Professional Documents
Culture Documents
Hidrologija PDF
Hidrologija PDF
m
kg
s
A
K
mol
cal
m2
Volumen
Frekvencija
V=x3
f
m3
Hz=s-1
Brzina
m/s
Ubrzanje
m/s2
Gustoa
=m/V
kg/m3
Sila
F=m a
Teina
G=m g
Specifina teina
Tlak
= g
p=F/A
N/m3
Pa
Energija, rad
E=F s
Snaga
P=E t
17, 18, 19. Definicija tlaka zraka i pojam barine stope / normalni
tlak zraka / instrumenti
Tlak zraka (atmosferski tlak) je tlak stupca zraka (atmosfere) na horizontalnu
povrinu 1 m2.
Jedinica za mjerenje tlaka zraka je pascal Pa=N/m2 ili bar
Barina stopa je visina za koju se moramo podii ili spustiti, a da bi se veliina
atmosferskog pritiska promjenila za jedinicu, odnosno 1 Pa.
Normalni tlak zraka:
U inenjerskim se proraunima najee uzima vrijednost atmosferskog
tlaka Pa=1 bar ovaj tlak zraka naziva se normalni atmosferski tlak
(odgovara tlaku vodnog stupca visine h=10m)
Teina stupca zraka na morskoj razini pri normalnoj temperaturi i
vlanosti, a iznosi 1013 Hpa.
Instrumenti:
- mjerenje pojedinanim oitavanjima
a) ivin barometar odreivanje visine stupca ive dri dri ravnoteu
stupcu zraka (staklena cijev s apsolutnim vakuumom)
b) aneroid (glavni dio senzor) hermetiki zatvorena kutija od valovitog lima
djelomian ili potpun vakuum; promjenom tlaka pomiu se stjenke kutije
prenose na podlogu, tj. pokaziva.
- mjerenje kontinuiranim biljeenjem
Barograf izraen na principu aneroida, zapisom biljei na papirnatu traku
ili elektronski
Jedinice: Pascal Pa hPa=102 Pa
Bar b mb=10-3 b
1 mb=1 hPa
20. Objasnite pojam ciklone i anticilone
Ciklona je prostor na kojem vlada niski tlak zraka, gibanje je obrnuto od smjera
kazaljke sata, s teitem prema centru ciklone, smanjuje se gustoa.
Instrumenti:
- mjerenje pojedinanim oitavanjem:
a) obini ivin termometar (mokri i suhi)
b) maksimalni ivin termometar
c) minimalni alkoholni termometar
d) Assmanov psihrometar
- mjerenje neprekidnim biljeenjem
a) termograf
Instrumenti su smjeteni u meterolokim zaklonima na 2 m iznad zemlje radi
eliminacije nepovoljnih utjecaja insolacije, vjetrova i oborina, a omoguuju stalnu
cirkulaciju zraka izvana.
23. Definicija i vrsta zranih frontova sa osobinama
Zrana fronta je linija sukobljavanja razliitih osobina zraka
Vrste frontova:
1) stacionarni z.f. s jedne strane su hladne zrane mase, a s druge strane
tople zrane mase i teku bez poremaja.
2) topli z.f. sukobljavanje stacionarnih frontova, tj. tople zrane mase
nailaze na hladne zrane mase i poinju na njih naljegati (topli se zrak
izdie na hladni).
Instumenti:
-Mjerenje pojedinanim oitavanjima anemometar s propelerom ili sa
aicom dobijemo srednju satnu brzinu vjetra, dobivena je kao prosjek
pojedinanih oitavanja unutar sata.
-Mjerenje neprekidnim biljeenjem anemograf prua saznanje o
pojedinim vrijednostima brzine vjetra, tzv. udesima vjetra
-oba instrumenta za mjerenje brzine imaju i ureaj za mjerenje smjera
vjetra vjetrokaz.
- b orografske oborine
- c - ciklonalne oborine
Instrumenti:
Oborine se mjere kiomjerima ili ti pak oborinomjerima
a) pluviometar ili ombrometar
- mjerenje pojedinanim oitavanjima, registriraju dnevnu
koliinu oborina, (obini Hellmanov kiomjer),
- totalizator mjerenje padavina u duem razdoblju
b) pluviograf ili ombrograf
- mjere neprekidnim biljeenjem, analiza raspodjele kie u
vremenu, pluviograf s plovkom (stariji tip), pluviograf s
posudom koja se prevre, pluviograf s vagom
Psred=
P
i 1
n
Pi viegodinja prosjena visina (mjesenih, sezonskih ili godinjih)
oborina registriran na i-toj kiomjernoj stanici
n - broj kiomjernih stanica u slivu
b) metoda Thiessena (trokutna ili poligonalna)
-viegodinja prosjena visina oborina palih na sliv (Psred)
-u proraun se figuriraju i pripadajue povrina sliva pojedinih
kiomjernih stanica.
n
(P A )
i
( Ai ) A
A
i 1
Pi viegodinja prosjena visina oborina registriranih
na i-toj kiomjernih stanici
Ai pripadajua povrina i-te kiomjerne stanice (km2)
A ukupna povrina sliva
Primjena jedino kod ravniarskih slivova gdje se oborine homogeno raspodjele.
Psred =
c) metoda izohijeta
i 1
Pi Pi 1
2
A
- viegodinja prosjena vrijednost oborina
Psred =
Psred
(P A )
i 1
Psred
- metoda izohijeta
-poljske parcele
h
m=V ; V=Ah
E
A A
Daltonov model
Dalton-Meyerov model
Thorntwaittova jednadba
Blaney-Crieddleova jednadba
Pennmanova jednadba
Turc-Wundutova jednadba
Hedkeova jednadba
Lowry-Johnsonova jednadba
Halkins-vehemeyer-Hendricksonova jednadba
Hargreanesova jednadba
Rc Ra (1 r ) a b( ) ,
0 1 - relativno osunanje
D
D
a
;
tg
b
E0 0,35(emax e)(0,5 0,54w2 )
Otjecanje (Q) predstavlja proces povrinskog kretanja vode niz teren pod
nagibom. Povrinsko teenje (otjecanje) vode je pod znaajnim
utjecajem povrinske napetosti i trenja povrine terena (u procesu
otjecanja sudjeluje samo onaj dio oborinske vode koji je preostao
nakon zadovoljenja potreba tla i vegetacije tj. nakon procesa
evapotranspiracije).
Vodni reim - predstavlja sveukupni dinamizam promjene kvantitativnih i
kvalitativnih osobina voda i dinamika njihovog odnosa s oborinom.
Razlikujemo: - upravljani vodni reim (akumulacije)
- neupravljani vodni reim (prirodni)
51. Nabrojite sve faktore koji utjecu na raspored i veliinu otjecanja?
Oborinski faktori:
- jaina i trajanje oborina
- pravac i brzina kretanja oborina
Morfoloki faktori:
- veliina, pad i oblik sliva
- gustoa rijene mree
- reljef
Geoloki faktori:
- sastav terena i vrste stijena
- jaina upijanja i koliina vlage
- razina podzemne vode
Bioloki faktori:
- vrsta vegetacije
- obraslost terena
Antropoloki faktori:
- umjetne akumulacije
- ostali zahvati u prirodi
Rf
A
, gdje su: L -> duljina glavnog vodotoka
L2
1
Du
Au
gdje su:
L km/km
u1
- Kontinuirana mjerenja:
a. AUTOMATSKI REGISTRATORI S PLOVKOM
Ureaj sa satoji od plovka, graduiranog ueta, sustava kolotura i
protuutega.
Automatski registrator LIMNIGRAF (moe biti protoni i
bunarski).
Na ureaje je ugraena i vodomjerna letva koja slui za kontrolu
tonosti mjerenja.
b. AUTOMATSKI PNEUMATSKI REGISTRATOR
Sastoje se od boce s komprimiranim zrakom koji se preko
regulatora tlaka potiskuje kroz cijev potopljenu u vodu uslijed ega
u cijevi nastaje hidrostatski tlak koji se preko manometra
transformira u silu koja pokree pisa. Pisa neprekidnim grafikim
zapisom biljei tlak p.
Preko izraza: h=p/g = (p1-p)/g moemo izraunati vodostaj toka
d 1 - a -(
1
- 1) a
cos
elino graduirano ue
AKUSTINA METODA
1. EHOSONDER S KAZALJKOM mjerenje se vri pomou ultrazvunih
signala koje eho-sonder odailje te mjeri vrijeme povratka reflektiranog
signala od dna vodotoka i njegov pomak u odnosu na poloaj s kojeg je
emitiran.
- neprekidno mjerenje:
AKUSTINI POSTUPAK
1. EHOSONDER S PISAEM - mjerenje se vri pomou ultrazvunih
signala koje eho-sonder odailje te mjeri vrijeme povratka reflektiranog
signala od dna vodotoka i njegov pomak u odnosu na poloaj s kojeg je
emitiran uz neprestano biljeenje podataka putem pisaa.
HIDROSTATIKI POSTUPAK
1. PIEZOMEMBRANA
2. PNEUMATSKI BUBLER - je ureaj koji slui za kontinuirano
registriranje dubine vodotoka, a radi na principu detektiranja
hidrostatikog tlaka
- oba ova ureaja obavljaju mjerenje s plovnog objekta pomou sonde za
praenje pada dna
59. Interpretacija i obrada izmjerenih dubina vode?
- rezultati dobiveni nekim od kontinuiranih ili nekontinuiranih metoda mjerenja
interpretiraju se kroz tri grupe podataka:
a. PLANOVI (situacije) s izobatama (linije koje spajaju mjesta istih
dubina) ili sa izohipsama (linije koje spajaju mjesta istih dubina)
b. UZDUNI PROFIL
c. KARAKTERISTINI POPRENI PROFILI pomou izmjerenih dubina
vode moemo definirati popreni presjek vodotoka koji koristimo u
daljnjim proraunima protoka, brzine toka vode i dr.
60. to definira poznavanje brzine vode?
Brzina vode je brzina kojom masa vode protjee kroz popreni presjek
Vodotoka.
- brzina je kao svaki vektor definirana sa:
- apsolutnom vrijednosti koja predstavlja njen iznos (brojanu vrijednost)
- pravcem s obzirom na odabrani koordinatni sustav kojim je poloen
vektor brzine
- smjerom koji odgovara smjeru teenja vode, a koji je okomit na popreni
profil vodotoka
Brzina u smjeru osi z postoje brzine, ali su vrlo malih intenziteta pa ih zato
zanemarujemo -
INSTRUMENTI:
Kinematska
vri se mjerenje brzineplivajueg tijela
Plovci
Mehanika
- vri se mjerenjem brzine potopljene elise
Potopljena elisa
hidrometrijsko krilo
Hidraulika
- mjeri se brzinska visina
Pitotova cijev
Venturijev instrument
Elektromagnetska
- vri se mjerenje induciranog napona
Digitalni mjera
Topla ica
Ultrazvuna
- mjerenjem Dopplerovog efekta
UFS ureaj
ADCP ureaj
Quk Qi
i 1
Quk Qn
n
72. Objasnite metodu odreivanja protoke vode kod velikih vodotoka pomou
plovaka?
Metoda odreivanja protoke plovcima vri se tako da grupu plovaka putamo niz
vodotok u proizvoljno odabranom poprenom profilu (ulazni profil) i mjerimo
vrijeme koje im je potrebno da prijeu unaprijed odreeni dio duljine puta L.
Tonije, mjeri se vrijeme koje im je potrebno da stignu do srednjeg mjernog
profila (na polovici puta L) gdje se odredi srednja brzina (vsp)grupe plovaka na
povrini vodotoka. Zatim se pomou nje odreuje protoka vode koju nazivamo
fiktivnom iz razloga to ona ne pokazuje stvarnu vrijednost protoke vode u
vodotoku. Stvarnu vrijednost protoke dobivamo umanjivanjem fiktivne protoke Qf
sa korekcijskim koef. k, Q=kQf. Korekcijski koef. dobivamo eksprimentalnim
mjerenjima plovcima ili hidrometrijskim krilom.
U grupi pilota mora biti vie od 3 plovka, a to je vei vodotok bolje je koristiti vie
plovaka jer emo na taj nain dobiti preciznije rezultate mjerenja.
73. Objasnite kemijske metode za odreivanje protoke vode u vodotoku?
Kemijske metode se koriste za mjerenje bujinih tokova, tokova s kaskadama i
vrtlozima gdje je izraena turbulencija vode. Razlikujemo trenutni postupak i
postupak doziranja.
Trenutni postupak mjerenja na ulaznom se mjestu protoke ubacuju traseri ili
obiljeavai (kemijski indikator ili flourescentne tvari poznate rastopine (c o)
koji se brzo rastapaju i raspre po cijelom volumenu te vode.
Zatim se na udaljenosti L u bilo kojoj toki poprenog profila uzima uzorak
tako obiljeene vode. U tom se uzorku odreuje koncentracija rastopine (C).
Uzorci se za potrebe odreivanja protoke uzimaju u vrlo gustom razdoblju.
0,01 c 0,7 c 6 B 2
C cdt ; Q=A/C ; L
hsr
Qo C
, csr
csr
cn
n
1
2
KH 2 gH 2 5bp H
15
* pravokutni
2
3
Q K bp H 2 gH
1
2
* trokutasti
1
8
K H 2 2 gH 2
15
Q m b 2 gD
D=P1+H0
H0=H+v2/2g
3
2
- Venturijev kanali
Q A2 2 gH
1
2
Q l/s
A km 2
dA
v3 A
- najeu primjenu u praksi ima analitiki izraz protone krivulje zbog svoje
praktinosti. Tri su uobiajena matem. modela u praksi:
1. kvadratna parabola
- Q=a+bh+ch2
2. polinom
- Q=a(h+h0)b
3. eksponencijalna funkcija - Q=aebh
- parametri: a, b i c se definiraju metodom najmanjih kvadrata, dok je h0
konstanta koja predstavlja razliku visine izmeu nulte toke vodomjera i dna
profila.
A
R
O
He
Hb
- zbog svojih vrlo malih vrijednosti svi lanovi iza treeg lana se
zanemaruju, pa prvi oblik protone krivulje glasi:
Q= a+ bH+ cH2
Postupak odreivanja:
(H-Hi)2=>minimum ................................................ I.
H1 -> Q1, H2 -> Q2, ... , Hn -> Qn
- Iz parcijalne derivacije izraza I. po parametrima dobivamo:
2
H Hi
0
a
H Hi
0
b
H Hi
0
c
a Hi b Hi2 c Hi3
a Hi b H c H
2
3
i
4
i
H Q _______III.
H Q _______IV.
i
0
A
2
x
0
n log A Hix
x
i
log A Hix
Qix
n log A x
y ____________________I.
x logA x x y _______________II.
2
36 v
gdje su:
L duljina glavnog vodotoka od vododjeljnice sliva do izlaznog profila
v srednja brzina vode u vodotoku
ovaj je izraz najgrublji nain za odreivanje vremena koncentracije sliva i
uglavnom se koristi kada nema drugog naina.
k i
k i
k 1
k 1
Qi ik aik 1 iik 1 ak
, odnosno: ui i
u(T, t)
Pe
Pe mm
(x )
i
,
x xN
i
0 (x) 1
egodajevljeva:
PR (x )
1
1
1
P (X x ) 1 P (X x ) F (x )
1
r 1 1
PR
SLIV
GEOLOKI INIOCI NA SLIV
Geoloki inioci osim na vododjeljnice utjeu i na reim otjecanja posredstvom
povrinskog, podpovrinskog i podzemnog teenja.
Tako razlikujemo tri vrste teenja iz vodotoka u podzemlje i obratno:
- normalno strujanje nastaje u sluaju prihranjivanja vodotoka iz
podzemlja kod niskih vodostaja (NV). Kod srednjih (SV) i visokih
(VV) vodostaja vodotok prihranjuje podzemlje.
- influentno strujanje kada vodotok neovisno o vodostaju prihranjuje
podzemlje
- efluentno strujanje kada se vodotok neovisno o vodostaju prihranjuje
iz podzemlja.
Jaine tih strujanja bitno ovise o geolokim formacijama zbog njihovih svojstava
(jaina upijanja, vodni kapacitet itd.) znatno utjeu na reim otjecanja.
OSOBINE TLA
Funkcioniranje tla kao vodnog rezervoara ovisi o kompoziciji estica gline,
praine i pijeska, te raspoloivog prostora izmeu tih estica koji je ispunjen
zrakom, vod. parom ili vodom. Voda s povrine popunjava prostor izmeu estica
tla pod djelovanjem adhezije, povrinske napetosti, ili sile tee radi ega se voda
u tlu obino klasificira kao:
a) addhezijska voda sadrana je u gornjem sloju tla zbog uzajamnog
molekularnog djelovanja izmeu estica tla i infiltrirane vode.
b) kapilarna voda pojavljuje se kada daljnjim poveanjem vlanosti tla
nastupi zapunjenje najuih pora tla vodom zbog djelovanja
povrinske napetosti. Molekularne sile i sile povrinske napetosti su
bitnije od sila tee koje se mogu zanemariti
c) temeljna ili gravitacijska voda nalazi se u dijelu tla koje je zbog
poveanja sadraja vode u tlu stalno ispunjeno vodom. Ova se voda
moe gibati pod utjecajem gravitacijskih sila. Do formiranja
gravitacijske vode dolazi kada se poniranje vode zaustavi zbog
pruanja vodonepropusnog sloja (zbijena glina, kompaktna stijena i
sl.). U praksi se koristi naziv podzemna voda.
VEGETACIJA
Biljni pokrov (vegetacija) zadrava znaajan dio oborina te time bitno utjee na
pojedine parametre vodnog bilansa. Zbog zadravanja vode na liu i granju, a
posebno radi znatne potronje vode u izgradnji biljne mase, vegetacija djeluje na
smanjenje ukupne koliine vode koja otjee s nekog slivnog podruja. Biljni
pokrov prua dobru zatitu od erozije zemljita.
Utjecaj biljnih pokrova nije isti za sve vrste, npr. ume troe mnogo vie vode
nego zatravljeni panjaci itd. Posebno znaajan utjecaj po ukupnom godinjem
efektu na oborine imaju etinari jer za razliku od bjelogorinog bilja vodu
trebaju preko cijele godine.
UTJECAJ LJUDSKOG RADA
Openito postoje dve glavne grupe utjecaja ljudskog rada na hidroloke pojave na
nekom slivnom podruju:
1. utjecaji koji proizlaze iz ovjekove aktivnosti u poljoprivredi,
umarstvu i urbanizmu,
2. utjecaji koji proizlaze izvedbom hidrotehnikih radova i objekata
(isuivanje movara, izgradnja protupoplavnih nasipa, izgradnja
akumulacija, kanala za navodnjavanje itd.)
PROCESI U SLIVU
Procese u slivu ine vremanski promijenjivi parametri hidrolokog ciklusa:
a) evapotranspiracija
b) upijanje
c) povrinski procesi
d) potpovrinski procesi i
e) procesi u rijenom koritu
EVAPOTRANSPIRACIJA
(dodatak)
DS 0,77 I
0, 4
Perkolacija je proces prodiranja vode kroz dublje slojeve tla prema slobodnoj
povrini podzemne vode.
Drugim rijeima, to je proces prelaska kroz tlo onog dijela infiltrirane vode
kojom se obnavlja podzemna voda te se stoga perkolacija esto naziva i
efektivnim upijanjem (Fe)
EVAPORACIJA
TEENJE VODE (protok)
PRONOS NANOSA
PROMJENA OBLIKA (deformacija) KORITA
OTJECANJE
INIOCI KOJI UTJEU NA HIDROGRAM
Najutjecajniji inioci na hidrogram jesu:
1. OBORINSKI INIOCI (jaina i trajanje oborina)
2. METEREOLOKI INIOCI (pravac i brzina kretanja oborina)
3. TOPOGRAFSKI INIOCI (veliina, pad i oblik sliva, gustoa rijene
mree i reljef)
4. GEOLOKI INIOCI (jaina upijanja tla, sadraj vlage u tlu te razina
podzemne vode)
5. BIOLOKI INIOCI (vegetacija)
6. ANTROPOGENI INIOCI
Prve tri grupe inioca imaju dominantan utjecaj na hidrogram u odnosu na
preostala tri.
MAKSIMALNO OTJECANJE S MALIH SLIVOVA
Maksimalno otjecanje predstavlja tjeme hidrograma tj. toka vrnog protoka
(toka pri kojoj u formiranju otjecanja sudjeluje cijeli bazen promatranog sliva).
Postupke za proraun max. otjecanja moemo svrstati u:
- postupke translacije
- postupke zaliha (akumulacije)
U postupke translacije ubrajamo:
- racionalni postupak
- postupak izokrona
- postupak jedininog dijagrama
Postupci translacije su bazirani na istoj translaciji te ne uzimaju u obzir efekte
zadravanja vode u slivu (na povrini, u depresijama i dr.) i zato hidrogram
dobiven ovim metodama ima vei vrni protok, dok je ukupno vrijeme otjecanja
krae nego kod realnog hidrograma.
Unutar postupaka zaliha ubrajamo:
- postupak trenutnog jedininog dijagrama
- postupak sintetikog jedininog dijagrama
- suvremeni postupci temeljeni na fizikalnim i matematikim
modelima povrinskog otjecanja
HIDROMETRIJA
KRIVULJA TRAJANJA I KRIVULJA UESTALOSTI
TRAJANJE - ako je vodostaj h1 onaj od kojeg poinje poplava, onda je T1
trajanje poplave, jer pokazuje koliko dana u promatranoj godini traje poplava. Ili
T2 je trajanje plovidbe ako je h2 vodostaj ispod kojeg je zbog premalenih dubina
nemogue ploviti.
Trajanje predstavlja pojam koji se u matematikoj statistici naziva razdiobom.
Kod krivulje trajanja je ispod osi apscise T ucrtana os T/T0 koja predstavlja
relativno trajanja. Relativno trajanje daje odnos prema ukupnom vremenu
motrenja.
Krivulja UESTALOSTI pak predstavlja pojam koji se u matematikoj statistici
naziva funkcijom gustoe vjerojatnosti.
Relativna uestalost U/U0 predstavlja postotak pojavljivanja odreene veliine
u odnosu na pojavljivanje svih veliina.
OSNOVNA OBRADA HIDROLOKIH PODATAKA
Obrada podataka se moe odnositi na:
1. obradu opaanih veliina za neku toku odreenog sliva
2. odreivanje varijacija hidr. veliina uzdu sliva.
Osnovna obrada obuhvaa prvi pregled i provjeru podataka, a zatim i njihovo
tabeliranje. Provjeru ukupnih pogreaka treba provesti analizom svih sluajnih i
sistematskih pogreaka koje se mogu pojaviti tijekom opaanja, mjerenja i
obrade, a za to su najpogodnije metode matematike statistike.
Osnovna obrada podataka obuhvaa obradu vodostaja i protoka, a sastoji se u
odreivanju:
a srednjih dnevnih vodostaja/protoka
b dnevnih ekstrema (max. i min.) i trenutaka njihove pojave
c srednjih mjesenih i srednjih godinjih vodostaj/protoka
d mjesenih i godinjih ekstrema i datum njihove pojave
e krivulja uestalosti i trajanja
f nivograma i hidrograma.
1 n
xi
n 1
1 n
xi x
n 1
2
1 n
xi x
n 1
4. koef. varijacije
cv
5. koef. asimetrije
m
cs 33
{s
1 n
xi x } <
n 1 1
->
1 n
m3 xi x
n 1