SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

Mentor
Prof.dr.sc. Damir Ciglar

Robert Levati

Zagreb, 2009

Diplomski rad

Robert Levati

SAETAK
U okviru ovog diplomskog rada prikazane su osnovne karakteristike tokarenja, te
karakteristike alata i materijala alata, koji se koriste postupcima tokarenja i tvrdog
tokarenja.
Pod pojmom obrada otvrdnutih materijala podrazumjeva se obrada materijala
ija se tvrdoa nalazi u rasponu 45 65 HRC. Obrada otvrdnutih materijala je
omoguena razvitkom materijala reznih alata, a to su prvenstveno keramika i CBN.
Tvrdo tokarenje je jedan od postupaka obrade otvrdnutih materijala kojim se u prvom
redu smanjuju trokovi i vrijeme proizvodnje. Nakon teoretskog dijela izvreno je
ispitivanje krutosti poboljane pomone naprave mjerenjem sila rezanja promjenom
reima obrade (posmaka i dubine rezanja).
Eksperimentalni dio mjerenja sila rezanja provodit e se na napravi poveane
krutosti, te sa izmjenjenim kablovima, koji povezuju mjera i pojaalo.
U eksperimentalnom dijelu rada su prikazani rezultati mjerenja sila rezanja
dobiveni pri obradi s reznom ploicom od keramike CNGA 120408 TIN 22 (polumjer
vrha alata r =0,8 mm), te je ispitana krutost naprave za prihvat mjeraa sila na
tokarskom obradnom centru SBL-500, mjerenjem sila rezanja.
Eksperiment je proveden u Laboratoriju za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu, pri emu je koritena raspoloiva mjerna oprema. Rezultati
su prikazani tabelarno i grafiki. Rezultati ispitivanja vrijede samo za promatrane
uvjete rezanja, koriteni alat i materijal.
.

Diplomski rad

Robert Levati

SADRAJ
SAETAK .................................................................................................................... I
SADRAJ ................................................................................................................... II
POPIS SLIKA ............................................................................................................ IV
POPIS TABLICA........................................................................................................ VI
POPIS OZNAKA I MJERNIH JEDINICA................................................................... VII
IZJAVA ...................................................................................................................... IX
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
2. TOKARENJE.......................................................................................................... 2
2.1. Osnovna geometrija alata za tokarenje ........................................................ 3
2.2. Materijal reznog alata ................................................................................... 6
2.3. Parametri reima obrade............................................................................ 10
2.4. Troenje alata............................................................................................. 13
2.5. Kvaliteta obraene povrine....................................................................... 15
2.6. Sile pri rezanju............................................................................................ 16
2.6.1. Osnove mehanike rezanja................................................................... 16
2.5.2. Utjecajni faktori na sile rezanja............................................................ 18
2.7
Obrada bez hlaenja ..20
3. PARAMETRI OBRADE KOD TVRDOG TOKARENJA ......................................... 22
3.1. Sile rezanja................................................................................................. 23
3.1.1. Utjecaj brzine rezanja i posmaka na sile rezanja ................................ 23
3.1.2. Utjecaj reznog alata na sile rezanja .................................................... 24
3.1.3. Utjecaj posmaka i dubine rezanja na sile rezanja ............................... 26
3.2. Kvaliteta obraene povrine....................................................................... 27
3.2.1. Utjecaj geometrije reznog alata na povrinsku hrapavost ................... 27
3.2.2. Utjecaj parametara obrade na povrinsku hrapavost ......................... 27
3.3. Utjecaj temperature rezanja ....................................................................... 28
3.4. Troenje reznog alata................................................................................. 29
3.5. Materijal i geometrija reznog alata.............................................................. 31
4. STROJEVI ZA TOKARENJE................................................................................ 32
4.1. Konvencionalna univerzalna tokarilica ....................................................... 32
4.2. NU-tokarilica............................................................................................... 33
4.3. Tokarski obradni centar (TOC) ................................................................... 34
4.3.1. Horizontalni tokarski obradni centar .................................................... 37
4.3.2. Vertikalni tokarski obradni centar ........................................................ 39
4.4. Tokarska obradna elija ............................................................................. 41

II

Diplomski rad

Robert Levati

5. POMONA NAPRAVA ZA PRIHVAT UREAJA ZA MJERENJE SILA REZANJA

NA TOKARSKOM OBRADNOM CENTRU........................................................... 46
5.1. Ureaj za mjerenje sila rezanja .................................................................. 46
5.2. Tokarski obradni centar SBL 500 ............................................................... 48
5.3. Konstrukcija pomone naprave .................................................................. 49
5.4. Prethodno testiranje pomone naprave...................................................... 51
5.4.1. Prvi test pomone naprave.................................................................. 52
5.4.2. Drugi test pomone naprave ............................................................... 53
6. PROVJERA KRUTOSTI POJAANE POMONE NAPRAVE ZA MJERENJE SILA
REZANJA NA TOKARSKOM OBRADNOM CENTRU ......................................... 55
6.1. Rezultati mjerenja....................................................................................... 57
6.1.1. Pokus 1. - mjerenje sila rezanja u ovisnosti o posmaku ..................... 58
6.1.2. Pokus 2. - mjerenje sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja ............. 61
6.2. Istroenost reznih otrica .......................................................................... 63
6.3. Usporedba sila rezanja u Pokusu A za 1. i 2. mjerenje .............................. 65
6.4. Usporedba sila rezanja u Pokusu B za 1. i 2. mjerenje .............................. 67
7. ZAKLJUAK......................................................................................................... 69
8. LITERATURA ....................................................................................................... 70

III

Diplomski rad

Robert Levati

POPIS SLIKA
Slika 1. Udjeli trokova proizvodnje ........................................................................... 2
Slika 2. a) Tokarski no s mehaniki privrenom reznom ploicom, b) Tokarski
no od brzoreznog elika, c) Tokarski no sa zalemljenom reznom
ploicom ........................................................................................................3
Slika 3. Osnovni elementi alata za rezanje ................................................................ 4
Slika 4 Oblici vrha alata ............................................................................................. 5
Slika 5. Kut nagiba otrice alata kod tokarskog noa ................................................ 5
Slika 6. Kutovi na tokarskom nou ............................................................................. 5
Slika 7. Vrste optereenja i zahtjevi u pogledu potrebnih karakteristika alatnih
materijala ...................................................................................................... 6
Slika 8. Podruja ilavosti i tvrdoe osnovnih vrsta reznih materijala ......................... 7
Slika 9. Prikaz tokarskog noa i obradka u gibanju .................................................. 11
Slika 10. Prikaz osnovnih elemenata reima rada ................................................... 12
Slika 11. Teorijska hrapavost obraene povrine .................................................... 12
Slika 12. Prikaz osnovnih oblika troenja ................................................................. 14
Slika 13. Parametri troenja ..................................................................................... 14
Slika 14. Kvaliteta obraene povrine ...................................................................... 15
Slika 15. Zone formiranja odvojene estice ............................................................. 17
Slika 16. Utjecaj kuta namjetanja r na sile rezanja ............................................... 18
Slika 17. Utjecaj prednjeg kuta na sile rezanja ...................................................... 18
Slika 18. Utjecaj kuta nagiba otrice na sile rezanja ............................................ 19
Slika 19. Utjecaj zaobljenja vrha alata r na sile rezanja .......................................... 19
Slika 20. Udjeli trokova proizvodnje prema Mercedes Benzu ................................ 20
Slika 21. Utjecaj brzine rezanja i posmaka na sile rezanja ...................................... 24
Slika 22. Ovisnost natrane sile Fp i glavne sile Fc o tipu reznog alata .................... 25
Slika 23. Ovisnost sila rezanja o radijusu vrha rezne otrice ................................... 25
Slika 24. Natrana sila Fp i napadni kut kod tvrdog tokarenja ................................. 26
Slika 25. Utjecaj dubine rezanja na sile rezanja ...................................................... 26
Slika 26. Utjecaj parametara obrade na srednje aritm. odstupanje profila Ra ......... 27
Slika 27. Raspodjela temperature pri vc=120 m/min, ap=0,3 mm, f=0,5 mm ............ 28
Slika 28. Utjecaj troenja alata na sile rezanja pri obradi CBN ploicom sa TiN
prevlakom ................................................................................................. 29
Slika 29. Tipovi vrhova reznog alata ........................................................................ 31
Slika 30. Izvedbe alatnih strojeva ............................................................................ 32
Slika 31. Univerzalna tokarilica ................................................................................ 33
Slika 32. Shema tokarskog obradnog centra ........................................................... 35
Slika 33. Mirujui alati kod TOC-a ........................................................................... 35
Slika 34. Pogonjeni aksijalni alat kod TOC-a .......................................................... 36
Slika 35. Pogonjeni radijalni alat kod TOC-a ........................................................... 36

IV

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 36. Operacije obradnog centra ........................................................................ 36

Slika 37. Ureaj za izvlaenja ipkastog materijala ................................................. 36
Slika 38. Horizontalni tokarski obradni centar .......................................................... 37
Slika 39. Horizontalni TOC proizvoaa Mori Seiki .................................................. 38
Slika 40. Horizontalni TOC proizvoaa Mazak ....................................................... 38
Slika 41. Horizontalni TOC proizvoaa Tornos ...................................................... 38
Slika 42. Vertikalni tokarski obradni centar .............................................................. 39
Slika 43. Vertikalni tokarski obradni centar VL 3 proizvoaa Emag ....................... 40
Slika 44. Vertikalni tokarski obradni centar CTV 250 linear, ..................................... 41
Slika 45. Shema tokarske obradne elije FMS 530 proizvoaa Heid ..................... 42
Slika 46. Shema upravljanja fleksibilne obradne elije ............................................ 43
Slika 47. Vertikalna tokarska obradna elija VSC 400 proizvoaa Emag .............. 44
Slika 48. Mjerenje izradaka na TO-u...................................................................... 45
Slika 49. Horizontalna obradna elija proizvoaa Spinner ..................................... 45
Slika 50. Ureaj za mjerenje sila rezanja.................................................................. 46
Slika 51. Dimenzije ureaja za mjerenje sila rezanja ............................................... 47
Slika 52. Senzori za mjerenje sile ............................................................................ 48
Slika 53. Tokarski obradni centar SBL 500 proizvoaa Trens Trenin ................... 48
Slika 54. Sklop svornjaka, temeljne ploe i revolverske glave. ................................ 50
Slika 55. Pomona naprava na koju se stee trokomponentni mjera sila. .............. 50
Slika 56. Izvedeni sklop za mjerenje sila tokarenja................................................... 51
Slika 57. Sile rezanja u ovisnosti o posmaku............................................................ 52
Slika 58. Sile rezanja u ovisnosti o dubini rezanja .................................................... 53
Slika 59. Poboljana naprava za prihvat mjeraa sila 55
Slika 60. Ispitivani obradak....................................................................................... 57
Slika 61. Sklop naprave i ureaja za mjerenje sila rezanja...................................... 58
Slika 62. Sile rezanja u Pokusu A za 1.mjerenje ...................................................... 59
Slika 63. Sile rezanja u Pokusu B za 2.mjerenje ...................................................... 60
Slika 64. Segmentirani oblik odvojene estice pri reimima obrade ......................... 60
Slika 65. Sile rezanja u Pokusu B za 2 mjerenje ...................................................... 61
Slika 66. Sile rezanja u Pokusu B za . mjerenje ....................................................... 62
Slika 67. Kontinuirani oblik odvojene estice pri reimima obrade ........................... 62
Slika 68. Izgled prve rezne otrice nakon prva tri mjerenja....................................... 63
Slika 69. Izgled druge rezne otrice nakon Pokusa B 2.mjerenje .64
Slika 70. Modularni stereomikroskop Leica MZ 6 ..................................................... 64
Slika 71. Ovisnost natrane sile rezanja Fp o posmaku za 1.i 2. mjerenje ............... 65
Slika 72. Ovisnost posmine sile rezanja Ff o posmaku za 1. i 2. mjerenje.............. 66
Slika 73. Ovisnost glavne sile rezanja Fc o posmaku za 1. i 2. mjerenje.................. 66
Slika 74. Ovisnost natrane sile rezanja Fp o dubini rezanja za 1. i 2. mjerenje ...... 67
Slika 75. Ovisnost posmine sile rezanja Ff o dubini rezanja za 1. i 2. mjerenje ...... 67
Slika 76. Ovisnost glavne sile rezanja Fc o dubini rezanja za 1. i 2. mjerenje .......... 68

Diplomski rad

Robert Levati

POPIS TABLICA
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica
Tablica

1. Svojstva reznih materijala ........................................................................ 2

2. Rezultati mjerenja sila rezanja u ovisnosti o posmaku ............................ 52
3. Rezultati mjerenja sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja .................... 53
4. Kemijski sastav materijala obradka ......................................................... 57
5. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu A 1.mjerenje ........................ 58
6. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu A 2.mjerenje ........................ 59
7. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu B 2.mjerenje ....................... 61
8. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu B 1.mjerenje ........................ 62

VI

Diplomski rad

Robert Levati

POPIS OZNAKA I MJERNIH JEDINICA

Oznaka

Jedinica

Znaenje

ap

mm

Dubina obrade

mm

irina nedeformirane odvojene estice

mm

Promjer obradka

mm

Promjer obraenog dijela obradka

mm

Posmak

Fc

Glavna sila rezanja

Ff

Posmina sila rezanja

Fp

Natrana sila rezanja

FR

Rezultantna sila rezanja

mm

Ukupni hod otrice

min-1

Broj okretaja obradka

Pr

Osnovna ravnina

Pf

Ravnina kretanja

Pp

Natrana ravnina

Ps

Ravnina Rezanja

Pn

Normalna ravnina

Po

Ortogonalna ravnina

mm

Radijus vrha alata

tg

Glavno vrijeme tokarenja

Stranji kut

Stranji kut: mjeri se izmeu A i Pr u ravnini Pn

Stranji kut: mjeri se izmeu A i Pr u ravnini Pf

Stranji kut: mjeri se izmeu A i Pr u ravnini Pp

Stranji kut: mjeri se izmeu A i Pr u ravnini Po

Kut klina: mjeri se izmeu A i Ar u ravnini Pn

Kut klina: mjeri se izmeu A i Ar u ravnini Pf

Kut klina: mjeri se izmeu A i Ar u ravnini Pp

Kut klina: mjeri se izmeu A i Ar u ravnini Po

Kut vrha alata

Kut smicanja

Kut posminog gibanja

VII

Diplomski rad

Robert Levati

Kut prednje povrine alata

Prednji kut: mjeri se izmeu Ar i Pr u ravnini Pn

Prednji kut: mjeri se izmeu Ar i Pr u ravnini Pf

Prednji kut: mjeri se izmeu Ar i Pr u ravnini Pp

Prednji kut: mjeri se izmeu Ar i Pr u ravnin Po

vc

m/min

Brzina rezanja

vf

m/min

Posmina brzina rezanja

Kut namjetanja

Kut nagiba otrice

VIII

Diplomski rad

Robert Levati

IZJAVA
Izjavljujem da sam Diplomski rad izradio samostalno, koristei navedenu
literaturu, te znanjem steenim na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u
Zagrebu.
Zahvaljujem se Prof. dr. sc. Damiru Ciglaru na strunoj pomoi i podrci tijekom
izrade ovog Diplomskog rada. Takoer se zahvaljujem dipl. ing. Zlatku atlaku na
pruenoj pomoi i savjetima tijekom izvoenja eksperimenta.
Zahvaljujem se svima koji su me na bilo koji nain, moralno ili materijalno,
pomagali tijekom cijelog mog studija.
Veliko hvala svim mojim kolegama i prijateljima na pomoi, nesebinosti,
susretljivosti, te nezaboravnim trenucima tijekom studija.

Robert Levati

IX

Diplomski rad

Robert Levati

1. UVOD
Alatni strojevi su relativno mlada grana strojarstva, ali oni su u svojoj osnovnoj
namjeni jedini koji mogu obraivati i proizvoditi sastavne dijelove ostalih strojeva u
svim podrujima gospodarstva. Razvoju tehnike je, u poetku, prethodio razvoj
alatnih strojeva, kao mogunost obrade sve sloenijih obradaka i u sve veim
koliinama, sve do velikoserijske i masovne proizvodnje. Snaan razvoj alatnih
strojeva je u tijeku, zahvaljujui novim tehnologijama, posebno reznim alatima tj.
optimiranjem materijala i geometrije alata. Veliku ulogu ima i razvijanje elektronike i
informatike, tj. razvoj CAD/CAM sustava i raznih tehnika digitalizacije. To je dodatno
omoguilo razvoj i primjenu obradnih sustava.
Dananji razvoj alatnih strojeva je usmjeren na smanjenje pomonih vremena
obrade fleksibilnom automatizacijom, te na smanjenje glavnog vremena obrade
modernim reznim alatima, visokobrzinskom obradom, suhom obradom, nadzorom
alata i vieosnim upravljanjem. Budui suvremeni alatni strojevi postaju sve
sofisticiraniji i kompleksniji, a sukladno tome i skuplji, ali postiu visoku tonost
obrade i kvalitetu obraene povrine, te kratko vrijeme izrade [1].
Teite istraivanja i razvoja postupaka obrade odvajanjem estica e biti u
poveanju iskoritenja obradnih sustava kroz odreivanje optimalnih uvjeta obrade.
Isto tako danas je nedopustivo razvijati nove tehnologije koje ne udovoljavaju sve
veim zahtjevima zatite okolia. Danas zatita okolia zauzima takvo mjesto u
razvoju tehnologije da se od samog poetka nastajanja tehnologije vodi rauna o
njoj. Jedno od rjeenja zatite okolia dobiva se uvoenjem obrade bez hlaenja tzv.
suhom obradom. Rezultati brojnih istraivanja ukazuju na tetne posljedice i mogue
ekoloke katastrofe zbog utroka velikih koliina sredstava za hlaenje,
podmazivanje i ispiranje (SHIP). Svakodnevno se u obradi odvajanjem potroe velike
koliine SHIP-a to poveava trokove proizvodnje. Pridodajui tome trokove
odlaganja otpadnih tekuina koji su u progresivnom porastu, moe se uoiti znaaj
suhe obrade [2].
Pod pojmom obrada otvrdnutih materijala ili materijala poviene tvrdoe (hard
machining) podrazumijeva se obrada materijala ija se tvrdoa obino nalazi u
rasponu 45-65HRC, odnosno obrada materijala koji su bili toplinski obraeni
(kaljenje) ili materijali na koje se nanose tvrdi povrinski slojevi radi poboljavanja
postojeih eksplotacijskih svojstava. Gledajui kroz povijest, pod ovim pojmom se
mislilo na obradu odvajanja bruenjem (obrada geometrijski nedefiniranom otricom)
i odnoenjem (elektrokemijska i elektroerozijska obrada). Razlog tome je bio u
slaboj postojanosti reznog dijela alata za druge postupke obrade.

Diplomski rad

Robert Levati

Razvojem novih materijala reznog dijela alata i visoko-brzinskom obradom,

omoguena je obrada otvrdnutih materijala procesima defininirane geometrijske
otrice kao to su tokarenje, buenje i glodanje. Koritenje takvih obrada ima za
posljedicu veliko poveanje profita jer se njihovom uporabom smanjuje vrijeme
izrade.
Smanjenje trokova proizvodnje je prvi i najei korak u poveanju proizvodne
dobiti. Uvoenjem postupka tokarenja
pri obradi otvrdnutih dijelova visokim
brzinama, mogue je ostvariti utede u odnosu na trokove obrade klasinim
tokarenjem, odnosno bruenjem.
Promatrajui iznose pojedinih izvora trokova prema proizvoau Titex , slika 1,
odluuju se za izvor trokova na kojem je mogua najvea uteda, a to je uteda na
SHIP-u (100 %) i obradi (50 %). Na slici 1, troak reznih alata predstavlja samo mali
dio ukupnih trokova strojne obrade (3 %), a oteenje na alatu 7 %. Iako su to
relativno mali udjeli, to su stalni trokovi koji nastaju svake minute, svakog sata,
svakog dana itd.

Slika 1. Udjeli trokova proizvodnje [3]

Diplomski rad

Robert Levati

2. TOKARENJE
2.1. Osnovna geometrija alata za tokarenje
Kod tokarenja se koriste razliiti tipovi tokarskih noeva s reznim ploicama, a
dijele se prema nainu njihovog privrenja na dra. Tako imamo tokarske noeve
sa mehaniki privrenom reznom ploicom, slika 2a), tokarske noeve od
brzoreznog elika, slika 2b), i tokarske noeve sa zalemljenom reznom ploicom,
slika 2c). Tokarski noevi sa zalemljenom reznom ploicom se sve manje koriste
zbog niza nedostataka u odnosu na noeve sa mehaniki privrenom reznom
ploicom te se kod obrade materijala poviene tvrdoe zbog niza nedostataka ne
primjenjuju. Osnovni element svih reznih alata s otricom je rezni klin. Rezni alati
slue za obradu materijala rezanjem (obrada odvajanjem estica) [4].

a)

c)

b)

Slika 2. a) Tokarski no s mehaniki privrenom reznom ploicom, b) Tokarski no

od brzoreznog elika, c) Tokarski no sa zalemljenom reznom ploicom

Diplomski rad

Robert Levati

Osnovni elementi alata, kao to su povrine, kutevi i otrice, pojavljuju se kod

svih vrsta bez obzira koliko reznih dijelova ima alat..Tokarski no sastoji se od dva
dijela: reznog dijela i drke. Rezni dio obavlja proces odvajanja estica materijala,
dok drka slui za prihvat reznog dijela i privrenje alata na stroj, te za daljnje
prenoenje sila na steznu napravu [4].

Slika 3. Osnovni elementi alata za rezanje [4]

Rezni dio alata predstavlja prostorni poloaj radnih povrina alata koje su
sastavljene najmanje od prednje (A ) i stranje povrine (A). Prednja i stranja
povrina tvore rezni klin alata, a presjek prednje i stranje povrine predstavlja
centralni element reznog alata, a to je rezna otrica ili otrica alata (S). Prednja i
stranja povrina se zovu radne povrine alata zato to one neposredno sudjeluju u
procesu obrade; prednja povrina je u kontaktu sa odvojenom esticom, a stranja
povrina sa obraenom povrinom obratka. Prednja povrina A i stranja povrina
A mogu biti dijelovi ravnih ili zakrivljenih povrina.
Glavna i pomona rezna otrica formiraju vrh alata r koji moe biti zaobljen,
skoen ili otar, slika 4. Oblik vrha alata ima direktan utjecaj na kvalitetu obraene
povrine, jer se svojim oblikom direktno reproducira u obraenu povrinu. Osim toga,
vrh alata moe biti najvia ili najnia toka reznog dijela alata, a s tim u vezi je i kut
nagiba rezne otrice . Na slici 5 prikazana su tri sluaja, kada je kut nagiba otrice
alata negativan (vrh alata je najnia toka alata), pozitivan (vrh alata je najvia toka
alata) i kada je jednak nuli (otrica alata je paralelna sa horizontalnom osnovnom
ravninom) [4].

Slika 4 Oblici vrha alata [4]

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 5. Kut nagiba otrice alata kod tokarskog noa [4]

Kutevi alata, koje prikazuje slika 6, su neophodni za odreivanje poloaja rezne
otrice, prednje i stranje povrine reznoga dijela alata. Kutovi koji su bitni za tokarski
no su prikazani u ravnini Po i to su:
-

o - prednji kut (kut prednje povrine); mjeri se izmeu prednje povrine

alata i osnovne ravnine
o - kut klina; mjeri se izmeu prednje i stranje povrine alata,
o - stranji kut (kut stranje povrine); mjeri se izmeu stranje povrine
alata i ravnine rezanja
r - napadni kut
r - kut vrha alata
s - kut nagiba otrice

Slika 6. Kutovi na tokarskom nou [5]

Diplomski rad

Robert Levati

2.2. Materijal reznog alata

Sloeni procesi koji vladaju pri rezanju uvjetovali su da alatni materijali moraju
zadovoljiti razliite zahtjeve kao to su visoka tvrdoa i otpornost na troenje,
postojanost tvrdoe pri visokim temperaturama, dobro ponaanje pri toplinskoj
obradi, ilavost zbog spreavanja loma alata, oksidacijska postojanost itd. Pregled
vrsta optereenja kao i zahtjeva u pogledu karakteristika materijala reznih alata
prikazani na slici 7. [6].

OPTEREENJE

ZAHTJEVI U POGLEDU
KARAKTERISTIKA

MEHANIKA

TO
VEA

TOPLINSKA

TO
VEA

KEMIJSKE REAKCIJE

TO
NIA

Tvrdoa
vrstoa
ilavost

Temperatura postojanja
Tvrdoa na povienim
temperaturama
Otpornost na temperaturbi ok

Sklonost difuziji

Slika 7. Vrste optereenja i zahtjevi u pogledu potrebnih karakteristika alatnih

materijala [6]

Meutim, dvije karakteristike se mogu izdvojiti kao najvanije u pogledu reznih

sposobnosti materijala alata:

otpornost protiv troenja (rezna postojanost)

ilavost

S obzirom na ilavost (kojom se karakterizira vrstoa reznog materijala) i s

obzirom na tvrdou (kojom se karakterizira otpornost na troenje rezna
sposobnost) mogu se definirati podruja za pojedine rezne materijale. Upravo ovakva
analiza daje zakljuke o upotrebljivosti pojedinih reznih materijala s obzirom na
konkretne uvjete proizvodne operacije. Na slici 8 prikazana su podruja ilavosti i
tvrdoe za osnovne rezne materijale. Rezni materijal koji ima istovremeno veliku
ilavost, tvrdou i postojanu tvrdou na povienim temperaturama jo uvijek ne
postoji.

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 8. Podruja ilavosti i tvrdoe osnovnih vrsta reznih materijala [4]

Materijali otrice alata mogu biti iz sljedeih skupina alatnih materijala:

Alatni elici,
Brzorezni elici,
Rezna keramika,
Tvrdi metali,
Cermeti,
Kubini bor nitrid (CBN) i Polikristalni dijamant (PCD).

Alatni elici Predstavljaju prvi rezni materijal i vezani su za prve poetke

industrijske proizvodnje. Od svih reznih materijala imaju najmanju temperaturnu
postojanost, jer ve na temperaturama od oko 350 0C, tvrdoa im, sa 55 do 60 HRC
opada na 35 HRC, a na temperaturama od oko 400 0C i ispod 20 HRC. U dananjim
uvjetima proizvodnje nezamisliva je tako mala brzina rezanja pri kojoj je inae
mogua upotreba alatnog elika kao reznog materijala. U obradi metala rezanjem se
vie ne koriste, a zadrali su se samo u obradi drveta, papirnoj industriji itd [7].
Brzorezni elici Kada se pojavio u prijelazu iz 19. u 20. stoljee, predstavljao
je do tada nezamisliv rezni materijal. Dobio je naziv po tome to je u vrijeme njegove
pojave bilo mogue vriti rezanje velikim brzinama, pa odakle i njegov naziv High
Speed Steel HSS. To su visokolegirani elici, legirani kromom,
molibdenom,volframom, vanadijem, a ponekad i kobaltom. Rezne sposobnosti HSS
elik dobiva pravilno provedenom i veoma paljivo praenom termikom obradom. U
usporedbi sa reznim materijalima koji imaju veu temperaturnu postojanost i tvrdou,
kao npr. tvrdi metal, HSS elik ima neke prednosti, kao to je velika ilavost te laka
obradivost u meko arenom stanju. Meutim, ove prednosti ipak nisu dovoljne s
obzirom da brzorezni elik ima manju otpornost na troenje i mnogo manju
temperaturnu postojanost u odnosu na neke druge rezne materijale [8].

Diplomski rad

Robert Levati

Rezna keramika predstavlja noviji rezni materijal, koji se u odnosu na druge

grane industrije, neto kasnije poeo koristiti i kao rezni materijal za alate. Prva
istraivanja i primjena keramike kao reznog materijala datiraju jo od poetka
dvadesetog stoljea. Meutim, velika krtost prvih vrsta bila je glavna prepreka za iru
industrijsku primjenu.
Keramika je nemetalni materijal dobiven postupkom sinteriranja. Proizvodnja iste
se sastoji u ovrivanju pripremljenog praha i sinteriranju sa ili bez djelovanja sile. S
obzirom na sastav postoje dvije vrste rezne keramike:

Keramika na bazi aluminij oksida (Al2O3) oksidna keramika i

Keramika na bazi silicij nitrida (Si3N4) nitridna keramika, ili neoksidna
keramika.

Najveu tvrdou ima neoksidna keramika (Si3N4), a takoer i najveu otpornost

na termiki ok. Ovo izdvaja ovu vrstu keramike kao najboljeg reznog keramikog
materijala [7].
Tvrdi metal (TM) predstavlja rezni materijal koji se danas najvie koristi u
metalopreraivakoj industriji. Tvrdi metal je sinterirani materijal sastavljen od
karbida volframa, titana, tantala, niobija, molibdena i vezivne metalne osnove,
najee kobalta. Skoro sve vrste tvrdog metala sadre volframov karbid (WC), sa ili
bez dodatka titanovog (TiC) i/ili tantalovog (TaC) karbida. Struktura TM se moe
usporediti sa strukturom betona. TM spada u grupu veoma tvrdih materijala otpornih
na troenje i postojanih na visokim temperaturama. TM je prvo razvijen u Njemakoj
1929. godine sa sastavom od volframovog karbid (WC) i kobalta (Co). Danas negdje
oko 50% ukupne godinje svjetske proizvodnje TM otpada na proizvodnju TM kao
reznog materijala. Udio tvrdog metala kao reznog materijala u tehnologiji obrada je
oko 33%, a istovremeno, tvrdim metalom skinuta odvojena estica ini oko 68% od
ukupne koliine skinute odvojene estice. Poseban segment u razvoju reznih
materijala koji zauzima veoma znaajno mjesto je razvoj tehnike nanoenja
povrinskih prevlaka na tvrdi metal. Svrha povrinskih prevlaka sastoji se u
poveanju tvrdoe povrine, smanjenje trenja, a zadravanjem ilavosti jezgre alata,
postii veu izdrljivost u radu. TM sa ovakvim prevlakama se naziva prevueni tvrdi
metal. Postupci koji se primjenjuju su CVD (Chemical vapor deposition postupak
kemijskog nanoenja iz parne faze) i PVD (Physical vapor deposition postupak
fizikalnog nanoenja u vakuumu). Ploice se prevlae sa aluminij-oksidom (Al2O3),
titan-nitridom (TiN), titan-karbidom (TiC) i titan-karbonitridom Ti(C,N), a debljine
slojeva su od 4 6 m i nanose se jednoslojno ili vieslojno [5].
Izvanredna tvdoa TM uglavnom je posljedica jakih meuatomnih veza u
kristalnoj reetki, zbog ega imaju visoko talite i velik modul elastinosti, te malen
koeficijent toplinskog rastezanja. Zahvaljujui tim svojstvima imaju visoku otpornost
na troenje i podnose visoke temperature [9].

Diplomski rad

Robert Levati

Cermet predstavlja mjeavinu metala ili legure sa najmanje jednom

keramikom fazom. Ime im je sloenica poetnih slova kombinacije CERamic/METal.
Najee se za cermet koristi izraz metalna keramika. Cermet je materijal dobiven
prakastim sinteriranjem isto kao i TM, te se zbog prisustva keramike faze postavlja
pitanje, da li je cermet tvrdi metal ili keramika? Odgovor da je i jedno i drugo nije
toan, te je prikladnije rei da cermet nije klasian TM, ali nije ni klasina keramika.
Rezne karakteristike cermeta su:

Velika otpornost na troenje;

Velika kemijska stabilnost i tvrdoa na povienim temperaturama;
Mala sklonost stvaranju naljepka;
Relativna otpornost na oksidacijsko troenje.

Kubini bor nitrid (CBN) i Polikristalni dijamant (PCD) kao to je poznato,

najtvri poznati prirodni materijal je dijamant. Ono to ograniava njegovu veu
upotrebu kao reznog materijala je njegova visoka cijena. Dijamant je alotropska
modifikacija ugljika u obliku kubine kristalne reetke. Sinteriranjem je mogue, na
temperaturi oko 2500 C i tlaku oko 10000 Mpa, dobiti umjetni dijamant. Tako
dobiveni dijamant naziva se polikristalni (PCD). PCD se koristi za obradu aluminija i
njegovih legura, magnezija, bakra, cinka, titana, zlata i srebra te nemetalnih
materijala kao to su guma, azbest, tvrdi metal i keramika. Drugi supertvrdi materijal
je kubini bor nitrid (CBN). CBN prijenjujemo pri izradi kalupa i alata za oblikovanje,
obradi kaljenih elika i sivog lijeva. Kao generalna ocjena upotrebe PCD-a i CBN-a
moemo rei sljedee. Ono to je bilo nezamislivo prije 30-ak godina, npr. obrada
materijala tvrdoe 50, 60 pa i 65 HRC, upotrebom PCD i CBN alata je postala
stvarnost. Izuzetne rezne sposobnosti, velika tvrdoa i otpornost na troenje su
rezultat njihovih karakteristika [7].
Izbora materijala za rezne alate mora teiti kompromisu, koji e zadovoljiti
uporabnu namjenu alata. Za obradu otvrdnutih materijala ili materijala poviene
tvrdoe, na raspolaganju su brojni rezni materijali. Neoslojeni tvrdi metal tipa P
preporuuje se za visokobrzinsku obradu elika zbog toga to ima vei sadraj titan i
tantal karbida. Sitnozrnati tvrdi metal ima kompaktnu strukturu to mu daje veu
otpornost od klasinih, pa su pogodni za dinamika optereenja kod grube obrade i
isprekidanog rezanja. Prevlaenje reznih otrica tvrdim slojevima smanjuje veliinu
abrazijskog troenja.
Vieslojna TiCN prevlaka je zbog svoje tvrdoe od 3000 do 4000 HV (na sobnoj
temperaturi), bolji izbor u odnosu na TiN (2100-2500 HV), ali je oksidacijska
otpornost na nioj temperaturi. Prevlaka od TiNAl je u usporedbi sa navedenima bolji
izbor i po svojoj tvrdoi na sobnoj temperaturi 3000-3500 HV i otpornosti oksidaciji
(800 C) [3,5]. Neka od svojstava reznih materijala prikazana su u tablici 1.

Diplomski rad

Robert Levati
Tablica 1. Svojstva reznih materijala [4]

Materijal

Cerm

Keramika

Keramika

et

baza Si3N4

baza Al2O3

14 500

6 800

3 200

4 200

5 000

1 500

1 600

1 600

2 500

110

250

200

120

40

1 000000

730 000

600 000

310 000

360 000

2 000

50

76

40

20

Dijamant

CBN

Tvrdi Metali

Gustoa, kg/m3

3 500

3 500

Tvrdoa HV,kg/mm

10 000

Svojstva

vrstoa, kg/mm
Young-ov Modul
Elastinost,i N/mm
Toplinska vodljivost,
W /mK

400
000
13

2.3. Parametri reima obrade

Postupak obrade omoguen je odreenim reimima rada. Za obradu odvajanjem
estica postoje odgovarajui parametri reima obrade ije vrijednosti proizlaze iz
mogunosti tehnikog sustava kojima se rjeavaju zadani zahtjevi. Za svaki zasebni
sluaj potrebno je to tonije odrediti elemente reima obrade, jer direktno utjeu na
ekonominost obrade. Ekonominost obrade ne moe se poveati bilo kako jer
izmeu pojedinih veliina reima obrade postoji funkcijska zavisnost, iz ega
proizlaze pojedinane vrijednosti. Osnovne veliine koje odreuju reim obrade su
prema [10] slijedee :
Brzina rezanja vc , m/min je put koji prijee glavna otrica alata u odnosu
prema obraivanoj povrini u jedinici vremena. Kako je promjer obratka pri tokarenju
razliit u pojedinim tokama otrice noa, u proraun se uzima najvei promjer (slika
9). Kako no istovremeno obavlja posmino gibanje brzinom vf, brzina rezultantnog
gibanja ve moe se odrediti kao relativna brzina izmeu gibanja tokarskog noa i
obratka. Brzina ve se odreuje kao vektorski zbroj brzina [10].

ve v c v f

10

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 9. Prikaz tokarskog noa i obradka u gibanju [11]

Brzina rezanja izraunava se iz izraza:

vc D n
gdje je:
vc obodna brzina obratka, m/min
n broj okretaja obradka, min-1
D promjer obradka, mm
Zbog toga to je kut pravca glavnog gibanja malen, brzina rezanja vc je
priblino jednaka brzini rezultantnog gibanja ve. Brzina obrade je najznaajniji
parametar obrade jer najvie odreuje troenje, tako da i Taylorova jednadba
postojanosti (Vc Tm = CT) uzima u obzir samo brzinu obrade.
Dubina obrade ap , mm je sloj odvojenog materijala. Obino je odreena
veliinom dodatka za obradu, odnosno razmakom izmeu obraivane i obraene
povrine, a mjeri se okomito na obraenu povrinu (slika 10). Limitirana je vitkou
odvojene estice, odnosno omjerom ap / f koje obino propisuje proizvoa alata [4].
ap

Dd
2

11

Diplomski rad

Robert Levati

f
RT

RT

b
ap
h

f
Slika 10. Prikaz osnovnih elemenata reima rada [5]

Posmak f , mm je veliina puta glavne otrice alata u pravcu posminog

gibanja alata za jedan okretaj obratka. Pri gruboj obradi veliina posmaka ovisi o
materijalu obratka, njegovim dimenzijama, vijeku trajanja noa, dubini rezanja i snazi
stroja. Pri prijelaznoj i finoj obradi veliina posmaka ovisi o traenoj kvaliteti obraene
povrine. Vrijednost posmaka se moe izraunati iz izraza za teoretsku hrapavost [5]:

Rt max

f2
,
8r

gdje je r- radijus vrha alata

Rt
f

Slika 11. Teorijska hrapavost obraene povrine [5]

12

Diplomski rad

Robert Levati

Temperatura rezanja je parametar koji se javlja kao posljedica parametara

rezanja prilikom procesa. Openito temperatura ima negativan utjecaj na kvalitetu
povrine i troenja alata. Zagrijavanje obradka prilikom procesa u neku ruku ima i
pozitivan uinak, poznato je da se porastom temperature materijal meka, to
olakava proces rezanja. Poveanjem parametara rezanja dolazi i do poveanja
temperature rezanja [4].

2.4. Troenje alata

Kod svih procesa obrade odvajanjem pojavljuje se i proces troenja otrice
reznog alata, a nastaje kao posljedica optereenja kojima je alat izloen tijekom
procesa, slika 12.
Procese troenja dijelimo na :
-

procese koji su posljedica mehanikog djelovanja

procese koji su posljedica fizikalno, kemijskog
djelovanja izmeu alata, obradka i okoline

Proces troenja uvijek ukljuuje proces nastajanja pukotine i proces

napredovanja pukotine [5].
Ulazni parametri koji utjeu na istroenost alata mogu se podijeliti u tri osnovne
grupe:
-

parametri vezani uz sirovac

parametri vezani uz alat
parametri vezani uz uvjete obrade

Vaniji parametri kojima se karakterizira obradak, a imaju utjecaj na troenje

alata, mogu se prema [5] svrstati u dvije skupine :
-

fizikalno-kemijska svojstva obradka

geometrijska obiljeja obradka

Od fizikalno-kemijskih svojstava znaajan utjecaj imaju tvrdoa, vrstoa,

ilavost, kemijska stabilnost, inertnost povrine, toplinska provodljivost, toplinsko
rastezanje, nain dobivanja sirovca, toplinska obrada, mikrostruktura i geometrija
(kontinuirana ili isprekidana obrada). Pri tome se mehanika svojstva materijala
obradka kao to su tvrdoa, vrstoa i ilavost izdvajaju kao najvaniji i najutjecajniji
parametri. Bolja mehanika svojstva uzrokuju upotrebu reznog alata u teim uvjetima
(vea naprezanja alata), to je praeno intenzivnijim troenjem. Geometrijski oblik
obradka moe u odreenim uvjetima biti uzrokom da neke, inae kontinuirane
obrade, dobiju karakteristike prekidnih obrada to utjee na promjenjivo naprezanje
alata, a time i na njegovo intenzivnije troenje.

13

Diplomski rad

Robert Levati

ISTROENJE ALATA

Troenje povrine
alata

Odlamanje
alata

Makrokrzanje

Mehaniko troenje

Plastina
def. alata

Fiziko-kemijsko
troenje

Abrazijsko troenje
Adhezijsko troenje
Makrokrzanje

Difuzijsko troenje
Oksidacijsko troenje

Troenje uslijed zamora

Slika 12. Prikaz osnovnih oblika troenja [5]
Troenje alata je nepoeljan i nepovratan proces pri emu se smanjuju
njegova rezna svojstva. Alat se pri obradi troi nekim od mehanizama prikazanih na
slici 12, dok doputena vrijednost istroenja reznog alata uglavnom ovisi o:
tolerancijama obraene povrine, hrapavosti, vrstoi rezne otrice, efektivnosti i
proizvodnosti obrade odvajanjem.
Parametri troenja mogu posluiti kao kriteriji istroenosti alata. Istroenje alata
mjeri se jednodimenzijskim veliinama (VB, VBmax, KT, KM, KB) ili dvodimenzijskim
veliinama na stranjoj povrini rezne otrice, povrinskim istroenjem (Aistro).
Istroenje alata uglavnom se iskazuje jednodimenzijskim istroenjem i to sa
istroenjem stranje povrine rezne otrice (VB) [4,10].

Slika 13. Parametri troenja [10]

14

Diplomski rad

Robert Levati

2.5. Kvaliteta obraene povrine

Pod pojmom kvaliteta obraene povrine podrazumijeva se fizikalno-kemijsko i
mehaniko stanje povrinskih slojeva, te geometrija povrine obradka, slika 14.
Kvaliteta obraene povrine je vaan kriterij za ocjenu obradivosti nekog materijala.
Osim za ocjenu obradivosti materijala ona ima utjecaj na eksploatacijska svojstva
strojnih elemenata. Kvaliteta obraene povrine utjee na otpornost na troenje,
vrstou steznog spoja, korozijsku otpornost itd. Pri obradi se na materijalu dogaaju
odreene promjene koje zahvaaju povrinske slojeve vee ili manje dubine, to
ovisi o nainu i reimu obrade, krutosti alatnog stroja i reznog alata te o geometriji i
stanju rezne otrice. Taj sloj treba smatrati sastavnim djelom obraene povrine, a
moe imat pozitivan ili negativan utjecaj na svojstva strojnih dijelova.
Na dananjim tokarilicama moe se dostii razina kvalitete IT4, to se moe
usporeivati sa kvalitetom bruene povrine. U literaturi se kvaliteta povrine
najee procjenjuje sa strane povrinske hrapavosti [12].

KVALITETA OBRAENE POVRINE

Geometrijska svojstva
-hrapavost
-nosivost profila
-oblik: -valovitost
- neravnost
- neokruglost
- koninost
- greke: - brazde
- ljuske
- rupice
- naslage

Fizikalna svojstva
debljina defektnog
sloja
struktura
tvrdoa
rekristalizacija
napukline
nagorine
korozija
oneienje
unutarnja
naprezanja

Slika 14. Kvaliteta obraene povrine [12]

15

Diplomski rad

Robert Levati

2.6. Sile pri rezanju

Osnovne teorijske temelje znanosti o rezanju ine teorija plastinosti, nauka o
toplini, tribologija i nauka o strukturi materijala. Pomou ovih disciplina objanjava se
priroda procesa rezanja i nastanak pojava u zoni rezanja. Polazei od teorije
plastinosti, nauke o strukturi materijala i rezultata eksperimentalnih ispitivanja opi
tok procesa rezanja moe se rastaviti na tri karakteristina procesa: proces poetne
(elastine) deformacije, proces plasine deformacije reznog sloja u zoni rezanja i, na
kraju, proces razaranja materijala, formiranja i odvoenja odvojene estice izvan
reznog klina. Pri tome proces plastine deformacije ini dominantni dio procesa
rezanja. ak se, s obzirom na jako male vrijednosti elastinih u odnosu na plastine
deformacije, kao i to da se praktino cjelokupni rad rezanja troi na plastinu
deformaciju reznog sloja (u zoni rezanja) i na svladavanje otpora trenja, moe
zanemariti proces elastine deformacije pri rezanju i cijeli proces okarakterizirati kao
proces lokalne plastine deformacije. Ovaj proces traje sve do rezanja materijala,
tj.do njegovog pretvaranja u odvojenu esticu.

2.6.1. Osnove mehanike rezanja

Izrazito velika sloenost pojava u zoni rezanja onemoguuje postavljanje
pouzdanog, jednostavnog i sveobuhvatnog matematikog modela naprezanja i
deformacije u zoni na osnovu kojeg bi se bolje upoznao i objasnio mehanizam
stvaranja odvojene estice. Povijest znanosti o rezanju poznaje samo pribline,
pojednostavljene inenjerske teorije pomou kojih se, manje ili vie tono,
objanjavaju mehanizmi formiranja odvojene estice [13].
Najjednostavniji prikaz mehanizma formiranja odvojene estice je sluaj
ortogonalnog rezanja, kojim se sve sile mogu prikazati u jednoj ravnini, te ako radi
jednostavnosti pretpostavimo da sve sile djeluju na vrhu otrice alata, moemo dobiti
kao najvaniju rezultantnu silu FR [10].
Osnovne pretpostavke (preduvjeti) ortogonalnog rezanja:
-

Brzina rezanja okomita je na glavnu otricu i na posminu brzinu rezanja;

Parametri obrade (ap , f, vc) su konstantni;
Nema trenja na stranjoj povrini alata;
Smicanje se dogaa u ravnini;
Jednolika raspodjela naprezanja;
Glavna otrica ira je od irine obrade.

16

Diplomski rad

Robert Levati

Postoji nekoliko karakteristinih modela procesa plastinih deformacija u zoni

rezanja, tj. modela poetka i toka formiranja odvojene estice [4]. Radovi Ernsta i
Merchanta sadre temeljne analize problematike mehanike rezanja zasnovane na
modelu jedne ravnine smicanja. U osnovama ove analize sadran je i kut smicanja
kao najvaniji element ovog modela. Znaaj kuta smicanja od velike je vanosti
u teoriji obradivosti. On predstavlja osnovnu karakteristiku procesa rezanja, jer se
njime definira pravac plastine deformacije u zoni rezanja. On se, pored ostalog,
koristi i kao kriterij za ocjenu stupnja obradivosti nekog materijala: pri veim
vrijednostima kuta postie se vea kvaliteta obraene povrine, manje sile
rezanja i trakasti oblik odvojene estice, dok se pri manjim njegovim vrijednostima
poveavaju vrijednosti sila rezanja, smanjuje se kvaliteta obraene povrine, te je
stvaranje trakaste odvojene estice oteano. Za teoretsko razmatranje pojava kod
odvajanja estica materijala posluit emo se najjednostavnijim alatom u obliku klina
prikazanim na slici 15.

Slika 15. Zone formiranja odvojene estice [4]

Odvajanje povrinskih slojeva materijala sa reznim alatom mogue je ako se na
alat narine sila F koja je jednaka otporu rezanja i silama trenja. Najee se vektor
sila rezanja rastavlja na komponente sila rezanja. Tako kod kosog rezanja imamo tri
komponente sila rezanja (slika 9.):
Fc - glavna sila rezanja te se poklapa sa pravcem vektora brzine rezanja,
Ff - posmina sila rezanja koja djeluje u pravcu uzdunog posminog kretanja
alata,
Fp - natrana sila rezanja
FR Fc2 F f2 Fp2
Sile rezanja i njihovi momenti stoje u direktnoj i indirektnoj vezi sa nizom
znaajnih fenomena koji prate proces rezanja, kao to su, npr. temperatura u zoni
rezanja i njenoj okolini, troenje reznih alata itd. [13].

17

Diplomski rad

Robert Levati

2.6.2. Utjecajni faktori na sile rezanja

Utjecaj kuta namjetanja r je takav da se glavna sila rezanja Fc smanjuje s
poveanjem tog kuta, teoretski sve do r=90o. Utjecaj kuta namjetanja je takoer
znaajan za posminu i odrivnu silu ( Ff i Fp ). Pokusima je pokazano da kod
poveanja kuta r posmina sila Ff raste, dok se odrivna sila Fp smanjuje [14].

Slika 16. Utjecaj kuta namjetanja r na sile rezanja [14]

Utjecaj prednjeg kuta na sile rezanja moe se vidjeti na slici 17. S
smanjenjem prednjeg kuta sile rezanja se poveavaju. Meutim, utjecaj prednjeg
kuta istovremeno zavisi i od brzine rezanja vc. Kod veih brzina utjecaj kuta je sve
manji [14].

Slika 17. Utjecaj prednjeg kuta na sile rezanja [14]

18

Diplomski rad

Robert Levati

Utjecaj kuta nagiba otrice na sile rezanja je primjetan tek kod velikih nagiba,
a praktiki nema nikakvog utjecaja u rasponu -10o do +10o . Iz slike 18 je vidljivo da
se pri velikom negativnom kutu osjetno poveava odrivna sila Fp [14].

Slika 18. Utjecaj kuta nagiba otrice na sile rezanja [14]

Utjecaj stranjeg kuta na sile rezanja je minimalan, znaajan je jedino u

sluaju gdje je tako mali da dolazi do jakog trenja izmeu stranje povrine alata i
obratka. Jako veliki stranji kut je opasan jer smanjuje vrstou klina alata [14].
Utjecaj zaobljenja vrha alata r na sile rezanja moe se vidjeti na slici 19.
Glavna sila rezanja Fc poveava se u manjem omjeru, dok poveanje zaobljenja vrha
alata r ima neto vei utjecaj na poveanje odrivne sile Fp, te smanjenje posmine
sile Ff [14].

Slika 19. Utjecaj zaobljenja vrha alata r na sile rezanja [14]

19

Diplomski rad

Robert Levati

Utjecaj presjeka odvojene estice. Kod veeg presjeka odvojene estice A

vea je i sila rezanja. Prethodna ispitivanja su pokazala, da se sile rezanja ne
poveavaju razmjerno poveanju presjeka odvojene estice [14].
Utjecaj materijala obratka. Skoro uvijek zapaamo da su sile rezanja vee kod
materijala sa veom vrstoom, ali to poveanje nije proporcionalno poveanju
vrstoe. Uzrok te pojave je u tome, da se poveanjem tvrdoe materijala smanjuje
njegova plastinost, pa je zato i sabijanje manje. Faktor sabijanja smanjuje se kada
se poveava kut prednje povrine, ali razliito za razliite materijale [14].
Utjecaj sredstva za hlaenje i podmazivanje. Sredstva za hlaenje i
podmazivanje smanjuju vrijednosti sila rezanja u ovisnosti od svog fiziko
kemijskog sastava [14].

2.7. Obrada bez hlaenja

Kod velikoserijske i masovne proizvodnje (preteno u automobilskoj i avionskoj
industriji) koristile su se velike koliine sredstva za hlaenje ispiranje i podmazivanje
(SHIP-a), s ciljem poveanja produktivnosti, tonosti i postojanosti reznog alata.
Nedugo su se javili naglaeni zahtjevi za smanjenjem primjene SHIP-a, a posebno u
velikoserijskoj proizvodnji, zbog nekih od slijedeih razloga :
1. Visoki trokovi primjene SHIP-a
Smanjenje trokova proizvodnje je prvi i najei korak u poveanju proizvodne
dobiti. U prikazu na slici 20, trokovi SHIP-a (prema Mercedes Benzu) u udjelu
trokova proizvodnje iznose visokih 16%. Oigledno bi se njihovom eliminacijom
znatno smanjili trokovi proizvodnje.

16%
4%

Ostali trokovi
Trokovi alata
Trokovi SHIP-a
80%

Slika 20. Udjeli trokova proizvodnje prema Mercedes Benzu [4]

20

Diplomski rad

Robert Levati

2. tetnost SHIPA-a za okoli

Zatita okolia je postala obaveza svih zemalja a pogotovo onih industrijski
razvijenijih. Za proizvoae koji koriste SHIP pri obradama to znaajno poveava
trokove proizvodnje, jer su vlade svih zemalja vrlo rigorozne u mjerama zatite
okolia. To znai da su trokovi skladitenja i zbrinjavanja SHIPA-a te zatite okolia
znaajni i naplauju se unaprijed te se zbog tih trokova sve vie tei primjeni suhe
obrade.
3. tetnost SHIP-a za ovjeka
Djelovanje SHIP-a na ovjeka smatra se tetnim i izaziva teka oboljenja koe.
Prema istraivanjima provedenim u Njemakoj 50% operatera imalo je ili ima
problema s konim bolestima uslijed rada sa strojevima koji su u primjeni imali SHIP.
Procjenjuje se da se zbog tih oboljenja godinje izgubi i do 1 000 000 smjena to je
u svakom pogledu veliki broj te samim time i veliki gubitak [4].
Tokarenje je jedan od postupaka obrade odvajanjem gdje se tehnologija obrade
bez hlaenja (suha obrada) najlake primjenjuje. Suha obradu uz gore navedene
prednosti ima jo i druge. Kod obrade bez hlaenja, temperatura rezanja je velika to
moe olakati proces rezanja jer time dolazi do omekanja obradnog materijala.
Suha obrada je izvediva i kod visokih brzina rezanja ispravnim odabirom reznog
materijala alata koji posjeduje visoku postojanost na toj visokoj radnoj temperaturi
(keramiku nije dobro odabrati kod mokre obrade zbog slabe otpornosti na toplinske
okove). Razne studije pokazuju da je upotreba keramike i
CBN-a prikladna za suhu obradu tvrdog tokarenja otvrdnutih elika zbog toga to
se toplina uglavnom odvodi preko odvojene estice uz pomo slabije toplinske
vodljivosti keramike i CBN alata ime je eliminirana potreba za dodatnim hlaenjem.

Iako suha obrada preko visokih brzina rezanja prua visoku produktivnost kroz
kratko vrijeme ciklusa, fleksibilnost preko CNC tokarilica, smanjenje trokova i
ekoloke uinkovitosti eliminacijom SHIP-a, ona je jo uvijek nova tehnologija kojoj
trebaju daljnja istraivanja kako bi se proces uinio stabilnim i integrirao u
konvencionalne CNC alatne strojeve.
eljene zavrne povrine i tolerancije za obraene dijelove suhim tvrdim
tokarenjem teko dostiu kvalitetu mokre obrade zbog nesigurnosti u pogledu
stabilnosti procesa (ponaanje alata i kvalitete povrine izradka). Time je sprijeena
rairenija upotreba ove tehnologije [15,4].

21

Diplomski rad

Robert Levati

3. PARAMETRI OBRADE KOD TVRDOG TOKARENJA

Tvrdo tokarenje je jedan povoljan praktini proces kojim se u prvom redu
smanjuju trokovi i vrijeme proizvodnje strojnih dijelova. U usporedbi sa postupcima
bruenja, tvrdo tokarenje prua slijedee:
-

veu produktivnost kroz krae cikluse

veu fleksibilnost preko brojnih operacija na CNC tokarilici
manje trokove alatnog stroja
manju potronju energije

Tvrdo tokarenje moe biti izvedivo i suhom obradom (bez hlaenja), novijim
reznim alatima (CBN, razna keramika) eliminirajui tako sredstvo za hlaenje,
ispiranje i podmazivanje (SHIP). Suha obrada je povoljna jer u prvom redu smanjuje
trokove, izuzima SHIP koji ima lo utjecaj na ovjekovo zdravlje i titi okoli.
Suha obrada tvrdim tokarenjem je jedan izazovan proces, jer da bi se dobila
jedna eljena kvaliteta obradka (povrinska hrapavost i tolerancije) treba se osigurati
stabilnost procesa tj. uvijek imamo smetnje koje utjeu na tijek procesa kao to su
krutost stroja, vibracije i troenje alata.
Daljnjim razmatranjem faktora kao to su materijal obradka, tvrdoa obradka,
materijal reznog alata, geometrija alata, parametri obrade, krutost al.stroja i troenje
alata, trait e se njihov utjecaj na sile rezanja, tonost obradka, povrinsku
hrapavost i kakvou povrine (zaostala naprezanja i mikrostrukturne promjene) tj.
na cjelokupnu kvalitetu povrine. Dobro poznavanje utjecaja ovih faktora uvelike e
nam pomoi u odravanju stabilnosti procesa kao i pri daljnjem razvoju tvrdog
tokarenja unutar konvencionalnih CNC tokarilica.
Moe se rei da je tvrdo tokarenje proces kojim se obrauje otvrdnuti (zakaljeni)
elini dijelovi tvrdoe vee od 45 HRC, najee od 54 HRC do 65 HRC.
Nadalje, tvrdo tokarenje je mogue izvriti suhom obradom koristei rezni alat od
kubinog bor nitrida (CBN) jer se toplina nastala tijekom procesa najveim djelom
odvodi preko odvojene estice i na taj nain je eliminirana upotreba SHIP-a. Za tvrdo
tokarenje mogu se koristiti konvencionalni ili CNC strojevi.
Tvrdo tokarenje se osim u razliitosti geometrije alata (iskljuivo negativni
prednji kut kod CBN alata) znaajno razlikuje od uobiajenog tokarenja i u uvjetima
odvajanja materijala. Toplinom proizvedenom u procesu (vea od topline
konvencionalnog tokarenja) omekava se povrina materijala. Zbog omekavanja i
velike brzine rezanja, materijal se lako skida iz zone rezanja.

22

Diplomski rad

Robert Levati

Uspjenost obrade otvrdnutih materijala lei u traenju optimalne brzine rezanja.

Istraivanja pokazuju da postoji podruje brzina rezanja u kojem se postie
optimalna postojanost alata i kvaliteta povrine.
Dosadanjim eksperimentalnim istraivanjima prouavala se prikladnost reznih
alata za tokarenje zakaljenih elika. Hodgson je istraio ponaanje CBN alata sa
skoenim i otrim reznim otricama (vrhovima) i govori da primjena otrog vrha
smanjuje zarezno troenje, upotrebom negativnog prednjeg kuta dolo je do
poveanja vrijednosti sila rezanja.
Mnogi istraivai su suglasni da se prilikom procesa tvrdog tokarenja formira
oblik odvojene estice zvan pila-zubi tj. isjeckani tip (loija povrinska hrapavost)
odvojene estice koji je nezaobilazan, premda oni daju razliita objanjenja uzroka
ovog fenomena. Drugi istraivai su koncentritani na utjecaj radne temperature i
troenja alata na kvalitetu povrine izradka [2].

3.1. Sile rezanja

Sile rezanja kod tvrdog tokarenja razlikuju se u odnosu na uobiajeno tokarenje.
Kod tvrdog tokarenja najvea je natrana sila Fp, dok je kod konvencionalnog
tokarenja najvea glavna sila rezanja Fc. Razlog tome je u geometriji alata jer se
formiranje odvojene estice uglavnom odrava na vrhu alata pri negativnim prednjim
kutem. Omjer sila Fc/Fp se poveava poveanjem negativne vrijednosti prednjeg
kuta. Ako vrimo tvrdo tokarenje pri dubini rezanja veom od 0,2 mm, glavna sila
rezanja Fc postat e najvea. Geometrija alata takoer ima utjecaj i na ostale sile
rezanja [16].
Poveanjem zaobljenja rezne otrice poveavat e se natrana sila, a i glavna
sila rezanja. Brojna istraivanja ukazuju da geometrija rezne otrice ima primarni
utjecaj na vrijednosti sila rezanja, a dok parametri obrade sekundarni. Koritenjem
CBN alata pokazalo se da udio CBN-a u alatu ima isto utjecaj na sile rezanja.
Smanjenjem udjela CBN-a dolazi do smanjenja sila rezanja zbog manje toplinske
vodljivosti alata. Toplina se zadrava na povrini alata, iz ega proizlazi mekanje
povrine obradka, a time i smanjenje sila rezanja. Troenjem stranje povrine
reznog alata dolazi do poveanja sila rezanja i to najvie natrane sile [17].
3.1.1. Utjecaj brzine rezanja i posmaka na sile rezanja
Prema mnogim istraivanjima brzine rezanja u podruju od 50 -110 m/min
nemaju znaajan utjecaj na promjenu vrijednosti sile rezanja. Tek u podruju brzina
rezanja 80-220 m/min dolazi do znaajnijeg pada sila rezanja. Poveanjem posmaka
i dubine rezanja dolazi do rasta svih aktivnih sila rezanja [2].

23

Diplomski rad

Robert Levati

Prema istraivanju [17], gdje se obraivao alatni elik tvrdoe 60 HRC pri dubini
rezanja 0,2 mm, brzina rezanja ima neznatan utjecaj na sile rezanja dok promjenom
posmaka uoava se gotovo linearni prirast sila rezanja. Promjena posmaka ima
najmanji utjecaj na posminu komponentu sile rezanja, slika 21.

Slika 21. Utjecaj brzine rezanja i posmaka na sile rezanja [17]

3.1.2. Utjecaj reznog alata na sile rezanja

Brojna istraivanja ukazuju da geometrija rezne otrice ima primarni utjecaj na
vrijednosti sila rezanja, a dok parametri obrade sekundarni. E. Uhlmann je istraivao
utjecaj razliitih tipova geometrije CBN alata, slika 22, pri parametrima obrade vc=100
m/min, f=0,1 mm i ap=0,2 mm na alatnom eliku tvrdoe 52 HRC. Rezultati su
pokazali da je natrana sila bila najvea kod svih tipova alata, a osobito kod upotrebe
standardnog tipa alata, slika 22. Rezultati koji su prikazani slikama dobiveni su
eksperimentalno i putem nekog simulacijskog softvera [16].

24

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 22. Ovisnost natrane sile Fp i glavne sile Fc o tipu reznog alata [16]

Isti istraiva vrio je istraivanja utjecaja zaobljenja vrha CBN rezne otrice na
sile rezanja, slika 23. Parametri obrade bili su ap=0,2 mm, f=0,1 mm, vc=120 m/min.
Obraivao se elik za leaje JIS SUJ2 tvrdoe 60 HRC.

Slika 23. Ovisnost sila rezanja o radijusu vrha rezne otrice [16]

Iz slike 23 je vidljivo kako je natrana sila rezanja Fp najvea i da se poveava s

poveanjem radijusa otrice. Glavna sila rezanja Fc pri poveanju radijusa otrice s
0,4 0,8 mm se smanjuje, dok pri poveanju radijusa otrice s 0,8 1,2 mm glavna
sila rezanja Fc se poveava, ali u manjem iznosu. Posmina komponenta se
neznatno smanjiva, pa se moe rei da promjena radijusa rezne otrice nema utjecaj
na posminu sila rezanja Ff.

25

Diplomski rad

Robert Levati

3.1.3. Utjecaj posmaka i dubine rezanja na sile rezanja

Kod obrade otvrdnutih materijala znaajna je vrijednost komponente natrane ili
pasivne sile rezanja Fp. Iza termina pasivna, lako je uoiti komponentu sile koja je u
najmanjem djelu sadrana u snazi rezanja. Pasivnu silu rezanja, naime preuzimaju
pojedini dijelovi alatnog stroja kao vanjsko optereenje, a samo jedan dio te
komponente (uslijed trenja Fp) moe se pridodati otporu rezanja [17]. Promjenom
efektivnog napadnog kuta re, mijenja se odnos irine i debljine odvojene estice, uz
istu dubinu rezanja i posmak, slika 24 [18].

Slika 24. Natrana sila Fp i napadni kut kod tvrdog tokarenja [18]
Prema istraivanju [17], uoava se gotovo linerni prirast komponenti sila rezanja
mijenjanjem dubine rezanja, slika 25. Materijal obradka bio je alatni elik tvrdoe 6O
HRC, a posmak alata f=0,1mm.

Slika 25. Utjecaj dubine rezanja na sile rezanja [17]

Iz slike 25. je vidljivo da sile rezanja rastu paralelno u odnosu jedna na drugu tj.
imaju gotovo jednak prirast pri poveanju dubine rezanja, dok brzina rezanja u
ovom podruju ima malen utjecaj na vrijednost sila rezanja.

26

Diplomski rad

Robert Levati

3.2. Kvaliteta obraene povrine

3.2.1. Utjecaj geometrije reznog alata na povrinsku hrapavost

Prema izrazu RT max f 2 8 r gdje r radijus vrha alata, manje se vrijednosti

povrinske hrapavosti mogu ostvariti smanjenjem posmaka i poveanjem polumjera
vrha alata. Osim ove metode, poveanjem brzine rezanja i odabirom odgovarajue
dubine rezanja takoer je mogue kontrolirati povrinsku hrapavost. U cilju
poveanja proizvodnosti kod tokarenja, poveanjem posmaka, odreena vrijednost
hrapavosti se postie upotrebom rezne otrice s veim polumjerom vrha ili
upotrebom tzv. Wiper ploice [3].

3.2.2. Utjecaj parametara obrade na povrinsku hrapavost

Pored geometrije alata, mogue je i brzinom rezanja mijenjati vrijednost
povrinske hrapavosti. Brzina rezanja je parametar koji uslijed njegovog poveanja
od 120 m/min na 180 m/min smanjuje povrinsku hrapavost Ra (srednje aritmetiko
odstupanje profila) sa 0.7 m na 0.3 m pri obradi Cr-Mo elika tvrdoe 60 HRC
(prema Bhattacharyu) [2]. Posmina brzina je drugi faktor koji moe biti znaajan za
dobivanje dobrih rezultata. Prema istraivanju [17], gdje se ispitivao utjecaj
parametra obrade na vrijednost povrinske hrapavosti alatnog elika tvrdoe 60
HRC postignut je slijedei zakljuak, slika 26.

Slika 26. Utjecaj parametara obrade na srednje aritm. odstupanje profila Ra [17]
Povrinska hrapavost opada s poveanjem posmaka i brzine rezanja.
Promjenom dubine rezanja nema znatnih promijena vrijednost povrinske hrapavosti.
Promjenom posmaka dolazi do znaajnih promjena vrijednosti hrapavosti i moe se
rei da te promjene slijede linearni tijek.

27

Diplomski rad

Robert Levati

3.3. Utjecaj temperature rezanja

Skoro se sva mehanika energija prilikom procesa rezanja transformira u
toplinsku energiju. Porast temperature prilikom procesa nastaje kao posljedica
plastine deformacije obraivanog materijala, trenja izmeu prednje povrine i
odvojene estice kao i trenja izmeu stranje povrine alata i obradka. Temperatura
rezanja nije smjetena duboko ispod povrine obradka, slika 27. [19].

Slika 27. Raspodjela temperature pri vc=120 m/min, ap=0,3 mm, f=0,5 mm [18]
Uslijed visokih temperatura, dolazi do pojave vlanih naprezanja povrinskog
sloja. Poznavanjem temperature rezanja moe se predvidjeti troenje alata, stanje
povrine i iznos topline koja je smjetena u podpovrinskom sloju obradka. Toplinska
energija po jedinici duine (P') je definirana kao jedan fiziki parametar koji govori o
maksimalnom iznosu temperature podpovrinskog sloja obradka i ukazuje na pojavu
bijelog sloja. Ako je prilikom procesa postignuta temperatura pretvorbe - (ferit u
austenit) doi e do strukturne promjene obradka. Poveanjem vremena obrade
dolazi do linearnog poveanja P'. Prema istraivau Ivett Viktoria, kada je postignuta
vrijednost P' =150 W/mm dolazi do pojave bijelog sloja. Toplinska energija P' je
jedan fiziki parametar koji moe biti dan preko jedne empirijske jednadbe u
ovisnosti o brzini rezanja, posmaku i dubini rezanja [18].
P' = 100vc 0.41 f 0.651 ap 0.236

Uslijed visokih temperatura i topline dobivene tijekom procesa, dolazi do

promjene mikrostrukture i tvrdoe obradka. Struktura obraene povrine moe se
znaajno razlikovati od poetnog stanja povrine obradka. Kod tokarenja otvrdnutih
elika moe doi i do mekanja povrinskog sloja tj. nastat e poputeni martenzit
(OTM-overtempered martensite). Ako je postignuta temperatura austenitizacije, razvit
e se austenit u povrinskom sloju koji uslijed hlaenja, koje je osigurano preko
hladnog osnovnog materijala se pretvara u nepoputeni martenzit (UTM-untempered
martensite). On je krhak, sadri zaostala naprezanja i u principu smanjuje zamornu
vrstou, a pod mikroskopom se vidi kao bijeli sloj.

28

Diplomski rad

Robert Levati

Bijeli sloj je rezultat mikrostrukturnih promjena. Bijeli sloj ima visoku tvrdou,
esto veu od osnovnog materijala. Iznos tvrdoe je 1000 HV0,025 to je za 20%
vee od osnovnog materijala. Bijeli sloj se sastoji od 2/3 austenita. Osim zaostalog
austenita u mikrostrukturi je i martenzit koji ima tetragonalnu kristalnu reetku. Poslije
obrade nema amorfnog sloja jer toplinska vodljivost obradnog materijala nije
smanjenja, pa se moe zakljuiti da bijeli sloj posjeduje kristalnu strukturu. Tip i
sastav bijelog sloja jedino ovisi o transformaciji osnovnog materijala koje se odvija u
odreenim brzinama hlaenja.
Da bi dolo do pojave bijelog sloja moraju biti ispunjena dva uvjeta :
1) Temperatura koja se postie kao rezultat kontakta alata i obradka, mora
dostii temp. Austenitizacije,
2) Hlaenje povrinskog sloja mora biti kratko.
Nadalje temperatura uslijed procesa ovisi i o toplinskoj vodljivosti materijala alata
i obradka. U istim uvjetima obrade oko 52% proizvedene topline tijekom procesa
odvedeno je preko odvojene estice ako se koriste CBN alati sa 90% udjela CBN. Ta
vrijednost iznosi 41% pri koritenju alata sa 50% udjela CBN. Vrijednosti parametara
obrade znaajno utjeu na razvoj temperature. Brzina rezanja i posmak imaju
primarni i sekundarni utjecaj na temperaturu, dok dubina rezanja neznatno utjee. Sa
poveanjem parametara obrade dolazi i do poveanja temperature, ali iznos topline
smjetene u podpovrinskom sloju opada [18].

3.4. Troenje reznog alata

Prema mnogim istraivanjima, istroenost reznog alata utjee na sile rezanja i
obrnuto. Nakai ukazuje da kod obrade otvrdnutih alatnih elika, troenje alata
poveava natranu silu Fp. Istraivanja vezana za troenje alata pokazuju da sile
rezanja i povrinska hrapavost imaju tendenciju rasta troenjem alata pri tvrdom
tokarenju alatnih elika, slika 28.

Slika 28. Utjecaj troenja alata na sile rezanja pri obradi CBN ploicom sa TiN
prevlakom [2]

29

Diplomski rad

Robert Levati

Ko i Kim izvjetavaju da je veliina komponenata sila rezanja ovisna o poveanju

troenja alata. S druge strane, Konig je primijetio da velike vrijednosti reznih sila,
skupa s visokim omjerom radijalne i tangencijalne sile moe uzrokovati veliko
savijanje alata. Bhattacharyya i Aspinwall pokazuju da je za CBN tvrdo tokarenje,
omjer natrane Fp i glavne sile rezanja Fc vei od 1, to je razliito nego kod
konvencionalnog tokarenja [18].
Ko i Kim su pokazali da se povrinska hrapavost malo pogorava (poveava) s
poetkom troenja alata. Nakon istroenja stranje povrine od 0,05 mm, povrinska
se hrapavost ponovo poboljava da bi se opet nakon odreenog istroenja
pogoravala [18].
Kramer je objasnio da dodir odvojene estice s povrinom alata uslijed
poveane temperature rezanja rezultira slojem koji blokira difuziju, smanjujui brzinu
transporta alatnog materijala tj. brzinu troenja alata. Poveana temperatura na
skoenom reznom vrhu alata dovodi do poveanog troenja alata, tj. do loma alata
[2]. Budui da je tvrdo tokarenje zamiljeno kao zamjena za bruenje u postupcima
zavrne obrade, veina studija usmjerena je na obradu tvrdim tokarenjem. Chou i
Barash izvjetavaju da su CBN-L alati prikladniji za obradu tokarenjem otvrdnutih
elika. Ko i Kim ukazuju da u sluajevima isprekidanog rada CBN-L alati pokazuju
manju istroenost i povrinsku hrapavost i cjelokupno da su bolji od CBN-H alata .
Nivo rezanja, npr. gruba, polu-zavrna ili zavrna obrada koje utjeu na dubinu
rezanja imaju veliki utjecaj na oblik odvojene estice, vibracije alata, sile rezanja i
troenje alata. Pri isprekidanom tvrdom tokarenju elika za leaje, sadraj CBN
utjecajan je na troenje alata i jednolikost povrine. Ko i Kim demonstrirali su
zanimljivu vezu izmeu brzine rezanja i sadraja CBN. Pokazali su da pri niskim
brzinama rezanja, CBN-L (60% sadraja CBN) je dominantan u odnosu na CBN-H
(80% sadraja CBN), dok je kod visokih brzina rezanja sluaj obrnut.
Utjecaj geometrije alata i prednjeg kuta prouavan je dosta esto. etiri tipa
reznog brida otri, skoeni, zaobljeni i skoeni plus zaobljeni su upotrebljavana za
poboljanje alatnih mogunosti. Thiele izvjetava
da zaostala naprezanja
proizvedena veim zaobljenjem otrice su vie tlana nego naprezanja kod otrice sa
manjim zaobljenjem te ostavljaju bijele slojeve. Geometrija alata ima jako velik
utjecaj na plastinu deformaciju obradka. Hodgson i Trendler govore da vei
negativni prednji kut (-15do -20 ) rezultira u poveanju istroenosti rezne otrice.
Hodgson ukazuje da skoena rezna otrica CBN alata smanjuje trajnost alata i
poveava zarezno troenje. Bossom tvrdi da kod tvrdog tokarenja negativni prednji
kut (-6 ) utjee tako da je manja posmina sila i manje troenje u odnosu na pozitivni
ili neutralni kut. Chou je testirao osnovna tri tipa rezne otrice u zavrnoj obradi
otvrdnutog elika. Ispitivanje je pokazalo da zaobljene otrice imaju loije rezultate
od preostale dvije na istroenje alata kao i na kvalitetu povrine [2].

30

Diplomski rad

Robert Levati

3.5. Materijal i geometrija reznog alata

Tvrdo tokarenje sa keramikim i CBN reznim alatima zahtjeva opreznu
konstrukciju geometrije alata. CBN rezni alat ima manju ilavost u odnosu na druge
uobiajene alatne materijale pa je stoga i lom vjerojatniji. Prema tome, potrebna je
prikladna priprema rezne otrice da bi se poveala vrstoa rezne otrice i dobile
povoljne karakteristike povrine na obraenim obradcima. CBN rezni alat konstruiran
je tako da ima negativni prednji kut i reznu otricu (vrh) koja moe bit skoena, otra
(ravna) ili zaobljena. Na slici 29 mogu se vidjeti mogui vrhovi za CBN rezne alate.
Prema nedavnim studijama, oito je upotreba razliito pripremljenih reznih otrica
nuna za grubu i zavrnu obradu materijala. THEIL je prezentirao rezultate
eksperimentalnog istraivanja, utjecaja geometrije reznog alata i tvrdoe obratka na
zaostala naprezanja u zavrnom tvrdom tokarenju elika. On tvrdi da velika
zaobljenja alata proizvode vie tlanih naprezanja ali takoer ostavljaju bijele slojeve
(white-layers) [15].

Slika 29. Tipovi vrhova reznog alata [15]

31

Diplomski rad

Robert Levati

4. STROJEVI ZA TOKARENJE
Tokarilice su alatni strojevi s pomou kojih se rezanjem obrauju i izrauju
dijelovi rotacionog oblika. Osim operacije tokarenja mogu se na tokarilicama vriti i
operacije buenja, uputanja, razvrtanja, rezanja vanjskih i unutarnjih navoja itd.
Slika 30 prikazuje razliite vrste izvedbe i karakteristike alatnih strojeva i sustava u
ovisnosti o nekim parametrima vezanim uz proizvodnju. Sa slike se moe uoiti da se
kod pojedinanih strojeva za tokarenje mogu koristiti konvencionalne tokarilice, NU
tokarilice, tokarski obradni centri i tokarske elije. Izbor njihove primjene ovisi
prvenstveno o traenoj proizvodnosti i predvienoj veliini serije, te o fleksibilnosti i
asortimanu koji se na njemu mogu izraivati.

Slika 30. Izvedbe alatnih strojeva [1]

4.1. Konvencionalna univerzalna tokarilica

Konvencionalna univerzalna tokarilica koristi se za uzduno, popreno i stoasto
tokarenje, urezivanje i odrezivanje, rezanje navoja, buenje s konjiem, poliranje, itd.,
a pomou dodatnih ureaja i za glodanje i za bruenje obradaka raznih promjera i
duljina. Ova tokarilica ima runo upravljanje i potrebna je strunost operatera jer on
rukama i oima preslikava izradak s nacrta na sirovac. Ovim zahtjevima moe
univerzalna tokarilica udovoljavati samo ako ima snaan pogonski elektromotor,
kruto glavno vreteno i kruto postolje s dovoljno dimenzioniranim vodilicama za
voenje uzdunog suporta. Na njemu je popreni suport s gornjim suportom i
prihvatom tokarskih noeva, a na suprotnom kraju od glavnog vretena na vodilicama
se nalazi konji. Promjena uestalosti vrtnje glavnog vretena je stupnjevana jer se
izvodi zupanikim prijenosom. Upotrebljavaju se za pojedinanu obradu ili za
obradu u malim serijama. Na slici 31 je prikazana univerzalna tokarilica s osnovnim
dijelovima [20].

32

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 31. Univerzalna tokarilica [20]

Glavni dijelovi univerzalne tokarilice prema slici 31 su:
1. elektromotorni pogon,
2. posmini prigon,
3. uzduni suport,
4. konji,
5. popreni suport s nosaem tokarskih noeva,
6. vretenite sa glavnim vretenom,
7. postolje (krevet).

4.2. NU-tokarilica
Numeriki upravljana tokarilica (NUT) je stroj upravljan raunalom. Sve
geometrijske i tehnoloke informacije potrebne za obradu nekog dijela su zapisane
(kodirane) u formi programa. Program se sastoji od niza naredbi ili blokova (sastoje
se od slova, znamenaka i posebnih znakova), a pohranjuje se u memoriju
upravljakog raunala (kontroler) alatnog stroja. Pri izvoenju programa upravljako
raunalo usporeuje programom zadane informacije i informacije s mjernih sustava,
te generira signale prema motorima posminih i glavnih prigona. NUT ima
automatsku izmjenu alata (AIA) pomou revolverske glave, ali se unutar nje nalaze
samo mirujui alati tj., tokarski noevi [1].

33

Diplomski rad

Robert Levati

4.3. Tokarski obradni centar (TOC)

Tokarski obradni centar se dobije nadogradnjom NU-tokarilice, a prema ISO
13041 iz 2004. god., glavna razlika je to to se u revolverskoj glavi TOC-a nalaze
mirujui i pogonjeni alati, a obradak ima numeriki upravljanu C-os.
Osnovne prednosti tokarskog obradnog centra u odnosu na univerzalni tokarski
stroj su poviena gospodarstvenost i fleksibilnost, to se odraava kroz slijedee:
-

koncentrirano je vie razliitih operacija u jednom stezanju sirovca koji se

obrauje s vie strana,
poveana je meudimenzionalna tonost izradka,
znatno je smanjenje ciklusa proizvodnje,
znatno je smanjenje pomonog vremena,
smanjeno je glavno vrijeme obrade ( osobito primjenom visokobrzinskih
obrada),
ostvarene su znatne utede, jer nisu potrebne ablone i profilni alati za
obradu sloenih kontura ,
znatno je smanjenje trokova , zbog smanjenja otpada,
znatno je smanjenje radne povrine i broja operatera,
znatno je poveana tehnoloka, kapacitivna i prostorna prilagodljivost.

Osim navedenih prednosti, tokarski obradni centar ima i odreene nedostatke:

-

veoma visoka poetna ulaganja (visoka nabavna cijena),

potreba pogonske reorganizacije u smislu opsene i kvalitetne pripreme
rada,
potreba obuke kadra na svim razinama,
poviena osjetljivost na kvar i visoki trokovi kod zastoja stroja [1].

Slika 32 prikazuje shemu tokarskog obradnog centra na kojoj se vide njegove

osnovne karakteristike tj., numeriki upravljane osi (X, Y, Z i C) i izmjena alata
pomou revolverske glave. Bitno je napomenuti da se u revolverskoj glavi nalaze
mirujui (slika 33) i pogonjeni alati (slike 34 i 35). Mirujui alati su tokarski noevi, a
pogonjeni rezni alati mogu biti glodala, svrdla, brusne ploe, uputala, itd. za obrade
u centru obradka i izvan centra obradka (aksijalni alati), te za poprenu obradu i
obradu pod kutom (radijalni alati). Kada obradu vre mirujui alati, obradak vri
glavno rotacijsko gibanje, a alat ima posmino pravocrtno gibanje u smjeru osi X i Z.
Kada obradu vre pogonjeni alati onda oni imaju glavno gibanje (rotacija), a obradak
miruje ili rotira pomou NU-C-osi. Alat vri i posmino gibanje u smjeru osi X i Z, a
kod TOC-a s etiri osi i u smjeru osi Y. Pogonjeni alati imaju svoj vlastiti izvor
energije u revolverskoj glavi, a neke operacije obrade koje tokarski obradni centar
moe izvriti reznim alatima su prikazane na slici 36.

34

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 32. Shema tokarskog obradnog centra [13]

Slika 33. Mirujui alati kod TOC-a [7]

35

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 34. Pogonjeni aksijalni alat kod TOC-a [7]

Slika 35. Pogonjeni radijalni alat

kod TOC-a [7]

- pogonjeni rezni alati

- mirujui rezni alati

Slika 36. Operacije obradnog centra [21]

Postoji mogunost da se u revolverskoj glavi tokarskog obradnog centra nalazi i
ureaj za izvlaenje ipkastog materijala iz glavnog vretena, kada se dijelovi izrauju
iz ipke. Slika 37 prikazuje takav ureaj.

Slika 37. Ureaj za izvlaenja ipkastog materijala [21]

36

Diplomski rad

Robert Levati

Tokarski obradni centri se prema poloaju glavnog vretena dijele na horizontalne

i vertikalne.
4.3.1. Horizontalni tokarski obradni centar
Horizontalni tokarski obradni centar se zove tako zato to se os glavnog vretena
nalazi u horizontalnom (vodoravnom) poloaju. Slika 38 prikazuje horizontalni
tokarski obradni centar i njegove glavne dijelove.

Slika 38. Horizontalni tokarski obradni centar [20]

Glavni dijelovi horizontalnog TOC-a su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Stezna glava
Glavno vreteno
Revolverska glava s mirujuim i pogonjenim alatima
Upravljaka jedinica
Pogonski elektromotor
Postolje (krevet)

Kod horizontalnog TOC-a pri obradi duih obradaka je potrebno koristiti konji sa
iljkom kako ne bi dolo do progiba. Slike 39 i 40 prikazuju horizontalne tokarske
obradne centre razliitih proizvoaa. Slika 41 prikazuje horizontalni TOC
proizvoaa Tornos koji posjeduje automatsko voenje ipkastog materijala iz kojeg
se izrauju izradci.

37

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 39. Horizontalni TOC proizvoaa Mori Seiki [22]

Slika 40. Horizontalni TOC proizvoaa Mazak [23]

Slika 41. Horizontalni TOC proizvoaa Tornos [24]

38

Diplomski rad

Robert Levati

4.3.2. Vertikalni tokarski obradni centar

Vertikalni tokarski obradni centar se zove tako zato to se os glavnog vretena
nalazi u vertikalnom (okomitom) poloaju. Slika 42 prikazuje vertikalni tokarski
obradni centar i njegove glavne dijelove. Kod vertikalnih tokarskih obradnih centara
glavno vreteno ima oblik okretnog stola na koji se steu sirovci veih promjera i
masa.

Slika 42. Vertikalni tokarski obradni centar [20]

Glavni dijelovi vertikalnog tokarskog obradnog centra su:
1 obradni modul
2 stanica za ekanje i izmjenu paleta
3 paleta sa sirovcem
4 obradak
5 ureaj za odvoenje odvojenih estica
6 kontejner za odvojene estice
7 kruno spremite alata

39

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 43. Vertikalni tokarski obradni centar VL 3 proizvoaa Emag [25]

Na slici 43 je prikazan vertikalni tokarski obradni centar VL 3 proizvoaa Emag,
a prikazuje noviju koncepciju obrade rotacijsko simetrinih dijelova srednje veliine i
mase, u kojoj su sirovci stegnuti u glavno vreteno koje je postavljeno vertikalno, ali se
revolverska glava s reznim alatima nalazi ispod njega. U toj novijoj koncepciji je
osigurano lake odvoenje odvojenih estica i automatska izmjena obradaka (AIO).
Glavni dijelovi su:
1. Modul vretenita
2. Motor-vreteno AC
3. Stanica za automatsku izmjenu obradaka (AIO)
4. Revolverska glava
5. Spremite sirovaca i izradaka
6. Modul (elektrika, hidraulika, SHIP)
7. Postolje

40

Diplomski rad

Robert Levati

Ovaj tokarski obradni centar ima kruno spremite sirovaca i obradaka , te je

zadaa operatera da izuzima obradke i umee sirovce u spremite.
Slika 44 prikazuje vertikalni tokarski obradni centar CTV 250 linear proizvoaa
Gildemeister. Na ovom TOC-u je takoer usvojena novija koncepcija obrade kod koje
su sirovci stegnuti u steznu glavu glavnog vretena koje je postavljeno vertikalno. Na
ovaj nain je olakana AIO, a TOC takoer ima spremite sirovaca.

Slika 44. Vertikalni tokarski obradni centar CTV 250 linear,

proizvoaa Gildemeister [26]

4.4. Tokarska obradna elija

Tokarska obradna elija ( TO) ili stanica se definira kao obradna struktura u
kojoj se mogu automatizirano obraivati razliiti prizmatini ili rotacijski obradci u
srednjeserijskoj proizvodnji. TO je ustvari tokarski obradni centar koji ima
automatizirano rukovanje i spremanje sirovaca i izradaka, mjerenje izradaka, nadzor
alata te na taj nain autonoman automatizirani rad u vie smjena, vikendima i
praznicima. Tokarska obradna elija moe sadravati ili jedan osnovni obradni modul
ili vie osnovnih modula istovjetnih ili raznovrsnih. Slika 45 prikazuje shemu
fleksibilne tokarske elije tipa FMS 530 proizvoaa Heid.

41

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 45. Shema tokarske obradne elije FMS 530 proizvoaa Heid [1]

Da bi se omoguio nesmetan i autonoman rad tokarske obradne elije u vie

smjena, potrebno je slijedee:

dovoljna zaliha sirovaca za rad jedne smjene, ili automatsko osiguranje

dopreme sirovih obradaka na alatni stroj iz jednog spremita sirovaca i
automatsko odlaganje izradaka u spremite,
ureaj za kontrolu reznog alata od loma i nedozvoljenog istroenja, s
automatskim pozivom na izmjenu,
kontrola izradaka, tj. izmjera obraenih povrina,
automatsko zaustavljanje alatnog stroja nakon obrade zalihe sirovaca,
ulaganje sirovaca i odvoenje izradaka,
potreban kapacitet spremnika sirovaca.

Na slici 46 prikazano je upravljanje fleksibilnom obradnom elijom sa sredinjim

elijskim raunalom, a FO se sastoji od dva obradna centra, i to tokarskog i
glodaeg.

42

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 46. Shema upravljanja fleksibilne obradne elije [1]

Glavni dijelovi ove fleksibilne obradne elije su:
1. Numeriki upravljana tokarilica
2. Robokolica
3. Portalni robot
4. Regalno spremite alata za NU tokarilicu
5. Glodai obradni centar
6. Robot za izmjenu alata izmeu 5 i 7
7. Regalno spremite alata za obradni centar
8. Stanica za ulaganje i odlaganje obradaka
9. Paleta sa obradcima, dovoz, odvoz
10. Sredinje elijsko raunalo

Tokarska obradna elija sa slike 47 je takoer od proizvoaa Emag, vertikalne

je izvedbe i novijeg koncepta obrade. Kao i svaka tokarska obradna elija, i ona ima
integrirani mjerni sustav izradaka prikazan na slici 48.

43

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 47. Vertikalna tokarska obradna elija VSC 400 proizvoaa Emag [25]
Glavni dijelovi tog stroja su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Glavno vreteno
Upravljaka jedinica
Izradci
Stezna glava za obradke
Revolverska glava
Sirovci
Spremite izradaka i sirovaca
Modul (elektrika, hidraulika, SHIP,...)

44

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 48. Mjerenje izradaka na TO-u

Slika 49 prikazuje horizontalnu tokarsku obradnu eliju proizvoaa Spinner, te
se vidi da je spremite sirovaca i izradaka krunog tipa, a njihova manipulacija tj.,
automatska izmjena obradaka (AIO) je rijeena s portalnim manipulatorom.

Slika 49. Horizontalna obradna elija proizvoaa Spinner [27]

45

Diplomski rad

Robert Levati

5. POMONA NAPRAVA ZA PRIHVAT UREAJA ZA

MJERENJE SILA REZANJA NA TOC-U

5.1. Ureaj za mjerenje sila rezanja

Za mjerenje sila rezanja koriten je trokomponentni mjera sila tipa 9257B,
vicarskog proizvoaa Kistler, slika 50. Na ureaju se nalazi dra alata tipa 9403.
U dra alata se postavlja tokarski no standardnih dimenzija poprenog presjeka
25x25 mm.

Slika 50. Ureaj za mjerenje sila rezanja

Slika 51 prikazuje dimenzije ureaja za mjerenje sila rezanja. Naprava za prihvat

tog ureaja mora biti adekvatna, tj. da se ureaj moe privrstiti na napravu. Slika
takoer prikazuje smjer moguih sila mjerenja i odgovarajue sile rezanja:

-sila Fx Ff posmina sila rezanja

-sila Fy Fp natrana sila rezanja
-sila Fz Fc glavna sila rezanja

46

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 51. Dimenzije ureaja za mjerenje sila rezanja [28]

Osnovne karakteristike samog ureaja su:

podruje mjerenja sila: 5 kN

preoptereenje: 7,5 kN; -7,5/15 kN za Fz
krutost: cx, cy >1 kN/m; cz > 2 kN/m
temperaturno podruje rada: 0 oC 70 oC
teina: 7,3 kg

Ureaj se sastoji od etiri trokomponentna senzora za mjerenje sile, a smjeteni

su izmeu osnovne ploe i gornje ploe, slika 52. Svaki senzor sadri tri para
kremenih ploa, jedna mjeri silu u smjeru osi Z, a druge dvije mjere sile u smjeru X i
Y osi. Ureaj radi na piezoelektrinom principu, da izmjerene vrijednosti sile na
senzorima, pretvara u proporcionalne elektrike veliine. Kod poetka mjerenja,
ureaj ne zahtijeva podeavanje iznosa sile na nulu.

47

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 52. Senzori za mjerenje sile [28]

5.2. Tokarski obradni centar SBL 500

Slika 53. prikazuje tokarski obradni centar proizvoaa Trens, Trenin-Slovaka,
za koji e se konstruirati naprava za prihvat ureaja za mjerenje sila rezanja i na
kojem e se izvriti mjerenje sila rezanja.

Slika 53. Tokarski obradni centar SBL 500 proizvoaa Trens Trenin [29]

48

Diplomski rad

Robert Levati

Osnovne karakteristike ovog tokarskog obradnog centra su slijedee:

dimenzije tokarenja :
- max. promjer tokarenja 405 mm
- max. duljina tokarenja 845 mm
posmine osi:
- X os brzina - 110 m/min
- Z os brzina - 110 m/min
- C os - za indeksiranje gl. vretena
max. uestalost vrtnje glavnog vretena:
- 4200 min-1
snaga glavnog vretena:
- 18,5 kW
max. uestalost vrtnje pogonjenih alata:
- 3500 min-1
snaga pogonjenih alata:
- 3 kW
broj alata u revolverskoj glavi:
- 12 alata (6 pogonjenih i 6 mirujuih)

5.3. Konstrukcija pomone naprave

Princip mjerenja sila tokarenja je da se u kontaktu alata s obratkom sile rezanja
mjere na alatu. Stoga se u dra tokarskog noa ( tip 9403 vicarskog proizvoaa
"KISTLER") postavi i stegne tokarski no dimenzija poprenog presjeka drke 25x25
mm. Dra tokarskog noa s tokarskim noem se onda stee na trokomponentni
mjera sila ( tip 9257B vicarskog proizvoaa "KISTLER") , koji se bazira na
piezoelektrinom pretvorniku i istovremeno moe mjeriti tri komponente sile.
Trokomponentni mjera sila "KISTLER" je potrebno stegnuti na tokarski obradni
centar SBL 500, odnosno u standardnu Sauter revolversku glavu, koja moe imati
est mirujuih i est pogonjenih reznih alata. Za stezanje trokomponentnog mjeraa
sila "KISTLER" iskoritena su dva susjedna mjesta za mirujue alate na revolverskoj
glavi i to tako da dva svornjaka svojim oblikom zahvaaju temeljnu plou kroz provrte
41, a na sebi imaju urezane zube pomou kojih odgovarajui mehanizam
revolverske glave stee temeljnu plou na revolversku glavu, slika 54.[30]

49

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 54. Sklop svornjaka, temeljne ploe i revolverske glave.

Na tako uvrenu temeljnu plou se onda stee pomona naprava . Pomona

naprava je prikazana na slici 55, a sastoji se od etiri pozicije koje su meusobno
zavarene :

1.
2.
3.
4.

Gornja ploa
Ploa 1
Rebro 1
Rebro 2

Slika 55. Pomona naprava na koju se stee trokomponentni mjera sila.

Pomona naprava na koju je stegnut trokomponentni mjera sila "KISTLER"

zajedno s draem tokarskog noa i tokarskim noem je prikazana na slici 56, a na
lijevom dijelu slike je fotografija izvedenog sklopa postavljenog na tokarski obrani
centar SBL 500.

50

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 56. Izvedeni sklop za mjerenje sila tokarenja.

5.4. Prethodno testiranje pomone naprave

Testiranje pomone naprave koja omoguava mjerenje sila rezanja na
tokarskom obradnom centru SBL 500 je provedeno tvrdim tokarenjem u Laboratoriju
za alatne strojeve na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu.
U prvom su testiranju mjerene sile rezanja u ovisnosti o promjeni posmaka
tokarenja, dok je drugo testiranje provedeno uz promjenu vrijednosti dubine
tokarenja. U oba sluaja su snimane sile u vremenskom intervalu od 10 sekundi.
Obraivan je visokolegirni alatni elik s priblino 12% kroma koji je prethodno
kaljen u ulju te ima oznaku X 210 Cr 12 i prosjenu tvrdou 63 HRC. Obradak je
valjkastog oblika duine 300mm i promjera 145mm. Tvrdo tokarenje je provedeno
tokarskim noem s keramikom ploicom oznake CNGA 120408 TIN 22 poduzea
Iscar, a polumjer vrha rezne ploice je 0,8 mm [30].
Proizvoa Iscar [31], za odabranu reznu ploicu od keramike preporua
slijedee vrijednosti parametara obrade za otvrdnuti elik tvrdoe preko 50 HRC

posmak f = 0,05 - 0,012 mm

brzina rezanja vc = 50 - 150 m/min

dubinu rezanja ap = 0,2 - 1,5 mm

51

Diplomski rad

Robert Levati

5.4.1. Prvi test pomone naprave

U prvom testiranju pomone naprave provedeno je mjerenje sila rezanja tako da
su mijenjane vrijednosti posmaka dok su ostali parametri obrade, brzina rezanja i
dubina rezanja imali konstantne vrijednosti. Poetni uvjeti i dobiveni rezultati su
prikazani u tablici 2 i dijagramski na slici 57 [30].
Tablica 2. Rezultati mjerenja sila rezanja u ovisnosti o posmaku [30]
vc, m/min

ap, mm

f , mm

Ff , N

Fp , N

Fc , N

1.

100

0,3

0,06

113

276

151

2.

100

0,3

0,08

133

347

194

3.

100

0,3

0,1

160

445

226

4.

100

0,3

0,12

156

479

227

Ff

Fp

Fc

S ile rezanja, N

600
500
400
300
200
100
0
0,06

0,08

0,1

0,12

Posmak, mm

Slika 57. Sile rezanja u ovisnosti o posmaku [30]

Iz slike 57 je vidljivo da se poveanjem vrijednosti posmaka poveavaju gotovo

linearno i sile rezanja ali samo do vrijednosti 0.1mm. Pri veim vrijednostima
posmaka od 0,1-0,12mm, samo natrana sila rezanja Fp ima blagi porast, dok su
vrijednosti sila rezanja Fc i posmine sile Ff u blagom opadanju, to se moe pripisati
nedovoljnoj krutosti naprave za prihvat mjeraa sila [30].

52

Diplomski rad

Robert Levati

5.4.2. Drugi test pomone naprave

Kod drugog testa pomone naprave, odnosno provjere njene krutosti mjerenja
sila rezanja su izvedena tako da su mijenjane vrijednost dubine rezanja dok su
brzina rezanja i posmak imali konstantne vrijednosti. Dobiveni rezultati su prikazani u
tablici 3.
Tablica 3. Rezultati mjerenja sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja [30]
vc, m/min

ap, mm

f , mm

Ff , N

Fp , N

Fc , N

1.

100

0,05

0,08

49

283

82

2.

100

0,1

0,08

57

256

99

3.

100

0,2

0,08

98

345

155

4.

100

0,3

0,08

195

669

235

5.

100

0,4

0,08

234

639

237

6.

100

0,6

0,08

286

544

338

7.

100

0,8

0,08

341

492

394

S ile rez anja , N

Ff
800
700
600
500
400
300
200
100
0
0,05

0,1

0,2

Fp

0,3

Fc

0,4

0,6

0,8

Dubina rezanja, mm

Slika 58. Sile rezanja u ovisnosti o dubini rezanja [30]

53

Diplomski rad

Robert Levati

Iz slike 58 se uoava da s porastom dubine rezanja i posmina sila Ff i

glavna sila Fc imaju gotovo linearni porast. Meutim, sila Fp ima iznenaujue nagli
porast vrijednosti na dubini rezanja 0.2mm, da bi nakon dubine 0.35mm poela
padati. Jedino logino tumaenje je nedovoljna krutost pomone naprave, jer pri
pojavi veih sila rezanja dolazi do elastine deformacije naprave za prihvat mjeraa
sila [30].
Nakon tih provedenih ispitivanja i analize sila, dolo se do zakljuka da je na
stroju mogue mjerenje sila rezanja pri tvrdom tokarenju ali samo uz relativno male
reime obrade, jer kod veih dubina rezanja naprava se poinje elastino deformirati
to zakljuujemo iz naglog porasta, a zatim i pada intenziteta natrane sile Fp (slika
58) .
Konstrukcija naprave zadovoljava u funkcionalnom smislu, ali je zakljueno da je
potrebno poveati krutost konstrukcije i ponovno napraviti ispitivanje sa napravom
pojaane krutosti, a to eksperimentalno istraivanje je i cilj rada i obraeno je u
sljedeem poglavlju.

54

Diplomski rad

Robert Levati

6. PROVJERA KRUTOSTI POJAANE POMONE NAPRAVE

ZA MJERENJE SILA REZANJA NA TOKARSKOM
OBRADNOM CENTRU
U provjeri krutosti pojaane pomone naprave, ponovit e se ispitivanje kao iz
poglavlja 5, odnosno mjerit e se sile rezanja u ovisnosti o posmaku i dubini rezanja,
ali sa napravom pojaane krutosti za prihvat mjeraa sila, slika 59. Na napravu su
dodana dva rebra debljine 12 mm da bi se poveala krutost naprave. Tvrdo tokarenje
je provedeno tokarskim noem s keramikom ploicom oznake CNGA 120408 TIN
22 poduzea Iscar, a polumjer vrha rezne ploice je 0,8 mm, kao i u prethodnom
ispitivanju.

Dodana
nova rebra

Slika 59. Poboljana naprava za prihvat mjeraa sila

Pokusi mjerenje e se vriti na tokarskom obradnom centru SBL 500

proizvoaa Trens Trenin iz Slovake, slika 53 i to tvrdim tokarenjem u Labaratoriju
za alatne strojeve na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu.

55

Diplomski rad

Robert Levati

Preliminarna mjerenja sila rezanja sa pojaanom napravom su ponovno

pokazala znatna i nelogina odstupanja vrijednosti sila rezanja, pa je odlueno da se
zamijene postojei kablovi, koji spajaju mjera sila i pojaalo i onda naprave nova
mjerenja.
Pokus A - mjerenje sila rezanja u ovisnosti o posmaku, [F=f(f)].
Pokus B - mjerenje sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja, [F=f(ap)].
U Pokusima A i B koritene su dvije rezne otrice. Prvom reznom otricom
mjerilo se tri puta, a drugom samo jedanput.
Redosljed mjerenja:
1. Prva rezna otrica koristila se u:
Pokus A 1.mjerenje
Pokus B 1.mjerenje
Pokus A 2.mjerenje
2. Druga rezna otrica koristila se u Pokusu B 2.mjerenje, kao nova
rezna otrica
U Pokusu A napravljena su dva mjerenja, 1.mjerenje sa novom reznom otricom,
a 2.mjerenje sa istroenijom reznom otricom, koja se koristila nakon Pokusa B
1.mjerenje.
U Pokusu B, takoer su napravljena dva mjerenja, 1.mjerenje sa otricom koja
se koristila u Pokusu A i to nakon Pokusa A 1.mjerenje, a 2.mjerenje sa novom
(drugom) reznom otricom.
Eksperimentalni dio je proveden na visokolegirnom kromovom alatnom eliku s
priblino 12% kroma koji je prethodno kaljen u ulju, te ima oznaku :

X 210 Cr 12 po DIN-u 17006 ili oznake 4150 po HRN

Materijal obradka je visokokvalitetan alatni elik, koji pored visoke tvrdoe ima i
dobru ilavost. Upotrebljava se za visokouinske rezne alate (matrice i igove), alate
za tancanje, obradu drva, noeve za strojne kare za tanke materijale, alate za
valjanje navoja, duboko vuenje i istiskivanje, alate za preanje u keramikoj i
farmaceutskoj industriji, valjke za hladno valjanje, mjerne alate, alate za preradu
polimera, alate kompliciranog oblika itd. Udio pojedinih kemijskih elemenata u eliku
prikazan je tablicom 4.

56

Diplomski rad

Robert Levati
Tablica 4. Kemijski sastav materijala obradka

OZNAKA
X 210 Cr 12

C
1,96

Mn
0,28

KEMIJSKI SASTAV, %
Si
P
S
0,31
0,0014
0,005

Cr
11,27

elik je prethodno toplinski obraen postupkom kaljenja u laboratoriju za

toplinsku obradu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Zagreb. Ispitivani obradak,
slika 60, ipkastog je oblika promjera 131 mm i duljine 300 mm. Tvrdoa obradka
mjerena je ureajem Krautkramer (tip: MIC 10 DL, serijskog broja 34103-4347), te je
dobivena prosjena tvrdoa obradka 63 HRC.

Slika 60. Ispitivani obradak

6.1. Rezultati mjerenja

Ispitivanje sila rezanja provedeno je uz promjenu slijedeih ulaznih parametara
obrade:

posmak f = 0,06 - 0,12 mm

dubinu rezanja ap = 0,05 - 0,8 mm

Brzina rezanja vc je konstantna i iznosi 100 m/min, kao i u prethodnom

ispitivanju.
Sklop pomone naprave i mjeraa sila rezanja prikazan je slikom 61.
Ureaj kojim su se mjerile sile rezanja bio je podeen tako da su snimane sile
rezanja u vremenskom intervalu od 10 sekundi, a samo uzduno tokarenje je bilo
programirano sa duljinom puta alata od 10 mm u svakom mjerenju.

57

Diplomski rad

Robert Levati

Slika 61. Sklop naprave i ureaja za mjerenje sila rezanja

6.1.1. Pokus A - mjerenje sila rezanja u ovisnosti o posmaku

Ispitivanje promjene krutosti naprave sa novim kablovima kod kojeg je
provedeno mjerenje sila rezanja u ovisnosti o posmaku vreno je tako da su
mijenjane vrijednosti posmaka dok su ostali parametri obrade, brzina rezanja i dubina
rezanja imali konstantne vrijednosti. Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 7 i 8,
odnosno dijagramski na slikama 62 i 63.
Pokus A:
- 1. mjerenje - mjerenje sa novom reznom otricom.
- 2. mjerenje - mjerenje sa istroenijom reznom otricom.
Tablica 5. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu A 1. mjerenje

1.

vc, m/min
100

ap, mm
0,3

f , mm
0,06

Ff , N
63

Fp , N
107

Fc , N
98

tg, s
41,16

2.

100

0,3

0,08

74

129

125

30,84

3.

100

0,3

0,1

89

148

157

26,72

4.

100

0,3

0,12

85

161

181

20,58

U tablici 7 osim sila rezanja navedeno je glavno vrijeme tokarenja tg, koje se
prema [31] izraunava izrazom:
tg = L/vf
gdje je:
tg glavno vrijeme tokarenja, s
L ukupni hod otrice, mm
vf posmina brzina, m/min

58

Diplomski rad

Robert Levati

Posmina brzina se izraunava prema izrazu:

vf = f n
gdje je:
vf posmak, mm
n broj okretaja obradka, min-1

Broj okretaja obradka n, izraunava se iz izraza za brzinu rezanja:

vc = Dn
gdje je:
vc brzina rezanja, m/min
D promjer obradka, mm
Iz dobivenih formula slijedi, da broj okretaja obradka n iznosi 243 min-1, jer je u
svim pokusima brzina vc ista, 100 m/min. Promjer obradka iznosi 131 mm.
Ff

Fp

Fc

Sila rezanja, N

200
150
100
50
0
0,06

0,08

0,1

0,12

Pos m ak, m m

Slika 62. Sile rezanja u Pokusu A za 1. mjerenje

Tablica 6. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu A 2. mjerenje

1.
2.
3.
4.

vc, m/min
100
100
100
100

ap, mm
0,3
0,3
0,3
0,3

f , mm
0,06
0,08
0,1
0,12

Ff , N
73
88
102
105

59

Fp , N
133
173
216
230

Fc , N
105
144
167
183

tg, s
41,16
30,84
26,72
20,58

Diplomski rad

Robert Levati
Ff

Fp

Fc

Sila rezanja, N

250
200
150
100
50
0
0,06

0,08

0,1

0,12

Posmak, mm

Slika 63. Sile rezanja u Pokusu A za 2. mjerenje

Iz slika 62 i 63 je vidljivo da se poveanjem vrijednosti posmaka poveavaju i sile
rezanja, te je takoer vidljivo da posmak podjednako utjee na sve tri komponente
sile rezanja. Najvea sila rezanja prilikom mjerenja je natrana sila Fp, a najmanja
posmina sila Ff. Pri najmanjoj vrijednosti posmaka od 0,06 mm oblik odvojene
estice je segmentiranog oblika, slika 64. Uzrok takvom segmentiranom obliku
odvojene estice je mali posmak, te relativno mala dubina rezanja.

Slika 64. Segmentirani oblik odvojene estice pri reimima obrade

vc = 100 m/min, f = 0,06 mm, ap = 0,3 mm

60

Diplomski rad

Robert Levati

6.1.2. Pokus B - mjerenje sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja

Kod mjerenja sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja, ispitivanje je izvedeno
tako da su mijenjane vrijednosti dubine rezanja, dok su brzina rezanja i posmak imali
konstantne vrijednosti. Dobiveni rezultati prikazani su tablici 7 i 8, te dijagramski na
slikama 65 i 66.
Pokus B:
- 1. mjerenje - mjerenje sa istroenijim reznom otricom
- 2. mjerenje - mjerenje sa novom reznom otricom

Tablica 7. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu B 2 mjerenje

ap, mm
0,05
0,1
0,2
0,3
0,4
0,6
0,8

f , mm
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08

Ff , N
13
29
61
102
122
178
223

Ff

Fp , N
85
118
158
167
190
235
252

Fp

Fc , N
33
62
104
134
163
213
316

Fc

350
300
Sila rezanja, N

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

vc, m/min
100
100
100
100
100
100
100

250
200
150
100
50
0
0,05

0,1

0,2

0,3

0,4

0,6

Dubina rezanja, mm

Slika 65. Sile rezanja u Pokusu B za 2.mjerenje

61

0,8

tg, s
30,84
30,84
30,84
30,84
30,84
30,84
30,84

Diplomski rad

Robert Levati

Tablica 8. Rezultati mjerenja sila rezanja u Pokusu B 1 mjerenje

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

vc, m/min
100
100
100
100
100
100
100

ap, mm
0,05
0,1
0,2
0,3
0,4
0,6
0,8

f , mm
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08
0,08

Ff , N
16
25
61
102
140
199
292

Sila rezanja , N

Ff
400
350
300
250
200
150
100
50
0
0,05

0,1

Fp

0,2

0,3

Fp , N
92
95
152
213
266
270
322

Fc , N
37
59
106
156
202
269
355

tg, s
30,84
30,84
30,84
30,84
30,84
30,84
30,84

Fc

0,4

0,6

0,8

Dubina rezanja, mm

Slika 66. Sile rezanja u Pokusu B za 1.mjerenje

Iz slike 65 i 66 se uoava porast svih komponenti sila rezanja s porastom dubine
rezanja, te je vidljivo da sile rezanja slijede gotovo linearni porast to je u skladu s
teorijom. Oblik odvojene estice pri svim dubinama rezanja je kontinuiranog oblika
to prikazuje i slika 67.

Slika 67. Kontinuirani oblik odvojene estice pri reimima obrade

vc = 100 m/min, ap = 0,8 mm, f = 0,08 mm

62

Diplomski rad

Robert Levati

6.2. Istroenost reznih otrica

Tijekom mjerenja sila rezanja uoeno je da se uslijed troenja rezne otrice,
vrijednosti sila rezanja poveavaju i zato je odlueno da se prethodna mjerenja i
izvedu kao:
Pokus A mjerenje sila u ovisnosti o posmaku, [F=f(f)].
- 1. mjerenje - mjerenje sa novom reznom otricom.
- 2. mjerenje - mjerenje sa istroenijom reznom otricom.
Pokus B mjerenje sila rezanja u ovisnosti o dubini rezanja, [F=f(ap)].
- 1. mjerenje - mjerenje sa istroenijim reznom otricom
- 2. mjerenje - mjerenje sa novom reznom otricom
Prema danim izrazima: tg = L/vf ; vf = f n ; vc = Dn, moe se zakljuiti da
glavno vrijeme kod uzdunog tokarenja ovisi samo o vrijednosti posmaka (n = konst.,
jer je vc = konst. ), a izraunate vrijednosti tg dane su u prethodnim tablicama.
Dakle, sada moemo izraunati koliko je dugo radila prva otrica. Prva otrica se
koristila u tri mjerenja i to u:
1. Pokusu A 1.mjerenje
2. Pokusu B 1.mjerenje
3. Pokusu A 2.mjerenje
Vrijednosti pojedinih glavnih vremena tokarenja, za prvu reznu otricu, dane su u
tablicama 5,6 i 8. Zbroj tih vrijednosti daje nam ukupno glavno vrijeme tokarenja za
prvu otricu, a ono iznosi 454,48 s. Izgled prve rezne otrice nakon prva tri mjerenja
prikazan je slikom 68.

Slika 68. Izgled prve rezne otrice nakon prva tri mjerenja

63

Diplomski rad

Robert Levati

Druga, nova, rezna otrica se koristila samo jedanput, u Pokusu B 2.mjerenje.

Zbroj vrijednosti glavnog vremena tokarenja tg, iz tablice 7, daje nam ukupno glavno
vrijeme tokarenja za drugu reznu otrici, slika 69, a ono iznosi 215,88 s.

Slika 69. Izgled druge rezne otrice nakon Pokusa B 2.mjerenje

Iz slika 68 i 69 se vidi da je prva rezna otrica istroenija od druge rezne otrice,
to je i logino jer je due radila, a njihov izgled snimljen je modularnim
stereomikroskopom Leica MZ 6, slika 70, koji se nalazi u Laboratoriju za zatitu
materijala, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, poveanjem od 20
puta.

Slika 70. Modularni stereomikroskop Leica MZ 6

64

Diplomski rad

Robert Levati

6.3. Usporedba sila rezanja u Pokusu A za 1. i 2. mjerenje

U Pokusu A mijenjane su vrijednosti posmaka dok su ostali parametri obrade,
brzina rezanja i dubina rezanja imali konstantne vrijednosti, a mjerenje sila rezanja
izvreno je sa prvom reznom otricom. Dobivne vrijednosti sila rezanja Pokus A za 1.
i 2.mjerenje, dane su u tablicama 5 i 6.
Prva rezna otrica koristila se u:
Pokus A 1.mjerenje
Pokus B 1.mjerenje
Pokus A 2.mjerenje
Pokus A:
- 1. mjerenje - mjerenje sa novom reznom otricom.
- 2. mjerenje - mjerenje sa istroenijom reznom otricom, koje je provedeno
nakon 1.mjerenja Pokusa B

Fp(1)

Fp(2)

250

Sila rezanja, N

200
150
100
50
0
0,06

0,08

0,1

0,12

Posmak, mm

Slika 71. Ovisnost natrane sile rezanja Fp o posmaku za 1.i 2.mjerenje

Iz slike 71 se vidi da je u 2.mjerenju, kod mjerenja sa istroenijom reznom
otricom, natrana sila Fp vea nego kod 1.mjerenja sa novom reznom otricom.

65

Diplomski rad

Robert Levati
Ff(1)

Ff(2)

120
Sila rezanja, N

100
80
60
40
20
0
0,06

0,08

0,1

0,12

Posmak, mm

Slika 72. Ovisnost posmine sile rezanja Ff o posmaku za 1. i 2.mjerenje

Sila rezanja, N

Fc(1)
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
0,06

Fc(2)

0,08

0,1

0,12

Posmak, mm

Slika 73. Ovisnost glavne sile rezanja Fc o posmaku za 1. i 2.mjerenje

Na slikama 71,72,73, prikazane su ovisnosti sila rezanja o posmaku, te se iz

dijagrama moe zakljuiti da sve sile rezanja sa poveanjem posmaka imaju linearni
prirast, to je u skladu sa teorijom. Takoer je vidljivo da su sile rezanja nakon 2.
mjerenja, koje je provedeno sa istroenijim reznom otricom, vee nego kod 1.
mjerenja, koje je provedeno sa novom reznom otricom, to dokazuje da se
istroenjem otrice poveavaju sve tri komponente sile rezanja, a pogotovo natrana
sila Fp.

66

Diplomski rad

Robert Levati

6.4. Usporedba sila rezanja u Pokusu B za 1. i 2. mjerenje

U Pokusu B ispitivanje je izvedeno tako da su mijenjane vrijednosti dubine
rezanja, dok su brzina rezanja i posmak imali konstantne vrijednosti. Dobivene
vrijednosti sila rezanaja Pokusa B za 1. i 2.mjerenje dane su u tablicama 7 i 8.
Pokus B:
- 1. mjerenje - mjerenje sa istroenijim reznom otricom, koje je provedeno nakon
1.mjerenja Pokusa A
- 2. mjerenje - mjerenje sa novom reznom otricom
Ffp1)

Fp(2)

350
Sila rezanja, N

300
250
200
150
100
50
0
0,05

0,1

0,2

0,3

0,4

0,6

0,8

Dubina rezanja, mm

Slika 74. Ovisnost natrane sile Fp o dubini rezanja za 1. i 2.mjerenje

Ff(1)

Ff(2)

350
Sila rezanja, N

300
250
200
150
100
50
0
0,05

0,1

0,2

0,3

0,4

0,6

0,8

Dubina rezanja, mm

Slika 75. Ovisnost posmine sile rezanja Ff o dubini rezanja za 1. i 2.mjerenje

67

Diplomski rad

Robert Levati

Sila rezanja, N

Fc(1)
400
350
300
250
200
150
100
50
0
0,05

0,1

0,2

0,3

Fc(2)

0,4

0,6

0,8

Dubina rezanja, mm

Slika 76. Ovisnost glavne sile rezanja Fc o dubini rezanja za 1. i 2.mjerenje

Na slikama 74,75,76 prikazane su ovisnosti sila rezanja o dubini rezanja. Iz

dijagrama je vidljivo da sa poveanjem dubine rezanja rastu i sile rezanja. Sile
rezanja su nakon 2. mjerenja, koje je provedeno sa novom reznom otricom, manje
nego nakon 1. mjerenja, koje je provedeno sa istroenijom reznom otricom, to
dokazuje da, kao i kod posmaka, istroenjem rezne otrice rastu i sve tri komponente
sile rezanja, a pogotovo natrana sila Fp.

68

Diplomski rad

Robert Levati

7. ZAKLJUAK
Razvitkom materijala reznih alata i prevlaka, prvenstveno keramike i CBN,
potvreno je da je mogua obrada tvrdim tokarenjem bez hlaenja tj. bez upotrebe
SHIP-a. Iako su rezultati dobiveni istraivanjem bili zadovoljavajui, tvrdo tokarenje je
proces koji zahtjeva daljnja istraivanja kako bi se poboljali uvjeti i rezultati obrade
tj. osigurala stabilnost procesa a time i proces uvrstio u konvencionalne obrade
otvrdnutih materijala.
Eksperimentalnim istraivanjem, koje je provedeno u Labaratoriju za alatne
strojeve, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu, testirana je
pomona naprava za prihvat mjeraa sila rezanja. Naprava je testirana mjerenjem
sila rezanja tvrdim tokarenjem pri razliitim reimima obrade.
Nakon prethodnih ispitivanja i analize sila kod postupka tokarenja otvrdnutog
materijala, dolo se do zakljuka da je na stroju mogue mjerenje sila, ali uz samo
relativno male reime obrade, jer kod veih dubina rezanja naprava se poinje
elastino deformirati, to je zakljueno iz opadanja i poveanja intenziteta natrane
sile Fp, odnosno natrana sila nema linearni prirast, te nisu dobiveni odgovarajui
rezultati Konstrukcija same naprave zadovoljava u funkcionalnom smislu, ali je
potrebno poveati krutost naprave.
Krutost naprave je poveana tako da su na napravu dodana dva rebra debljine
12 mm. Tako pojaana naprava za prihvat mjeraa sila sada ima poveanu krutost i
ponovno je testirana u Labaratoriju za alatne strojeve.
Preliminarna mjerenja sila rezanja sa pojaanom napravom su ponovno
pokazala znatna i nelogina odstupanja vrijednosti sila rezanja, pa je odlueno da se
zamijene postojei kablovi, koji spajaju mjera sila i pojaalo i onda naprave nova
mjerenja.
Ponovno testiranje naprave, mjerenjem sila rezanja, provedeno je na napravi
poveane krutosti, ali i sa drugim kablovima, koji povezuju mjera i pojaalo.
Dobiveni rezultati bili su drugaiji od prethodnih ispitivanja, a dijagramski prikaz sila
rezanja pokazao je da sile rastu linerano, to je u skladu sa teorijom.
Dakle, moe se zakljuiti da je naprava u prethodnim ispitivanjima bila dovoljno
kruta, te da nije bilo potrebno mijenjati krutost naprave, nego samo promijeniti
kablove, koji su uzrokovali umove, odnosno nisu davali odgovarajue rezultate
mjerenja sila rezanja.
Rezultatima ispitivanja takoer je utvreno da istroenjem otrica rastu i sile
rezanja, a pogotovo natrana sila Fp . Kod tvrdog tokarenja u navedenom ispitivanju
natrana sila Fp pokazala se kao najvea sila rezanja, to je potvreno literaturom.

69

Diplomski rad

Robert Levati

8. LITERATURA
[1] Roko Cebalo, Damir Ciglar, Antun Stoi: Obradni sustavi, vlastito izdanje, Zagreb
2005.
[2] Y.K. Chou: Machining as an Alternative to Surface Hardenong of Steel Parts A
Preliminary Investigation, University of Alabama, Tuscaloosa, 2005.
[3] www.titex.com ( 24. rujna 2009.)
[4] http://www.fsb.hr/kas , Procesi obrade odvajanjem (10. rujna 2007.)
[5] http://www.fsb.hr/kas, Obrada deformiranjem i obrada odvajanjem.
[6] Ekinovi, S.: Obrada rezanjem, Dom tampe, Zenica, 2001.
[7] Filetin, T.; Kovaiek, F.; Indof, J.: Svojstva i primjena materijala, Zagreb, 2002.
[8] Inenjerski prirunik IP4, Proizvodno strojarstvo, Materijali, kolska knjiga,
Zagreb, 1998.
[9] Tehnika enciklopedija, Zagreb, 1992.
[10] avar, ., Obrada odvajanjem estica, I dio, Sveuilina naklada Liber, Zagreb,
1977.
[11] http://www.secotools.com , katalog reznih alata, Secotools, 2007.
[12] Cebalo, R., Obrada odvajanjem estica obraena pitanja i zadatci, Zagreb,
2000.
[13] Stani, J., Teorija obrade metala I, Mainski fakultet, Beograd, 1986.
[14] avar, ., Obrada odvajanjem estica, II dio, Sveuilina naklada Liber, Zagreb
1977.
[15] E.Zeren; t.zel: Hard turning Technology, Report No MARL-01, The State
University of New Jersey, Piscataway, June 2002.
[16] A.Stoi,M.Kopa, Evaluation of the Stability During Hard Turning, Journal of
Mechanical Engenering, Vol.52/2/2006.,str. 723-737.
[17] B.I Viktoria: Manufacturing of Hogh Precisions Bores, Dissertation, Hungary,
University of Miskolc, 2006.
[18] Roko Cebalo: Visokobrzinska obrada, Odbor za raunalom voenu proizvodnju,
HAZU, 1999.
[19] E. Uhlmann, E. Wiemann: Innovative Production Tehnologies for Powertrain
components, 7 th Machining Workshop for Powertrain Materials, Darmstadt,
November 2004.
[20] Roko Cebalo: Alatni strojevi i obradni sustavi, vlastita naklada, Zagreb 2000.
[21] Predavanja doc.dr.sc. D. Ciglara, Alatni strojevi i procesi obrade rezanjem,
2005.
[22] www.moriseiki.co
[23] www.mazak.com
[24] www.tornos.ch
[25] www.emag.ro
[26] www.gildmeister.com
[27] www.spinner.de
[28] www.kistler.com
[29] www.trens.sk

70

Diplomski rad

Robert Levati

[30] Ciglar,D., Udiljak,T., kori, S., Balder,D., Measurement of the Cutting Forces
on Turning Center, 12th International Scientific Conference on Production
Engineering CIM 2009, ISBN 978-953-7689-00-1, Biograd, 17th - 20th June
2009, pp.41-44
[31] Ferdo Vodenik: Studij i analiza vremena izrade, Tehnika knjiga Zagreb, 1967.

71