘anku opm ispretaranu prorezima nastalin u ‘nim trenucima dopustenogriiks kada se (lumec upustio uirvogenje krhotinasebstva, Selig Rajkovie, dake, ako je suit o postignutom, vail su se negdje na pola puta ‘medu Goroda i Promatronj. Dobiveni rezuttati _asigueno osestenijegfosmitentjeg process rada na tekstui na glumeu (koje, uzored bud refeno, sada godudaran s metadamma rezultatima Mikes Leigha i njegovih “improvziranih drama"), jpak seneznatno raalitau od oni koje maze polutisvaka dobro skrojena dcamska predstava, neusporedvo vite zainteresirana za sudbinu teksta u govoru negol ‘nvodaéa w kazalistu. U Gradu u grad autorske ‘instance definitimo su izmjettoneizivodackog tolektive i smjestene u nalogodavacie ramaturske uke, PrvivalW/P sbuje kote poten podrivat lavnostrujatke tide u dovedesetima zatet jeu ‘venutku kada su autorse funklj predstava potel preuzimati glum uulotredatelj, dok se ‘eu drugom valu mode zamijetiti vaina ii ak presudna ulaga dramaturga, dotada djlatnih u pozadini.Premda se oba sugafa moze govort naprosto o premjestanfima logosapredstave u ‘ntencionalne obzare rain veitliafunkcie testopisco (predstaviathog testa, dakako), ‘olako bi blo ustvrii da se pritom vise tek Zamjene konstitutiunihsubjekata(teoleskog) ‘eat na pozici primar autorske funk. ‘Shomu teoloskog teatra emoguce jeu potpunostiukiruti, ali moguceje went represivnostnjerina ustrojarazvidnom,mijenjati 5 destabitzrati hijerarhju odnose unutar ezine strukture, ironizirat pa osujeivati svaku pratenzju ca se zauzme i zadr pozicjatvorca, Pisca il admecnog redatelja, Stoga bi, umjesto ‘© premjestanjulogosapredstave, toénije blo govaritioradliétim naginima njegove raamjestanio, udvajanuili dak umnogostrufavanju autora, Sto na koncu dovodi do olabavljenosti,salacvost i promjenjvesti ‘deoloske/teoloe stege. No, dok glume ulozi redatelja (Medvetek, Luetic), i pak redatelt inraitoosjetijiv na “alas” irvodaca (Jel), ‘teolostu shemu naruéavaju uz pom osobnih ulagaiavodata/glumacaukluéenih u proces nastajanj predstave, temeljna metoda tojega je(Girokoshvaena)improvizacia, dramatuc\ uy lori redatela (i redatelj koi dramaturse isle, poput Brezovea) istom zadathu najradije| ponajpriepristupa{u konceptualno, oboruzani ‘skustvenim it teorijskim enaniem © raspolotvim metedama razoblicavanja akutnih problema media u kojem/s koji rade (Rajkow alii Luget¢), ane k tome i ananjam oslodeno} (on/Inteytekstualno i fvedsenc} grad koja ir Senudi kojukoriste, uprae citeaju (Brezove, Buljan Prstas) Jukstaponiraie aaiitin ‘avedberih fot stilova, ekonstrkelsta montata, intetekstualniintermedijaln dijalort { srazov, metateatarsko multpticiranje predstavjackih planova, metanarativno manipulranje prostorom i vremenom radnie, autoreferenejana otavanjaprodorispod exnatavaiuce povisine tela, semo su neke of procedura koe u svoj predstavama horste ‘spityu dramaturz-redatel Ivica Buljan u nekima se od navedenth procedura ‘kusa0 ponajprije kao dramaturg (kod Bruyeréa DiependaelesiWartkovshog), a djelomiéno i kao redatel u Feri. Suprotno vied za Pla, ‘animnu predstave H/P strje jr seu prim Gini da jena djelukasizan tip dramstog kazalista u kojem se autorskiPasolirijew gas je kroz ‘ustocu verbal arakova i zbori@intendivanom sae, a same ried v govorenom stan mnogo jasnije pense poke zastupaju mis od ‘ela. Buijanov Pla, isting, ne narutava shemu ‘eolodkog teata, aij ztokritikiprokazuje strategijom implictne autotematzace lagovarani tekst gra ulogu obtikovateja prijenosnika ideologja, pa sesvaki tik pojaviye kao zastuprik dskursa suprotstavjenih SdeoloSkih opcj uklasiénom modelu poviesnih mijena i zamena na pazicji mod: novi poredak zanjenje tar, nova bozanstva smenjujustara, Sjevarevoluci iazivadesnu, na jedno}sustrani ‘ogatia na drugo) sromagni, Oreste konformist, a Filad revolucionar; samo Atena nema svoju Jednako mocnu suprotnost ali njezina je narav vostruka, a odluka pragmatiéna,uinteresu stabitizaclj (autoriternag) poretka. Ried, pak koje tekst ta, stegnutesuu funkeionalnim retoriekim stlopovima, pa je ako nihova tvarnost, uprav telesnost postignutanarozitom Aikcjom kajom su, magko bi se re, raterjalisrane| vouaisrane uz pomoe _2guSnjavaja i Mesanjaavuka, sputana stragom kareogratjom, prestkanom potem iu pokrete ‘Hela invedaca,U predstavi Bos beton Bulan je ‘skusao metode blske glumacko-redateljskom prvom valu VP struje devesedeth, ais {vodagima formalno i iskustveno neupucenim u “tajne"clumatkog umijece, amaterima promaknutina u eurokazovsku kategorfju “plemeriti iletanti, Predstavairodena z betona bas Splita, ne bez kolektivne pshodramske rhe, jedna je od najsmjeiih Bulianovin diva urepertoaru HNK Spit udarighi dio strategie njegove preobrazbe u tv. Esto once javno kazalite, Usponjedima Gorana Sergeja Pristaéa, dctada Baletceva i Separoviceva dramaturoa, predstavi autoreferencjalno) usvakom svome segmentu, cod redatljaipojedinihiodada, poke ‘govorenihi itanih tekstova, do samoge kazaisnog media, suoéenag s vlastitom institucionaliiranom reprsivnom prtodom, alii labavim savovima Sto ga povenuu sbliskim mu iavedbeno-predstavaekim formama, gatovo cselistek se azmatra irmedu ostaloga, dvostruka priroda svakog (knjzernos, semiatickeg, poviesnag itd) teksta: Kao sredstva uigenja subjektauideolosi kod, al mjesta njegove teatime slobode unutar vlastith subkedova: kao manipulatora 2nanjem, ait ‘avara znana: kao zakona koi hace evlagass ‘ielom, alii star koju tijelo maze paratii uvijek ianova i drukdjelijepti, Tekst je mjesto gubljenja ‘dentteta, ali mutno zicalo u kajem se subjelt mote barem zakratho nazriet Nekaliko navedenih mena s jednom da dije-ti dstave po menu, od Zeganikako ne valja na sve azbilno ragunat, nova je ponuda W/Pstjeu hrvatskim kazalinim devedesetima, Dostae 6 nam to? oni kofi nedostaju.. ono Sto nedostaje Prema su oni kejine odustaju vzorna prethodnica, a skoratni Separovidey slut Drimjer kako se uspjeino moze dozirati radikalnost, taman do one granice nakon koje se ub utr ili pok zacima nov trend na syetskom ‘waistu evedbenih unjetnost, uistinu nova generacia W/P stuje, koja ozbilije nastupa tek Dicer sredinom devedeseti, jos uve se nije ‘okupila", dovolino “asmiela", pa taku ein ni ovoljno odiuen ijzsno “opreijlila. Estate| ideolotiobrat ha N/Pstruja danas anova pokuéava provestirestno postjiu nekaliko predstava te u tearijskom kitgkom diskursu 0 njima, ai jo$ je uiek teSko prepoznatiautore ke vide nec odustat il mjesta (ivan festivala)ukojima se obratprogramski beskompromisno odigrava. Zato jet u nazivu podvrste on ka tek postju ani koji ne odustau...natalosttebalo dopisat vet posustoju te on ji Kako sada star stoje, W/Pstruj prijeje pronasia, svoja koita, pa makar i nekeplitka, negli suse pojedine zainterestrane autorske osobnosti odludileunju bez ostata i naglavce Bact ‘Tiedan suvremenag plesa i Eurokaz nedav su pr put na okupu promoviralinarestaj math koreografa, odnosno,tada pr puta tim imenom nazvano Novi hrvatski teatar no festival koji traju desetak dana jednom godiénje niu mesta ne kajima se 4/P struj stvara; oni eventualno mogu biti njezinpoticgjiizvor, mjestoevidentrania i Zak posvecvania gotoih djela, teu siuaju Furokaze barem pokuSsja (pretest olako- risleéec)koncipfranja{kontekstualirranja, a ne samo uocavanja nei trendova. ‘edie kazaliste koje je svoim repertoarom barem improviirala na temu nov/mlad eator bio je, a tru seo uije takvimiostat,Teatar TD. U pozitivn bilan ravnateljevanja Mani Gotovac vaja uratunati dvje Bobaniine Buljanove, Jeli Raovickine k tome dvje predstave gostujucihredatelja (Bruyeréi Diepandaele), nekoiko hrvatski praizvedbi stranih tekstova, promoviranih mlacin Aramatiara angedirarh midi glumaca, te prava na prvepokajeveikodubno darovane rekolicini mladihredatelja a uz sve to éesto fersiranu, al pak postojecu atmasferu dase dogada”. Premalo, a vee se osieca da neuspesni napor dase suvislo artikuliato sto se “dogada”, dane katem “propithuje" propustanje prilka dase podrte radialnii Dredstavnic /P strvje (orimjerice, mutne igre pritkom otkazvanj suradnje Montaistoj), nasuprot tome upadfvo nastojanje da se revitalizira Petra Selem.Preostalo mofemo, uvatavajudi mnoge otezavajute okolnest zaboraviti, Ono sto je pak usvome mandatu do sada napravio Darko Lut, moglo bi se opisati ovake:jedina je strategija nemanjeisfucive riniéne strateije: dakle, odrtavanje negdje priblino na ini onoga sto je zapravo giila Gotoveva, na sretu bez retorickog uresa oko imavihkoncepeja, ali za sada samo s jednim IW projektom (Ipovijed, te vee pomalo brinjavajucim sfzom proizvoda treceligaskin redatelj (Lemo, Raponja, Banove, Stojsavjevi, Broz) koji uspjesno podilae gledatelj bez osobithestetithin il spoznajnihzahtjeva.Tteée mjesto na kojem se pokutava okupiti siryju nalazi seu alskurs 0 kazalitu, Ree je, dakato, 0 éasopisukof upravecitate, nekoe prostoru imaginacje postojanja snadne nove hvatske kazaligne fake, a danas wee prostoru ‘maginacie neuptne rlevantnostionih ko (usprkossvim preprekama) nsu posustai ati ne ddomacem kazalistu nego ina inozemnojfzvedbeno-umjetnigha} sen Kako, zaprave, ametnuti svoju estetiku, pai kezaliénu politi, vlastitaj hazaiing zajednic uijucujue i ladatelstvo, u kao] slavnastrujaska protzvodna, uz dva do tr uvezena”iruzetia, dominitaskjuevo zahvaljuuct kvanttet, dakako dostignutojslom nepisanog zakonao idealoakej bezopasnosti,a nerijeth i pottickoj podobnost svoj protzvoda | proizvodata? Kako dase /P strujakonatno prometne u giouns sry, prema je vec odavna ‘van domovinski granica prisutna kao jena strajahrvatskoga kazalista(i2uzmemo Ui primjerice,Parau Santa Barbari, Selema u 3558-2 Dalendia u Kini? Sto Zn da W/2 steajo devedeseih, za raxku od enih prethodnih, apstane cute od nekalko sezana, Stu, inom prevzme vocets ulogu v hrvatskome azalitu, | t0 ne samo u“mogueim sijetovima” kaje stvaraju tekstovi Frakcle ili abag svojeg ‘nazemnog uspjeha, nego i zahvalujud onkreena) materjlno} i infastrukturn§ potport kao dokazu postojanja promisliene kulturno- paitgke strategie, donedavna unidavane ne razinu udvornigtvanekolicine vitezova autokratova stola te cko nh plazedeg vazaskog stada, 2 odnedavno najaiivane jo uvjek nedavolino adluénim gavorom o promjerama? Sta dni da N/P strujaw perspektiv naposjetka zapotne sama iazivati nove fraklje? Natalost, nedostaje zajedrield odgovor, nedostaj dokariovaljanosti ponuderit cdgovora, a pretesto nedostaje uopce i potreba 2a pitanjem. Sve to ini N/P stryjudaleko slabijom i ranjivijom nego Sto ona po svoj esti spoznajno|zelosti te aktuainost ‘van granica hrvatskog kazalista wistnu jest, Ir dosad utinjenog i ijavienog moguce je ‘aaludit tri odgovora: (1) odlaza, (2) neumorno odlazenjei dolatene te posredovanje stegenim skustvima, (3) pokuSaii mijenjanjasituacie Sanutra (pie odasia ili odustajaja). astatujuce al stint, hvatsko se Kazaliste po ‘ratkorn postuphu jos pocetkom devedesetin ‘ijesilo Boruta Separovita, do danas jedinog “radkala” nakon BrezovesiIndosa, a narod je tuina éinjenica da poltikuignoriania Montaistiojaizgleda padrtava i Eurokaz,u posliednie vie sve Zee zbunjen pred teatrom koji se ne uklapa u vidokrug kreatora festivalaivlasnika njegove navodne estetithe licence. Natada Lugti premda neusporedvo bolle tretirana od Separovica, takoderje atl, Eurokaz Gordane Viki Brana Brezovcs, djs neo-avangarde sedamdeseth, projekt je W/P 1 bulan od strajoswajuzim viekom traana.Eurokazova perlodtnanapadatka tabtitadugeranaje Uglanom uspefna ponalplie zat 0 dole ‘gvana, ivan domacekazalgno-estaicke badtineiavan domadin aati institu Eurolaz fn se uspijeva zadrdavatstarui pottepenoregrtrati now, ali ipa specilienu" publ, aero jet saatan jes} na nekoika A/P redateli, dramaturga sett pa, amet nega Nunn taza inetitucja podigs je vst, tak metabo pulkotina nastalih samo won rijetkim sluajevia kada su u fina nakratk gostval redatof delat’ u zon Cuokazova uecae. U jo ue samo nazrueim kulturno-poltickim promjenama Eurokaz \erjatnoofehaje iuinja buduenst, al 2 sada nema rikaluihmaznaka da i njogova sredina tv. honoldaséa este rasta avangarda etka mage 2atvet bilo fojem kazalst tjekom cel sezore Ato jest, ukuna sree, duno, jee post jee kad nam je uroazuistnu mogeo ukazivatna ore kei, ev, upravo podinjuosvajat medunaredna azine ttt, Lov otha sva mane je stvar “nasa” upornogi beskompromisnog tragats, a sve ve pasa prikuplanai pre/obreivaniainformaciao novokeatinin prozvedime koje nude/prodau raclitemreée, Srukowne veage fetvaltrinice, Katka god se twudio,nieled romantin Euros talvom paslovaru ne moze konkurrati una i ej, sto ga naposiete, po logic svar doves u situa da ured 28 minstream na prvom jest eka eurokazovski tv. postrinsreatepripadih mu nkoliko generaco orokst Av sui delvan “enuta" (stu) naieaen je pasa, Balete, eide/Rajkové Medvesek uedro sucdradit woe preéstave w kazalstina KatunariaiDoiendia, tin stimulator razbjriiegtudmantama te verih Srovodniara,a tak sei Brezovec jin zation QD 1x 1 povorku ovog drugog, Mla kazalistarc najraije odabitu Teatat BTD kaa idealno mjesto aie se mogu osjecatistodobna na jednakoj§ ‘igurng}udalenosti od oporbenag rub ivlasti Diiskog sedita, Pista i Blatevic radign su sistent novak na ADU, a Frakcija je pak predugo na svekatitu domacu glavnostrujasku aktimost reagiralatolerantno i pomirlivo, naprosto zabavljena | zadovoljena sama sobom, kao seb ovljnim djlom; mogle bi se re da je biti borila uglavnom zaklonjona ize zavodljva teorjskog metajerka i prviatnog dzajna, $toje ‘kriminalno) politike), a bogme t kazalno} sredin’ bilo ravno superior} Sut Metodu “promjena iznutra” prvi je ozbilinie u sekom hrvatshom kazalisty odio ishuati Ivica Bulla, doduse u ozragju Mani Gotovac Dosadasnji dramsii repartoar splitskog HNK rmoga0 bi se, u ein gledano, opisati kao taktzranje: dvakoraka umjestu,korak nazed ‘va koraka naprijed. Konkretno, to zat slot repertoa provinskog nacionalnog kazalista tako da se njemu istadobno nade mjesta za mena koja se meduscbna ne (p)odnose: Maga Wiles, Fractal Falus Teatar Odron, Lemo, Vote, Delmestre, Pesenti, Medutin, mnoginsu nase 2 drug alu taki niu nti pokutal shvati Zaredali suse napadis potpuno suproth strane edn’ jadva podnose Magelli inajradje biu splitsk’ HNK preseltirepertoar zagrebatkog HNK, ‘obogacen dodacina sa zvjezdane prostopucke scene na Opatovini, a drugi bi umjestosvih od Hila nanite, ukivuiud' i Mageli, htjel viet Brezovea.Iajuci na umu agresivne i primitivne javne napade prve te kuloarsko gnuSanje druge skupine na bez surnie najsmjelifi repertosr nekag HNK od vremena Restovigau Split! Sribena uRijec, ne postavlia se vie sare pitanje jel kalelantska kolo i edukativna pripremna faza vstnu bila neophadra, nego i kakva mode bit sjedetafaza,ukotiko ee uopée = bit. Moze U Buljan odustat od A/P sre, a time od teatrakojemy ustrajno veé godinama keitgarskim perom ' dramatursko-redateljskim radom pripada, i pak Deskompromisno zavestinjzinu apsoltnu vast? (ba su raspleta za sada, cin mi se, nemoguta rv iesubjktivnth, a drug iz objeltivnin raloga. Dake: nataviti talczirat?Zaplitati se? Do kada? Cemu? Jedan od odgovora, medutim,ozbilino “abrinjava: i ada se dobrim dijelom pronijeni Stanjeu instituci intra, dakle ponaprie glume privat ospasobi za IP predstavs, atte Je Buljanui2gleda uspjelo,preostaje sult ses ‘veGnskom publikom i kritikom nezainteresranom iil nekompetertnom za novokazaiiu estetieu i aitualne tere koima se bai Proces mijenjania public, istrugne’ ane tv. obiéne,pored anog posla kaj tonako obavjaju biologi preobrazbe "giskurivnezajednice” (Hutcheon) stedom povijesnin{kultuenih mijena, najtea je promjena koju mora ievesti1/? sruja, lt posjedrja Sansa alovagj stuf (sa svim trima podwrstama) da zadrti dominantnu poricj, unatoc svoj} nikakug il malojrelevantnostiu bilo jem ssmislu, Osim ujednome: da neumorno inscenira Naravno,upravo dowen tekst nepotpun tran ne sat po svoj neskrivenosubjelvng| ~ kritiarso-prirdi, nego izbog Enjence da sew njemu uglaynom razmatrala sam jedn, premda Yetjatno najida, strana hrvatshog kazalists ra amaka devedeseti kazan\ autor, redatei, ‘odnosnoredatelj-koreograi -performeri, ume dramatur\tnijhovepredstave,akcjei pazicjeu specgnem lazaiinom kontekstu kojem hjeli= nehtjeli prpadaju, Hrvatskom kazaltu na izmaka evedeseth moglo se, dakl,pretupitiis érugih strana, pe pod od dame, alume,oledatej, tite |W manos okazalstu. Ord dab sei tim slaje- vima mogla provestsiénaKasitadiracthovati tbarem glamu stu 0d M/P sts, ako ve ne ii- hhvih pet osnovnihpodvsta: on kai nest, pst: Ju, neodustaj,posustajunedostaj. sim te, ‘lta je da sam zobida opernu, baletn, esau Droduku performansa, premda sam u dio 0 M/P sing ubjuioautore koji radew granitnim podrutjima ivedberih vista (Indo, Separoe, onehePrstas), al pak bie azaisty, Zanimalo mekazalit ra iamaka davedesth, ane svekotke ‘vedbene unjetnosti pa, atm dometnut da su ‘pera, baletna lesa produlij na alos nex natne, a stoga, kako mi seni nedoveljodiferen- tome sto eapravo nema kontakt smin- ‘startvor, nego se raza na upravo alterna tiv bai Medutin, kako e kod nas se na neki natn il drtavmo i paradséavmo,ordje te drtava ka svojvsna netaisna tehnologta sora brinatio obe vadjante Mi smo stoga ove odin dost tog pomanali,neito simbolizo, a neito mate, Ako ste priijtili, ono sto smo poatino posi u Kultur nije malo, od znatnih anjena u preskorsustam vy odroso na klturu, pa sve do zaimanja proces kof bi mora dovest do toga da alteration! projekt ative neovisno od miistarsva pak, morte zaat da nj perpektva tome da sve bude ‘ezano uz drdavu, pa Ga siti da Betanska plota ili Varadinske veter,primjeriee, du jesto ra kojem ée vist polrovtelj drat politike govore. No, posebrokada je o alter aati oblcima kulture rj, moram et da osjecamo deliatnoststuace,Zeimo da dote do njhova osamostalvana i oslobadania ci drfave, al fst tao znamo da ako sada to ne pomazeme, moglibsmo igubiti, da tako kate, jedn od Stuka bazen s3Earanima Ato ne bi bilo dab. EB cn NE RADI SE 0 TOME DA SE ALTERNATIVNA SCENA, ILI BAREM ONO STO SE NAMA JOS UVIJEK CINI ALTERNATIVOM, PROMETNE U MAINSTREAM. TIME ONA MIJENJA SVOJU PRIRODU, A TO JE STVAR DUGOTRAINOG PROCESA. RADI SE NAPROSTO 0 TOME DA NAJPRIJE VALIA RAZVIJATI OSJECAI ZA RAZLICITOST I PRUZATI JASNU PODRSKU RAZLICITOSTIMA Antun Vujié, Minister of Culture = Interview’ Toward Equality Therma topic ofthis tue of Fake, Cultural Politics andthe Theatre, open with the exclutve interview wth Croatia's new minister of eure Fist he discusses stay the consequences of the ten years ofa conservative approach toc tur, fcueed onthe aenetypal elements othe so-called natonl being, instead of being con- temporary, ad then lists perticlarfrms and plans by means of whic his misty intends to re-dieceltural polos, emphasising the situ tion andthe perspectives of the performing arts sn parla