IME I PREZIME * *

DATUM POLAGANJA *.*

DATUM ISPRAVKA **

BROJ BODOVA ** (**%)

I. KOLOKVIJ IZ ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE SS (2)

1. POVIJEST UPOZNAVANJA IVANOG SUSTAVA
1.1. U V. stoljeu p.n.e., uz do tada vladajui naivni * KARDIOCENTRINI* pristup,
pojavljuje se *ENCEFALOCENTRINI*
pristup objanjavanja izvora i sjedita razuma i psihinog u *MOZGU *.
(kardiocentrini/encefalocentrini/ivanom sustavu-mozgu)
1.2. Demokrit prvi razlikuje intelektualne sposobnosti od emocija i potreba,
razmjetajui ih u razliite dijelove tijela: *RAZUM * smjeta u mozak, *EMOCIJE * u
srce, a elje (potrebe) u * JETRA*.
(razum/osjeaje/jetra)

1.3. Na temelju prouavanja ozljeda glave Hipokrat, te njegovi suvremenici i

istomiljenici na prijelazu V. u IV. stoljee p.n.e., ukazuju na povezanost takvih
povreda s: *MOTORNIM* smetnjama, *POMUENJEM RAZUMA* (dvije rijei),
gubitkom sposobnosti *GOVORA*, apopleksijom (epilepsijom), idr.
( motornih/pomuenje razuma/govora)

1,4. U III. stoljeu p.n.e., kada je neko vrijeme u Aleksandriji bilo dozvoljeno seciranje
umrlih pripadnika niskog stalea, postignut je znaajan napredak u spoznajama o
grai ivanog sustava. Tome u velikoj mjeri doprinose opsena anatomska otkria
*HEROFILA * i Erazistrata, koji na temelju svojih uvida, ukazuju na:
- razliku izmeu malog i velikog mozga, te lene modine,
- postojanje upljine (komore) u mozgu,
- * NABRANOST* kore,
- postojanje ivaca i razliku izmeu *OSJETNIH * i *MOTORNIH* ivaca.
( Herofil/nabranost/osjetnih/motornih)
1,5, U povezanosti s funkcijom komora Galen je definirao pojam "*PSIHIKE
PNEUME *"(dvije rijei), koju proizvode i pohranjuju te komore.
(psihike pneume)
1.6. *WILLIS* je dao veliki doprinos razvoju spoznaje o morfologiji mozga ukazivanje
na injenicu da nabrana modana kora pokriva "podkortikalne" centre, ime
definitivno prekida do tada vladajue uenje o funkciji modanih *KOMORA * i daje
prednost kori velikog mozga.
(Willis/komora)
1.7. *MALPIGHI* je prvi promatrao povrinu mozga "aparatom za uveliavanje". Pri
tome je vidio "sitna providna bijela tjelaca", koja je nazvao *LJEZDICAMA*.
(Malpighi/ljezdicama)

1,8, Ditroe (Dutrochet) je napravio crte i opisao ivanu stanicu kao "*KUGLASTO*
tjelaca". Valentin je zapazio da ta tjelaca u malom mozgu imaju jedan ili vie
"repova" koji se granaju poput grana na drvetu, po emu su dobili naziv *DENRITI*.
( kuglasto/dendriti)
1.9. Njemaki lijenik i neuroanatom Franz Joseph *GALL* (1757 1828.) iznio
teoriju po kojoj odreena regija cerebralnog korteksa kontrolira *SPECIFINE*
psihike funkcije. Teio je stvaranju anatomskog temelja opisa *KARAKTERNIH *
crta. Taj je koncept linosti kasnije nazvao - *FRENOLOGIJOM *.
( Gall/specifine/karakternih/frenologija)
1.10. Gallu se mora priznati ispravnost mnogih tvrdnji. On je naime za korteks
ustvrdio:
- da je najvii dio *ENCEFALONA *
- da je anatomski *UJEDNAENE * grae
- da predstavlja neprekinuti omota, tako da je njegova ispresjecanost
*BRAZDAMA * prividna, te
- da je u neposrednom dodiru s *ORGANIMA*.
Gall meu prvima razlikovao *SIVU TVAR* (dvije rijei) velikog mozga od
*BIJELE MASE* (dvije rijei), provodnih vlakana, za koje je drao da meusobno
povezuju pojedine dijelove kore, kao i strukture smjetene ispod kore.
(encefalona/ujednaene/brazdama/organima/sivu tvar/bijele mase/)
1.11. Gallov uenik Bujo (Bouillaud), je koristei "prirodni eksperiment" kod sluajnih
povreda lubanje, ili spontano nastalih modanih oteenja doao do spoznaje o
povezanosti tih povreda s poremeajima u *GOVORU *. Time zapoinje postojanje
anatomske patologije, koja e kasnije prerasti u *NEUROPSIHOLOGIJU *.
(govoru/neuropsihologiju)
1.12. Eksperimentalna istraivanja Pierre Flourensa, lana Francuske akademije i
osnivaa eksperimentalne *FIZIOLOGIJE*, ukazala su na *PLASTINOST* mozga,
budui da je mogue odsjei povei dio supstance cerebralnih renjeva a da se ne
izgube njihove funkcije. Kora velikog mozga funkcionira kao *NEPODIJELJENJA
CJELINA * (dvije rijei), a postupnim odsjecanjem njezinih dijelova postupno slabe i
gase se *SVE * funkcije.
(fiziologije/plastinost/nepodijeljena cjelina/sve)
1.13. Koncept, u kojemu su psihiki procesi reprezentant ukupne funkcije i
zajednikog svojstva cijelog mozga, dobio je naziv - koncept * AGREGATNOG
POLJA* (dvije rijei) mozga i prevladavao je sve do sredine 19. stoljea, ali se zadrao
dugo i u 20. stoljeu.
(agregatno polja)
1.14. Prema gleditu britanskog neurologa eksona, pojedinani su *NEURONI* kao
signalne jedinice mozga, organizirani u funkcionalne skupine meusobno precizno
povezane u odgovarajuu formu.
(neuroni)

1,15. Otkrie senzornih centara (razumijevanja) govora njemakog psihijatra

Vernikea, podrala su *LOKALISTIKI* koncept organizacije mozgovnih funkcija.
(lokalistiki)
1.16. Mladi berlinski lijenici Fri (G.Fritsch) i Hicig (E.Hitzig), elektrinim
podraivanjem *ROLANDOVE * brazde otkrili motorne centre u kori velikog mozga.
Istim postupkom Munk je 1880. utvrdio povezanost * ZATILJNOG* renja kore
velikog mozga s funkcijom vida, a sljepoonog s funkcijom *SLUHA *. Postupkom
ekstirpacije
dijelova modane kore Ferrier (D.Ferrier) je 1876. utvrdio povezanost eonih dijelova
mozga s funkcijom PANJE *, a Hicig i s *INTELEKTUALNIM* funkcijama.
(Rolandove/zatiljnog/sluha/panje/intelektualnim)
1.17. Najdetaljnije funkcionalne karte kore velikog mozga ponudio je njemaki
psihijatar *KLEIST * (1934.) koji je na temelju obrade opsenog materijala, dobivenog
promatranjem ozljeda mozga u I. svjetskom ratu, oblikovao takve prikaze modane
kore u kojima se oslikavaju sloene *SHEME TIJELA* (dvije rijei) i funkcije kao to su:
raspoloenje, * KONSTRUKTIVNA* aktivnost, razumijevanje reenica, itd.
(Kleist/sheme tijela, konstruktivna)
1.18. Retikularisti, predvoeni Gerlahom (Gerlach) postavljaju tezu da ivane
stanice stvaraju *NEPREKINUTU * mreu, dok neuronisti vide ivane stanice "kao
stabla u umi ili kockice u mozaiku, *NEZAVISNE* jedinice koje su jedne s drugima u
odnosu *DODIRIVANJA * - *KONTIGVITETA *"
(neprekinutu/nezavisne/dodirivanja/kontigviteta)
1.19. Prouavanja morfologije mozga, a posebno otkria i kljune spoznaje Ramon y
Cayala, dali su osnovu za postavljanje *NEURONSKE * doktrine, odnosno
formuliranje neuroanatomskih teorija koje, polaze od postavke - da su
*POJEDNINANI NEURONI* (dvije rijei) elementarne jedinice ivanog sustava.
(neuronske/pojedinani neuroni)
1.20. Milerov suremenik i prijatelj, znameniti engleski lijenik, anatom, fiziolog i
patofiziolog Bell eksperimentalno utvrdio (ili tonije potvrdio) razliku u funkciji izmeu
*PREDNJIH* i *STRANJIH KORJENOVA* (dvije rijei) lene modine, tj. povezanost
*PREDNJIH KORJENOVA * (dvije rijei) s funkcijom kretanja, a *STRANJIH * s
osjetnom funkcijom.
(prednjih/stranjih korjenova/prednjih korjenova/stranjih)

2. OPA PROBLEMATIKA ANATOMIJE

2.1. Anatomija ovjeka prouava * MORFOLOGIJU*, odnosno *USTROJ * ovjejeg
tijela s elementarnim osvrtom na *FUNKCIJE *, mehanizme i *PROCESE * koji se
odvijaju u ivom organizmu, kao i na bioloke zakonitosti *RASTA* i *RAZVOJA *
pojedinih dijelova i organizma u cjelini.

(morfologiju/ustroj/funkcije/procese/rasta/razvoja)
2.2. Fiziologija, pak prouava *VITALNE* funkcije organizma, od njegovih
elementarnih jedinica - *STANICA *, preko tkiva, organa do *FUNKCIONALNIH*
sustava, te nastoji objasniti *MEHANIZME * i njihovu meusobnu povezanost u
procesima prilagoavanja organizma okolini i *ODRAVANJU * ivota.
(vitalne/stanica/funkcionalnih/mehanizme/odravanju)
2.3. Od trenutka pojave ivota na Zemlji pokrenute su dvije snane poluge
namijenjene njegovu odravanju. To je razvoj *PRILAGODBENE* funkcije organizma
konstantama i promjenjivim znaajkama okoline i trajna *EVOLUCIJA * njegove *
GENETSKE* strukture.
(prilagodbene/evolucija/genetske)
2.4. Metabolizam, osnovna funkcija ivog organizma, slui ostvarivanju njegova tri
osnovna cilja: odravanju * IVOTA* i obnavljanju resursa ouvanju *INTEGRITETA*
organizma i *REPRODUKCIJA *. Prestanak procesa razmjene tvari uzrokuje
razaranje *PROTOPLAZME * i dovodi do smrti.
( ivota/integriteta/reprodukciji/protoplazme)
2.5. Za ouvanje ivota i integriteta organizma, te osiguranje opstanka vrste u
procesu evolucije ivih organizama formirane su etiri osnovne fizioloke funkcije:
*OBRMBENE *, *HRANIDBENE *, lokomotorna (za pribliavanje povoljnim
okolinskim uvjetima ili za spaavanje bijegom) i spolna reproduktivna funkcija (za
odravanje vrste).
(hranidbena/obrambena)
2.6. Mnoge stanice, a osobito *IVANE * stanice, veoma su osjetljive na koliinu
*EERA u krvi, vanog hranidbenog sastojka, ija se razina odrava relativno
postojanom zahvaljujui funkciji jetre i miia.
(ivane/eera)
2.7. *HOMEOSTAZE * odrava Postojanost kemijskog sastava i fizikalno-kemijskih
svojstava unutarnje sredine I ukazuje na normalno stanje organizma.
(homeostaza)
2.8. Ljudski je organizam strukturiran od priblino *100* trilijuna stanica iz kojih su
graena: tkiva, organi i organski sustavi.
(100)
2.9. Glavna *SAGITALNA * ravnina prolazi uzdunim pukotinom izmeu mozgovnih
hemisfera, a paralelno s njom mogue je u svakoj hemisferi postaviti mnoge
*PARASAGITALNE * ravnine.
(sagitalna/parasagitalne)

2.10. Termini uobiajeni u anatomskom odreivanju lokacije, udaljenosti ili smjera:

proksimalni
*DISTALNI*
terminalni
* AFERENTNI*

* BLII*
udaljeniji
*NA
KRAJEVI
MA *
prema centru

Minor
*VENTRALNI *
Dorsalni

*MANJI
Ispred
*IZA*

*NA ISTOJ
STRANI *

ipsilateralno

unutarnji

*INTERNI*

(upiite sinonime ili opiite termin sa vie rijei)

(blii/distalni/na kraju/aferentni /manji/ventralni/iza/na istoj strani/interni)

3. PODJELA IVANOG SUSTAVA

3.1. ivani sustav, zajedno s endokrinim, obavlja veinu *UPRAVLJAKIH* i
kontrolnih funkcija u organizmu. Nadzire i regulira odvijanje svih vitalnih funkcija
organizma, od *AUTONOMNIH * visceralnih reakcija koje osiguravaju ivotne
funkcije organizma i ostvarivanje *GENETSKI * determiniranih reakcija i instinktivnih
ponaanja, preko upravljanja *AUTOMATIZIRANIM * mehanizmima reakcija kretanja
i odravanja posture i svjesno voenih aktivnosti lokomotornog aparata (izvoenja
voljnih pokreta), do *MENTALNOG* procesiranja, ili upravljanja procesima
ostvarivanja * KOGNITIVNIH* funkcija.
( upravljakih/autonomnih/genetskih/automatiziranim/mentalnog/kognitivnih)
3.2. ovjekov ivani sustav strukturiran je od oko *100 MILIJARDI * (dvije rijei)
ivanih stanica umreenih u gigantsku mreu ivanih vlakana, koja prodiru u sve
organe i sva tkiva.
(sto milijardi)
3.3. U strukturnoj podjeli sredinji ivani sustav ukljuuje *VELIKI MOZAK * (dvije
rijei), *MODANO DEBLO* (dvije rijei) i lenu modinu, a periferni se ivani sustav
dijeli na * SOMATSKI* i vegetativni (autonomni) ivani sustav.
(veliki mozak/modano deblo/somatski)
3.4. Vegetativni sustav, koji se jo naziva i *VISCERALNIM * sustavom, inervira
*GLATKU * muskulaturu, te upravlja funkcijama * UNUTARNJIH ORGANA* (dvije rijei)
koje nisu pod svjesnom (voljnom) kontrolom.
(visceralnim/glatku/unutarnjih organa)
3.5. *ANIMALNI * (oikotropni) ivani sustav raspolae mehanizmima za *VOLJNU *
kontrolu uspostavljanja opeg statusa *AKTIVITETA organizma, izvoenja sloenih
motorikih funkcija (do pisanja i govora), te * KOGNITIVNIH*, odnosno gnostikih
funkcija.
(animalni/voljnu/aktiviteta/kognitivnih)

3.6. Sve strukture sredinjeg ivanog sustava su *PARNE *, osim jedinstvene

*EPIFIZE *.
(parne/epifize)
3.7. Sredinji se ivani sustav sastoji od 7 glavnih dijelova: lene modine,
produene modine, * MOSTA*, malog mozga, *SREDNJEG * mozga,
*MEUMOZGA * i hemisfera velikog mozga
(mosta/srednjeg/meumozga)
3.8. Na lenu modinu se nastavlja modano *DEBLO ili truncus cerebri, kroz koje
prolaze ivana vlakna iz lene modine u mozak i obratno. Sastoji se od tri dijela:
*MOSTA * (dvije rijei), *PRODUENE MODINE* i *SREDNJEG MOZGA*.
(modano/produene modine/mosta/srednjeg mozga)
3.9. Periferni ivani sustav obuhvaa *LUBANJSKE* ivce i ivce *KRALJENIKE
MODINE * (dvije rijei), te *GANGLIJE * i ivce vegetativnog ivanog sustava,
ukljuujui receptore smjetene u tkiva i organe, kao i efektorne strukture koje
predaju izvrne naloge miiima i ljezdama.
(lubanjske/k.modine/ganglije)
3.10. Autonomni ivani sustav razlikuje se od somatskog sustava razmjetajem
svojih *JEZGARA * u sredinjem ivanom sustavu, te odsustvom *
SEGMENTARNOSTI* periferne inervacije.
(jezgara/segmentarnost)
3.11. *SIMPATIKI * dio autonomnog ivanog sustava smjeten je u bonim
stubovima lene modine, od *VIII*. cervikalnog do II. lumbalnog segmenta.
Ostvaruje * MOBILIZACIJSKU* funkciju organizma, osobito kod pojave neoekivanih,
nepoznatih i intenzivnih podraaja, kada se oekuje brza i efikasna reakcija obrane i
izbjegavanja.
(simpatiji/ VIII:/ mobilizacijsku)
3.12. Osnovna funkcija parasimpatkog diijela autonomnog ivanog sustava
*URAVNOTEENJE * vegetativnih funkcija, tj. uspostavljanje i odravanje *
HOMEOSTAZE* i *SMIRIVANJA* aktivnosti vitalnih organa.
(uravnoteenje/homeostaze/smirivanja)

4. FILOGENEZA SS
4.1. Za odravanje vrste raspoloive su dvije strategije. Jedna osigurava vrstu
*HIPERPRODUKCIJOM* jedinki po kojoj neke uvijek preive i nastavljaju vrstu.
Druga strategija temelji se na razvijanju mehanizama *PRILAGODBE *.
(hiperprodukcijom/prilagodbe ponaanja)
4.2. Prilagodba temeljena na morfolokoj preobrazbi ivanog sustava, osobito
mozga, kao i s njom povezana djelatnost, odvija se na principu * ETAPNOG*
razvitka: od * DIFUZNO* slabo diferenciranih oblika aktivnosti, prema sve vie

specijaliziranim, diskretnim oblicima i viim stupnjevima organizacije i integracije

procesa upravljanja.
(etapnog/difuznih)
4.3. Filogenetski razvoj ivanog sustava, koji slijedi nakon pojave ivane stanice,
oituje se u razvoju * RECEPTORA* i *MOTORNIH mehanizama, te usavravanju
morfoloke podloge mehanizama upravljanja procesima prilagoavanja okolinskim
uvjetima.
(receptora/motornih)
4.4. Osposobljavanje *EKTODERMALNIH * stanica za recepciju podraaja ostvaruje
se kroz izmjenu fizikalno kemijskih i biokemijskih svojstava njihove *MEMBRANE i
procesa koji se odvijaju u citoplazmi tih stanica.
(ektodermalnih/membrane)
4.5. Najjednostavniji jednostanini organizmi * NEMAJU* ivani sustav i sve su
njihove reakcije povezane s aktivnou *CIJELE* stanice.
(nemaju/cijele)
4,6. U kraljenjaka ishodite ivanih stanica i ivana tvorevina na kojoj se odvija
evolutivni razvoj ivanog sustava je - *NEURALNA CIJEV* (dvije rijei).
(neuralne cijevi)
4.7. U mreastom *DIFUZNOM ivanom sustavu uzbuenje, koje se javlja na
podraaj bilo kojeg dijela takvog sustava rasprostire se u svim smjerovima,
*DEKREMENTNO* se gubei s udaljenou od mjesta podraivanja.
(difuznom/dekrementno)
4.8. Kod prelaska s difuzno-ganglijskog na isti ganglijski ivani sustav osnovna se
masa ivanih stanica koncentrira u *JEZGRAMA* *GANGLIJAMA*.
(jezgrama/ganglijama)
4.9. Ganglijski ustroj ivanog sustava omoguava da se na podraivanje jednog
lokaliteta povrine tijela u * REAKCIJU * ne ukljuuje cijeli organizam, ve samo
efektorne strukture podraenog *SEGMENTA *.
(reakciju/segmenta)
4.10. U svih kraljenjaka ivani se sustav razvija iz neprekinutog duguljastog
segmentarno organiziranog cjevastog *IVANOG TRAKTA * (dvije rijei)

*NEURALNE CIJEVI * (dvije rijei), koja se protee cijelom duinom tijela.

(ivanog trakta/neuralne cijevi)

4.11. Poetno zadebljanje prednjeg dijela *NEURALNE CIJEVI* (dvije rijei) postupno
vodi pojavi tri modana mjehuria: *PROSENCEPHALONA *, mesencephalona i
*RHOMBENCEPHALONA *.
(neuralne cijevi/rhombencephalon/prosencephalon)
4.12. Jaanjem ovisnosti o vizualnoj recepciji pojaano se razvija i usavrava graa
vidnih receptora (oiju), to povlai za sobom i razvoj *SREDNJEG * mozga u kojega
se smjetaju prvotni *CENTRI za vidnu i slunu funkciju.
(srednjeg/centri)
4.13. Sredinji kanal lene modine na prednjem dijelu *NEURALNE* cijevi
transformira se u modane *KOMORE* rasporeene izmeu pojedinih dijelova
mozga.
Neuralne/komore)
4,14. Razvoj korteksa oituje se u njegovu *IRENJU * i *BRAZDANJU *.
(irenju/brazdanju)
4.15. Prema komparativnim podacima I.N.Filamonova, povrina mozgovnog plata
(paliuma) u jea iznosi 82 kvadratna milimetra, zeca 471, psa 5.480, makaka
majmuna 6.456, impanze 22.730, dok je u ovjeka *80202* kvadratna milimetra. Iz
tih podataka izlazi da je palium impanze 3,5 puta vei od makaka, a ovjekov isto
tako *3,5 *puta vei od impanze.
(80.202/ 3.5)
4.16. U ivotinja koje se u kretanju oslanjaju na prednje ekstremirete, na primjer u
ptica, jae se razvijaju segmenti *VRATNOG * dijela lene modine, a kod ivotinja
kod kojih je kretanje primarno vezano za stranje ekstremitete, na primjer kod
klokana, jae se razvijaju segmenti *LUMBALNIH * dijelova lene modine.
(vratnog/lumbalnih)
4.17. Da bi eliminirali utjecaj razlika u * APSOLUTNOJ* teini tijela izmeu razliitih
ivotinjskih vrsta Bauchot i Stephan predloili su "* INDEKS ENCEFALIZACIJE*"
(dvije rijei).
(apsolutnoj/indeks encefalizacije)
4.18. U odnosu na mravojeda sa indeksom 1, "teorijska" impanza ima indeks *11.3*,
foka 15, delfini i zubati kitovi 20, a ovjek. Po takvom nainu izraunavanja ovjekov
*INDEKS KEFALIZACIJE* (dvije rijei) nadmauje impanzin za 2.5 puta.
(11.3/indeks kefalizacije)

4.19. Iz razlika u otiscima *ENDOKRINIJUMA* moe se zakljuiti da se u ranoj

antropogenezi mozga znatno razvijaju * SEKUNDARNE* i * TERCIJARNE * oblasti
korteksa,
(endokrinijuma/sekundarne/tercijarne)

5. ONTOGENETSKI RAZVOJ
5.1. Pored obilne citoplazme, za oplodnju spremnu jajnu stanicu odlikuje i
*NEUJEDNAENOST * rasporeda organela u citoplazmi. Naime, ribosomi,
mitohondriji, RNK, DNK, lipidi, glikogen, fosfoprotein i drugi spojevi formiraju
neprekinute *GRADIJENTE * koncentracije pozicionirane u smjeru od vegetativnog
prema * ANIMALNOM* polu jajne stanice.
(neujednaenost/gradijente/animalnom)
5.2. Razliite koncentracije organela u pojedinim dijelovima citoplazme znaajno
utjeu na funkcioniranje *GENOMA* i proces *DIFERENCIJACIJE * stanica.
(genoma/diferencijacije)

5.3. *GRADIJENT* polja odreuje*ORIJENTACIJU *, put i dinamiku kretanja zigote

kroz jajovod i njezino usmjeravanje na mjesto penetracije u sluznicu maternice, te
sukcesiju procesa *UMNAANJA * stanica (brazdanja) morune, kao i proces
postupne *SPECIJALIZACIJE* tih stanica.
( gradijent/orijentaciju/umnoavanja/specijalizacije)

5.4. Prvi organizator formiranja specijaliziranih stanica i tkiva, iz kojih e se razviti

organi i ivani sustav su - *EKTODERMALNE * stanice blastule.
(ektodermalne)
5.5. Uslijed neujednaenog umnaanja i sabijanja *NEUROEPITELNIH * stanica na
razliitim dijelovima * NEURALNE PLOE* (dvije rijei) javljaju se neravnine, te se
ona u srednjem dijelu ugiba i formira lijeb.
(neuroepitelnih/neuralne ploe)
5.6. Ulogu organizatora procesa diferencijacije stanica i strukturiranja ivanog
sustava u poetnoj fazi ontogeneze igra, prema Spemannu i Mengoldu, *
DORZALNA USNA* (dvije rijei) blastopora. (dorzalna usna)
5.7. U embriona starog etiri *TJEDNA * mozak ve ine tri mjehuria:
prosencephalon ili prednji mozak, mesencephalon ili srednji mozak i
rhombencephalon ili stranji mozak. Nakon etvrtog *TJEDNA * dolazi do razdvajanja
prosencephalona u *THELENCEPHALON * i *DIENCEPHALON *.
(tjedana/tjedna/thelencephalon/diencephalon)
5.8. Stanice unutarnjeg sloja neuralne cijevi transformiraju se u cilindrine *
GLIJALNE* stanice, koje *OBLAU * spinalni kanal, dok se stanice srednjeg sloja
diferenciraju u * NEUROBLASTE* i *SPONGIOBLASTE *.
(glijalne/oblau/neuroblaste/spongioblaste)

5.9. Svakomu miotomu pripada odreeni dio neuralne cijevi iz koje prema njemu idu
*IVANA VLAKNA* (dvije rijei), zameci buduih * SPINALNIH IVACA* (dvije rijei).
(ivana vlakna/spinalnih ivaca)
5.10. Oko 16. tjedna, kada duina ploda iznosi ve oko *112 mm, oblikuju se
modane polutke koje poinju prekrivati vei dio modanog stabla, u dijelu srednjeg
mozga se pojavljuje * ETVEROHUMLJE*, a ve se istie i *MALI MOZAK* (dvije
rijei).
(112/etverohumlje/mali mozak)
5.11. Ontogenetski razvoj je karakterizira princip "*HETEROKRONE *
sistemogeneze" po kojemu se *SAZRIJEVANJE* pojedinih struktura i funkcija odvija
po selektivnom kriteriju u kojemu prednost imaju one strukture i funkcije koje su u
trenutku roenja vanije za *PREIVLJAVANJE*.
( Heterokrone/sazrijevanje/preivljavanje)
5.12. Stara kora razvija se * BRE* od nove.
(bre)
5.13. Nesrazmjerna dinamika razvoja razliitih regija mozga u prenatalnom razdoblju,
kao i nakon roenja, odreena je s jedne strane dugotrajnim probijanjem *AKSONA *
iz izvornih regija, osobito iz asocijativnih zona mozga,
prema *CILJNIM
STANICAMA* (dvije rijei) u drugim regijama, ili pak iz jedne hemisfere u drugu, a s
druge strane trajanjem procesa njihove *MIJELINIZACIJE *.
(aksona/ciljnim
stanicama/mijelinizacije)
5.14. Od *EFERENTNIH * puteva najintenzivnije se razvijaju kotriko-spinalni, kortikobulbarni i kortiko-pontocerebelarni putevi. U ranim stadijima ontogenetskog razvoja
jae se razvija *EKSTRAPIRAMIDNI * sustav, tako da je u trenutku roenja taj sustav
zreo i spreman za funkcioniranje.
(eferentnih/ekstrapiramidni)
5.15. Dijete dolazi na svijet s potpuno oformljenim aparatima *SUBKORTIKALNIH *
formacija i najjednostavnijih projekcionih ili primarnih zona kore.
( subkortikalnih)
5.16. Mehanizam *GENETIKE * determinacije najprije programira razvoj struktura
potrebnih za ostvarivanje uroenih *MOTORIKIH * aktivnosti vanih za
preivljavanje.
(genetike/motorikih)
5.17. U ranim fazama ontogeneze u ivanom tkivu dominira * * tip sinaptikih
kontakata meu neuronima, a kasnije se javlja sve vea zastupljenost (funkcionalno
vanih) * * sinaptikih kontakata.
(aksodendritni/aksosomatikih)

5.18. Mijelinizacija vlakana *PIRAMIDNOG * puta zapoinje u zadnjem mjesecu

prenatalnog ivota fetusa i nastavlja se tijekom *PRVE GODINE * (dvije rijei) ivota
djeteta.
(piramidnog/prve godine)
5.19. Ve u *2. * tjednu embrionalnog ivota naziru se zaeci slunog organa, tako
da kohlearno-vestibularni aparat, ustvari najstariji meu proprio i eksteroceptorinim
senzornim sustavima poinje funkcionirati vrlo rano.
(2.tjednu)
5.20. Za razvoj ivanog sustava osobito je vaan *14.*. tjedan prenatalnog ivota,
kada se poinju specijalizirati pokreti.
(14)

II. KOLOKVIJ IZ ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE SS

1. STANICE IVANOGA SUSTAVA

1.1. ivano ili neuralno tkivo oblikovano je od ivanih i *GLIJA * stanica koje
potjeu iz *EKTODERMA *, za razliku od stanica tkiva modanih ovojnica i krvnih
ila, koje, iako su morfoloki i funkcionalno tijesno povezane sa ivanim sustavom,
ne pripadaju neuralnom tkivu, jer se u embriogenezi razvijaju iz *MEZODERMA *.
(glija/ektoderma/mezoderma)

1.2. Graa i funkcija ivane stanice prilagoena je za * PRIJAM* i *INTEGRACIJU

signala iz vlastitoga tijela i okoline te za njhovo provoenje na razliite instancije
unutar ivanoga sustava. Od drugih stanica u organizmu razlikuje se po specifinoj
vrsti *STANINE MEMBRANE * (dvije rijei) sposobne za provoenje ivanih impulsa.
(prijam/integraciju/stanine membrane)
1.3. Upiite uz brojeve dijelove ivane
stanice.
1 *SOMA*, 2 *DENDRITI*, 3
*AKSONSKI IZLAZNI HUMAK*, 4 akson,
5 *RANVIJEROVI PRSTENOVI*, 6
teledendroni
(soma/dendrit/ aksonski izlazni humak /
ravnijerov prsten)
1.4. Stanino je tijelo ispunjeno *CITOPLAZMOM u kojoj su sadrani *PROTEINI
vani za ostvarivanje specijaliziranih unutarstaninih funkcija neophodnih za
unutranji prijenos i emisiju kemijskih tvari koje omoguavaju premotavanje
meusobno razdvojenih neurona.
( citoplazmom/proteini)
1.5.

Trofiko sredite stanice je *SOMA * ili stanino *TIJELO neurona.

(soma/tijelo)
1.6.

U sreditu jezgre smjetena je *JEZGRICA * *NUKLEOLA* (moe ih biti i

dvije), koju ispunjavaju gusto rasporeene zrnate i vlaknaste komponente,
proteini i molekule *RNK* (komponente bitne za transkripciju genetike
informacije). U ena je osnovnoj skupini kromosoma pripojeno *BAROVO
TJELECE *(dvije rijei). *SPOLNI* kromatin drugoga X-kromosoma.
(jezgrica/nukleola/rnk/barovo tjelece/spolni)
1.7. Nisslove tvorbe upravljaju staninim *METABOLIZMOM i prizvodnjom
* BJELANEVINA* koje omoguavaju *REGENERACIJU dijelova stanice.
(metabolizmom/bjelanevina/regeneraciju)
1.8. U * RIBOSOMIMA* se sintetiziraju bjelanevine za izgradnju i odravanje
dugih aksonskih izdanaka, a mitohondriji se smatraju mjestima staninoga *DISANJA
* i proizvodnje *ENERGIJE *.
(ribosomima/disanja/energije)
1.9. Upiite brojeve uz odgovarajue
dijelove grae aksona:
*2* mijelin, *1* aksoplazma,
*4* jezgra Schwannove stanice,
*5* Ranvijeorov prsten (vor)
*3* Schwannova ovojnica,
(2,1,4,5,3)
1.10. Podjela neurona:
po obliku na: *PIRAMIDNE * i *ZVJEZDASTE* ivane stanice
po broja izdanaka na: *UNIPOLARNE*, *BIPOLARNE * i *MULTIPOLARNE *.
po funkciji: * SENZORNE*, *MOTORNE * i ASOCIJATIVNE
neurone.
(piramidne/zvjezdaste/unipolarne/bipolarne/multipolarne/senzornw/asocijativne)
1.11. Kao pokreta rasta aksona slui jedan neobini " *ORGANIT *. To je, naime,
specijalno * ZADEBLJANJE* jo neuoblienoga neurona, koje je naikano
ljuskastim izraslinama nalik bodljama. Ono kasnije dobiva oblik malja ili "ovna
probijaa" smjetenoga na vrh aksona, a kojega odlikuje osobita *KEMIJSKA *
osjetljivost.
(organit/zadebljanje/kemijska)

1.12. Rast neurona, po rijeima J.P. Changeuxa, predstavlja izrastanje, izduivanje,

grananje i konano *POVEZIVANJE s *CILJNOM STANICOM* (dvije rijei), kako
unutar ivanog sustava, tako i s ** stanicama u izvrnim tkivima organizma.
( povezivanje/ciljnim stanicama/ciljnim st.)
1.13. Brzina irenja impulsa kroz akson odreenog dijametra:

DIJAMETAR (mikrometra)
*12-21*
6 -12
Brzina (metara u sekundi)
80 -120
*35-75*
(upiite brojve u polja oznaena zvjezdicama)
( 21-12/1-6/35-75/0.5-2.0)

*1-6*
5 - 35

0.2 -1.5
*0.5-20*

1.14. Vrste glia stanica su: ependimociti, *PROTOPLAZMATIKI * astrociti, vlaknasti

astrociti, *OLIGODENDROCITI* i mikroglia. (protoplazmatiki/oligodendtrociti)
1.15. Dva tipa glija stanica produciraju *MIJELIN *, izolirajuu * OPNU* koja prekriva
veinu *AKSONA *; neke glija stanice su *ISTAI * jer im je funkcija uklanjanje
krhotina pri ozljedi ili smrti neurona; u procesu individualnoga (ontogenetskog)
razvoja ivanoga sustava neke glija stanice vode * MIGRACIJU* neurona i
upravljaju procesom *RASTA* aksona.
(mijelin/ovojnicu/aksona/istai/migraciju/rasta)

2. SINAPSA
2.1. Kroz sinapsu se uspostavlja funkcionalna veza *PRESINAPTIKE
MEMBRANE*(dvije rijei) aksona s * MEMBRANOM* postsinaptikoga neurona.
(presinaptike membrane/ membranom)
2.2.
Upiite brojeve sa slike uz odgovarajue
sastavnice sinapse.

*10* mitohondrij, *3* sinaptika pukotina,

*1* terminalna kvrica, *8* granule
medijatora, *6* otvoreni ionski kanal,
*4* zatvoreni ionski kanal, *5* citoplazma
postsinaptikoga neurona, *2* presinaptika
membrana, *7* - postsinaptika membrana,

( 10,3,1,8,6,4,5,2,7/9 vezikule medijatora )

2.3. Ispusti (stomate) na membrani terminalnih zavretaka aksona otvaraju se na

poticaj molekula *KALCIJA * koji ulazi u terminalni zavretak aksona kroz kanale za *
KALCIJ* ije je pak otvaranje potaknuto dolaskom akcijskog potencijala (po
membrani aksona presinaptikoga neurona) u podruje terminalnih kvrica.
(kalcija/kalcij)

2.4. Po lokaciji sinaptikoga kontakta, uz najbrojnije akso-dendritske i aksosomatike sinapse, prisutne su i *AKSO-AKSONSKE*, dendro-somatike te dendrodendritske sinapse, a s obzirom na vrstu kontakta izmeu neurona koji predaje i
onoga koji prima podraaj razlikuju se *KEMIJSKI,ELEKTRINI * i mjeoviti oblici.
( akso-aksonske/kemijski/elektrini)
2.5. Kriterij za funkcionalnu podjelu sinapsi njihovo je pobuujue ili smirujue
djelovanje u prijenosu ivanoga uzbuenja. Po tom kriteriju sinapse se mogu
podijeliti na:
- *EKSCITATORNE * i
- * INHIBITORNE*,
ali to djelovanje ne ovisi samo o kemijskim svojstvima transmitera, ve i o tipu
receptora na *IONSKOM KANALU * (dvije rijei) postsinaptike membrane.
( inhibitorne/ekscitatorne/ionskom kanalu)
2.6.

Openito postoje etiri razliite skupine neurotransmitera:

SKUPINA

NAZIVI POJEDINIH TRANSMITERA

acetilkolin

lue ga velike *PIRAMIDNE STANICE* (dopunite s

amini

dvije rijei)
(nazivi)*SEROTONIN

3
4

aminokiseline
Neuroaktivni
*PEPTIDI *

* *DOPAMIN *ADRENALIN

*NORADRENALIN *
(nazivi) *GABA* *GLICIN * glutamat *ASPARTAT*
(nazivi) *ENKEFALIN * *TVAR P *

(1.piramidne stanice/ 2. dopamin, serotonin, adrenalin, noradrenalin/ 3. gaba, glicin,

aspartat/ 4. peptidi, enkefalin, tvar p)
2.7. Izlueni medijator vee se ("lijepi") na*RECEPTORE* ionskih kanala
smjetenih u membrani postsinaptikog neurona. Njihovo otvaranje omoguava
prodor *NATRIJA * u postsinaptiki prostor to uzrokuje njezinu *
DEPOLARIZACIJU* to predstavlja prelazak signala s jednog neurona na drugi.
(receptore/natrija/depolarizaciju)
2.8. Svaki neuron na svojim terminalnim zavrecima u pravilu lui *SAMO
JEDNU*(dvije rijei) vrstu neurotransmitera.
(samo jednu)
2.9. Sinapse, odnosno receptorske molekule, za inhibitornu ili ekscitatornu
neurotransmisiju rasporeene su na razliitim dijelovima neurona. * INHIBITORNE*
su obino lokalizirane na staninom tijelu neurona, dok su *EKCITATORNE *
lokalizirane na dendritima ili dendritskim izdancima trnju.
( inhibitorne/eksicatorne)

2.10. Eksperimentalni podaci sa isjecima korteksa pokazuju da se u jednom

kubnom *MILIMETRU * mozga uspostavlja oko est stotina *MILIJUNA * sinapsi.
Prema tome u kori velikog mozga moglo bi biti oko 10 E14 sinapsi.
( milimetru/ milijuna)

3. FIZIOLOGIJA IVANE STANICE

3.1. Izvorna i temeljna funkcija ivanoga sustava je *BRZO * i tono prenoenje
informacija. ivane stanice su morfoloki i funkcionalno prilagoene toj zadai jer
posjeduju tri osobito vana svojstva koja su openito preduvjeti za prijenos signala.
To su: *PODRALJIVOST *, sposobnost proizvodnje *ELEKTRICITETA * i
*PROVODLJIVOST*.
(brzo/ provodljivost/elektriciteta/podraljivost)
3.2. Mehanizam generiranja uzbuenja funkcionira na razlici u *KEM.SASTAVU
*(dvije rijei)
citoplazme, tekuine koja ispunjava unutranjost some i izdanake
ivane stanice u odnosu na *KEM.SASTAV *(dvije rijei) okolia (miljea) u koji su
uronjene ivane stanice.
( kem.sastavu7kem.sastav)
3.3. Na elektromikroskopskim i rendgenskim snimkama vidi se kako je unutarnji *
FOSFOLIPIDNI* sloj membrane simetrino graen, za razliku od asimetrino
graenih slojeva *BJELANEVINA*.
( fosfolipidni/bjelanevina)
3.4. Stanje mirovanja karakterizira *STABILNA * razlika izmeu vanjske okoline
(egzoplazme), tj. otopine u koju je uronjena ivana stanica i elektrinoga potencijala
citoplazme (endoplazme). (stabilna)

3.6. Zahvaljujui funkciji ionske pumpe iz unutranjosti ivane stanice izbacuju se

ioni *NATRIJA *, a unose ioni *KALIJA *. Ionska *ASIMETRIJA * na membrani ostaje
sauvana zahvaljujui * ENERGIJI* koja se generira kroz ivotne procese razmjene
tvari.
(natrija/kalija/asimetrija/energiji)
3.7.

Upiite brojane iznose natrijevih i kalijevih iona s obje strane membrane.

MEMBRANA

Na+

K+

Cl-

A-

Vanjska povrina (+) pozitivni naboj

*142

110

Unutarnja povrina ( - ) negativni

naboj

*10*

140

150

(142/10/140/110/5)

3.8.

U svakoj regiji generira se posebni tip

signala:
1 - *RECEPTORSKI* signal
2 - *INTEGRATIVNI * signal *OKIDA *
3 - * KONDUKCIONI* signal i
4 - *IZLAZNI EFEKTORNI *(dvije rijei) signal
(receptorski/ integrativni okida/
kondukcijski/ izlazni efektorni)

3.9.

Akcijski potencijal, koji funkcionira po zakonu "*SVE* ili * NITA*", iri se kao
val *NEGATIVITETA* du aksona. Kratkotrajan je (trajanja oko *0.1* ms),
*STABILNE * amplitude od *100* milivolti, a brzine irenja od 0,5 do *120*
metara u sekundi.

(sve/nita/negativiteta/0.1/stabilne/100/120)
3.10. Depolarizaciju karakterizira brza promjena potencijala membrane (za priblino
110 mV) Membranski potencijal sa -*70* mV (potencijal mirovanja) mijenja se do
priblino +*40* mV uslijed prodora * * u unutranjost ivane stanice.

( 70/40/natrija)
3.11. Minimalna jaina (najmanja mogua voltaa) elektrinog potencijala, koja
moe izazvati uzbuenje, odnosno pojavu akcijskoga potencijala naziva se
*REOBAZA *, a najkrae vrijeme (trajanje) u kojemu mora djelovati podraaj da bi
izazvao uzbuenje naziva se korisno *VRIJEME *.
(reobaza/vrijeme)
3.12. Ponovno
uspostavljanje
potencijala
*REPOLARIZACIJU* membrane. (repolarizaciju)

mirovanja

predstavlja

3.13. *APSOLUTNA REFRAKTERNOST * (dvije rijei) je kratkotrajna neosjetljivost

membrane, nakon koje slijedi faza *RELATIVNA REFRAKTERNOST * (dvije
rijei), kada se depolarizacija moe izazvati * * intenzitetom podraaja.
(apsolutna refrakternost/relativna refrakternost/poveanim)

3.14. Upiite broj sa slike ili naziv koji oznaava

odgovarajuu komponentu akcijskog potencijala:
*4* - potencijal mirovanja
*1* - depolarizacija membrane
2 - * REPOLARIZACIJE* membrane
*3* hiperpolarizacija membrane

(4,1,repolarizacija,3)

PITANJA
POVIJEST UPOZNAVANJA IVANOG SUSTAVA

1. Tko je napisao knjigu Neuronski ovjek i to je autor u toj knjizi istaknuo?

-

Napisao ju je J.P.Changeu (1983.) i u njoj istie povijest upoznavanja

strukture ivanog sustava i funkcija mozga koji poinju raskorakom
izmeu objektivnog tumaenja injenica i subjektivnog doivljavanja. Taj se
raskorak zadrao do danas jer se granica objektivne istine svakok dana
pomie i to novim otkriima te time dotadanje istine smjeta u podruja
zablude. Njegova pogrena pretpostavka bila je da e fenomen psihikog
sukladno ili priblino pratiti empirijske spoznaje o strukturi i funkciji ss.

2. Koja su se 2 pristupa sukobljavala u povijesti oko toga gdje je sjedite

psihikog i mentalnih procesa?
-

Kardiocentrini koji je prevladavao do V.st.pr.Kr. i encefalocentrini od V.st.

3. Do kada je vladajui pristup bio kardiocentrini?

-

Do V.st.pr.Kr. i za vrijeme Aristotela koji je jako dugo vremena navodio

filozofe na krivi put.

4. Nabroji neke koji su zastupali kardiocentrini i encefalocentrini pristup.

-

Kardiocentrini- Mezipotamija,Judeja,Egipat i Aristotel

Encefalocentrini- Demokrit, Hipokrat, Platon, Herofil, Erazistrat, Nemezije
i Sv.Augustin

5. Kojem su pristupu pripadale zemlje kao Mezopotamija,Judeja. Objasni njihovo

stajalite
-

Kardiocentrinom. One su smatrale da je sjedite uma i emocija u srcu.

Dokaz tome je neki papirus naen u 17.st.od straneEdwina Smitha. Na
tom papiru je jasno vidljiva razvijenost egipatske medicine. Zabiljeeno je
48 sluajeva povrede lubanje i vratnih kraljeaka i opisani su simptomi i
posljedice slino kao i danas. Takoer tu se nalazi prvi opis mozga, navodi
se kako se otkidanjem gornjeg dijela lubanje vide bore nalik onima na
rastaljenom bakru (m.vijuge i brazde). Bitno je naglasiti da kod povrede
gdje je probijena sljepoonica napisano je kako tu povredu prati
zakretanje onih jabuica ili gubitak moi govora. To nam govori o
zaostalosti u znanju o ulozi i funkciji mozga.

6. Objasni Demokritovo, Hipokratovo i Platonovo stajalite.

-

DEMOKRIT: on je smatrao da je mozak uvar misli ili uma tj. Da je on kao

vojnika straa koja nadzire vrh. On prvi razlikuje intelektualne
sposobnosti od emocija i potreba i lokalizira ih tj. Um smjeta u mozak,
emocije u srce a potrebe u jetru. Time je postavio temelj za 2 pristupa:a)
encefalocentrini
b) lokalizacionistiki. Takoer po njemu srce ima
vanu ulogu, ono je kraljica,hraniteljica srdbe.
HIPOKRAT: Hopokrat je smatrao da je mozak slian kakvoj lijezdi, bijel i
troan. Za njega je bitno naglasiti da je razlikovao neuroloke i mentalne
bolesti. On i njegovi suvremenici su na temelju prouavanja ozljeda glave
povezali te povrede s motornim smetnjama, pomuenje razuma,
poremeaji u govoru,epilepsija
PLATON: On je razdvojio intelektualni dio due od pohotnosti i naprasitosti
i time uvrstio encefalocentrini pristup.

7. Tko je smatrao da je mozak uvar misli ili uma?

-

Demokrit

8. Tko je u svojoj medicini razlikovao neuroloke od mentalnih bolesti?

-

Hipokrat

9. ije je miljenje dugo utjecalo na filozofe i psihologe kasnije, objasni njegova

stajalita?
-

Aristotelovo. On je zastupao kardiocentrini pristup jer je doao do

zakljuka da srce je a mozak nije neposredno podraljiv na mehanike
podraaje. Smatrao je da od vode i zemlje sastavljeni mozak igra ulogu
hladnjaka i obara temperaturu krvi natovarene hranom. Srce je sjedite
svega i sjedite upravljanja. On kao ni Platon, ne zna za postojanje ivaca,
ali zna za krvne ile i njihovu kontrakciju prema srcu.

10. Navedi doprinose i bitne zakljuke Herofila i Erazistrata

-

Za vrijeme njihova djelovanja bilo je doputeno seciranje mrtvih- niih

stalea.
Oni su ukazali na razliku velikog i malog mozga, na postojanje komora u
mozgu, nabranost kore i razlikovali su osjetne i motorne ivce- to je
ujedno poetak predodbe o sudjelovanju mozga u doivljavanju osjeta i
izvoenju pokreta.

11. Prema kome je mozak sastavljen od vode i zemlje?

-

Prema Aristotelu

12. Navedi stoljea u kojima su svi ovi filozofi djelovali.

Demokrit,Platon,Hipokrat: V.-IV.st.pr.Kr.
Aristotel IV., Herofil i E. III.st.pr.Kr.
Galen I.-II-n.e. i Sv.Augustin IV. I V.n.e.

13. Tko postavlja temelje FIZIOLOGIJe mozga i objasni njegovu vanost (6)?
-

Galen: On prelazi na istraivanje funkcije mozga. Dokazuje da mozak

upravlja tijelom i sudjeluje u mentalnoj aktivnosti. Zanima se za modane
komore i odvaja ih od modane supstancije te ih odvaja u prednju,srednju i
stranju. Ozljeda stranje dovodi do najveih oteenja a prednja se dijeli
na 2 dijela povezanih kanalom.
psihika pneuma
LES ESPRITS ANIMAUX: tj. ivotinjski duh- shvatio je da bez ivaca
nema niti jednog dijela tijela, presijecanjem ivaca kralj.modine dovodi do
paralize tijela ispod mjesta presijecanja
Razradio Hipokratovo uenje o temperamentima, povezao psihika
svojstva s kombinacijom soka i dobio 13 temperamenata, samo 1 dobar.

14. to je to psihika pneuma?

-

to je supstanca koju prizvode i pohranjuju komore. Ona krui ivcima i

povezuje mozak s motornim i ulnim organima.

15. Tko prema Galenovom konceptu komora smjeta razumske funkcije i gdje ih
smjeta?
-

Nemezije i Sv.Augustin: U prednju smjetaju imaginciju, u srednju razum a

u stranju pamenje. Tim razmjetajem postavljaju temelj
lokalizacionistikom pristupu koji je prevladao do 17.st.

16. Zato je vana pojava renesanse za ovo podruje?

-

L.da Vinci daje odljevak modanih komora u vosku i toan crte modanih
vijuga
Kasnije to rade Vezal, Varol i Frenel
Oni unapreuju opise modane morfologije

17. Objasni Willisovog esprits animaux.

-

On prekida vladajue uenje o funkciji modanih komora i prednost daje

kori velikog mozga
On ukazuje na injenicu da nabrana kora pokriva podkortikalne centre
Razlikuje sivu pepeljastu kortikalnu supstanciju koju proizvodi esprits
animaux, od bijele supstancije koja taj fluid prenosi na druge dijelove
organizma dajui im osjetljivost i pokretljivost
On je uveo termin refleks za oznaavanje Descartesova odgovora
organizma na vanjski podraaj

18. Tko je smatrao da svaka aktivnost organizma preko ivanog sustava

reflektira vanjske podraaje i kada?

Descartes (1694.)
On je pretpostavio da se osjetni ivci prilikom podraivanja zateu i
otvaraju poklopce na kori velikog mozga iz kojih izlaze duhovi irei se
kroz ivce do miia

19. to je omoguilo otkrie mikroskopa?

-

omoguilo ga je upoznavanje prave stanine strukture ivanog sustava

20. Koje se potekoe javljaju kod koritenja mikroskopa i tko je rijeio taj
problem?
-

Potekoa: meko ivano tkivo nije se dalo rezati na tanke ploke.

Problem je rijeio Malpighi- skuhao je mozak, odstranio opne i natopio
tintom kako bi pojaao kontrast i pri tome vidio (sljedee pitanje)

21. Kako je Malpighi nazvao sitna providna tjeleca koja je otkrio mikroskopom?
-

nazvao ih je lijezdicama

22. Tko

i kada je dao prvi vjeran opis mikroskopske

organizacije ivanog sustava i to je on jo prikazao to
je bitno?
-

1719. godine VAN LEEUWENHOEK- one je prvi prikazao crte bonog

presijeka ivaca izgraenih od snopova vlakana- no pogreka je to je
pretpostavio da su ta vlakna uplja.

23. to je napravio Dutrochet?

-

On je napravio crte i opisao stanicu kao kuglasto tjelece ali bitno je

naglasiti da je prouavao ganglije pua golaa

24. Tko je prvi uoio da tjeleca imaju vie repova i kako ih je nazvao?
-

Valentin- nazvao ih je dendritima (gr.dendron-drvo) jer se granaju poput

grana drveta. Jo uvijek nije bilo poznato jesu li stanina tijela i vlakna
dijelovi jedne cijeline ili vlakna tvore posebnu mreu

25. Gdje,kada,tko

je objavio prvu ivanu stanicu kakvu

imamo danas?
-

1865.godine u posmrtnoj publikaciji jednog Deitersova rada.

Ta stanica ima somu s jezgrom i citoplazmom , neurit i dendrite
Opisuje kako su ivane stanice uvijene u ljepilo ili neuroglije

26. Od ega je strukturirana ivana supstancija?

kao i svako ljudsko tkivo u organizmu, strukturirana je od stanica koje se

nalaze u sivoj supstanciji iv.tkiva i odlikuju se jedinstvenim neuritom.

27. Koji se koncepti javljaju za vrijeme Galla?

-

MAKROPLAN: Lokalizacionistiki nasuprot Globalistikom

MIKROPLAN: Retikularni nasuprot Neuronskom

28. Koje je glavno otkrie Galla?

-

Istraivao je na lubanjama zloinaca i bistama slavnih ljudi

iznio je teoriju po kojoj odreena regija cerebralnog korteksa kontrolira
specifine psihike funkcije
po njemu mozak ne djeluje kao jedinstveni organ nego je podijeljen u vie
organa koji zastupaju odreenu sposobnost
ak i aptraktna ponanja se pojavljuju u odreenim dijelovima
veliina centara raste sukladno njegovoj uporabi tako nastaju kvrge
grebeni koje je on povezao s individualnim osobinama
taj koncept linosti nazvao FRENOLOGIJA

29. Koja
-

je podruja Gall tono locirao?

tono je locirao u eonoj oblasti pamenje rijei i osjeaj za govor

30. Nabroji njegovu listu psihikih osobina i odakle je izveo listu osobina?
-

Prvo 27 zatim 35 osobina, tu spadaju: nagon razmnoavanja, materinski

nagon, sklonost svaama i tui, verbalno uenje, smisao za govor, oholost,
slavoljubivost
Izveo je te osobine iz imenica i pridjeva u obinom jeziku i biografija
poznatih osoba

31. to su kritiari rekli na Gallovo otkrie?

-

rekli su da izboine na lubanji manje ukazuju na razvijenost sposobnosti a

vie govore o temperamentu neije ene

32. Koje su ispravnosti nekih njegovih tvrdnji?

-

da je korteks najvii dio encefalona

da je anatomski ujednaene grae
da predstavlja neprekinuti omota; ispresijecanost brazdama prividna
da je u neposrednom dodiru s organima
meu prvima je razlikovao sivu i bijelu masu i drao je da meusobno
povezuju dijelove kore i strukture ispod kore.

33. Koji je znaaj Bouillauda?

on je prirodnim eksperimentom kod sluajnih povreda lubanje ili

spomtanih modanih oteenja doao do spoznaje o povezanosti tih
povreda s poremeajem govora.
Time zapoinje postojanje Anatomske patologije, koja kasnije prerasta u
neuropsihologiju

34. Jedan lan Francuske akademije imao je znaaj doprinos koji?

-

P.F.Lourens: on je osniva eksperimentalne fiziologije

On je odstranjivao odreene anatomske centre
Plastinost mozga budui da se moe povei dio odsjei a da se ne
izgube funkcije
On je zakljuio da specifini lokaliteti u mozgu ne odgovaraju samostalno
za specifino ponaanje nego sve regije mozga sudjeluju u tome
Bilo koji dio cerebralne hemisfere sposoban je izvesti sve funkcije a
povreda nekog podruja hemisfere podjednako utjee na sve funkcije
Prema tome kora velikog mozga funkcionira kao cjelina,a odsjecanjem
njezinih dijelova postupno se gase i slabe sve funkcije.

35. Kakav je to koncept agregatnog polja mozga?

-

prevladavao sve do sredinje 19.st.

psihiki su procesi reprezentant zajednike funkcije cijelog mozga

36. Kakav je to koncept stanine povezanosti?

-

suprotno gledite od 35
razliito ponaanje posredovano je razliitim mozgovnim regijama koje su
meusobno povezane ivanim putevima
a neuriti su signalne jedinice mozga ureene u funkcionalne skupine
meusobno povezane

37. Na ta su bila oslonjena istraivanja lokalizacije funkcija mozga?

-

na prikupljanje podataka iz 2 izvora:

1. promatranje poremeaja ponaanja u bolesnika s lokalnim povredama
mozga
2. te neposredno podraivanje dijelova kore velikog mozga

38. to
-

su to otkrili Bujo,Broca,Wernicke i Munk?

Bujo- on je pokazao da su poremeaji motorike funkcije govora povezane

s povredom prednjih dijelova mozga
Broca- on je otkrio motorike centre govora
Wernicke- otkrie senzornih centara govora (razumijevanje)
Munk- povezanost zatiljnog renja s funkcijom VIDA, a sljepoonog
SLUHA

39. to su istraili Fritsch i Hitzig?

oni su neposrednim elektrinim podraivanjem Roladove brazde otkrili

motorne centre u kori
Hitzig je povezao eoni dio s intelektualnim funkcijama

40. Tko
-

je povezao eone dijelove s funkcijom panje?

Ferrier

41. Tko je napravio prvu lokalizacijsku kartu?

-

K.Brodmann u 20.st.
52 polja modane kore
On je spojio se raspoloive podatke o istraivanjima mozga majmuna i
ovjeka

42. Tko je ponudio najdetaljniju funkcionalnu kartu?

-

Njemaki psihijatar Kleist

Na temelju materijala o ozljedama mozga u I.svjetskom ratu

43. Nabroji neke lokalizacije engrama u primarnim i sekundarnim podrujima

sekundarnog korteksa?
-

3 bijela svijetlost
5 plamen dolazi sa strane
7 ivotinje dolaze sa strane
10 ivotinje
11 lica i leptiri
17 glasovi i um
21,22 okusne halucinacije
24-26 vestibularni doivljaji
27-29 nekontrolirani krikovi

44. Koje stajalite zastupaju retikularisti?

-

da ivane stanice stvaraju neprekinutu mreu

Gerlach- koristi postupak bojenja ivanog tkiva zlatnim kloridom i
mikroskopom vidi 2 mree vlakana
1.tanku: povezuje dendritska vlakna
2. grublju: povezuju aksone

45. Koje stajalite je njima suprotno?

-

Neuronisti- da je ivana stanica kao stabla u umi ili kockice mozaika

Da su nezavisne jedinice
I jedne s drugima su u odnosu dodirivanja- kontigviteta

46. to je otkrio Golgia?

on je pronaao metodu bojenja ivanog tkiva srebrnim nitratom

tom tehnikom mogli su se obojiti i najtanji dijelovi pa se mogla prouavati
cijela struktura ivane stanice

47. ije je istraivanje dalo osnovu za postavljanje Neuronske doktrine?

-

R.y Cayal: rabio je Golgijevu metodu bojenja ivanog tkiva; i pokazao da

ivano tkivo nije kontinuirana masa, ve predstavlja mreu odvojenih
stanica

48. Tko
-

je osniva Moderne Fiziologije?

J.Miller: po njemu osjetni organi i ivani putevi koji provode osjet imaju
svoju specifinu energiju
Navodi 5 tipova ivaca i njima sukladnih osjetnih organa
Njihova specifina energija ne ovisi o prirodi podraaja ve od njih samih
A kvaliteta osjeta ovisi o osjetnom organu i o prirodi ivaca.

49. to je otkrio Bell?

-

eksperimentalno je utvrdio razliku izmeu prednjih i stranjih korjenova

kraljenike modine
prednji su povezani s funkcijom kretanja
stranji s osjetnom funkcijom
to je postavilo anatomsku osnovu REFLEKSNOG LUKA ( uzbuenje od
senzornog ivca preko mozga do izvrnog organa)
prekid na bilo kojem dijelu tog luka dovodi do paralize

50. Zato
-

je znaajan Helmholtz?

on je uspio izmjeriti brzinu kojom se iri impuls u ivcu

time je postavio temelj psiholokog eksperimenta
to je ujedno i osnovica reakciometrije

51. Tko je formulirao OPI ZAKON EVOLUCIJE?

-

Spencer, za njega je osjet prva jedinica psihe.

Vanjski svijet djeluje na ovjeka, izaziva u njemu impuls nervous shock
koji ima subjektivan uinak Osjet

52. Tko je potvrdio i kako, postojanje regija za govor koje su opisali Wernicke i
Broca?
-

W.Penfield- za vrijeme operacije mozga rabei male elektrode, stimulirao

je regije korteksa za govorne funkcije kako bi sprijeio da ih operacija
epilepsije oteti

PROBLEMATIKA ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE

53. to prouava anatomija?

-

bavi se prouavanjem morfologije, ustroja tijela s osvrtom na funkcije,

mehanizme i procese te bioloke zakonitosti rasta i razvoja pojedinih
dijelova

54. to prouava fiziologija?

-

prouava vitalne funkcije organizma; od njegovih elementarnih jedinica

preko tkiva, organa do funkcionalnih sustava.
Nastoji objasniti njihovu povezanost, mehanizme u prilagoavanju
oboje tretiraju organizam kao cjelinu, ali izdvajaju i prouavaju neke
dijelove

55. to je organizam?
-

samostalna opstojna jedinica organskog svijeta, jedinstveno reagira na

razliite vanjske promijene
moe se opstati samo kroz interakciju s okolinom

56. ? Koje su 2 poluge pokrenute za odravanje organizam

-

prilagodba stalnim promjenama

evolucija njegove genetske strukture

57. to definira okolinu?

-

u fizikom smislu ju definira gravitacija, svjetlost i ekoloke znaajke

58. Koje su 4 stvari vane za ovjeka?

-

gravitacija, svjetlost, konstantnost okoline i homeostaza

59. to je homeostaza?
-

postojanost kemijskog sastava i fizikalno- kemijskih svojstava unutarnje

sredine koja ukazuje na normalno stanje organizma

60. Kakve organizacije elemenata strukture imaju razliiti organizmi?

-

razliito, karakteristino za odreeni organizam

VIRUSI: molekularna organizacija (mol. Bjelanevina i nukle.kis)
JEDNOST.ORGANIZMI: stanina organizacija, podjela funkcija
VIEST:ORG: dolazi do diferencijacije stanica
Javljaju se razlike u obliku,strukturi i funkciji

61. Koja

je osnovna funkcija ivog organizma?

METABOLIZAM: kemijska i fizika razmjena i transformacija tvari i energije

s okolinom
O njemu ovise sve ostale funkcije
Prestanak ovog procesa uzrokuje razaranje protoplazme i dovodi do smrti

62. Koja tri osnovna cilja ima organizma(metabolizam)?

-

1.odravanje ivota i obnavljanje resursa

2.ouvanje integriteta organizma
3.reprodukcija

63. Koje su osnovne strategije odravanja vrste?

-

hiperprodukcija jedinki i prirodna selekcija

prilagodba promjenjivim okolinskim uvjetima

64. Koje su 4 osnovne fizioloke funkcije?

-

1.hranidbena
2.obrambena
3.lokomotorna- npr.spaavanje bijegom
4.reproduktivna

65. Objasni utjecaj topline i osmotskog tlaka.

-

toplina: 36-38,00 C izvan kojih prestaju njihovi ivotni uvjeti

kod toplokrvnih ivotinja je razvijen mehanizam za produkciju i otputanje
temperature iz organizma tj.za odravanje relativno stabilne temperature
Osmotski tlak: on odrava postojanost vode i elektrolita u stanicama
Vee varijacije dovode do poremeaja
Iz tog razloga su se razvili bubrezi

66. to je zajedniko svim stanicama?

-

sve su potekle od istog pretka; dijele zajednike temeljne osobine;

upotrebljavaju DNA kao svoj genetiki materijal; okruene su membranom;
koriste iste temeljne mehanizme za metabolizam potreban pri proizvodnji E

67. to se pretpostavlja o nastanku prve stanice?

-

pretpostavlja se da se razvila tako da se samoreplicirajua RNA okruila

mmbranom od fosfolipida

68. Kakve stanice imamo?

-

prokariotske i eukariotske

69. to se odvija u jezgri i citoplazmi?

u jezgri replikacija DNA i sinteza RNA a u citoplazmi translacija RNA u

proteine

70. Kakva je struktura i veliina stanice?

-

struktura je sloena; veliina je razliita ali kod ljudskog organizma ide od

nekoliko mikrona npr.limfociti do 200 mikrona jajna st.

71. Objasni vanost organela,jezgrine ovojnice,endoplazmatiki

retikulum,kompleks Golgii,plazma, jezgrovne pore,mitohondrij.
-

ORGANELI: odreuju odjeljke u kojima se odvija odreena metabolika

aktivnost, najvei ima jezgru promjera 5 mikrona
JEZGRINA OVOJNICA: odvaja jezgru od citoplazme, prua strukturnu
potporu jezgri
ENDOPL:RETIKULUM (5) za sintezu lipida; kao i kompleks Golgia
(10)odreeni za rasporeivanje i transport proteina namijenjenih za
sekreciju, ukradnju u st.membranu i u lizosome
MEMBRANA: odreuje stanine granice i odjeljuje njezin sadraj od
okolia; sastoji se od lipida i proteina; od fosfolipidnog dvosloja,
nepropusnog
JEZGROVNE PORE(8)reko njih omoguen prelazak iz citoplazme u jezgru
MITOHONDRIJ(12): kapsule ispunjene uglavnom ATF-om, glavni izvori
stanine membrane

72. Po kojem je principu graeno ljudsko tijelo?

-

po bilateralnom principu; mogue ga je podijeliti na 2 simetrine polovine

73. Nabroji

osi i ravnine.

RAVNINE:
2. Frontalna- ona dijeli tijelo uzduno na prednju i stranju polovinu
3.Horizontalna ili transverzalna- okomita na sagitalnu i frontalnu ravninu.
- dijeli tijelo na gornji i donji dio
6. Srednja sagitalna- uzduna od naprijed prema nazad
OSI:
1. Rostralno (kranijalno)- kaudalna: od tjemena do stopala kod uspravnog
poloaja
4. Medio- lateralna: horizontalna: od sredine prema lijevom ili desnom boku
5. ventralno-dorzalna:sagitalna; od naprijed prema nazad, tj.od trbuha prema
leima
- kod ovjeka NEUROAXIS- kranijalno-kaudalna os

zbog uspravnog poloaja tijela je izlomljena pa se dijelovi ss iznad i iza nje

nazivaju dorzalni a ispod i ispred ventralni

74. Koji se dijelovi tijela oznaavaju kao ventralni, dorzalni, kranijalni?

-

VENTRALNI: dijelovi tijela ispred frontalne ravnine

DORZALNI: dijelovi tijela iza frontalne ravnine
KRANIJALNI: elementi u podruju lubanje

75.
distalni
proksimalni
centralni
periferni
terminalni
aferentni
eferentni
medijalni
LATERALNI
SAGITALNI

udaljeni
blii
sredinji
Udaljeni od sredita
Na krajevima
Prema sreditu(centru)
Od sredita
U sredini (sredinji)
Udaljen od sredine
Kroz sredinu

VISCERALNI
eksterni
interni
minor
maior
ipsilateralno
kontralateralno
konvergencija
divergencija
kranijalni

Koji pripadaju unutranjosti

vanjski
unutranji
manji
vei
Na istoj strani
Na suprotnoj strani
Rsprivanje u jednom smeru
Rasprivanje u razliitim smjerovima
U podruju lubanje

LJUDSKI ORGANIZAM

76. Od koliko je stanica graen?

-

od 100 trilijuna stanica; a ivanih ima 100 milijardi

77. Stanice gradekoja grade organe koji grade

-

tkiva; organski sustav

78. Kakva je graa jednostavnih organizama?

-

mnogi jednostavniji organizmi poput Ameba,Bakterija sastoje se od jedne

stanice koja je sposobna za samostalno umnoavanje

79. Na to je usmjerena funkcija ivanog sustava?

-

povezivanje i ujedinjene rada svih dijelova organizma

i na prilagodbu, usklaivanje stanja i rada organizma za zahtjevima uvjeta

okoline koji su promjenjivi

80. Na koliko naina i kako stupa organizam u interakciji s okolinom?

-

preko ivanog sustava na 2 naina (gornja)

1. neposrednim kontaktom preko povrinskih struktura ( najjednostavniji
prijelaz podraaja)
2. polazi od akcije organizma, obrnutim putem predstavlja spontano
djelovanje organizma na okolinu (SS potie akciju eferentnih ivaca i
izvrnih organa; kontrola akcije se ostvaruje preko akceptora i osjetnih
organa i oni preko aferentnih ivaca vraaju obavijest ss)

81. to su to Akceptori?
-

terminalne osjetne stanice

obavljaju signalizaciju o tijeku izvrenja naloga kroz sustav povratne
sprege (Feedback)

82. Nabroji vrste tkiva.

-

epitel, vezivno, kotano, miino, tetiva, ligament

83. Nabroji vrste stanica.

- miina, kotana, eluana, tapii i unjii,lijezdana
PODJELA IVANOG SUSTAVA

84. Koja je strukturna podjela ivanog sustava?

SREDINJI
Mozak

K.modina

PERIFERNI
Somatski

Autonomni

Prednji- veliki,limbiki sust.

Talamus, hipotalamus
Srednji- retikularna formacija
Stranji- mali,pons,produena m.
85. Koji

Aferentni
eferentni

simpatikus
parasimpatikus

miiima i organima upravljaju somatski i autonomni

s.?
-

Somatski: poprenoprugastim miiima i osjetnim organima

Autonomni: glatki miii, unutarnji organi

86. Kako
-

je graen sredinji ivani sustav, po kojem principu?

graen je bilateralno; u sutini je simetrian i obuhvaa 7 glavnih dijelova:

telencephalon,diencephalon,mesencephalon, pons, cerebellum, medulla
oblongata, medulla spinalis

87. Koja je razlika epifize od ostalih struktura?

-

Sve strukture u ss su parne osim nje; tj.imaju 2 simetrine,morfoloki

identine polovine

88. to se dogaa kada je oteen neki dio ovog sustava?

-

kada je neko podruje oteeno ostali dijelovi sposobni su kompenzirati

gubitak

89. Objasni funciju Telencephalona.

90.

ili cerebrum ili veliki mozak

graen je od 2 naizgled identine hemisfere
povrinu mu prekriva cerebralni korteks koji u obliku plata prekriva veliki
dio strukture ss
u njegovoj dubini nalaze se bazalni gangliji,hipokamp i amigdala
B.Gangliji: sudjeluju u regulaciji motornog ponaanja
Hipokamp: povezan s funkcijom motivacije i memoriranja
Amigdala: koordinira rad autonomnog i vegetativnog sustava

Objasni funkciju Diencephalona.

-

meu mozak
sadri talamus i hipotalamus
Talamus: procesira veinu informacija
Hipotalamus: Glavno sredite regulacije autonomnih, endokrinih i
visceralnih funkcija organizma

91. Objasni

funkciju Mesencephalona.

srednji mozak
povezuje veliki i stranji mozak
karakterizira ga specifina tvorevina od 4 okrugla humka koji predstavljaju
centar vidnog i slunog sustava te jezgre III.i IV. Lubanjskog ivca;
kontrolira senzorne i motorne funkcije- pokrete oiju, koordinaciju vizualnih
i auditivnih refleksa

92. to je to Pons?
-

most
nalazi se iznad medulle oblongate
tu su smjeteni neki lubanjski ivci i jezgre iz kojih zapoinju putovi do
malog mozga
prenosi iv uzbuenja motornim vlaknima iz cerebralnih hemisfera u
cerebellum

93. to
-

je Cerebellum?

mali mozak
nalazi se iza ponsa
preko 3 para krakova povezan s modanim deblom
glavna struktura stranjeg mozga; glavni je centar za formiranje motornih
vjetina, ravnotee

94. to je Medulla oblongata?

-

produena modina
smjetena je neposredno iznad kraljenike modine, ispod mosta i ispred
malog mozga
ukljuuje neke centre odgovorne za vitalne funkcije- probava,disanje..

95. to je Medulla spinalis?( ivce koje obuhvaa)

-

To je kraljenika modina
njezina funkcija je prijem i procesiranje senzornih podraaja te kontrola
pokreta udova i trupa
izvana je bijela a iz unutra siva
iz nje bono izlazi 31 par modanih ivaca: 8 pari vratnih, 12 pari trupa, 5
lenih,5 slabinskih i 1 par trtinih ivaca
na nju se nastavlja modano deblo a kroz njega prolaze ivana vlakna
koja povezuju mozak i k.modinu
sastoji se od produene modine, mosta i srednjeg mozga
tu se protee i retikularna formacija koja regulira razinu budnosti i ope
aktivacije organizma

96. Objasni funkciju perifernog sustava.

smjeten je izvan velikog mozga i kraljenika modina

pomou njega ss ostvaruje regulaciju funkcija svih sustava organizma,
svih njegovih organa i tkiva
obuhvaa lubanjske ivce i kraljenike modine, ganglije, ivce
vegetativnog sustava te receptore i efektore

97. Koja
-

ivana vlakna tamo imamo?

CENTRIPETALNA: uzlazna, ona koja provode ivane impulse od

receptora prema centralnim strukturama
CENTRIFUGALNA: silazna; kojima se provode impulsi prema izvrnim
strukturama

98. Po emu se razlikuju somatski i autonomni sustav?

-

Autonomni se od somatskog razlikuje razmjetajem svojih jezgara u ss te

odsustvom segmentarnosti periferne inervacije
Isto tako se odlikuje po tome to njegova ivana vlakna koja idu iz mozga,
se obvezatno prekidaju u perifernim vegetativnom ganglijima,a aksoni
ganglija nastavljaju put te inerviraju unutarnje organe

99. Objasni oba sustava iz prolog pitanja.

-

100.
-

AUTONOMNI: funkcija mu je uravnoteenje vegetativnih funkcija

Veinom obuhvaa aferentna vlakna (od unutarnjih organa) i eferentna
koja inerviraju glatke miie i tkiva lijezda
Ostvaruje mobilizacijsku funkciju organizma
Gotovo potpuno je izvan svjesne kontrole
Koordinira i regulira rad unutarnjih organa,razmjenu tvari, homeostazu
SOMATSKI: on obuhvaa spinalne i kranijalne ivce i njihove ganglije
Aferentni ivci- iz tkiva prenose podraaje u ss
Eferentni ivci- iz mozga preko kraljenike modine do poprenoprugastih
miia

Objasni renjeve hemisfera.

svaka hemisfera dijeli se u 4 renja
1. FRONTALNI: centri za planiranje i kontrolu pokreta
2. PARIJENTALNI: centri taktilnog senzibiliteta i senzomotorne projekcije
tijela
3.OKCIPATALNI: centar vida
4.TEMPORALNI: centar sluha te centri za ostvarivanje nekih aspekata
uenja,pamenja i emocija

1o1. Objasni funkcionalnu podjelu ivanog sustava

-

ANIMALNI- svjesni, raspolae mehanizmima za voljnu, svjesnu kontrolu

ope aktivacije organizma, izvoenje svih funkcija

AUTONOMNI_ nesvjesni, upravlja procesima unutarnje ravnotee i

usklaenost organa

FILOGENEZA
1. to je to filogeneza i od kojih rijei dolazi?
-

bioloki proces razvoja svih organskih oblika (povijest razvoja vrste,

pojedinih organa)
dolazi od grkih rijei: Fylon- pleme , rod, koljeno,vsta
genesis- postanak

2. Koji su osnovni principi u procesu prilagodbe?

-

promjena strukture i mehanizma funkcioniranja organa

3. reci neto o specifinoj morfolokoj i funkcionalnoj preobrazbi.

-

ona moe biti odreena rekombinacijom gena ili pak mutacijom, no i pri
tome dolazi do selekcije (po Darwinu) samo najjai ostaju
prilagodba temeljana na morfolokoj preobrazbi (mozga) odvija se etapnim
razvitkom: od difuznih slabo diferenciranih oblika prema sve vie
specijaliziranim, organiziranim oblicima
postupak prilagodbe memorira se kao trajno izmjenjeni nain reagiranja
ak se upisuje u nasljedni genetski materijal

4. Objasni filogenetski razvoj.

-

on slijedi nakon pojave ivane stanice

oituje se u razvoju receptora i motornih mehanizama te usavravanju
morfoloke podloge mehanizama za bolju prilagodbu
ivana stanica
Mreasti ivani sustav
Ganglijski ivani sustav
Sredinji ivani sustav (CNS)

5. Pojava ivane stanice

-

u nekih viestaninih organizama neke se povrinske stanice specijaliziraju

za kontaktiranje s okoliem
osposobljavanje tih povrinskih stanica ostvaruje se kroz izmjenu fizikalnokemijskih i biokemijskih svojstava njihove membrane i procesa koji se
odvijaju u citoplazmi tih stanica
potom se poveava koncentracija senzornih stanica

zatim se neke receptorne stanice koje su npr. Osjetljive na svjetlost i bile

rasute po koi smjetaju na podruje glave
pa se koncentriraju na odreeni predio (npr bono kod crva) ili poniru u
dubinu pa nastaju oi (rakovi)
u sloenijih organizama neke specijalizirane ektodermalne stanice poniru u
dubinu i interponiraju se izmeu osjetne i miine stanice te preuzimaju
funkciju provoenja impulsa to su 1. IV.ST.

6. Pojava ivanog sustava-razvoj

-

razvoj ide: primitivni oblici difuzni sustavdifuzno-ganglijskiganglijski

iv.sust.
nakon pojave ivane stanice one se povezuju tvorei jednostavni mreasti
ivani sustav zatim se st. Okupljaju u jezgre ili ganglije tvorei
Ganglijski sustavon se uslonjava i organizira pa je kod kraljenjaka
ishodite ivanog sustava NEURALNA CIJEVnjezinim razvojem nastaju
mozak i kraljenika modina

7.

Gdje jo ima kod ovjeka primitivnih oblika stanica?

samo u njunom epitelu

8. Koja je viestanina ivotinja koja nema ivani sustav?

-

spuva je jedina koja nema ivani sustav

dodir ili vanjski pritisak na nju uzrokovat e kontrakciju tijela

9. Kakav je to difuzni ivani sustav?

-

Formira se meusobnim povezivanjem ivanih stanica

Karakteristike: nediferencirana receptivnost i generalizirana reakcija na
podraaje
Ne postoji jedinstveni centar koji prerauje senzorne informacije
Podraivanje bilo kojeg dijela na povrini izaziva generaliziranu reakciju
cijeg organizma
Uzbuenje se rasprostire u svim smjerovima
Postoje 2 vrste specijaliziranih i.st.
a) Receptorne- na povrini meu stanicama ektoderma
b) Umreene- u dubini tijela, meusobno povezane, povezuju receptore i
efektore
primjer: hidra, morska zvijezda

10. Kakav je to Difuzno-ganglijski ivani sustav?

-

primjer su trepetai
na prednjem dijelu tijela imaju ganglijsku nakupinu stanica koja integrita
uzbuenje, a dvije ivane niti na koje se povezuju manja vlakna se
pruaju u pojedine dijelove tijela i prenose uzbuenja

njegov razvoj povezan je sa specijaliziranim senzornim stanicama koje su

bile podraljivije na odreene osjete pa su postale reeptori

11. Koje 2 vrste ganglijskog ivanog sustava imamo?

-

Proces uzbuenja se nepromjenjeno iri od izvora podraaja do izvrnih

struktura (Bezdekrementni oblik irenja uzbuenja)
A) u njemu se osnovna masa iv.st. koncentrira u jezgrama-ganglijama; oni
se pomou ivaca povezuju s odgovarajuim senzornim i efektornim
strukturama
Karakteristian je za sloenije oblike beskraljenjaka: vie crve,
lankonoce
Broj i raspored ganglija varira kod razliitih vrsta
Ovaj sustav omoguuje da na podraljivost jednog lokaliteta se ne
ukljuuje u reakciju cijeli organizam
Kod ovih vrsta osnovna masa ganglija smjetena je u prednjem dijelu a
kasnije se razvija u stranji dio kod vrsta sposobnih za kretanje
B) usavravanjem grae pojedinih dijelova ganglijskog sustava u pojedinim
se segmentima formiraju masivniji upravljaki gangliji iz kojih izlaze
specijalizirani organi kretanja- noge i krila

12. Objasni razvoj mozga iz mjehuria ukratko.

prvo su bila tri mjehuria: prosencephalon, mesencephalon i

rhombencephalon
zatim su se iz 1. razvili telencephalon i diencephalon
a iz 3. metencephalon i myelencephalon
a iz toga su se razvije sve strukture koje imamo danas

13. Koje
-

su znaajke mjehuria i njihova podjela.

MJEHURII
(3. tjedan)

ZNAAJKE

PODJELA NA
(40-ti dan)

prosencephalon

- centri za
reguliranje
olfaktorne
funkcije
- prvotni centri
za vidnu i slunu
funkciju

telencephalon
diencephalon

- centri za
reguliranje
procesa disanja,
prerade hrane,
cirkulacije krvi

metencephalon
myelencephalon

mesencephalon

rhombencephalon

ostaje
mesencephalon

14. Kako se potom razvija sredinji kanal lene modine?

-

on se na prednjem dijelu neuralne cijevi transformira u modane komore:

dvije bone (telencephalon), meumozak i etvrta se sputa kroz sztanji
mozak i produene modine

15. Objasni razvoj neuralne cijevi u samom poetku razvoja mozga.

-

ona se u poetku vrlo malo diferencirala

u njoj se formiraju centri koji reguliraju disanje, preradu hrane, cirkulaciju..
do razvoja mozga dolazi prelaskom na kopno jer je potreban razvoja osjeta
za njuh
u njemu se razvijaju centri za razvoj olfaktorne funkcije (sve u neuralnoj c.)
prvo s diferencira dio neuralne cijevi u podruju glave, to poinje
zadebljanjem ivanog tkiva u obliku mjehuria- tako nastaju 3 mjehuria
pojavom novih centara postojei u kralj.modini dolaze u podreeni poloaj
u daljnjoj evoluciji razvijaju se mjehurii u 2 smjera:
a) razvoj kod sisavaca: prekomjerno se razvijaju bone strane mjehuria,
razvija se korteks, za sobom povlai razvoj malog mozga
ostali mjehurii zaostaju
sredita vida iz prednjeg mjehuria sele se u korteks
b) razvoj kod ptica: umjereni razvoj prednjeg mjehuria i korteksa, razvijaju
se bazalni gangliji i meumozak
daljnji razvoj odnosi se na rast i usavravanje mozga, pojavljuju se novi
centri koji zauzimaju presnje poloaje
stariji centri ne nestaju nego se premjetaju ili u dubini zauzimaju
podreeni poloaj
sluh se seli iz stranjeg u srednji pa u prednji

16. U emu se oituje razvoj korteksa?

oituje se u irenju i brazdanju

pretee modanih hemisfera javljaju se ve kod amfibija

17. to je kortikalizacija?
18.
-

neokorteks prekriva paleokorteks i arhiokorteks i time stariji dijelovi poniru

u dubinu i stvaraju Hipokamp- taj proces irenja kore je kortikalizacija

Iz ega se razvija ivani sustav svih kraljenjaka?

iz neprekinutog duguljastog segmentarno organiziranog cjevastog
ivanog trakta- neuralne cijevi

19. Gdje se prostire neuralna cijev kod svih kraljenjaka?

-

du dorzalne(lene) strane dok se ganglijski lanac beskraljenjaka prostire

protee ventralnom stranom

20. to se razvija paralelno s razvojem mozga?

-

kraljenika modina
predstavlja ju dio neuralne cijevi koji se protee duinom lea
u njezinim se ventralnim dijelovima rasporeuju motorni neuroni a u
dorzalnim dijelovima se koncentriraju stanice do kojih dopiru aksoni
senzornih neurona

21. to se bre razvija kod organizama u vodi?

-

pons i cerebellum

22. S ime je povezana evolucija mozga i kraljenjike modine?

-

S kretanjem u prostoru
Npr. Kod ivotinja koje upotrebljavaju ekstremitete dolazi do zadebljanja
dijelova kraljenike modine koji upravljaju tim funkcijama

23. to se openito dogaa s mozgom u filogenezi?

-

dolazi do promjene veliine i poloaja njegovih pojedinih dijelova

najvei rast opaa se u eonom i sljepoonom renju koji su povezani s
najsloenijim psihikim funkcijama
mali mozak s vremenom biva sve vie natkriven neopalliumom

24. Objasni
-

antropogenezu mozga.

otisci s endokrinijuma (unutranja pov lubanje) pokazivali su

antropogenezu mozga
za orijentaciju su se rabili otisci Silvijeve i centralne brazde te tragovi krvnih
ila

zakljuak: u ranijem dobu razvijala su se sekundarna i tercijarna podruja

korteksa- lovaki nain ivota

25. Kako

se odvijao razvoj paliuma?

- Prema komparativnim podacima

I.N.Filamonova povrina mozgovnog plata
(paliuma) u jea iznosi 82 kvadratna milimetra,
zeca 471, psa 5480, makaka majmuna 6456,
impanze 22730,
dok je u ovjeka 80202 kvadratna milimetra.
Iz tih podataka izlazi da je palium impanze
3.5 puta vei od makaka, a ovjekov mozgovni
plat je isto tako 3.5 puta vei od impanze
26. kakav je bio prvi pokuaj raunanja razvijenosti mozga?
-

u odnos su stavljene odnos apsolutne teine mozga i teine tijela

to je nemogue jer bi znailo da osobe s jednakom teinom tijela moraju
imati jednaki mentalni potencijal
Byron 2000g a Cromwell 2230 g
A i mnoge ivotinje nadmauju ovjeka po teini mozga

27. to je indeks relativne teine mozga?

-

problem se pojavljuje kod usporedbe ovjeka i plavog kita

ovjek mozak je 40. dio njegove apsolutne teine
kit- mozak desettisuiti dio njegove apsolutne teine

28. ta je to indeks encefalizacije?

-

pojedine zooloke vrste kategorizira se prema evolutivnoj razini razvoja

mozga, zatim su u svakoj vrsti rangirani po apsolutnoj teini tijela
indeks su izraunali iz odnosa log teine mozga prema log teine tijela
vrijednosti se stavljaju u koordinatni sustav

29. to je koeficijent kefalizacije?

to je po Haugu

to je po Roginskom

pokazatelji teine encefalona ( E) i teine tijela (p) pretvoreni su u njihove

logaritme a indeks 0,56 je empirijski utvrena vrijednost

ONTOGENEZA
30. Od kojih rijei dolazi naziv ontogeneza?
-

od grkih rijeo ontos- bie, ono to jest; genesis-postanak

31. to
-

povijest individualnog razvoja ivog bia koja obuhvaa sve promjene to

ih prolazi organizam od stadija oploenog jajeta do zavretka individualnog
ivota
taj termin najvie oznauje embrionalni period ivota organizma

32. Koji
-

je to ontogeneza?

su procesi embrionalnog razvoja?

a) brazdanjemorula,blastula
b) gastrulacijagastrula sa 3 sloja: endoderm,mezoderm i ektoderm
c) neurulacijaneuralna ploa, neuralni lijeb,neuralni nabori,neuralna
cijev
d) organogeneza

33. Kakav
-

je to Miller Kehelov zakon?

ontogeneza predstavlja kratku rekapitulaciju filogeneze pri emu se u veoj

mjeri rkapituliraju znaajke bliskih predaka, dok se vie reduciraju one
dalekih predaka

34. Objasni Spemannov eksperiment.

1924. Hans Spemann i Hilde Mangold izrezali su dio tkiva sivog srpa
(dorsalne usne blastopore) sa Dorsalne strane gastrule jedne abe i
transplatirali ga na Ventralnu stranu gastrule druge abe.
Rezultati: transplatirano tkivo se razvilo u drugi notochord (iz njega se
razvija kraljenica) iznad njega su se razvili neuralni nabori te je nastao
novi CNS i na kraju dvoglavi punoglavac
Indukcija: sposobnost da jedna grupa stanica utjee na to to e se razviti
iz druge grupe stanica
Organizator: podruje sivog srpa (usna blastopora) koja im mo indukcije

35. Kako je teklo formiranje neuralne cijevi u ontogenezi?

-

prvo je bila neuralna ploa koja se uvijala, nastao je neuralni lijeb i

neuralni grebeni koji su se spojili i dali neuralnu cijev

36. Koji

su slojevi neuralne cijevi?

a) unutarnji ili ependimni- cilindrine glijalne stanice

- ependimna ploa

Sredinji kanal k.modine, m.komore

- b) srednji ili medularni neuroblasti (ivane stanice)
- spongioblasti-astrociti,oligodendrociti
- siva tvar
- c) vanjski sloj- bijela tvar
-

37. )? Kako ide faza razvoja embrija (slika

-

neoploena jajna stanica- oplodnja- dvostanini oblik,poetak brazdanja

(30sati)- etverostanini oblik (10-20 sati)- osmostanini oblik- prolazi kroz
maternicu- morula-endometrium-implantacija blastule (7-8 dana)

38. Koje su zone kod djeteta oformljene a koje ne?

primarne zone kore su oformljene a sekundarne i tercijarne zone korteksa

nisu dovoljno oformljene

39. Objasni

glavna obiljeja pojedinih tjedana trudnoe.

2.tjedan- formiranje placente; razvijanje ektoderma, mezoderma i

endoderma, naziru se zaeci slunog organa

3.tjedan- pojava 3 mjehuria

4.tjedan- nastaje 40 pari somita, zapoinje povezivanje vestibularnog

aparata s jezgrama romboidnog i srednjeg mozga; krvne ile i poeci
probavnog sustava

6.tjedan- pojava 5 mjehuria; telencephalon,

diencephalon,mesencephalon, metencephalon i myelencephalon

16.tjedan-u djelu srednjeg mozga pojavljuje se etverohumlje i istie se

mali mozak

20.tjedan-povezivanje polutki komisuralnim vlaknima; zapoinje

mijelinizacija vlakana lene modine

25.tjedan-na kori velikog mozga se formiraju brazde i vijuge

35.tjedan-zapoinje mijelinizacija neurona velikog mozga; polukruni

kanali unutarnjeg uha su zavreni

40.tjedan-zapoinje mijelinizacija vlakana piramidnog puta i traje tijekom

prve godine ivota

40. to je zigota?
-

oploena jajna stanica kada spermij prodre i oplodi jajace, a prije procesa
dieljenja koje e voditi k razvoju embrija
u zigote se dijeljenjem stvara blastocit
6 dana nakon oplodnje blastocit se implantira u stijenku uterusa

41. to se dogaa s jajnom stanicom na putu kroz jajovod do maternice?

-

dolazo do dijeljenja tj. Poveavanja broja stanica po principu geometrijske

progresije kod 10.diobe ve je 1024 stanica

42. Objasni sliku.Imenuj dijelove

1.neuralna cijev
2.horda
3.aorta
4.sklerotom
5.miotom
6.dermatom
7.prvotna utroba
8.tijelo

43. Objasni ta se razvija iz prvog i drugog dijela slike.

iz prvog dijela se razvija lena modina,a iz drugog mozak

44. Iz ega i kako se razvija sredinji ivani sustav?
-

SS se razvija iz medulare ploe ektoderma. Zadebljavanjem rubova

medularne ploe formira se neuralni kanal koji se umnoavanjem stanica
na tim rubovima zatvara u neuralnu cijev. Koja se na kraju oblikuje u
k.modinu.
Na rostralnom kraju neuralne cijevi formira se nekoliko mjehuria buduih
dijelova mozga
Rostralni mjehuri budui je prednji mozak
(crveno i uto). Stranji su mjehurii osnova
budueg modanog stabla (modro) na kojega
se nadovezuje lena modina (svijetlo modro).

45. Prema MIM-u kada najburnije sazrijevaju primarne zone kore?

-

u uzrastu od 2-3 godine, a vrlo sloene sazrijevaju oko 6-7 godine

46. Objasni sliku

Na slici je prikazan rast i razvoj neuron. Od najjednostavnije oblika gdje je

samo neurit do neurita s mnogo razgranatih dendrita

47. Nakon roenja koji dio pokazuje najvei trend razvoja?

- tercijarne zone osobito podruje govora u temporalnom lobusu

NEURON
48. Od ega se sastoji ivano tkivo?
-

sastoji se od ivanih stanica i glija stanica

49. koji dio ivanog tkiva ne pripada neuralnom tkivu, zato?

-

glija stanice- one potjeu iz ektoderma za razliku od st.tkiva modanih

ovojnica i krvnih ila
razvijaju se iz mezoderma
iako ne pripadaju neuralnom tkivu povezano su funkcionalno i morfoloki s
ivanim sustavom

50. PO emu se neuron razlikuje od drugih stanica?

-

on je funkcionalna jedinica ivanog sustava kojoj su graa i funkcija za

prijem, provoenje i integraciju signala iz vlastitog tijela i okoline te za
njihovo provoenje na razliite instancije unutar iv.sustava
od drugih stanica se razlikuje po specifinoj vrsti stanine membrane koja
ima sposobnost provoenja impulsa
potpuno zrela nema mogunost diobe tj. ivano tkivo se ne moe
obnavljati

51. Koje stajalite postoji a da je vano i vezano uz neurone?

-

da je broj ivanih stanica odreen za itav ivot i da roenjem poinje

umiranje ivanih stanica

52. Kakva je graa neurona?

-

slikovito se moe usporediti s vreom ispunjenom tekuinom koja je

uronjena u izvanstaninoj tekuini
kao i svaka druga stanica ispunjen je citoplazmom te obavijen vrlo tankom
a li koherentnom, od lipida i proteina izgraenom, opnom debelom svega
4-10 nm
svaki ima somu a neki jedan ili redovito brojne izdanke

53. Zato je bitna citoplazama?

-

u njoj su sadrani proteini vani za ostvarivanje specijaliziranih

unutarstaninih funkcija neophodnih za unutarst.prijenos i emisiju
medijatora i kemijskih tvari

54. Zato

su bitne Nisslove tvorbe?

upravljaju staninim mehanizmom i proizvodnjom bjelanevina koje

omoguuju regeneraciju dijelova stanice

55. to je stanino tijelo?

-

to je trofiko sredite stanice veliine i promjera od blizu 140 mikrona

nemaju nikakvih kontakata s drugim neuronima; jer se on ostvaruje preko
izdanaka
ono ima mogunost samostalno opstati i onda kada se zbog povrede
odvoji od izdanaka oni se zbog prekida ishrane degeneriraju
sadri jezgru, jezgricu, vei br granula, endoplazmiku mreicu(retikulum) i
Golgijev aparat

56. Koja je temeljna funkcija staninog tijela?

-

Metabolizam i odravanje stanice. U njoj se odvijaju procesi sinteze

medijatora, bjelanevina i proizvodnja E
Prehrana, odravanje integriteta i obnavljanje resursa

57. to je jezgra, tj. Zato je vana?

-

najkrupnija stanina struktura; smjetena u sredinjem dijelu st.tijela

u njezinom sreditu jezgrica
u plazmi koja ju ispunjava rasporeene su granule kromatina-DNK.

58. Objasni funkciju ribosoma, lizosoma, endoplazmatske membrane,

karioplazme, jezgrice i mitohondrija.
-

Ribosom: proizvodnja citoplazmatskih tvari i metabolike funkcije

Lizosomi: intercelularni probavni sustav
Karioplazma: rasporeene su granule kromatina-DNK
Mitohondrij: kotlovnica; proizvodnja energije i stanino disanje, sinteza
ATP
Golgijev aparat: proizvodnja lizosoma, sekrecija mjehuria i
citoplazmatskih tvari

59. to je akson?
-

ili neurit je izdanak koji je specijaliziran za provoenje podraaja od some

prema kontaktnim povrinama s drugim ivanim stanicama ili stanicama
tkiva izvrnih organa, miia i lijezda
njegovo ishodite je Ishodni breuljak
na svom kraju aksonski izdanak zavrava se teledendronskim grananjem
na ijim se vrhovima nalaze terminalne kvrice
duina moe biti metar i vie a promjer 1-20 mikrona

60. Kako je graen akson?

-

sastoji se od Ranvijerova prstena, terminalne kvrice, nukleusa,

Schwannove stanice

od ishodinog humka protee se provodni dio aksona koji se na svojem

kraju grana u terminalne grane na ijim su pak krajevima smjetee
terminalne kvrice s kojih se potaknuti ivanim impulsom lue medijatori
na odreenoj udaljenosti od some u podruju tzv inicijalnog segmenta,
veina aksona dobiva lipoidnu tzv. Schwannovu mijelinsku ovojnicu
Ranvijerovi prstenovi nalaze se du mijeliniziranog aksona, to su
prstenasta udubljenja, javljaju se na ujednaenoj udaljenosti

61. to

akson dobiva u podruju takozvanog inicijalnog

segmenta?

mijelinsku ovojnicu

62. Gdje akson dobiva mijelinsku ovojnicu?

-

u podruju tzv inicijalnog segmenta

63. to su dendriti?
-

izdanci neurona namijenjeni za prihvat signala preko sinapse i njegovo

upuivanje prema somi
Imaju trnaste izdanke na kojima su smjetene sinapse
Piramidne stanice se uz karakteristian oblik prepoznaju po vrnom
dendritu koji se okomito uzdie prema povrini kore i po bazilarnim
dendritima nalik korjenju

64. Zato je dendrit bitan?

-

bitan je jer svojim estim i vrlo bogatim grananjem poveavaju povrinu st.
Na njih takoer nalijeu mnoge sinapse drugih neurona i predstavljaju
mjesta najeeg kontakta za prijam podraaja

65. to se nalazi du dendritskog izdanka?

-

du dendritskig izdanka rasporeene su izrasline nalik na trnje, mjesta za

kontakt s neuritima drugih neurona
te su izrasline graene od uskog vrata(noice) i ovalne glavice; 40%
dendritske povrine pada na to trnje

66. Objasni unutarstaninu cirkulaciju tvari.

najvea brzina cirkulacije je uz stijenku neurotubulusa i s udaljenou od

njih se smanjuje
izvor energije za podravanje cirkulacije je ATP u stijenkama neurot.
Molekule transmitera sintetiziraju se u cisternama endopl.retikuluma tijela
neurona i prenosi se u obliku mjehuria do terminalnih kvrica pasivnim
transportom
Neurotubuli i neurofilamenti koji su smjeteni duinom sredinjeg dijela
axona imaju vanu ulogu u prijenosu transmitera

67. Zato su bitne terminalne kvrice i gdje se one nalaze?

-

jer su ispunjene mjehuriima transmitera

na svom kraju aksoni gube mjelinsku ovojnicu i granaju se u vei broj
teledendronskih zavretaka; na njihovim se vrhovima nalaze terminalne
kvrice

68. Tko je utvrdio obiljeja koja omoguuju razlikovanje neurona i koja su to?
-

Ramon y Cayal i neuroanatomisti

Specifinost oblika some te broj i forma izdanaka

69. Kako se dijele neuroni prema obliku?

-

podjela neurona na ovom temelju najvie doprinosi razlikovanju ivanih

stanica u kori velikog mozga, mjestu njihove najvee koncentracije
postoje piramidne i zvjezdaste
PIRAMIDNE

-brojano nadmauje sve ostale iv.st.u

korteksu
- naziv su dobile po piramidnom obliku
st.tijela iji je vrh okrenut prema povrini
kore
- u veliini(posebno baze) postoje velike

ZVJEZDASTE
-

odlikuje se obiljem jajolikih i

loptastih oblika some
veliina some manja od
piramidnih
ogranci im nemaju trnje (osim
neurona vizualnog korteksa)

razlike
-dendritsko grananje lii granama jele
- vrni apikalni dendrit protee se do
povrinskog sloja korteksa gdje se otvara
u zavrni snopi
Od vrha st.tijela prema bazi polazi vie
bazilarnih dendrita u obliku niskih grana
pokriveni s puno trnolikih produetaka
(na jednoj st.20 000 a u velikih
Maynertovih piramidnih st.majmuna 36
000
-akson ide u suprotnom pravcu od vrnog
dendrita, on se zabija u dubine
kortikalne mase, ali prije prelaska u
podruje bijele mase dobiva BONE
Grane- kolaterale
- ove stanice su rasporeene u svim
slojevima korteksa osim I.
Krupnije se nalaze u V.i VI. sloju

veina njih povezuje piramidne

stanice s aksonima aferentnih
neurona koji ulaze u korteks
najbrojnije su u IV.sloju
korteksa
njihova aksonska i dendritska
grananja imaju oblik koarice,
dvostrukog plazmatikog
snopia

70. Kako se dijele prema veliini?

-

najkrupnije su Betzove piramidne stanice ima ih oko 10 milijardi u kori

velikog mozga

71. Kako

se dijele po funkciji?

SENZORNI
-Preuzimaju podraaje i
provode uzbuenje u
centre ss
- rasporeeni su izvan ss
u spinalnim ganglijima ili u
ganglijima modanih
ivaca
- dendritski krak zavrava
OTVORENIM
GRANANJEM ili
receptorom koji je
sposoban transformirati E
podraaja u iv impuls
Receptori se prema
LOKALIZACIJI dijele:
a) Eksteroreceptori
- primaju podraaje iz
vanjske okoline i na
pov.tijela su, u koi i
sluznicama

ASOCIJATIVNI
- Tvore najveu skupinu
neurona
- Povezuju aferentne
neurone s senzornim
centrima ss i te centre s
eferentnim neuronima koji
kontaktiraju efektore

MOTORNI
- nalaze se u motornim
regijama ss te u
simpatikim/
parasimpatikim ganglijima
veg..s.

Dva tipa:

a) Projekcijske
- imaju duge aksone
- prenose uzbuenje na
velike udaljenosti
aksonskim putem ili iz

a) Obuhvaa MOTORNE
neurone koji zavravaju
kontaktom na miinim
stanicama

b) Introceptori
- zahvaaju podraaje koji
signaliziraju o promjenama
kemizma unutranje
sredine i tlaka u tkivima i
organima

jedne u drugu regiju

b) Lokalni
- kratke aksone
- prenose uzbuenje
unutar lokalnog kruga
- neki nemaju sprovodne
komponente te ne
generiraju uzbuenje; kod
njih se primljeno
uzbuenje pasivno iri
kroz regiju

b) Sekretorni
MOTONEURONI
- oni koji inerviraju
st.sluznica i organa s
unutranjim luenjem
- Motorni- ostvaruju
kontakt preko tzv.
AKSON_MIINE sinapse
-najbrojnije su piramidne st
kore velikog mozga

c) Proprioceptori
- prijam podraaja iz
miia, tetiva i drugih
struktura lokomotornog
sustava
72. Kako se dijele neuroni prema broju izdanaka?
UNIPOLARNE
-Najjednostavnije
-Jedan primarni
izdanak koji se
grana
- jedan ogranakakson
- ostale grane
imaju funkciju
dendrita
- nemaju dendrite
- veinom u
beskraljenjaka,
ganglijama
auton..s.
kraljenjaka i kod
ovjeka u
kralj.modini

PSEUDOUNIPOLARNE
-Inicijalno se razvijaju kao
bipolarne, ali se 2
izdanka spajaju u akson
- grananjem- jedan
segment odlazi prema
periferiji a drugi u
odgovarajui centar .s.
- nalaze se u srednjem
mozgu, bazalnim
ganglijima kao senzorni
neuroni koji prenose
podraaje iz receptora
dodira, pritiska,boli

BIPOLARNE
- ovalan oblik
some iz kojeg
izrastaju 2
izdanka: dendrit
i akson
- u ss i u
sklopu
specijaliziranih
senzornih
sust.osjeta
- dendriti
uzbuenje
provode od
periferije do
some a aksoni
od some prema
terminalnim
zavrecima

MULTIPOLARNE
-Prevladavaju u
ss
-Razlikuju se po br.
I duini dendrita i
duini aksona
- bujno grananje
dendrita
- spinalne motorne
st.primaju 10 00020 000 sinaptikih
kontakata a
Purkinjeve st.
Imaju nejvee
grananje dendrita
150 000 kontakata

73. Kakva jo moe biti podjela?

-

mogu se podjeliti s obzirom na vrstu podraaja- kemoreceptori,

mehanoreceptori, receptori za prijam signala o promjeni temperature
jo se mogu klasificirati na molekularnoj razini- na memb. Razliite
kombinacije ionskih kanala
-takoer po vrsti senzibilnosti svojih receptora na kem tvari
-takoer po funkciji uzbuenja i koenja

74. S kim se mogu povezati prve spoznaje o rastu i razvoju neurona?

prve spoznaje mogu se povezati s vicarcima Hissom i Forelom koji su

krajem 19.st. pokazali da su iv.st. samostalne jedinice koje se meusobno
dodiruju i time opovrgli dotadanje miljenje da tvore mreu

75. Kako treba shvatiti rije rast neurona?

-

treba ga shvatiti u smislu izduivanja i grananja izdanaka neurona, osobito

aksona za njegova probijanja do ciljnih stanica

76. Objasni rast neurona.

-

u embrionalnom razvoju najprije izrasta akson

- kao pokreta rasta slui jedan neobini organit, to je naime specijalno
zadebljanje jo neublienog neurona koje je naikano ljuskastim
izraslinama nalik bodljama
Zametak aksona motornih neueona predstavlja zadebljanje u obliku malja
ili stopala koje predstavlja tzv. Kupolu rasta
Odlikuje se izvanrednom kemijskom osjetljivou i sposobnou brzoga
ameboidnog kretanja i odgovarajuom pogonskom snagom koja
omoguava odstranjivanje ili savladavanje prepreka na putu do odredita
To se kretanje odvija brzinom od 15 do 20 mikrometara na sat

77. Kako
-

se odvija rast neurona prema Forelu?

svojim eksperimentima pokazuje da nakon povrede ogranci neurona

degeneriraju te da ta degeneracija ide sve do st. Tijela, ali nikad ne prelazi
na druge neurone, odnosno ne iri se ivanim tkivom

78. A kako
-

prema Hisu?

otkriva da je ivani sustav u ranoj fazi ontogenetskog razvoja sastavljen

od nezavisnih, jedne do druge poredanih ivanih st. Bez aksona, koji se
pojavljuju kasnije i rastu iz st. Tijela
st.tijela pak sa svojim izdancima tvore nezavisne jedinice

79. Koji je smjer kretanja neurona?

-

na putu izrastanja i probijanja aksona usmjeren je prema precizno

odreenoj meti, ali se putanja oblikuje po vienju s velikim razlikama
susret s ciljnom metom zaustavlja pokrete ovna probijaa, uvlae se
njegove ljuskaste izrasline i za nekoliko se sati taj segment pretvara u zreli
zavretak aksona
prema nekom teorijama, ciljna st. Upuuje nekakve kem. Signale
probijau
rast izdanak iv st nije ogranien samo na prenatalni period i u odrasla
organizma oni mogu rast ukoliko nije povrijeeno tkivo

80. to se dogodi ako se presijee ivano vlakno?

njegov periferni dio atrofira,aiz some poinje izrastati ovi izadak po istoj
putanji kojom se prostiralo uniteno vlakno
ako se na tom putu pojavi prepreka , rast izdanaka se prekida a na
mjestu prepreka formira se klupko

81. to je u embriogenezi genetiki predodreeno?

-

uspostavljanje kontakata meu neuronima

pri tome se misli na broj i mjesto njihovih sinaptikih kontakata

82. to su to glija stanice?

-

najbrojnija skupina stanica

odlikuju ih nepravilno, grubo zvjezdasto oblikovano st.tijelo i esto relativno
dugi izdanci
sudjeluju u oblikovanju iv.zavretaka ili u izgradnji barijera u kontaktima
izmeu krvnih ila i mozga
na krajevima se ire tako da tvore iroke noice
ima ih 10-50 puta vie od neurona
po grai su sline iv.st., imaju vei br. Ogranaka koji se prostiru u
razliitim smjerovima tvorei guste spletove u kojima su smjetene iv.st.,
njihovi ogranci ispunjavajui prostor stvaraju osnovnu masu mozgovne
tvari
gr. Glue- ljepilo

83. Odakle se formiraju glija stanice?

-

formiraju se iz ektodermalnog sloja neuralne cijevi

84. Koje su vrste glija stanica?

-

ependimociti, protoplazmatiki astrociti, vlaknasti astrociti, oligodendrociti i

mikroglija
prevladavaju astrociti, oligodendrociti i Schwannove st.

85. Koja je uloga glija stanica?

-

dre na okupu ivane stanice

igraju mnoge vitalne uloge
slue kao potporni element
osiguravaju vrstou strukture mozga
izoliraju grupe neurona
2 tipa glija stanica
Produciraju mijelin izolirajuci ovojnicu koja prekriva veinu aksona
Neke su istai; uklanjaju krhotine pri ozljedi ili smrti neurona
Neke vode migraciju neurona
Neke imaju ulogu u prehrani

86. Objasni

oligodendrocite i Schwannove stanice.

male stanice s relativno malo izdanaka

meusobno se razlikuju po kemijskom sastavu, zajednika im je funkcija
izoliranja aksona
Schwannove st. U ivcima perifernog sustava obavijaju pojedinane
aksone a oligodendrociti u ss obavijaju po nekoliko aksona u snopove, tim
ovijanjem formiraju unutranji sloj cilindra mijelinske ovojnice
Vanjski dio tog cilindra ini citoplazma sa staninom jezgrom
oligodendrocita

87. Koja se 4 dijela razlikuju u svakom neuronu?

-

soma,akson, dendrit i terminalne kvrice

88. Kakvu je podjelu predloio GAsser?

-

on je predloio podjelu prema brzini provoenja impulsa i stupnju

mjeliniziranosti aksona
time je dobio 3 skupine: A,B,C.
Unutar skupine A mogua je dodatna podjela po brzini provoenja impulsa
od A alfa do A delta

89. Naui tablicu.

SINAPSA

1. to razdvaja neurone?
- poznato je da neuroni stoje jedan pored drugog bez neposrednog dodira
- razdvaja ih nekoliko mikrometara iroka sinaptika pukotina
2. to tvori sinapsu?
- terminalne kvrice aksona, sinaptika pukotina,i membrana sljedeeg
neurona
3. koliko ima sinapsi u kori velikog mozga?
- u jednom kubnom milimetru oko 6 milijuna sinapsi, pa bi prema tome u kori
velikog mozga moglo biti oko 10E14 sinapsi

4. Objasni strukturu sinapse.

- neuron akceptor, receptori, terminalna kvrica,akson, vezikuli transmitera,
povratni transporter i sinaptika pukotina
- u zadebljanju presinaptike membrane sa heksogenalnim prostorima
okupljaju se mjehurii transmitera prije izluivanja kroz stomate
5. to su neurotransmiteri?
- to su kemijske tvari koje izluuju presinaptiki neuroni
- za transport se skupljaju u mjehurie (u jednom mjehuriu po nekoliko tisua
molekula)
- mjehuri putuju na odredite niz neurotubuluse aksona prema terminalnim
zavrecima
- pod djelovanjem akcijskog potencijala i uz pomo molekula kalcija izljevaju
se u prostor sinaptike pukotine
- izlueni medijator vee se na receptore membrane postsinaptikog neurona
djelujuu na njezinu depolarizaciju
6. Gdje se sintetiziraju?
- u endoplazmatskom retikulumu tijela iv st.
7. Kakvo moe biti djelovanje neurotransmitera na postsinaptikoj membrani?
- moe biti ekscitatorno i inhibitorno
- i ono ne ovisi o kemijskim svojstvima transmitera, ve o svojstvima receptora
postsinaptike membrane
8. Objasni mehanizam premotavanja na sinapsi

- iz mjehuria se u terminalnim zavrecima aksona molekule acetilkolina

izlijevaju u prostor sinaptike pukotine
- izlueni acetilkolin se vee na receptore membrane postsinaptikog neurona
djelujui na otvaranje kanala za natrij
9. Objasni mehanizam aktiviranja sinapse.
- iz stomata na membrani terminalnih zavretaka aksona se pod djelovanjem
akcijskog potencijala i uz pomo molekula kalcija neurotransmiter lui u prostor
sinaptike pukotine

10.to se dogaa sa transmiterom u sinaptikoj pukotini?

- kada se neurotransmiter pod djelovanjem akcijskog potencijala i uz pomo
molekula kalcija izlije se u sinaptiku pukotinu, uzrokuje depolarizaciju
postsinaptike membrane to predstavlja prijenos podraaja na susjednu ivanu
stanicu
- u trenutku depolarizacije postsinaptike membrane inaktiviraju se vezikule na
terminalnoj membrani, a neurotransmiter se vraa u presinaptiki prostor
11. Nabroji neurotransmitere.
- acetilkolin, amini, aminokiseline, neuroaktivni peptidi
12.to je acetilkolin?
- lue ga mnogi neuroni u mozgu, osobite velike piramdine st.
- u veini sluajeva ima ekscitatorno djelovanje, ali u nekim
parasimpatikim neuronima ima inhibicijski uinak
13.to su amini?
- dopamin, serotonin, noradrenalin, adrenalin
- dopamin: ima preteno inhibicijski uinak
- serotonin: lue ga jezgre sredinjeg dijela modanog debla (inhibira puteve
za bol) utjee na san i raspoloenje
14-to su aminokiseline?
- Gaba (gama-aminomaslana kis.) inhibitor
- Glicin- inhibitor
- glutamat- ekscitator
15.to su neuroaktivni peptidi?
- u tu skupinu spadaju mnogi hormoni, te enkefalin koji ekscitatorno djeluje na
inhibitore prijenosa boli i tvar P- ekscitatorno djelovanje
16.Kako se mogu podijeliti sinapse?
- prema njihovoj lokaciji, grai, funkciji i vrsti neurotransmitera kojeg lui
17.Kakve mogu biti terminalne kvrice aksona?
- prislonjene na dendrite (akso-dendritske)
- prislonjene na stanino tijelo (akso-somatske)
- prislonjene na akson slijedeeg neurona (akso-aksonske)
18.Kako se dijele sinapse po grai?

- razlikuju se 2 tipa
- TIP I i TIP II.
19.Kako se sinapse dijele po funkciji?
- na inhibicijske i ekscitacijske
- pobuujue su akso-dendritske
- smirujuu akso- aksonske i akso-somatske
20.Kakva je akson-miina sinapsa?
- akson prislonjen na efektor-mii
- motorni neuroni koji zavravaju u kontaktu sa minim vlaknima ostvaruju taj
kontakt kroz tzv. Akson-miinu sinapsu
- u te je sinapse membrana ivane stanice presinaptika, postsinaptika je
membrana miia
- kod svih poprenoprugastih miia medijator je acetilkolin, dok su u glatkih
razliiti medijatori
21. Kada nastupa kritina depolarizacija?
- nastupa kada se miina stanica podrauje serijom podraaja koji se
sumiraju
- impulsacija iznad 50 imp./sek izaziva inhibiciju

22.to su to miina vretena?

- specijalizirana poprenoprugasta vlakna inerviraju senzorna vlakna osjetljiva
na rastezanje
- sitna, tanka, intrafuzalna vlakna ija je kontrakcija slaba
- njihova se jaina poveava kontrakcijom krupnih ekstrafuzalnih vlakana
- inerviraju ih razliiti tipovi motoneurona
- intrafuzalna- gama-neuroni
- ekstrafuzalna- alfa-neuroni
23.Kakvi su to uporedni kontakti?
- doticaji izmeu paralelno poloenih dendrita i aksona
24.to tvori trnastu sinapsu?
- tvore ju dendriti koji imaju trnaste izdanke s terminalnom kvricom
25. to tvori sloenu sinapsu?
- razgranati trnasti izdanci na apikalnim dendritima velikih piramidnih stanica
oko kojih se ovija terminalni dio aksona
26.to tvori glomerulastu sinapsu?

- vie aksonskih zavretaka i dendrita spojenih u sinaptiki kompleks

27.to je sinapsa od kojih rijei dolazi?
- gr. Synapsis- sveza
- to su meustanini kontakti meu neuronima
- to je prostor izmeu membrane 2 neurona
- kroz nju se ustvari uspostavlja funkcionalna veza presinaptikog zavretka
aksona s membr. Postsin.neurona
28.Objasni strukturu sinapse?
- sastoji se od presinaptike membrane predajnog aksona, terminalnih
zavretaka, membrane aksonskih sinaptikih pukotina i postsinaptika membrana
prijamnog neurona
29.to je presinaptika membrana?
- to je zadebljani dio aksonske membrane, koja pokriva terminalnu kvricu na
dijelu uz prostor sinaptike pukotine
30.to je sinaptika pukotina?
- iroka je u prosjeku 10-20 mikrometara, ispunjena mukopolisaharidnom tvari
koja s jedne strane fiziki povezuje 2 susjedne membrane a s druge strane
omoguava difuziju neurotransmitera kroz sinaptiku pukotinu
31.to se nalazi preko puta presinaptike membrane?
- nalazi se postsinaptika membrana
32.Kako se iri uzbuenje?
- uzbuenje odnosno el. Potencijal
- u pravilu se s terminalnih ogranaka aksona jednog neurona prenosi preko te
uske pukotine na dendrite ili tijela drugog neurona kem. Posredovanjem
medijatora, neurotransmitera koji je do pojave uzbuenja pohranjen u
mjehuriima
33.Kako se formiraju sinaptiki mjehurii?
- formiraju se kroz nekoliko etapa
- formiranje zapoinje na vrhu piramidne terminalne kvrice a zavrava na
heksaedarnoj reetci uz rub presin. Membrane
34.to se nalazi na zadebljanoj presinaptikoj membrani?
- nalaze se iljci koji probijaju sinaptike mjehurie ispunjene medijatorom
uslijed ega dolazi do izlijevanja medijatora kroz kontaktne dijelove presinaptike
membrane

35.Gdje se upuuju potom ispranjeni mjehurii?

- u unutranjost terminala i ponovno se pune

36.Kada zapoinje pojaano isputanje medijatora?

- zapoinje dolaskom iv. Impulsa do terminalnog zavretka; djelovanje mol Ca
on ulazi u term.zavretak kroz kanale za Ca ije je ostvarenje potaknuto
dolaskom akcijskog potencijala u podruje terminalne kvrice
37.ime je odreena koliina izluenog transmitera u pukotini?
- odreena je amplitudom depolarizacije membr. Aksonskog terminala, koja
ovisi o frekvenciji akcijskih potencijala na presinaptikom aksonu
38.Kako putuju izlueni neurotransmiteri?
- oni putuju kroz sinaptiku pukotinu prema postsin. Membrani kontaktnog
neurona i ljepi se na receptore ionskih kanala membrane postsin. Membrane
- podraaj receptora ionskih kanala za Na uzrokuje otvaranje ionskih kanala i
prodor Na kroz membrane uzrokujui njezinu depolarizaciju. Time se ostvaruje
prijenos podraaja

39.to utjee na promjenu potencijala mirovanja

postsinaptike membrane?
- jedan sinaptiki mjehuri i to za oko 0, 5 mV u trajanju od jedne milisekunde
- nakon koje nastupa slabljenje el. Potencijala; tj. Odmah nakon izluivanja
zapoinje smanjivanje konc. Medijatora u postsin. Prostoru
40.Kako se mogu razvrstati sinapse?
- mogu se razvrstati po lokaciji, grai, funkciji, prema vrsti neurotransmitera
41.Kakva

je podjela s obzirom na vrstu kontakata izmeu

neurona koji predaje i prima podraaje?
- a) Elektrina: dosta rijetko, veinom za evolucijski nie organizme
- b) Kemijska: prevladavajua
- c) Mjeovita
42.Kakva je podjela po grai?
- a) TIP I : sinaptika pukotina ira, zadebljanje postsinaptike membrane
vee, a kontakt membrane ostvaruje se itavom povrinom
- b) TIP II: sinaptika pukotina ua, a kontakti mjestimini zbog
neujednaenosti zadebljanja

43.Kakva je funkcionalna podjela?

- a) Ekscitatorne: akso-dendritske b) Inhibitorne: akso-somatske, aksoaksonske
- ovisi jel imaju pobuujue ili smirujue djelovanje u prijenosu uzbuenja
- to djelovanje ovisi o kem. Svojstvima transmitera i o tipu receptora na
ionskim kanalima postsin, membrane
44.to se javlja u svojstvu medijatora?
- javlja se vea skupina razliitih kem.tvari
- redovito su to kem.tvari s malom mol. Masom
45. Neurotransmiteri
Neurotransmiteri

Tko ga lui

Acetilkolin

Mnogi neuroni
u
Mozgu
posebno
piramidne
stanice

Amini

Neuroni
modanog
Debla i
hipotalam.
Neuroni
srednjeg
mozga
Sr
nadbubrene
lijezde
Neuroni
autonomnog s.
Srednji m,
hipotalamus
I jezgre
modanog
debla
Prve dvije
Neuroni
produene m.

Dopamin
Noradrenalin

Adrenalin

Ostale karakteristike
Osnovni medijator ss
-25% iznad sinaptikih vezikula
- 75% u terminalnih kvricama
-zahvaljujui procesu
acetilkolineksteraze odlikuje se
brzom razgradnjom nakon
izljevanja u pukotinu
- vana uloga na sinapsama
povratnih kolaterala motoneurona
k.modine apliciranih na
inhibitorne neurone koji svojim
specif. Medij. Ostvaruju inhibitorni
uinak na motoneuronima
( tu spadaju adrenalin, dopamin,
serotonin i noradrenalin)
Oni predstavljaju produkte tirozina
Velike koliine konc. U
hipotalamusu i strijarnim
funkcijama

Djelovanje
Ekcitacija
(inhibicija)

isto

isto
Inhibicija
(ekscitacija)

isto

Serotonin
Gaba

Aspartat
Glutamat i
Cistenin

Jezgre
srednjeg dijela
m. debla
Neuroni k.
modine,
Bazalnih
ganglija
razliitih
dijelova
korteksa

Vaan u inhibiciji iv. Puteva za

bol

Inhibicija
(ekscitacija)

Najraireniji inhibitorni medijator

ss
Podjednako pre i post sinaptiko
djelovanje

isto

Neuroni iji
aksoni tvore
senzorne
puteve

ekscitacija
isto

46.Kako se dijele aminokiseline?

- dijele se na kisele i neutralne
- KISELE: a) Gaba b) Glicin- medijatorna fja odnosi se na postsin. Inhibiciju
neurona kralj. Modine
- NEUTRALNE: a) Glutamat b)Aspartat
48. Kako ih dijelimo?
- tvar P i enkefalin
49.to je Tvar p?
- tu je sjedinjena skupina polipeptida ekscitatornog djelovanja
- iroko rasprostranjena u ss
- produkt je neurona amigdalnoga sustava jezgara
- koncentrirana je u hipotalamusu, bazalnim ganglijima i frontalnoj kori
- ona pojaava osjetljivost mnogih neurona mozga i kralj. Modine
50.to je enkefalin?
- lue ga iv. Zavreci neurona kralj.modine, m debla, hipotalamusa i
talamusa
- najprije se ostvaruje ekcitatorno djelovanje na neurone koji inhibiraju prijenos
boli
51.Koja je iznimka kod luenja neurotransmitera u neurona?
- svaki neuron na svojim terminalnim zavrecima u pravilu lui samo jednu
vrstu transmitera; no postoje mnoge iznimke: npr. Neki zavreci lue ekscitatorni
glutamat i neke neuropeptide s dugotrajnim djelovanjem na poveanu
podraljivost sinapse
52.to su pokazala istraivanja o otvaranju ionskih kanala?

- istraivanja su pokazala da isti medijator moe otvoriti obje vrste ionskih

kanala
- NPR. Zavretak koji lui acetilkolin moe djelovati na kol. oslobaanja
noradrenalina
53.to predstavlja postsinaptika membrana neurona?
- predstavlja sloeni neurokemijski sustav koji je zahvaljujui specijaliziranim
receptornim mehanizmima osposobljen za prepoznavanje aktivnih signala i
omoguava iv.st. odabiradekvatnih podraaja iz mnotva sinaptikih kontakata s
neuronima iz razliitih struktura iv.sust.

54.Zato su nuni Mehanizmi prepoznavanja?

- za prenoenje ivanog uzbuenja kemijskim putem s jednog neurona na
drugi
- to su mehanizmi prepoznavanja adekvatnih medijatora od strane
postsinaptike membrane
- U interakciji s medijatorom receptorske molekule generiraju tzv. Sinaptiki
elektrini potencijal ija je amplituda srazmjerna koliini medijatora izluenog u
s.prostoru, a njegovo je trajanje odreeno vremenom u kojem je medijator aktivan
u s.prostoru
55.to se dogaa s receptorima koji su obavili svoju zadau?
- oni se brzo regeneritaju u endoplazmatikom retikulumu unutar Golgijeva
aparata, odakle se prenose na povrinu membrane i ponovno se ukljuuju u
receptivnu funkciju
56.Kako su rasporeene sinapse za inhibitornu i ekscitatornu neurotransmisiju?
- inhibitorne: lokalizirane na staninom tijelu neurona
- ekscitatorne: lokalizirane na dendritima, odnosno na trnju

57.to je divergerncija?
- sposobnost neurona da uspostavlja brojne sinaptike kontakte
- zahvaljujui njoj jedan te isti neuron moe istovremeno biti ukljuen u
ekscitatorne i inhibitorne procese

58.to je konvergencija?
- ona omoguava meusinaptiku suradnju
- svaki je neuron u stanju prihvatiti impulse od veeg br. Neurona koji mogu
pripadati funkcionalno razliitim sustavima. Na taj nain se moe aktualizirati
istovrsna reakcija nekoga izvrnog podsustava provocirana impulsima iz razliitih
ivanih struktura.