Zadatak 121 (Ana, gimnazija)

Oprugu konstante 500 N/m stisnemo za 10 cm i pustimo titrati. Odredite najveu brzinu tijela
mase 20 dag pri titranju.
m
m
m
m
A. 3
B. 5
C. 2
D. 4
s
s
s
s
Rjeenje 121
k = 500 N/m,
s = 10 cm = 0.1 m,
m = 20 dag = 0.2 kg,
v=?
Elastina opruga produena za s ima elastinu potencijalnu energiju
Eep =

1
2

2
k s ,

gdje je k konstanta opruge.

Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju

1
2
E = mv .
k 2
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Pri titranju tijelo se giba, na primjer gore dolje oko ravnotenog poloaja. Pomak tijela mijenja se od
nule do maksimalnoga na jednu i na drugu stranu. Maksimalni pomak nazivamo amplitudom titranja.
Kada tijelo prolazi ravnotenim poloajem, pomak (elongacija) mu je nula, a brzina maksimalna. Tada
je i kinetika energija maksimalna, a elastina potencijalna nula. Kada je tijelo u amplitudnom
poloaju kinetika energija je nula, a elastina potencijalna je maksimalna. Budui da je ukupna
mehanika energija ouvana, kinetika energija tijela u ravnotenom poloaju jednaka je elastinoj
potencijalnoj energiji koju tijelo ima u amplitudnom poloaju.
2
1
1
2
2 1
2
2 1
2
2 k s
Ek = Eep m v = k s m v = k s /
v =

2
2
2
2
m
m

k s
m

2
/

v=

k s
m

2
v = s

k
m

N
m = 5 m.
0.2 kg
s

500
= 0.1 m

Odgovor je pod B.
Vjeba 121
Oprugu konstante 1000 N/m stisnemo za 10 cm i pustimo titrati. Odredite najveu brzinu tijela
mase 40 dag pri titranju.
m
m
m
m
A. 3
B. 5
C. 2
D. 4
s
s
s
s
Rezultat:
B.

Zadatak 122 (Vlado, gimnazija)

Kolika je perioda matematikog njihala duljine 1 m na Zemlji, a kolika na Mjesecu?
(Akceleracija slobodnog pada na Zemlji iznosi g1 = 9.81 m/s2, a na Mjesecu g2 = 1.62 m/s2)
Rjeenje 122
l = 1 m,
g1 = 9.81 m/s2,
g2 = 1.62 m/s2,
T1 = ?,
T2 = ?
Matematiko njihalo je njihalo (zamiljeno) koje ima nerastegljivu nit bez mase i kojega
je masa kuglice koja njie koncentrirana u jednoj toki. Uz male amplitude takvo njihalo
izvodi harmonike titraje. Vrijeme jednog titraja matematikog njihala jest

T = 2

l
g

gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.

Perioda matematikog njihala duljine l je:
na Zemlji

T1 = 2

l
g1

= 2

1m
= 2.006 s
m
9.81
2
s

na Mjesecu
T2 = 2

l
g2

= 2

1m
= 4.937 s.
m
1.62
2
s

Vjeba 122
Kolika je perioda matematikog njihala duljine 1 m na planetu gdje je akceleracija slobodnog
pada g = 4 m/s2?
Rezultat:
3.14 s.
Zadatak 123 (Vlado, gimnazija)
Duljina je matematikog njihala na Zemlji 1 m. Za koliko posto treba smanjiti duljinu
njihala na Mjesecu da bi njegova perioda bila ista kao na Zemlji?
(Akceleracija slobodnog pada na Zemlji iznosi g1 = 9.81 m/s2, a na Mjesecu g2 = 1.62 m/s2)
Rjeenje 123
l = 1 m,
g1 = 9.81 m/s2,
g2 = 1.62 m/s2,
p=?
Matematiko njihalo je njihalo (zamiljeno) koje ima nerastegljivu nit bez mase i kojega
je masa kuglice koja njie koncentrirana u jednoj toki. Uz male amplitude takvo njihalo
izvodi harmonike titraje. Vrijeme jednog titraja matematikog njihala jest
T = 2

l
g

gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.

Iz uvjeta da periode matematikog njihala na Zemlji i Mjesecu moraju biti iste izrauna se duljina l2
njihala na Mjesecu.

T1 = T2 2

l1
= 2
g1

l1
=
g1

l1
=
g1

l2

g2

l2
2
g2

l1
= 2
g1

l2
1
/

g2
2

l2 2
l
l
l
l
g
/ 1 = 2 1 = 2 / g 2 l2 = l1 2 .
g2
g1 g 2
g1 g 2
g1

Relativno smanjenje duljine njihala iznosi:

l l
p= 1 2 p=
l1
p = 1

l1 l2

p=
l1 l1

l1 l2
g
1
1

p = 1 l2 p = 1 l1 2
l1 l1
l1
l1
g1

g
g
l1 2 p = 1 2
l1
g1
g1
1

m
2
s = 0.8349 = 83.49 = 83.49 %.
= 1
m
100
9.81
2
s
1.62

Vjeba 123
Duljina je matematikog njihala na Zemlji 100 cm. Za koliko posto treba smanjiti duljinu
njihala na Mjesecu da bi njegova perioda bila ista kao na Zemlji?
(Akceleracija slobodnog pada na Zemlji iznosi g1 = 9.81 m/s2, a na Mjesecu g2 = 1.62 m/s2)
Rezultat:
83.49 %.
Zadatak 124 (Ivan, gimnazija)
Uzdu ueta iri se val brzinom 2 m/s. Svaka toka ueta izvri jedan titraj za 0.4 s. Kolika je
frekvencija titranja vala?
A. 4 Hz
B. 2.5 Hz
C . 25 Hz
D. 0.25 Hz
Rjeenje 124
v = 2 m/s,
T = 0.4 s,
=?
Frekvencija je broj ophoda (titraja) u jedinici vremena (u 1 sekundi). Perioda T je vrijeme jednog
ophoda (titraja). Izmeu frekvencije i periode T postoji veza:
1
1
T = 1 T = = .

T
Frekvencija titranja iznosi:
1
1
1
= =
= 2.5 s
= 2.5 Hz.
T 0.4 s
Odgovor je pod B.

Vjeba 124
Uzdu ueta iri se val brzinom 2 m/s. Svaka toka ueta izvri jedan titraj za 4 s. Kolika je
frekvencija titranja vala?
A. 4 Hz
B. 2.5 Hz
C . 25 Hz
D. 0.25 Hz
Rezultat:
D.
Zadatak 125 (Ivan, gimnazija)
Dva jednaka zvunika daju na istom mjestu u prostoru razinu zvuka od 95 dB. Kolika e biti
razina zvuka na tom mjestu ako jedan od zvunika prestane raditi?
Rjeenje 125
v = 2 m/s,
T = 0.4 s,
=?
Razina intenziteta zvuka (L) izraena u decibelima (dB) definira se izrazom
I
L = 10 log ,
I0
gdje intenzitet I0 odgovara otprilike najslabijem zvuku kojeg jo prosjeno uho moe uti te iznosi
12 W
,
2
m
pri frekvenciji 1 kHz. Decibel je brojana jedinica.
Budui da dva jednaka zvunika daju na istom mjestu u prostoru razinu zvuka L2, raunamo intenzitet
I2 dva zvunika.
I 0 = 10

I
I
L
I
I
L
1
L2 = 10 log 2 L2 = 10 log 2 /
2 = log 2 log 2 = 2
I0
I0
I0
I 0 10
10
10
I
L2
L2
L2
log 2
antilogaritmiranje
I2
I2
I0
10
10
10

= 10

= 10

= 10
/ I0
10
log x
I0
I0
= x
10
L2
10
I 2 = I 0 10 .
Ako istodobno rade dva jednaka zvunika intenzitet poraste dva puta. Dakle, kada radi jedan zvunik
intenzitet e biti upola manji.
L2
1
1
I1 = I 2 I1 = I 0 10 10 .
2
2
Raunamo razinu intenziteta jednog zvunika.
L2
L2
1
1
L

I 0 10 10
I 0 10 10
2
I1
1

2
2
10
L1 = 10 log
L1 = 10 log
L1 = 10 log
L1 = 10 log 10
2
I0
I0
I0

95
1
1
9.5
= 10 log 10 10 = 10 log 10
= 91.99 dB 92 dB.
2

95 dB

Vjeba 125
Dva jednaka zvunika daju na istom mjestu u prostoru razinu zvuka od 80 dB. Kolika e biti
razina zvuka na tom mjestu ako jedan od zvunika prestane raditi?
Rezultat:
77 dB.
Zadatak 126 (ABC, tehnika kola)
Tijelo mase m ovjeeno je o dvije opruge jednakih konstanti elastinosti k. Jednom je
ovjeeno tako da su opruge u ''seriji'', a drugi put tako da su opruge u ''paraleli''. Periode titranja tijela u
ta dva sluaja zadovoljavaju izraz:
1
A. Ts = T p
B. Ts = 2 T p
C. Ts = T p
D. Ts = 4 T p
2
Rjeenje 126
k1 = k2 = k,
Ts : Tp = ?
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak x i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku x, smjera suprotnoga pomaku, dakle
F = kx
kaemo da harmonijski titra. Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Tada je perioda titranja:
T = 2

m
k

Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile
opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije.

k1
ks
k2

m
m

Ako dvije opruge koje imaju konstante elastinosti k1 i k2 spojimo serijski, moemo ih zamijeniti
jednom oprugom ija konstanta elastinosti ks iznosi:
1
1
1
= +
.
k s k1 k2
Serijski spojene opruge ponaaju se kao serijski spojeni kondenzatori.

k1

k2

kp

Ako dvije opruge koje imaju konstante elastinosti k1 i k2 spojimo paralelno, moemo ih zamijeniti
jednom oprugom ija konstanta elastinosti kp iznosi:
k p = k1 + k2 .
Paralelno spojene opruge ponaaju se kao paralelno spojeni kondenzatori.
Tijelo mase m ovjeeno je o dvije opruge jednakih konstanti elastinosti k tako da su opruge u
seriji. Konstanta elastinosti ks tog sustava iznosi:
1

ks =

.
k1 k2
ks k k
ks k
2
Tijelo mase m ovjeeno je o dvije opruge jednakih konstanti elastinosti k tako da su opruge u
paraleli. Konstanta elastinosti kp tog sustava iznosi:
ks

k p = k1 + k 2 k p = k + k k p = 2 k .
Raunamo omjer perioda Ts i Tp.
Ts
=
Tp

m
ks

m
kp

T
s =
Tp

m
ks

m
kp

T
s =
Tp

m
ks
m
kp

m
T
s =
Tp

ks
m
kp

m
T
s =
Tp

ks
m
kp

1
T
s =
Tp

ks
1

T
s =
Tp

kp

T
2k
s =
k
Tp
2

T
s =
ks
Tp

kp

2k
1 Ts =
k
Tp
2

2k
1
k
2

2
T
s =
Tp

1 Ts =
1
Tp
2

Ts
T
= 2 s = 2 / T p Ts = 2 T p .
Tp
Tp

Odgovor je pod B.
Vjeba 126
Tijelo mase m ovjeeno je o tri opruge jednakih konstanti elastinosti k. Jednom je
ovjeeno tako da su opruge u ''seriji'', a drugi put tako da su opruge u ''paraleli''. Periode titranja tijela u
ta dva sluaja zadovoljavaju izraz:
1
A. Ts = T p
B. Ts = 3 T p
C . Ts = T p
D. Ts = 6 T p
3
Rezultat:
B.

Zadatak 127 (Josip, srednja kola)

Tijelo na opruzi titra frekvencijom 2 Hz. Poveanje mase tijela za 20 g poveat e
periodu titranja za 0.2 s. Odredite konstantu elastinosti opruge.
Rjeenje 127
1 = 2 Hz,
m1 = m,
m = 20 g = 0.02 kg,
m2 = m + m,
T = 0.2 s,
k=?
Frekvencija je broj titraja (ophoda) u jedinici vremena. Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).
Izmeu frekvencije i periode T postoji veza:
1
1
T = 1 T = = .
T

Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak x i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku x, smjera suprotnoga pomaku, dakle
F = kx
kaemo da harmonijski titra. Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Tada je perioda titranja:
T = 2

.
k
Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile
opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije.
Raunamo periode titranja tijela prije i nakon poveanja njegove mase.
1
T1 =
1
T2 = T1 + T

T1 =

1
2s

T2 = T1 + T

T1 = 0.5 s

T2 = T1 + T

T1 = 0.5 s

T2 = 0.5 s + 0.2

Iz sustava jednadbi izrauna se konstanta elastinosti k.

T1 = 0.5 s

.
s
T
=
0.7
s

T1 = 2
T2 = 2

m1

m 2
/
T1 = 2

kvadriramo
k
k

m2
m + m
m + m 2
jednadbe
T2 = 2
T2 = 2
/

k
k

k
T1 = 2

2
2 m
T1 = 4
k

+ m
m
2
2
T2 = 4
k

oduzmemo prvu jednadbu

od druge jednadbe

2
2
2 m + m
2 m
2
2
2 m + m m
T2 T1 = 4
4
T2 T1 = 4

k
k
k
k
2
2
2 m + m m
2
2
2 m + m m
2
2
2 m
T2 T1 = 4
T2 T1 = 4
T2 T1 = 4

k
k
k
k
m
0.02 kg
2
2
2 m
2
2
T2 T1 = 4
k = 4
= 4
/
=
2
2
2
2
2
2
k
T2 T1
T2 T1
s

s
0.7
0.
5
(
) (
)

= 3.29

kg
kg m 1
N
= 3.29
= 3.29 .
2
2 m
m
s
s

Vjeba 127
Tijelo na opruzi titra frekvencijom 2 Hz. Poveanje mase tijela za 2 dag poveat e
periodu titranja za 0.2 s. Odredite konstantu elastinosti opruge.
Rezultat:
3.29 N/m.
Zadatak 128 (Josip, srednja kola)
Tijelo na opruzi titra frekvencijom 2 Hz. Poveanje mase tijela za 20 g poveat e
periodu titranja za 0.2 s. Odredite masu tijela.
Rjeenje 128
1 = 2 Hz,
m1 = m,
m = 20 g = 0.02 kg,
m2 = m + m,
T = 0.2 s,
m=?
Frekvencija je broj titraja (ophoda) u jedinici vremena. Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).
Izmeu frekvencije i periode T postoji veza:
1
1
T = 1 T = = .

T
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak x i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku x, smjera suprotnoga pomaku, dakle
F = k x
kaemo da harmonijski titra. Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Tada je perioda titranja:
T = 2

.
k
Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile
opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije.
Raunamo periode titranja tijela prije i nakon poveanja njegove mase.

1
T1 =
1
T2 = T1 + T

T1 =

1
2s

T2 = T1 + T

T1 = 0.5 s

T2 = T1 + T

T1 = 0.5 s

T2 = 0.5 s + 0.2

T1 = 0.5 s

.
s
T2 = 0.7 s

Iz sustava jednadbi izrauna se masa m.

T1 = 2
T2 = 2

m1

m 2
/
T1 = 2

kvadriramo

k
k

jednadbe
m2
m + m
m + m 2

/
T2 = 2
T2 = 2

k
k

k
T1 = 2

2
2 m
T1 = 4
k

2
2 m + m
T2 = 4
k

2 4 2 m + m

T2
podijelimo drugu jednadbu
k

2=
m
2
s
prvom
jednadbo
m

T1

4
k

2 4 2 m + m
2
T2
T2
m + m
2
2
k

=
m T2 = ( m + m ) T1
2
2
m
2
m
T1
T1
4
k

2
2
2
2
2
2
2
2
2
m T2 = m T1 + m T1 m T2 m T1 = m T1 m T2 T1 = m T1

2
2
2
m T2 T1 = m T1 /

2
2
m T1
0.02 kg ( 0.5 s )
m=
=
= 0.021 kg = 21 g .
2
2
2
2
2
2
T2 T1
T2 T1
7
s
0.
5
s
0.

(
) (
)
1

Vjeba 128
Tijelo na opruzi titra frekvencijom 2 Hz. Poveanje mase tijela za 2 dag poveat e
periodu titranja za 0.2 s. Odredite masu tijela.
Rezultat:
21 g.
Zadatak 129 (Ivan, srednja kola)
Uteg mase 200 g titra amplitudom A = 10 cm i periodom T = 0.5 s. Odredi:
a) konstantu opruge
b) maksimalnu brzinu
c) kinetiku energiju utega.
Rjeenje 129
m = 200 g = 0.2 kg,
A = 10 cm = 0.1 m,
T = 0.5 s,
k = ?,
v0 = ?,
Ekmaks = ?
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku, smjera suprotnoga pomaku, kaemo da harmonijski titra.
Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Tada je perioda titranja:
T = 2

m
k

Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile
opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije. Pomak ili elongacija je udaljenost od poloaja

ravnotee tijela koje harmoniki titra. Maksimalna elongacije zove se amplituda A.

Kada tijelo prolijee kroz ravnoteni poloaj ima:
najveu brzinu
2
v0 =
A
T

najveu kinetiku energiju

1

Ekmaks =

2
m v0 .

a)
Konstanta opruge iznosi:
m

T = 2

k=

4
T

T = 2

m
k

/2 T

= 4

k
2 m
2
2 m

T = 4 /

2
k
k
T

0.2 kg
kg
kg m 1
1
N
= 31.58
= 31.58
= 31.58 N = 31.58 .
2
2
2 m
m
m
s
s
( 0.5 s )

b)
Maksimalna brzina ima vrijednost:
2
2
m
A=
0.1 m = 1.26 .
v0 =
T
s
0.5 s
c)
Kinetika energija utega je:
Ekmaks =

1
2

2
m v0

metoda

2
Ekmaks = m
A =

2
T

supstitucije

2
v0 =
A
T
=

1
2

0.2 kg

0.5 s

0.1 m = 0.16 J .

Vjeba 129
Uteg mase 400 g titra amplitudom A = 10 cm i periodom T = 0.5 s. Odredi kinetiku energiju
utega.
Rezultat:
0.32 J.
Zadatak 130 (Tin, srednja kola)

s
t + .
3

Jednadba koja opisuje harmonijsko titranje neke toke glasi x = 6 cm sin

Nai maksimalnu brzinu toke.
Rjeenje 130
1

x = 6 cm sin s
t + ,
3

v0 = ?

Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku, smjera suprotnoga pomaku, kaemo da harmonijski titra.
Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji.
Ako tijelo ne pone titrati iz poloaja ravnotee, elongacija x mijenja se s vremenom

t + ,
T

x = A sin

gdje je A amplituda (maksimalna elongacija), T vrijeme jednog titraja (perioda), t vrijeme, poetni
fazni kut. Maksimalna brzina tijela koje harmonijski titra dana je izrazom
2
v0 =
A.
T

Maksimalna brzina iznosi:

x = A sin
t +
t +
A = 6 cm

2 1
= s
1

t +
t +
x = 6 cm sin s
x = 6 cm sin s
T
3

3
3

x = A sin

2
1
cm

v0 =
A v0 = s
6 cm v0 = 6.28
.
T
3
s

Vjeba 130

s
t + .
3

Jednadba koja opisuje harmonijsko titranje neke toke glasi x = 12 cm sin

Nai maksimalnu brzinu toke.
Rezultat:
12.57 cm/s.

Zadatak 131 (Ana, srednja kola)

Amplituda harmonijskog titranja je 1 cm, a perioda titranja 1 s. Najvea brzina tijela koje titra
iznosi:
m
cm
m
cm
A. 6.28
B. 6.28
C. 628
D. 62.8
s
s
s
s
Rjeenje 131
A = 1 cm,
T = 1 s,
v0 = ?
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku, smjera suprotnoga pomaku, kaemo da harmonijski titra.
Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Maksimalna brzina tijela koje harmonijski titra dana je izrazom
2
v0 =
A,
T
gdje je A amplituda (maksimalna elongacija), T vrijeme jednog titraja (perioda).
Maksimalna brzina iznosi:
2
2
cm
v0 =
A=
1 cm = 6.28
.
T
1s
s

Odgovor je pod B.
Vjeba 131
Amplituda harmonijskog titranja je 1 m, a perioda titranja 1 s. Najvea brzina tijela koje titra
iznosi:
m
cm
m
cm
A. 6.28
B. 6.28
C . 628
D. 62.8
s
s
s
s
Rezultat:
A.

10

Zadatak 132 (Ana, srednja kola)

Amplituda harmonijskog titranja je 1 cm, a perioda titranja 1 s. Najvea akceleracija tijela koje
titra iznosi:
m
cm
cm
cm
A. 6.28
B. 6.28
C. 39.4
D. 3.94
2
2
2
2
s
s
s
s
Rjeenje 132
A = 1 cm,
T = 1 s,
a0 = ?
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku, smjera suprotnoga pomaku, kaemo da harmonijski titra.
Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Maksimalna akceleracija tijela koje harmonijski titra dana je izrazom
2
2
a0 =
A,
T
gdje je A amplituda (maksimalna elongacija), T vrijeme jednog titraja (perioda).
Maksimalna akceleracija iznosi:
2
2
2
cm
2
a0 =

A
=

1 cm = 39.4 2 .

T
1s
s
Odgovor je pod C.
Vjeba 132
Amplituda harmonijskog titranja je 1 m, a perioda titranja 1 s. Najvea akceleracija tijela koje
titra iznosi:
m
cm
m
cm
A. 6.28
B. 6.28
C. 39.4
D. 3.94
2
2
2
2
s
s
s
s
Rezultat:
C.

Zadatak 133 (Ana, srednja kola)

Tijelo mase m titra na opruzi. Kada se masa tijela povea dva puta, to se dogaa s periodom
titranja sustava?
A. Perioda se povea dva puta.
B. Perioda se povea za manje od dva puta.
C. Perioda se smanji dva puta.
D. Perioda se smanji za manje od dva puta.
Rjeenje 133
m1 = m,
m2 = 2 m,
T2 : T1 = ?
Harmoniko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne
elongaciji. Tada je perioda titranja:
T = 2

m
k

Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda).

Ova formula upotrebljava se obino kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastine sile
opruge; k je konstanta opruge (a znai silu potrebnu za jedinino produljenje opruge). Openito, k je
faktor proporcionalnosti izmeu sile i elongacije.
Raunamo omjer perioda kada je na opruzi tijelo mase m2, a zatim tijelo mase m1.

11

T2
=
T1

m2
2
T
k
2 =
T1
m1
2
k

2
2

T2
=
T1

2m

T2
=
T1

2m
m

m2
T
k
2 =
T1
m1
k
T2
=
T1

m2
T
k
2 =
T1
m1
k
T2
=
T1

m2
k T2 =
m1
T1
k

2 / T1 T2 =

m2

m1

2 T1 T2 = 1.41 T1.

Perioda se povea za manje od dva puta.

Odgovor je pod B.
Vjeba 133
Tijelo mase m titra na opruzi. Kada se masa tijela povea etiri puta, to se dogaa s periodom
titranja sustava?
A. Perioda se povea dva puta.
B. Perioda se povea za manje od dva puta.
C . Perioda se smanji dva puta.
D. Perioda se smanji za manje od dva puta.
Rezultat:

A.

Zadatak 134 (Edy, srednja kola)

Tokasti izvor vala titra frekvencijom 50 Hz. Val se iri brzinom od 300 m/s. Kolika je razlika
u fazi izmeu toaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora?
A. 0 rad
B. rad
C . 6 rad
D. 2 rad
Rjeenje 134
= 50 Hz,
v = 300 m/s,
x1 = 2 m,
x2 = 8 m,
= ?
Valna duljina je udaljenost dviju najbliih toaka vala koje titraju u istoj fazi. Drugim rijeima, to je
udaljenost do koje se proiri val za vrijeme jednog titraja, tj.

= v T

= ,

gdje je valna duljina, T perioda titraja, frekvencija, a v brzina irenja vala.

Dvije toke koje se nalaze na udaljenosti x1 i x2 od izvora vala imaju meusobnu razliku u fazi,
odnosno pomak u fazi:
x x
x
= 2 2 1 = 2 .

Razlika u fazi izmeu toaka koje su za x1 i x2 udaljene od izvora iznosi:

v

x2 x1

x2 x1
= 2
= 2 1

x2 x1
v
v
= 2

1
1
8 m 2 m ) 50
6 m 50
(
x x
s = 2
s
= 2 2 1
= 2
m
m
v
300
300
s
s
m
m
300
300
s
s = 2 rad .
= 2
= 2
m
m
300
300
s
s

12

Odgovor je pod D.
Vjeba 134
Tokasti izvor vala titra frekvencijom 50 Hz. Val se iri brzinom od 300 m/s. Kolika je razlika
u fazi izmeu toaka koje su 3 m i 9 m udaljene od izvora?
A. 0 rad
B. rad
C. 6 rad
D. 2 rad
Rezultat:
D.

Zadatak 135 (Iva, srednja kola)

Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala. Kolika je amplituda
titranja njihala?

Rjeenje 135
v0 = 2 m/s,
T = 4 s,
A=?
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku, smjera suprotnoga pomaku, kaemo da harmonijski titra.
Perioda T je vrijeme jednog titraja (ophoda). Pomak ili elongacija je udaljenost od poloaja
ravnotee tijela koje harmoniki titra. Maksimalna elongacije zove se amplituda A.
Kada tijelo prolijee kroz ravnoteni poloaj ima najveu brzinu
2
v0 =
A.
T

v0 - maksimalna brzina

T
Sa slike oitamo maksimalnu brzinu v0 i periodu T.
m
v0 = 2
s .
T =4 s

Amplituda titranja iznosi:

2
2
T
T
m 4s
v0 =
A v0 =
A /
A = v0
=2
= 1.27 m.
T
T
2
2
s 2

13

Vjeba 135
Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala. Kolika je amplituda
titranja njihala?

-1
Rezultat:

0.64 m.

Zadatak 136 (Ana, srednja kola)

Kada na oprugu objesimo uteg mase 3 kg, njezina je duljina 83.9 cm, a za uteg mase 9 kg
duljina je 142.7 cm. Kolika je konstanta opruge? (g = 9.81 m/s2)
Rjeenje 136
m1 = 3 kg,
l1 = 83.9 cm = 0.839 m,
m2 = 9 kg,
l2 = 142.7 cm = 1.427 m,
g = 9.81 m/s2,
k=?
Silu kojom Zemlja privlai sva tijela nazivamo silom teom. Pod djelovanjem sile tee sva tijela
padaju na Zemlju ili pritiu na njezinu povrinu. Akceleracija g kojom tijela padaju na Zemlju naziva
se akceleracija slobodnog pada.
G = m g.
Teina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlaenja djeluje na horizontalnu podlogu ili ovjes.
Za sluaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom na
Zemlju, teina tijela je veliinom jednaka sili tee.
Ako tijelo objeeno o elastinu oprugu izvuemo iz poloaja ravnotee za neki pomak x i pustimo ga,
ono e harmonijski titrati. Za svako tijelo koje se giba poput tijela na opruzi, to uzrokuje sila upravno
proporcionalna pomaku x, smjera suprotnoga pomaku, dakle
F = kx
kaemo da harmonijski titra, k je konstanta elastinosti opruge (sila koja oprugu istegne za jedininu
duljinu). Predznak minus moemo izostaviti u numerikim zadatcima.
Neka je l0 duljina neoptereene opruge (opruge bez utega).
Kada na opruzi visi uteg mase m1 ona ima duljinu l1 pa elastina sila opruge iznosi:

F1 = k l1 F1 = k l1 l0 .
Kada na opruzi visi uteg mase m2 ona ima duljinu l2 pa elastina sila opruge iznosi:

F2 = k l2 F2 = k l2 l0 .
Budui da uteg visi na opruzi, sila tea jednaka je elastinoj sili opruge.

(l1 l0 ) = m1 g oduzmemo

k ( l2 l0 ) k ( l1 l0 ) = m2 g m1 g
(l2 l0 ) = m2 g jednadbe
k l2 k l0 k l1 + k l0 = ( m2 m1 ) g k l2 k l0 k l1 + k l0 = ( m2 m1 ) g
1
k l2 k l1 = ( m2 m1 ) g k ( l2 l1 ) = ( m2 m1 ) g k ( l2 l1 ) = ( m2 m1 ) g /

l l
k
F1 = G1

F2 = G2
k

14

9 kg 3 kg ) 9.81
2
m2 m1 ) g (
(
s = 100 N .
=
k=
l2 l1

1.427 m 0.839 m

Vjeba 136
Kada na oprugu objesimo uteg mase 2 kg, njezina je duljina 83.9 cm, a za uteg mase 8 kg
duljina je 142.7 cm. Kolika je konstanta opruge? (g = 9.81 m/s2)
Rezultat:
100 N/m.
Zadatak 137 (Maja, srednja kola)
Tijelo mase 1 kg harmonijski titra. Brzina titranja tijela mijenja se u vremenu po formuli
m
1
v = 9 cos s
t . Kolika je ukupna energija titranja tijela?
s
Rjeenje 137
m = 1 kg,
Eu = ?
Titranje je gibanje kod kojega tijelo prolazi, gibajui se u dva suprotna smjera, stalno isti dio krivulje
(najee krunice) ili pravca. Poloaj ravnotee je poloaj u kojem tijelo miruje.
Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastine sile F = k x ili neke druge sile razmjerne
(proporcionalne) elongaciji. Brzina tijela koje harmonijski titra mijenja se s vremenom
2 t
v = v0 cos
,
T

gdje je v0 maksimalna brzina, T vrijeme jednog titraja ili perioda.

Kinetika energija je najvea kada tijelo prolijee kroz ravnoteni poloaj. Tada ima maksimalnu
kinetiku energiju
1
2
Ek = m v0
2
i elastinu potencijalnu energiju
1
2 1
Eep = k y = k 0 = 0.
2
2
Najprije odredimo maksimalna brzina v0:
v=9

m
s

cos s

v = v0 cos

2 t
T

) v = 9 ms cos ( s 1 t ) v

v = v0 cos

2 t
T

m
0 =9 s .

Tada je ukupna energija titranja tijela jednaka maksimalnoj kinetikoj energiji.

2
1
m
2 1
Eu = Ek Eu = m v0 = 1 kg 9 = 40.5 J .
2
2
s
Vjeba 137
Tijelo mase 1 kg harmonijski titra. Brzina titranja tijela mijenja se u vremenu po formuli
m
1
v = 10 cos s
t . Kolika je ukupna energija titranja tijela?
s
Rezultat:
50 J.

Zadatak 138 (Max, gimnazija)

Slika prikazuje dva vagona koji se gibaju prema oprugama jednakih konstanti elastinosti k.
Pri sudaru s oprugom vagon mase 2 m sabije oprugu za x1, a vagon mase m sabije oprugu za x2. Koji
odnos vrijedi za x1 i x2?

15

x
A. x2 = 1
2

B. x2 = x1

C . x2 =

2 x1

D. x2 = 2 x1

Rjeenje 138
k,

v1 = v,

m1 = 2 m,

v2 = 2 v,

m2 = m,

x2
=?
x1

Elastina opruga produena za s ima elastinu potencijalnu energiju

Eep =

1
2

2
k s ,

gdje je k konstanta elastinosti opruge.

Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju
1
2
E = mv .
k 2
Zakon ouvanja energije:
Energija se ne moe ni stvoriti ni unititi, ve samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Zbog zakona ouvanja energije pri sudaru vagona s oprugom kinetika energija vagona transformira se
u elastinu potencijalnu energiju opruge. Za prvu i drugu oprugu vrijedi:
2 1
2
k x1 = m1 v1
2
2

Eep 2 = Ek 2
1
1
2
2
k x2 = m2 v2

2
2
Eep1 = Ek1

2 1
2
k x1 = 2 m v
2
2

1
2 1
2
k x2 = m 4 v
2
2

1
2 1
2

k x1 = 2 m v

2
2

1
1
2
2

k x2 = m ( 2 v )

2
2

1
2 1
2
k x2
m4v
podijelimo

2
= 2

1
1
2
2
jednadb
e

k x1
2mv

2
2

1
2 1
2
2
2
k x2
m4v
x
x
2
2
2
2
2

=
2 = 2 2 = 2 / x1 x2 = 2 x1
2
2
1
2 1
2
x1
x1
k x1
2mv
2
2
2
2
2
x2 = 2 x1 /
x2 = 2 x1 x2 = 2 x1.
Odgovor je pod C.

16

Vjeba 138
Slika prikazuje dva vagona koji se gibaju prema oprugama konstanti elastinosti k i 2 k.
Pri sudaru s oprugom vagon mase 2 m sabije oprugu za x1, a vagon mase m sabije oprugu za x2. Koji
odnos vrijedi za x1 i x2?
x
A. x2 = 1
B. x2 = x1
C . x2 = 2 x1
D. x2 = 2 x1
2

k
2k
Rezultat:

B.

Zadatak 139 (Ivana, strukovna kola)

to je potrebno izmjeriti da bi se pomou jednostavnoga matematikoga njihala odredila
akceleracija sile tee?
A. periodu titranja i masu objeenoga utega
B. periodu titranja i duljinu niti njihala
C . masu objeenoga utega i duljinu niti njihala
D. periodu i amplitudu titranja
Rjeenje 139
T,
l,
g
Matematiko njihalo je njihalo (zamiljeno) koje ima nerastegljivu nit bez mase i kojega
je masa kuglice koja njie koncentrirana u jednoj toki. Uz male amplitude takvo njihalo
izvodi harmonike titraje. Vrijeme jednog titraja matematikog njihala jest
T = 2

l
g

gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.

1.inaica
U formuli za periodu matematikog njihala pojavljuju se tri fizikalne veliine: perioda (T), duljina niti
(l) i ubrzanje sile tee (g).
T = 2

l
g

Da bismo izraunali jednu fizikalnu veliinu ostale dvije moraju biti zadane. Dakle, da bismo odredili
akceleraciju sile tee moramo izmjeriti periodu titranja i duljinu niti njihala.

17

T = 2

Odgovor je pod B.
2.inaica
l

T = 2

g
l
g

T = 2

g T

= 4

g
2

l g T

g = 4

= 4

g
l /

T
2

l
g

/2

1
2 l
g = 4

2
2
T
T

Moemo pisati
g = f (l, T )

ime istiemo ovisnost akceleracije sile tee o veliinama: periodi titranja (T) i duljini niti njihala (l).
Odgovor je pod B.
Vjeba 139
Koje je fizikalne veliine potrebno znati da bi se odredila perioda jednostavnoga
matematikoga njihala?
A. akceleraciju sile tee i masu objeenoga utega
B. akceleraciju sile tee i duljinu niti njihala
C . masu objeenoga utega i duljinu niti njihala
D. masu objeenoga utega i amplitudu titranja
Rezultat:
B.
Zadatak 140 (Ante, strukovna kola)
ica dugaka 9 m uvrena je na krajevima. ica se zatitra tako da se njom iri transverzalni
val te se na njoj formira stojni val s etirima vorovima (raunajui i krajeve). Koliko iznosi valna
duljina vala kojim je ica zatitrana?
A. 3 m
B. 4.5 m
C. 6 m
D. 9 m
Rjeenje 140
Valovito je gibanje periodiko prenoenje energije titranja od jednog mjesta na drugo.
Transverzalni val je val kod kojeg estice elastinog sredstva titraju okomito na smjer irenja vala.
Interferencija nastaje slaganjem dvaju ili vie valova jednake frekvencije i konstantne razlike u fazi
(tzv. koherentni valovi). Elongacije titraja meu sobom se vektorski zbrajaju pa valovi mogu jaati ili
slabiti. Stojni val je osobit sluaj interferencije dvaju valova koji se u istom sredstvu ire suprotnim
smjerovima, a jednakih su duljina, amplituda i podudaraju se u fazama. Postie se tako da se jedan val
odbije od vrste toke te se nakon odbijanja vraa natrag sa stalnim faznim pomakom (180), tj.

razlikom hoda . vorovi stojnog vala su toke koje neprestano miruju. Trbusi stojnog vala su toke
2
koje titraju najveim amplitudama. Razmak izmeu dvaju susjednih vorova ili trbuha je

.
2
Zatitramo li napetu icu duljine l uvrenu na oba kraja (to su vorovi vala), nastalo valno gibanje iri
se icom, dolazi do njezinog kraja i reflektira se u suprotnom smjeru pomaknuto u fazi za (180) ili

. Stojni se valovi na napetoj ici pojavljuju s vie frekvencija titranja.

Osnovna frekvencija daje stojni val iji su vorovi na krajevima, a trbuh u sredini ice. Valna
duljina jednaka je dvostrukoj duljini ice.

18

Ako ica zatitra frekvencijom dvostruko veom od osnovne frekvencije, dobiju se vorovi na
1
3
krajevima i sredini ice, a trbusi su na l i l od poetka ice.
4
4
Na ici e se pobuditi samo stojni valovi za koje je duljina ice jednaka cijelom broju polovica valne
duljine.

2l
l = n n n =
, n = 1, 2, 3, ...
2
n

n=1

l = 1

n=2

l = 2

n=3

l = 3

n=4

l = 4

Budui da se na ici formirao stojni val sa etiri vora (raunajui i krajeve), duljina ice jednaka je
trostrukoj polovici valne duljine.

l = 3 .
2
Tada je:
l = 3

l = 3

2
3

2
3

l =

2
3

9 m = 6 m.

Odgovor je pod C.
Vjeba 140
ica dugaka 12 m uvrena je na krajevima. ica se zatitra tako da se njom iri transverzalni
val te se na njoj formira stojni val s etirima vorovima (raunajui i krajeve). Koliko iznosi valna
duljina vala kojim je ica zatitrana?
A. 4 m
B. 12 m
C. 6 m
D. 8 m
Rezultat:
D.

19