atka 21 (2012./2013.) br.

81

KOTRLJAJUE KRUNICE
Ivana Martini, Supetar

ascinacija matematiara krunicom i krugom stara je koliko i sama povijest matematike. Nakon to su prouena brojna njihova svojstva, u 15.
je stoljeu njemaki matematiar Nikola Kuzanski zakotrljao krunicu i pritom promatrao samo jednu njezinu toku. Nastala krivulja svoju je popularnost
doekala tek dvjestotinjak godina kasnije kada je prozvana Helenom geometrije
zbog prepirki koje je uzrokovala, a sve zahvaljujui briljantnim svojstvima.
Zadatak: Pronaite nekakav okrugli predmet (npr. poklopac) i na vanjskoj
krunici oznaite jednu toku. Nacrtajte pravac na papiru i odredite poetni
poloaj. Kotrljajte poklopac jednakom brzinom du pravca i biljeite razliite
poloaje oznaene toke. to ih vie ucrtate, to ete lake
nacrtati krivulju spajanjem tih toaka. Nacrtanu krivulju
nazivamo cikloidom.
Cikloida je ravninska krivulja koju opisuje fiksna toka krunice dok se krunica kotrlja po pravcu.
Ime toj zanimljivoj krivulji prvi je nadjenuo Galileo Galilei 1599. Pokuavao je doi do formule za povrinu ispod luka cikloide, ali mu to nije uspijevalo. Zatim mu je sinula ideja da izradi modele cikloide i generirajueg kruga od
metala te ih izvae. Tim je eksperimentom doao do zakljuka da je masa cikloide jednaka trostrukoj masi kruga. Meutim, taj je rezultat Galileo odbacio
zbog uvjerenja da omjer povrine cikloide i kruga treba biti iracionalan broj.
Kako precizno nacrtati cikloidu? Nacrtajte pravac i na njemu toku C.
Konstruirajte krunicu sa sreditem u toki O koja dira pravac u toki C. Toka
D je centralnosimetrina toki C s obzirom na toku O i ona predstavlja tjeme
cikloide. Duinu AB dobivamo iz uvjeta da je njezina duljina jednaka opsegu
krunice i da je toka C njezino polovite. Primijetite
da su A i B poetna i krajnja toka cikloide. Podijelite
krunicu duinama iz O na 8 sukladnih dijelova tokama E, F, G, D, H, I i J. Duinu AB takoer podijelite
na 8 dijelova tokama K, L, M, C, N, X i Y. Konstruirajte paralele s AB kroz toke E, F i G. Toka P cikloide
nalazi se na pravcu JE, a duljina duine EP jednaka je
duljini duine NB . Toke R i S dobivaju se na analogan nain, dok su toke V,
U i T osnosimetrine tokama P, R i S s obzirom na pravac CD.
Zadatak: Provjerite je li Galileo bio u pravu! Konstruirajte cikloidu na papiru i izreite nekoliko sukladnih krugova ija e povrina biti jednaka krugu

Zadatak: Pokuajte priblino odrediti duljinu luka cikloide koristei komad ueta. Izrazite tu duljinu preko polumjera kruga ijim je kotrljanjem nastala cikloida.
Mnogi su matematiari 17. stoljea istraivali svojstva cikloide. Tako je
Roberval 1628. izraunao povrinu ispod luka cikloide koristei se Cavalierijevim principom, a Fermat i Descart su u otprilike isto vrijeme doli do metode
odreivanja tangenti na cikloidi. Blaise Pascal svojedobno je odustao od studija matematike, elei se posvetiti Bogu. Meutim, jedne veeri 1658. godine
Pascala je muila zubobolja pa je besanu no proveo razmiljajui o udnovatoj
krivulji cikloidi. Bol je ubrzo nestala, to je on shvatio kao Boji znak i nastavio
prouavati cikloidu cijeloga svog ivota. Uskoro je organizirao matematiko natjecanje i nudio novane nagrade za otkria njenih novih svojstava.
Jedno od njih pronaao je nizozemski matematiar, fiziar i astronom
Christiaan Huygens koji je provodio vrijeme razmiljajui kako izgraditi to
precizniji sat s njihalom. Jednostavno matematiko njihalo sastoji se od kuglice
privrene na ue u fiksnoj toki. Problem satova s takvim njihalima je u tome
to period titranja nije jednak za sve otklone. Drugim rijeima, period titranja
njihala ne ovisi o kutu jedino ako je taj kut jako malen. Za sve ostale sluajeve
postoji ovisnost perioda T i otklona njihala koja je dana formulom:
T = 2

l
g

1 2
1 + sin .
2
4

Huygens je znao da treba pronai krivulju sa svojstvom da

sputanjem tijela s bilo koje visine te krivulje - sva dou u najniu
toku istovremeno. Godine 1659. pokazao je da je ta krivulja upravo cikloida. Taj je problem u povijesti znanosti poznat kao problem
izokrone (eng. tautochrone problem). Ako pustimo vie tijela, npr.
kuglice, da se sputaju niz padinu cikloide s razliitih visina, sve e
doi u najniu toku krivulje u isto vrijeme. Na slici e kuglice A, B i C istodobno
doi u toku O. Rjeavanje problema izokrone tako postaje inspiracijom za njegov veliki izum - prvi sat s preciznim mehanizmom. Huygens pokuava dokuiti
kako natjerati njihalo da oscilira po cikloidalnoj, umjesto krunoj putanji.

Zadatak: Pronaite okrugli poklopac ili nekakav drugi predmet ija je

baza krug i prislonite ga na papir. Na vanjski rub poklopca zalijepite poetak
ueta koje ete potom omotati oko poklopca. Na slobodan kraj ueta priveite
olovku. Jednom rukom vrsto drite poklopac, a drugom odmotavajte ue s

atka 21 (2012./2013.) br. 81

ijim je kotrljanjem nastala vaa cikloida. Te krugove izreite na manje komadie i pokuajte njima prekriti cikloidu. Moete li odrediti koliko je krugova
bilo potrebno? Kolika je povrina cikloide?

atka 21 (2012./2013.) br. 81

poklopca. Pritom pazite da olovka stalno bude na papiru pod jednakim kutom. Kakva je novonastala krivulja? Isprobajte i obrnuti
postupak, tj. namotajte zategnuto ue oko poklopca.
Evolventa krivulje (eng.involute) je krivulja dobivena tako
to se na zadanu krivulju postavi zamiljeno zategnuto ue iji se
slobodni kraj prati dok se ono namotava po zadanoj krivulji ili,
obratno, dok se odmotava po krivulji.
Huygens je prvi definirao pojam evolvente
krivulje i pokazao da je evolventa cikloide takoer cikloida, i to potpuno sukladna poetnoj!
Zato je postavio njihalo izmeu dva cikloidna
poluluka s duljinom klatna koja odgovara duljini
jedne polovice luka. Tako e se njihalo pomicati
po cikloidi istog oblika i veliine, kao to je i cikloida sastavljena od dviju polovica lukova pa e trebati jednako vremena da
njihalo doe u poloaj ravnotee bez obzira na iznos amplitude! Studija o satu
s njihalom kojim je bilo mogue precizno mjeriti longitudu u navigaciji objavljena je u djelu Horologium oscillatorium sive de motu pendularium 1673.
Zadatak: Izradite cikloidu od kartona, izreite je na dva sukladna dijela
(vidi sliku iznad) i pomou ueta postavljenog izmeu dva cikloidna poluluka
provjerite je li evolventa cikloide takoer cikloida.
Problem brahistrone (gr. brachistos: najkrai, chronos: vrijeme)
Kakav treba biti oblik putanje da bi tijelo, prolazei izmeu dva poloaja
A i B, taj put prelo u najkraem moguem vremenu? Vjerojatno biste prvo pomislili na duinu, kao najkrau spojnicu dviju toaka. Galileo je pak smatrao da
je etvrtina krunice bolji izbor i dokazao kako je vrijeme sputanja tijela manje
nego za duinu. Takoer je izraunao da je nagib od 45 najuinkovitiji. Ali to nije
najbri put! Rjeenje je, ve pogaate, cikloida. Problem brahistrone prvi je rijeio
Johann Bernoulli 1696. godine. Do istog su otkria neto kasnije doli i LHopital,
Leibniz i Newton kojemu je trebalo manje od dana da doe do odgovora.
Cikloida je nala primjenu u razliitim podrujima. Njen oblik nalazi se na
svodovima, lukovima mostova, zupanicima, skijakim skakaonicama i bob stazama. U muzeju u Hopkintonu nalazi se klavir iz 19. stoljea ija povrina oponaa
oblik cikloide. Njegov tvorac Harry Lindeman dao mu je ime Cycloid Grand.