IME SE IZRAAVA OBLIK SLIVA I KAKO UTJEE NA VELIINU OTJECANJA?

O obliku sliva ovisi koncentracija povrinskih voda i karakter njihovog otjecanja, te dimenzije,
oblik i uzduni profil vodotoka
Parametri sliva su: udaljenost od teita sliva, faktor oblika sliva, srednja irina sliva,
koeficijent nesimetrinosti, srednja visina
Izraava se faktorom koncentriranosti sliva (K)

Prema Hortonu: = 2

0.28

Prema Gaveliusu vrijeme koncentriranja sliva ovisi o obliku i padu sliva: =

- to je K blii 1, to e otijecanje biti vee i kratkotrajnije. Jedini problem to se za K=1 javlja

opasnost od poplave (jer se voda slijeva u glavni vodotok vie nego to podnosi njegov
kapacitet)
2
Prema Srebrenoviu: =

Tipovi sliva: lepezasti (nagl. koncentracija, intezivan, kratkotrajno otjecanje), duguljasti

(spora koncent., slab, dugotrajan), trokutasti (nagla, intezivan, dugotrajan), pravokutni (spor,
slab, dugotrajan), okrugli

TO PREDSTAVLJA OBLIK PETLJE NA PROTONOJ KRIVULJI I KAKO SE RIJEAVA?

Nastaje zbog nejednakog otjecanja vode, a izraena je za vrijeme velikih voda i vodnih
valova. Do formiranja petlje na dijagramu Q-h dolazi jer se vodno lice mijenja. Kad je vodno
lice vee-vei je i protok. Kad je vodno lice manje-manji je i protok. To znai da e se kod
jedno te istog vodostaja u razdoblju porasta vodnog vala javljati vei protok nego u razdoblju
njegova opadanja. Zbog tog dolazi do protjecanja i zato je potrebno odredit protonu
krivulju Q=f(H)

TO SU OBORINE, KOJI SU INSTRUMENTI ZA MJERENJE I KOJE SU METODE ANALIZE NA

SLIVU?
Oborine su tekui ili vrsti proizvod kondenzacije vodene pare koja pada iz oblaka ili se iz
zraka taloi na tlo. Mogu biti horizontalne (inje, mraz, magla, rosa) i vertikalne (kia, snijeg,
tua)
Instrumenti za mjerenje su: kiomjer (dnevna koliine oborina), ombrograf (pluviograf za
tekue oborine, nifograf za krute oborine), totalizator (za nepristupane, planinske
krajeve)
Metode: aritmetike sredine, Thiessenovih poligona, metoda izohijeta, hipsometrijska
metoda, metoda oborinskih povrina
TO JE PROTONA (KONSUMPCIJSKA) KRIVULJA, KOJI SU NJENI MATEMATIKI OBLICI I
KOJE SU METODE NJENOG ODREIVANJA?
To je krivulja odnosa izmeu vodostaja (h) i protoka (Q) u protjecajnom profilu. Vrijedi
Q=f(h). Eksperimentalno se definira na osnovu serije istovremenog mjerenja protoke i
vodostaja, a moe biti izraena u vidu tablice, jednadbe ili grafikog prikaza
Metode odreivanja su: grafiki i analitiki
Matematiki oblici: kvadratna parabola, polinom, eksponencijalna funkcija
KAKO NASTAJE VJETAR, KOJI SU INSTRUMENTI ZA MJERENJE I KOJI JE NAIN
PRIKAZIVANJA REZULTATA?
Vjetar je horizontalna komponenta gibanja zraka u atmosferi. Vektorska veliina koja ima
smjer, brzinu i vrijeme trajanja. Mjeri se prema ljestvici (0-17).
Nastaje zbog: razliitih rasporeda tlaka i temperatura, rotacije zemlje, sile tee, trenja s
podlogom (zrak s zemljom)
Instrumenti za mjerenje su: vjetrokaz (smjer), anemometar (brzina),
Naini prikazivanja rezultata: rua uestalosti smjerova vjetra, rua brzina vjetra
TO JE HIDROGRAM, NACRTAJ I OBJASNI?
Hidrogram je grafiki prikaz promjene protoka (Q) u vremenu (t) tj. vrijedi: Q=f(t)
1. razdoblje poveanja protoka
2. razdoblje vrnog dijela
3. razdoblje opadanja protoka

KOJE SU METODE MJERENJA BRZINA U VODOTOKU?

Kinematska, mehanika, hidraulika, elektromagnetska, ultrazvuna
TO SU KRIVULJE TRAJANJA I UESTALOSTI PROTOKE?
Krivulja trajanja: grafiki prikaz ukupnog trajanja nekog vodostaja
Krivulja uestalosti: grafiki prikaz uestalosti nekog vodostaja u nekom vremenu na
mjernom profilu vodotoka
VRSTE VODODJELNICA I KAKO SE UTVRUJU?
Vododjelnice (razvodnice) su linije koje omeuju sliv, tj. Dijele susjedne slivne povrine
Razlikujemo:
-topografsku (orografska) - spaja toke s najveom nadmorskom visinom izmeu dva sliva,
esta u praksi jer pojednosatvljuje daljnje analize, povrinska
-hidroloku - definira granicu dva sliva s kojih se vode slijevaju jednim ili drugim slivom. Nije
stalna ve ovisi o geolokoj grai sliva. Mijenja se ovisno o razinama podzemnih vodostaja.
One se ne podudaraju, a dobivaju se postupkom planimetriranja

OBJASNITE RACIONALNU METODU I NJENU PRIMJENU:

Racionalna metoda se koristi iskljuivo za proraun maksimalnog otjecanja zadanog
povratnog razdoblja na urbanim i drugim manjim slivovima. Potreban uvjet da je vrijeme
povrinskog sabiranja manje od vremena sabiranja u vodotocima. Moe odrediti samo vrnu
vrijednost hidrograma. Daje maksimalan protok (Q) odreenog povratnog razdoblja ( u
godinama) koji se formira na nekom slivnom podruju prema izrazu:
= (0, )
- (0, ) - prosjena jaina oborina u funkciji trajanja oborina i povratnog razdoblja
- A - povrina sliva
- c - koefivijent otijecanja
DEFINIRAJTE KLIMU I KLIMU NEKOG PROSTORA:
Klima ili podneblje je prosjeno stanje atmosfere nad nekim podrujem u odreenome
razdoblju. Ovisi o zemljopisnim i klimatskim elementima (gibanje zraka i oborine)
Vrijeme je trenutno zbivanje u atmosferi, odnosno stanje meteorolokih pojava i elemenata
(temperatura zraka, atmosferski tlak, vjetar, gustoa i vlanost zraka, isparavanjeitd) koje
se dogaa na odreenom prostoru u odreenom vremenu.
TO JE SLIV I KAKO SE ODREUJE?
Sliv vodotoka je oborinsko podruje s kojeg voda otjee prema nekoj toki prijemnika
(izvoru, vodotoku i sl.)
Odreuje se na temelju topografske karte digitaliziranjem (odnosno putem reljefa, tj.
vododijeljnica koje dijele susjedne slivne povrine)
Definiran je: veliina, oblik, pad sliva, visinski odnosi u slivu, gustoa rijene mree,
karakteristike tla, vegetacija i dr.
TO JE PROTOKA I KOJE SU METODE NJENOG ODREIVANJA?
Protoka (Q) je hidroloka veliina koja oznaava koliinu protekle vode u jedinici vremena
3/, a za manje protoke esto se koristi i /. Ne mjeri se samostalno ve se dobiva se iz
drugih mjerenja
Metode mjerenja su: volumenska metoda (rijetko se primjenjuje), mjerenje protoka na
temelju mjerenja brzina vode (najee se primjenjuje), mjerenje protoka razliitim
ureajima i preljevnim graevinama, mjerenje protoka uvoenjem pojedinih obiljeavala u
vodotok, te analize meuodnosa koncentracija i protoka ubaene tekuine i mjerene
protoke
KOJE SU VRSTE NANOSA I RASPORED U POPRENOM PRESJEKU VODOTOKA?
vueni nanos 5 15%) nastaje uslijed erozije dna, krupnijeg sastava, koritoformirajui
lebdei nanos(85 95%) sitne estice nastale uslijed povrinske erozije, mogu biti tranzitni
i koritoformirajui
plutajue tvari grane, trupci i sl., ne biljee se u hidrolokom smislu, mogu bit opasne
OPIITE SVE OBLIKE ZA IZRAUNAVANJE VLANOSTI ZRAKA I NABROJI INSTRUMENTE:
Oblici izraavanja zraka: apsolutna vlanost (masa vodene pare u jedinici volumena),
relativna vlanost (stupanj zasienosti zraka vodenom parom), deficit vlanosti (manjak
vodene pare od njenog zasienja), vodene pare (indikator vlanosti, tj. Parcijalni tlak unutar
ukupnog atmosferskog tlaka), toka rosita (temperatura pri kojoj se vodena para
kondenzira = rosa), specifina vlanost zraka
Instrumenti za mjerenje su: psihometar (jednokratno), higrometar (jednokratno), hidrograf
(kontinuirano)
TO JE ISPARAVANJE, KOJE SU VRSTE ISPARAVANJA I KOJI SU INSTRUMENTI?
Do isparavanja dolazi dok postoji izvor vlage, gradijent tlaka vodene pare izmeu povrine
vode i atmosfere, te izvor energije (insolacija). Ono ovisi o raspoloivoj energiji, temperaturi
vode i zraka, deficitu zasienosti zraka vodenom parom, brzini vjetra, insolaciji,
atmosferskom tlaku i kemijskim osobinama vode.
Isparavanje ili evaporacija: prelaenje vode u atmosferu u obliku vodene pare iz tla i voda
Transpiracija: isparavanje vode iz biljaka i bia
Evapotranspiracija: zajedniki naziv za isparavanje vode iz tla, vode, bia i iz biljaka
Mogua (potencijalna) evapotranspiracija: maksimalna mogua evapotranspiracija i nije
ograniena koliinom vode
Stvarna (stvarna) evapotranspiracija (deficit otjecanja): komulativna razlika izmeu oborina
palih na sliv i otjecanja
Instrumenti za mjerenje su: lizimetar (mjeri ukupnu evapotranspiraciju), isparitelj klase A i
Picheov isparitelj (mjere evaporaciju)
TO JE VRIJEME KONCENTRACIJE SLIVA I OD KOJIH ELEMENATA SE SASTOJI?
Vrijeme koncentracije sliva ( ): vrijeme koje je potrebno da oborine koje otjeu s
najudaljenije toke sliva dospije do mjesta opaanja. Mjeri se u satima (h). Sastoji se od
vremena teenja po povrini sliva ( ) i vremena teenja u vodotocima vieg i nieg reda ( ).
Vrijedi jednakost: = +

TO JE INSOLACIJA I KOJI SU INSTRUMENTI ZA MJERENJE?

Insolacija je osunanost, tj. trajanje sijanje Sunca. Mjeri se heliografom, a predstavlja vrijeme
tijekom kojeg je neko podruje bilo osunano sa sunevim zrakama. Heliograf je puna
staklena kugla koja slui kao lea koja spaljuje crni papir, a prema duljini spaljenog traga na
papiru odreuje se insolacija. (Campbell-Stokesov heliograf)
Samo jedan dio kratkovalnog zraenja dospijeva do Zemljine povrine, a ostatak se reflektira,
rasipa ili upije atmosfera.
TO JE VODOSTAJ I KAKO SE MJERI?
Vodostaj: okomita udaljenost vodne povrine od pretpostavljene poetne mjere (ne mora
biti od dna). Mjeri se u m ili cm.
Dva naina mjerenja su: vodokazna (nekontinuirana mjerenja), limnigrafska (kontinuirana
mjerenja)
TO JE JEDININI HIDROGRAM I EMU SLUI?
Jedinini hidrogram: grafiki prikaz promjene protoka (Q) u vremenu (t). To je hidrogram
direktnog otjecanja nastao od 1mm efektivne oborine koja je ravnomjerno pala na cijelu
slivnu povrinu, konstantnom jainom (i) u nekom vremenskom intervalu (T) (od 5min do
24h). Slui za dobivanje podataka za statiku obradu na slivovima.

TO PREDSTAVLJA PROCES OTJECANJA I VODNI REIM NEKOG PROSTORA?

Otjecanje je dio oborine koji se javlja kao vodotok. Dio je oborine pale na sliv i sudjeluje u
otjecanju, a naziva se efektivnom ili neto oborinom
Vodni (hidroloki) reim je sve to se s vodama zbiva na nekom slivu: povrinsko otjecanje,
isparavanje, itd...
TO JE ITP KRIVULJA?
ITP krivulja: predstavljaju familiju krivulja u kojoj svaka ima svoje promatrano razdoblje (broj
godina koji oekujemo da e proi do idue pojave). Definira se za odreeno podruje i
vrijedi samo za njega. (ITP intenzitet, trajanje, ponavljanje). Znaajne kod jakih kia.
Y - intenzitet kie (mm/min)
X trajanje oborine (od 5min pa nadalje)

PTP krivulja: umjesto intenziteta prikazuju visine oborina (razliite visine oborina za razliita
trajanja oborina na danoj lokaciji)
TO JE TLAK ZRAKA I BARINA STOPA?
Tlak zraka ili atmosferski tlak je pritisak stupca zraka u odreenom dijelu Zemljine
atmosfere. U veini sluajeva uzima se jednak hidrostatskom tlaku koji uzrokuje zemljina
atmosfera iznad toke mjerenja.
Barina stopa je visina za koju se moramo podii ili spustiti, da bi se atmosferski tlak
promijenio za jedinicu (tj. 1 Pa)
KOJI SU INSTRUMENTI I JEDINICE ZA MJERENJE TLAKA?
Instrumenti za mjerenje tlaka su: barometar (ivin barometar: mjeri tlak zraka koji tvori
atmosferu), suhi barometar (aneroid) (metalna vakuumirana kutija koja se deformira
promjenom atmosferskog tlaka), barograf (barometar s pisaem koji stalno biljei promjene
tlaka zraka)
Jedinica za mjerenje tlaka je: = / 2 ili bar
TO PREDSTAVLJA SPECIFINO OTJECANJE I KAKO SE ODREUJE?
Specifino otjecanje (specifini dotok) (q) predstavlja odnos protoke vode (Q) i povrine (A) s
koje je ta voda otekla. Slui za meusobnu usporedbu otjecanja u profilima du istog
vodotoka ili usporedbu otjecanja s razliitih slivova. Mogu se razlikovati prosjeni i ekstremni
TO JE EVAPOTRANSPIRACIJA , KOJI SU INSTRUMENTI ZA NJENO MJERENJE I KOJE SU
METODE ZA PRORAUN?
Evapotranspiracija: zajedniki naziv za isparavanje vode iz tla, vode, bia i iz biljaka
(evaporacija + transpiracija)
Instrumenti za mjerenje: lizimetar (mjeri ukupnu evapotranspiraciju), isparitelj klase A i
Picheov isparitelj (mjere evaporaciju), fitometar i potometar (mjere transpiraciju)
Metode izraunavanja: Meyerova formula, Turcova formula, Penmanova metoda,
Thorntwaiteova metoda, Blaney Criddleova metoda
TO JE VODNA BILANCA, NAPIITE OPU JEDNADU, TE OBJASNITE ELEMENTE:
Vodna bilanca je pregled raspoloive vode, temeljen na naelu da, tijekom odreenog
vremenskog intervala, ukupni viak ili manjak vode u danom slivnom podruju mora biti
jednak zbroju ukupnog gubitka ili vika vode i neto promjenjive zalihe vode na tom podruju
(V).
P = S+U+ET
P - oborine
S - povrinsko otjecanje
U - otjecanje vode u podzemlje poniranjem
ET - evaporacija
RASPODIJELA BRZINA VODE U POPRENOM PRESJEKU VODE:
Brzina je na samom dnu te uz rub vodotoka jednaka nuli zbog trenja izmeu vode i podloge,
dok je najvea brzina vode na sredini povrine vodotoka. Za raspodjelu brzina po povrini
izmeu sredine toka i njegovih rubova se pretpostavlja da je linearna.
TO JE GRADIJENT BRZINE RIJEKE, NJEGOV UTJECAJ NA TALOENJE I EROZIJU?
Gradijent brzine rijeke (faktor koji kontrolira brzinu): obino se mjeri u metrima na
kikometar: npr. 5 m/km 5m nagiba na 1km rijeke (planinske rijeke imaju gradijent 10-40
m/km)
TO JE HIDROMETRIJA I EMU SLUI?
Hidrometrija je znanost o mjerenju i analizi vode u svim njezinim oblicima pojavljivanja na
Zemlji. Slui za izradu matematikih modela za programiranje vodnih koliina.
TO JE PULZACIJA BRZINE VODE I O EMU OVISI?
Pulzacija brzine vode je uestala promjena brzine teenja vode. Predstavlja odstupanje
brzine od njene srednje vrijednosti za odreenu toku mjerenja. Pojavljuje se kod
torbulentnog teenja. Razlikujemo vremensku i prostornu.
(pr. brzi vodotoci -> rafting, virovi, itd...)
Pulzacije brzine ovise o: porastu dubine vodotoka, hrapavosti dna, kosini vodotoka (trenje),
brzini samog toka
KOJE SU HIDRAULIKE METODE ODREIVANJA PROTOKA VODE U KANALIMA I
VODOTOCIMA?
Hidraulike metode predstavljaju posredno mjerenje protoka kod kojih postoji funkcijska
veza izmeu protoka i razine vode.
Metode odreivanja su: otorbridni preljevi (trapezni, pravokutni, trokutasti), nepotopljeni
preljevi sa irokim pragom (venturijevi kanali)
KOJE SU VRSTE POJAVE LEDA I KOJE SU TETE OD LEDA?
Pojave leda: pri obalama, na dnu (temeljni led), lebdei led (ledeni mulj), sante leda, stajai
led (ledostaj)
tete od leda: pojava uspora i zapreenja protonog profila (poplave), statiko optereenje
na graevine kod ledostaja, dinamiki udari santi leda + troenje, led u porama i reetkama
ugroava stabilnost i mehaniku otpornost graevina, posredna teta od smanjene koristi
voda (plovidba, vodoopskrba, itd...)
OBJASNITE HIDROLOKI CIKLUS, GLAVNE PROCESE U NJEMU I ZALIHE VODE NA ZEMLJI:
Hidroloki ciklus opisuje sveukupni proces cirkuliranja i preraspodijele vode u atmosferi i na
Zemlji. Ciklus se odvija na povrini, te u atmosferi, hidrosferi i litosferi.
23 Zemlje su vodene zalihe dok je 13 kopno. Od svih vodenih zaliha 97% ine slane vode,
dok 3% ine slatke. Od te slatke vode, vie od 90% ine ledenjaci i podzemne vode.
Glavni procesi kruenja vode u zemljinom hidrolokom sustavu:
P = O+U+ET
P - oborine
O - otjecanje
U - otjecanje vode u podzemlje poniranjem
ET - evaporacija
Vodene zalihe: slana voda (1320 106 2)(97%), slatka voda (40 106 2 )(3%) -> od toga
je veina u ledenjacima i podzemnim vodama
OBJASNITE NORMALAN TLAK ZRAKA:
U ininjerskim proraunima se za atmosferski tlak uzima da je = 1. Takav tlak naziva
se normalan atmosferski tlak (odgovara tlaku vodnog stupca visine = 10). To je teina
stupca zraka na morskoj razini pri normalnoj temperaturi i vlanosti, a iznosi 1013 ~1
105 = 1000
DEFINIRAJTE DUBINU VODE I KOJE SU SVE METODE I INSTRUMENTI ZA MJERENJA:
Dubina vode je karakteristina dimenzijska veliina kojom se definira poloaj dna rijeka,
jezera, mora ili bilo koje druge povrine pod vodom. Mjeri se u cm ili m.
Metode: hidrometrijska metoda, akustina metoda, hidrostatiki postupak
Instrumenti: elino graduirano ue (zahtjeva korekciju zbog zanoenja ueta), ehometar
(ehosonder s kazaljkom), ehograf (ehosonder s pisaem), piezomembrana, pneumatski
bubler
OBJASNITE POJAM CIKLONE I ANTICIKLONE:
Ciklona je prostor na kojem vlada niski tlak zraka, gibanje je obrnuto od smjera kazaljke na
satu, s teitem prema centru ciklone, smanjuje se gustoa
Anticiklona je podruje obuhvaeno visokim tlakom zraka, gustoa i tlak se poveavaju, a
gibanje je od centra prema van u smjeru kazaljke na satu
DEFINIRAJTE TEMPERATURE ZRAKA I JEDINICE ZA IZRAUNAVANJE:
Temperatura zraka je toplotno stanje zraka izraeno stupnjevima. Po bitnim je utjecajem
suneve radijacije, ali preteni dio topline u atmosferu pristie sa Zemljine povrine.
Jedinice: C (celzius) - 0C je ledite, a vrelite 100C (na normalnom tlaku zraka), K (kelvin) apsolutna nula je 273,16 , F (farenheit) - ledite je 32C, a vrelite 212C
OPIITE INSTRUMENTE ZA MJERENJE TEMPERATURE ZRAKA:
Temperatura zraka se mjeri termometrom jednokratno i termografom kontinuirano
Maksimalni termometar: popunjen je ivom koja se zaustavlja kada je dostignuta najvia
temperatura. Raspon je izmeu -35 i +45C, u koracima od 0,2 ili 0,5C
Minimalni termometar: punjen je alkoholom (jer se iva ledi na -38C) u termometru obliku
slova U (zbog vee dodirne plohe sa zrakom jer alkohol sporije ragira u dodiru sa zrakom).
Raspon je izmeu -40 i +40C, u koracima od 0,2 ili 0,5C

DEFINIRAJTE ATMOSFERU I PRIKAITE NJEZINU PODJELU I OSOBNE ZNAAJKE ZA

HIDROLOGIJU:
Atmosfera je plinoviti omota oko Zemlje. Priblina gornja granica atmosfere nalazi se na
visini od oko 1000 km. Prizemni dio atmosfere je gust zbog gravitacije (gustoa se s visinom
smanjuje, a zbog toga se i tlak zraka smanjuje).
Djelovi atmosfere:
Troposfera:- najnii sloj atmosfere
- 9 km na polovima, a 17 km na ekvatoru (Zemlja je geoid i zbog toga su polovi blie sreditu
nego ekvator, pa je i gravitacijsko privlaenje vee na polovima - zato je tamo sloj atmosfere
manji).
- prihvaa isparenu vodu koja se tu hladi i vraa natrag (11 km je prosijek)
- obuhvaa 90% mase atmosfere
- svi oblaci su u njoj
- torbulentno strujanje zraka (u vertikalnom i horizontalnom smjeru)
- Sastav zraka: 78% duika, 21% kisika, 1% plemenitih plinova
- Tropopauza:
- izometrija (~10 18)
- sloj preokreta temperature
Stratosfera: - ~18 50
- ima i neto vodene pare, estica soli i praine
- javlja se temperaturna inverzija gdje temperatura raste s visinom
- dijeli se na donju (hladniju) i gornju (topliju)
- na njenom vrhu temperatura je kao na tlu gdje sunevo zraenje stvara ozon (3 ) vie
nego drugdje, pa se taj sloj naziva i ozonosfera
- Stratopauza:- ~10 80
Mezosfera:- ~55 80
- temperatura se naglo smanjuje
- Mezopauza:- najhlasniji dio atmosfere (90 )
- Termosfera:- ~80 800
- zrak je vrlo rijedak
- velike dnevne promijene temperature
- temperaturna inverzija
- Egzosfera:- ~600 800 pa nadalje
- vrlo visoke temperature (do 4000 )
- tu se gubi atmosfera