VELEUILITE NIKOLA TESLA U GOSPIU

PROMETNI ODJEL
Struni studij Cestovnog prometa

Dragan ai

DEFINICIJA, KONSTRUKCIJA, PRORAUN TE PODRUJE

PRIMJENE TRAKASTIH TRANSPORTERA
Seminarski rad

Gospi, 2015.VELEUILITE NIKOLA TESLA U GOSPIU

PROMETNI ODJEL
Struni studij Cestovnog prometa

DEFINICIJA, KONSTRUKCIJA, PRORAUN TE PODRUJE

PRIMJENE TRAKASTIH TRANSPORTERA
Seminarski rad

Predmet: Prekrcajna sredstva I

Mentor: Damir Koi, struni suradnik
Student: Dragan ai
MBS: 0296015426/2014

Gospi, studeni 2015.sadraj

Sadraj
1.

UVOD..........................................................................................................1

2.

POJAM I POVIJESNI RAZVOJ TRAKASTIH TRANSPORTERA..............................2

3.

KONSTRUKCIJA TRAKASTIH TRANSPORTERA................................................7

3.1.

Transportna traka.......................................................................................8

3.2.

Bubnjevi (pogonski, povratni, otklonski)..........................................................9

3.3.

Valjci......................................................................................................9

3.4.

Nosiva konstrukcija..................................................................................10

3.5.

Pogon...................................................................................................10

3.6.

Natezni ureaji........................................................................................11

4.

PRORAUN TRAKASTOG TRANSPORTERA...................................................12

5.

ZAKLJUAK...............................................................................................16

POPIS LITERATURE...........................................................................................17
POPIS SLIKA....................................................................................................18
POPIS TABELA..................................................................................................18

1. UVOD
Tema ovoga seminarskog rada su trakasti transporteri. Cilj rada je objasniti pojam
transportera, njihovo podruje primjene, zatim objasniti njihove sastavne dijelove i konstrukciju
te proraune vezane uz njih.
Rad je strukturiran u pet poglavlja.
U prvom uvodnom poglavlju navedena je tema i cilj rada te objanjena njegova struktura.
Drugo poglavlje nosi naslov Definicija i povijesni razvoj trakastih transportera. U
spomenutom poglavlju definiran je dakle sam pojam trakastih transportera, navedena njihova
primjena te dan kratak povijesni pregled razvoja istih.
Konstrukcija trakastih transportera naslov je treeg poglavlja u kojemu su navedene i
pojedinano po podnaslovima objanjene osnovne sastavnice koje tvore trakaste transportere.
U etvrtom poglavlju navedeni su neki prorauni vezani uz trakaste transportere poput
njihove proizvodnosti i dr.
Peti dio je Zakljuak koji je sinteza svega prethodno navedenoga u radu.
Prilikom izrade seminarskoga rada koritena je dostupna literatura te internetski izvori.

2. POJAM I POVIJESNI RAZVOJ TRAKASTIH TRANSPORTERA

Trakasti transporteri ine najveu skupinu ureaja za kontinuirani transport s obzirom na
potranju i proizvodnju. Masovnost njihove primjene proistjee iz njihove jednostavne
konstrukcije i mnogih oblika to im omoguuje univerzalnost primjene i pouzdanost rada. Rabe
se za brz i neprekidan prijevoz tereta i to najee kada je potreban ravnomjeran dotok materijala
na mjesto iskrcaja. Nain ukrcaja i iskrcaja transportera moe biti veoma jednostavan i moe se
primjenjivati sve do automatskog ukrcaja i iskrcaja. 1. Na slici 1 prikazan je jedan suvremeni
trakasti transporter.
SLIKA 1: Suvremeni trakasti transporter

Izvor: Lovrin, N., Debeli D.: O povijesti trakastih transportera, Struni rad,http://hrcak.srce.hr/48481, str. 112

Povijest trakastih transportera poela je u drugoj polovici 17. stoljea i otada su oni
neizbjeni i sastavni dio transporta materijala. Najraniji trakasti transporteri bili su vrlo primitivni
i sastojali su se od kone ili platnene trake koja je putovala preko ravne drvene platforme ili
preko drvenih valjaka. Prva upotreba trakastih transportera u SAD-u opisana je u knjizi "A
Millers Guide" izumitelja Olivera Evansa, a objavljena je u Philadelphiji 1795. godine2. Prva

1 Mavrin,I.: Prekrcajna mehanizacija: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997., str. 17
5

upotreba lijevanih potpornih valjaka zabiljeena je 1891. godine u Edisonovim proizvodnim

pogonima u New Jerseyju i Pennsylvaniji3.
U poetku trakasti su se transporteri koristili samo za prijevoz vrea ita na kratke
udaljenosti, ali njihova se konstrukcija polako poboljavala. U 19. stoljeu postajali su sve
pouzdaniji pa se i njihova upotreba proirila (Slika 2.) 4.
SLIKA 2: Trakasti transporter iz 1840. godine

Izvor: Lovrin, N., Debeli D., str. 112. prema Madjarevi, B.: Rukovanje materijalom, Tehnika knjiga, Zagreb,
1969.

Trakasti transporteri poeli su se koristiti i za prenoenje teih tereta.

U tvrtki Sandvik 1901. godine izumljena je i poela se proizvoditi elina transportna traka
(Slika 3.)5. Otada se istrauju novi, laki i jeftiniji materijali pa su stoga mnogi dijelovi danas
izraeni od plastike. Meutim upotreba plastike nije uvijek mogua, npr. kod visokih temperatura
i kod transportera s tekim uvjetima rada, pa se i dalje koristi elik6.

3 Lovrin, N., Debeli D.: O povijesti trakastih transportera, Struni rad,http://hrcak.srce.hr/48481, str. 112
4Lovrin, N., Debeli D., str. 112. prema Madjarevi, B.: Rukovanje materijalom, Tehnika knjiga, Zagreb, 1969.
5 Ibid.
6 Lovrin, N., Debeli D. op.cit., str.112.
6

SLIKA 3: Sandvitkova elina traka iz 1901.g.

Izvor: Lovrin, N., Debeli D., str. 112. prema Madjarevi, B.: Rukovanje materijalom, Tehnika knjiga, Zagreb,
1969.

Henry Ford je 1913. godine u svojem pogonu Rouge u Dearborneu u Michiganu uveo
montanu liniju na osnovi transportne trake, za montau svojega vrlo popularnog automobila
Model-T, to je omoguilo veliko poveanje proizvodnje (Slika 4.) 7. Kako je spomenuto
omoguilo smanjenje vremena sklapanja asije, u iduih deset godina svi proizvoai automobila
poeli su koristiti montane transportne trake. Tako su one postale popularan nain transporta
teke i velike robe unutar tvornica8.
SLIKA 4: Montana transportna traka Fordova automobila Model-T

Izvor: Lovrin, N., Debeli D., str. 113.prema:

http://www.thehenryford.org/, 2003

The Henry Ford museum: The Life of Henry Ford,

7 Lovrin, N., Debeli D., str. 113.prema: The Henry Ford museum: The Life of Henry Ford,
http://www.thehenryford.org/, 2003.

8 Lovrin, N., Debeli D. op.cit., str.113.

7

Jedna od prekretnica u povijesti razvoja trakastih transportera bila je uvoenje sintetikih

transportnih traka. To je poelo tijekom Drugoga svjetskog rata, ponajvie zbog nestaice
prirodnih materijala poput pamuka, gume i platna9.
Danas se u proizvodnji transportnih traka uobiajeno koriste: pamuk, platno, koa, neopren,
najlon, poliester, poliuretan, uretan, PVC, guma, silikon i elik. Izbor materijala uvjetovan je
konkretnom primjenom transportne trake 10.
Najdui trakasti transporter na svijetu nalazi se u Zapadnoj Sahari (Slika 5.). Dug je 100
km, od rudnika fosfata u Bu Craau do obale Atlantskoga oceana u El-Aaiunu. Najdui
pojedinani trakasti transporter prevozi vapnenac i kriljevac od Meghalaye u Indiji do Sylheta u
Bangladeu i dug je 17 km11.
SLIKA 5: Najdui trakasti transporter na svijetu, dug 100 km, u zapadnoj Sahari

Izvor: Lovrin, N., Debeli D.: O povijesti trakastih transportera, Struni rad,http://hrcak.srce.hr/48481, str. 114

Trakasti transporteri koriste se u mnogim industrijama: automobilskoj, raunalnoj i

elektronikoj industriji, poljoprivredi, proizvodnji hrane i pia (Slika 6.), avionskoj,
farmaceutskoj i kemijskoj industriji te za tisak novina (Slika 6.) i pakiranje12.

9 Ibid., str.113
10 Lovrin, N., Debeli, D., str. 114. prema: Grupa autora: Praktiar 3 (Konvejeri), kolska knjiga, Zagreb, 1973.
11 Lovrin, N., Debeli D. op.cit., str.114.
12 Ibid. str.115.
8

SLIKA 6. Trakasti transporter u punionici boca i u pogonu za tisak novina

Izvor: Lovrin, N., Debeli D.: O povijesti trakastih transportera, Struni rad,http://hrcak.srce.hr/48481, str. 115

Vrlo zanimljiva, praktina i zabavna primjena trakastog transportera vidljiva je u sushi

restoranu (Slika 7.), gdje se tanjuri sa sushijem nalaze na rotirajuoj transportnoj traci, koja
putuje kroz restoran i prolazi pokraj svakog stola, tj. gosta, brzinom od 8 cm u sekundi. Gosti
mogu naruiti jelo ili pak jednostavno uzeti to ele od svjee pripremljenog sushija s putujue
transportne trake. Transportnu traku za takav tip restorana u Japanu je izumio Yoshiaki Shiraishi
1958. godine, jer je imao problema s osobljem u svojemu malom restoranu i potekoe pri
njegovu samostalnom voenju13
SLIKA 7: Sushi restoran s transportom trakom Yo! Sushi u londonskoj podzemnoj eljeznikoj postaji
Paddington

Izvor: Lovrin, N., Debeli D.: O povijesti trakastih transportera, Struni rad,http://hrcak.srce.hr/48481, str. 115

13 Ibid.
9

3. KONSTRUKCIJA TRAKASTIH TRANSPORTERA

Trakasti transporter prikazan na slici 8. sastoji se od beskonane trake (1), koja je napeta
preko dvaju bubnjeva - pogonskog (2) i povratnog (3). Du cijele trase traka se oslanja na nosive
valjke (4) u radnom dijelu trase , te na povratne valjke (6) u povratnom dijelu trase. Valjci su
postavljeni na nosivu konstrukciju (7) ili mogu biti zavjeeni. Razmak valjaka je standardiziran,
te on u radnom dijelu trase iznosi od 1 do 1,5 metara, a u povratnom dijelu iznosi od 2,5 do 4
metra. Razmak valjaka je manji u radnom dijelu trase, jer je tu traka optereena teinom tereta, i
postoji vea opasnost od progibanja trake. Ispod trake se ne moraju nalaziti samo valjci, ve se
moe pod traku postaviti i klizna ploha od lima (14). Materijal se na traku dobavlja pomou
utovarnog ureaja (9) koji ima u sebi reetku kroz koju na traku prvo padne sitniji materijal,
tvorei tako podlogu koja ublaava udarce veih komada na traku. To je vano kako bi se
smanjilo troenje trake. Pogonski bubanj (2) dobiva pogon od elektromotora. Za manje pogonske
snage pogon moe biti ugraen u bubanj, a za vee snage je prigraen pokraj transportera. Pogon
ugraen u bubanj se koristi kod malih mobilnih transportera. Natezni ureaj (8) smjeten na
zateznom bubnju (3) je nuan, jer je za ostvarivanje potrebne vune sile trakastog transportera
potrebna dovoljna napetost trake. Zateznom silom koja se moe ostvariti pomou vijka, opruge
ili utega ostvaruje se napon trake. Zatezni ureaj sa utegom (8) prikazan na slici 7. je
naprikladniji za transportere veih duina (preko 100 m) jer je samopodesivi i omoguava
kostantan napon trake. Ovakvi naponski ureaji su neprikladni za manje, a posebice za mobilne
konvejere zbog velikih dimezija samog ureaja, te mase utega14.

14 Gorenec, M.:Brodski trakasti transporter rune prtljage diplomski rad, Sveuilite u Zagrebu,
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2011, str.19.
10

SLIKA 8: Opi izgled i sastavni dijelovi trakastog transportera

Izvor: Gorenec, M.:Brodski trakasti transporter rune prtljage diplomski rad, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2011, str.19.

U sastav transportera mogu ui i ureaji za ienje trake poput istaa trake (11) i istaa bubnja
(12) u obliku strugaa (kao to je prikazano na slici) ili etki.

3.1. Transportna traka

Traka je osnovni element transportera jer se prenoenje tereta obavlja pomou elastine
trake. Transportna traka je elastini dio transportera koji se sastoji od jezgre sa 4 do 12 uloaka i
gumenog omotaa, koji titi jezgru od mehanikih oteenja, biolokog razaranja (trulei ako je
rije o tekstilnim ulocima), te od tetnog djelovanja atmosferskih faktora. Kod traka velike
nosivosti dodaju se specijalna ojaanja izmeu noseeg omotaa i jezgre odnosno karkasa kao
vrlo vrsta tkanina ili tanka iana mrea.
Izmeu uloaka nalaze se gumeni meuslojevi debljine 0,2 do 0,5 mm koji poveavaju
elastinost trake. Spajanje uloaka i trake vri se vulkanizacijom. Debljina uloaka koji daju
vrstou traci kao i debljina gumenog omotaa se razlikuju ovisno o namjeni transportne trake,
odnosno vrsti i karakteristikama materijala koji se transportira i elemanata transportne putanje.
Debljina trake, broj i vrsta uloaka, kao i kvaliteta trake se odreuju u zavisnosti o vunoj sili i
naprezanju na savijanje oko pogonskog bubnja (ili bubnjeva). Trake mogu biti tekstilne te
gumene i sintetike, dok vuni uloci mogu biti tekstilni i to pamuni i sintetiki te elini (uad,
mree, trake)15.
15 Gorenec, M.:op.cit., str.19-25.
11

3.2. Bubnjevi (pogonski, povratni, otklonski)

Pogonski bubanj je konstrukcijski element transportera koji prenosi vunu silu sa
pogonskog motora na traku. Najee se postavljaju na kraju transportera, ali se kod mobilnih
transportera, postavlja na poetku transportera. Promjer bubnja ovisi o broju slojeva trake, a
njegova duljina ovisi o irini trake. Pogonski bubnjevi, kao vuni ili pogonski elementi, moraju
ostvariti odreeni koeficijent trenja s trakom. Iz tog razloga se ponekad povrina bubnja presvlai
materijalima koji poveavaju koeficijent trenja izmeu bubnja i trake. Te se dodatne zamjenjive
obloge izrauju od specijalne gume, ili od trake, drveta, metala , keramike i drugih materijala.16
Povratni bubanj nema pogon i postavlja se na kraju transportera suprotno onome na kojem
je postavljen pogonski bubanj. Uloga mu je preusmjeravanje trake na povratnu stranu i/ili
zatezanje trake. Osnovna svrha otklonskog bubnja je poveanje obuhvatnog kuta na pogonskom
bubnju kada to zahtijevaju pogonski uvjeti17.

3.3. Valjci
Dva su osnovna tipa valjaka kod trakastih transportera nosivi i povratni. Nosivi valjci
nose traku i primaju teinu materijala, a povratni valjci primaju samo teinu trake pri njezinom
povratku. Dodatna funkcija valjaka je i usmjeravanje pravca kretanja trake18.
Potporni valjci izrauju se od beavnih cijevi, s valjnim leajima i najee labirintnim
brtvljenjem. Po jedan valjak uzima se za ravne trake, a kod koritastog konvejera primjenjuju se
veinom trodijelni, rjee dvodijelni, petodijelni ili s nizom valjaka.
Pri transportu ljepljivih materijala poput gline, humusa, lignita i sl., na valjke u povratnom
dijelu postavljaju se gumeni prsteni radi sprjeavanja lijepljenja na valjke, ienja trake i njenog
mirnijeg kretanja.
Brtvljenje leaja moe biti labirintno za velike brzine kretanja , pomou brtvenih prstenova
za tee uvijete rada i male brzine i kombinirano. Glavni cilj brtvljenja je sprjeavanje prodiranja

16 Mavrin,I.: op.cit., str. 35

17 Gorenec, M.:op.cit, str.25-29.
18 Mavrin,I.: op.cit., str. 35
12

praine, vlage i blata u leajeve. Pri izboru maziva i naina brtvljenja nastoji se da otpori
okretanja valjaka budu to manji i da ne ovise o vremenskim prilikama.
Pri izradi valjaka nastoji se da budu to jeftiniji, da imaju to manji promjer i teinu. To je
posebice vano kod mobilnih transportera. Odabir optimalnog promjera valjaka i razmaka
izmeu njih ovisi o velikom broju imbenika. Vri se na temelju irine trake, karakteristika tereta,
namjene, brzine trake, broja radnih sati, tipa valjaka itd19.

3.4. Nosiva konstrukcija

Nosiva konstrukcija ini postrojenje kompaktnim, te nosi na sebi valjke radne i povratne
strane, traku, sve vrste bubnjeva i sve kontrolne i sigurnosne ureaje. Sve vrste nosivih
konstrukcija mogu se svrstati u dvije osnovne grupe:
Nosiva konstrukcija sa noseom uadi za koje su objeeni valjci
Konstrukcije s krutim nosaima na koje su fiksirani valjci
Prve su znatno jeftinije, jednostavnije za brzu montau, omoguuju veu efektivnost
transportera, manje otpore kretanja i mirniji hod trake. Uz to se neravnine putanje ne prenose
neposredno na korito, ve se ravnomjerno raporeuju po uadima, konstrukcija transportera je
neto via , pa ne zahtjeva neprekidno ienje materijala ispod trake. Teina i cijena ove vrste
konstrukcije je za 50 % nia u odnosu na konstrukciju sa krutim nosaima. Druge su pogodnije
za sustave s promjenjivim kutem dizanja, male i mobilne transportere, sustave gdje je bitna
iznimna vrstoa itd. Uzduni nosai mogu biti izvedeni kao reetkasta konstrukcija ili izraena
od elinih ili aluminijskih profila i prikladno oblikovanih limova20.

3.5. Pogon
Pogonska stanica je dio transportera sa trakom koji obuhvaa dijelove neophodne za
ostvarivanje vune sile i kretanje transportera. Osnovni dijelovi pogona su:
Jedan ili vie pogonskih bubnjeva
Reduktor, EM, konica, spojka ine pogonski blok Pogonski bubanj moe imati
1 ili 2 pogonska bloka.

19 Gorenec, M.:op.cit, str.29-33.

20 Ibid, str.33.
13

Prema reimu rada razlikuju se koioni pogoni (pri transportu tereta nizbrdo pod velikim
nagibom) i vuni pogoni. Prema broju bubnjeva i karakteru njihove veze dijele se na
jednobubanjske i viebubanjske pogone.
Prema nainu prijenosa pogonske sile dijele se na obine i specijalne. Kod obinih vuna
sila se prenosi pomou pritiska trake zbog njenog zatezanja. Specijalne pogonske stanice imaju i
dopunske ureaje za poveanje pritiska trake na bubanj pomou pritisnih valjaka i pritisnih
traka21.

3.6. Natezni ureaji

Zatezna stanica ostvaruje potrebno zatezanje optereene i povratne strane transportera sa
trakom, lancima i uadima. Kod transportera sa trakom zatezna stanica omoguava potrebno
zatezanje trake radi stvaranja neophodne sile trenja izmeu trake i bubnja, a takoer i za
ograniavanje progibanja trake izmeu valjaka.
Prema principu stvaranja zatezne sile svi zatezni ureaji mogu se svrstati u tri grupe:
Sa runim zatezanjem
Zatezanje utegom
Mehaniko zatezanje
Kod runog zatezanja ili krutih nateznih stanica zatezanje se provodi pomou vijanog
vretena ili zubne letve. Runi zatezni ureaji se odlikuju jednostavnou i kompaktnou
izvedbe, i postavljaju se kod povratnog bubnja
Kod zatezanja s utegom uteg moe biti postavljen kod povratnog bubnja kad povratni
bubanj ima funkciju i zateznog bubnja, ili na silaznoj strani pogonskog bubnja. Primjenjuje se za
transportere veih duina (preko 100 m).
Mehaniki zatezni ureaji se danas najvie upotrebljavaju. Postavljaju se na platformama
pogonske stanice. Aktiviraju se elektrinim vitlom, rjee elektro-hidraulikim i pneumatskim
ureajima, koji zatezno ue namataju na bubanj i tako reguliraju zateznu silu u ovisnosti o
reimu rada trake. Kod ovih sustava zatezanja potrebna je velika pogonska snaga pri uputanju
postrojenja u rad, jer je potrebna velika vuna sila za kretanje zateznog bubnja22.
21 Ibid.
22 Ibid., str.33-36.
14

15

4. PRORAUN TRAKASTOG TRANSPORTERA

Proizvodnost trakastog transportera odreuje se pomou izraza:
Q 3600 A v
,

gdje je A-povrina poprenog presjeka materijala. Izraunavanje spomenute povrine je sloeno

budui da presjek poprima razliite geometrijske oblike. To e ovisiti o poloaju trake na
valjcima, njenoj irini, sastavu i granulaciji premjetanog materijala. Stoga postoji nekoliko
metoda za izraun presjeka materijala na traci koje nisu uvijek prikladne za primjenu u praksi.
SLIKA 9: Osnovni oblici poprenih presjeka sipkog materijala

Izvor: Mavrin,I.: Prekrcajna mehanizacija: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997., str. 45

Preporuuje se jedna univerzalna metoda za sve vrste materijala koja se temelji na ekvivalentnom
istostraninom trokutu (slika 9) pri emu je za razliite materijale gustoe potrebno uzeti

razliite kutove nasipavanja

16

Povrine poprenih presjeka sipkih materijala u najee rabljenih trakastih i drugih vrsta
transportera, sukladno s oznakama mjera na slici iznose23:
A
-za ravnu traku:

b12
tg
4

A
-za trokutastu traku:

-za trapezni oblik trake:

b12
(tg tg )
4

Gdje je:
b1- aktivna irina trake (m)

l 32
b12
A
(tg tg ) tg
4
4

j-kut nasipavanja materijala u pokretu

l-kut nagiba nosivog valjka
l1, l2, l3- duljine nosivih valjaka (m)

A b1 h
-za pravokutni oblik s ravnim dnom:

b12
tg
4

h dubina materijala u koritu (m)

Aktivna irina trake b1 odreuje se iz izraza:

b1

A 3600
f (ili e)

, gdje je: A- povrina poprenog presjeka materijala (m2), f (ili e) imbenik

oblika presjeka materijala.
Uvrtavanjem nekog od izraza za povrine poprenih presjeka u izraz za proizvodost trakastih
transportera, dobiva se proizvodnost, ukoliko je poznata brzina trake. Proizvodnost se poveava
proporcionalno s brzinom trake. Za transportere ope namjene orijentacijske vrijednosti brzine
dane su u tablici u nastavku24.
Tablica 1: Orijentacijske brzine transportiranja sipkih materijala

23 Mavrin,I.: op.cit., str. 45-47

24 Ibid str. 47,48
17

Izvor: Mavrin,I.: Prekrcajna mehanizacija: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997., str. 48

Obodna sila bubnja F0 koju stvaruje pogonski motor transportera, trenjem se predaje traci:
F0

P
( kN )
v

, gdje je

- uk. stupanj djelovanja od elektromotora do pogonskog bubnja, P-

pogonska snaga transportera za ustaljeni rad pod punim optereenjem (kW), v brzina trake
(m/s).
Sila koja se ostvaruje u gornjem dijelu trake koji nailazi na bubanj je F 1, a sila trake na dijelu

e a
silaska s bubnja je F2. Za njihov omjer vrijedi da je manji ili jednak izrazu

, gdje je

koeficijent trenja izmeu trake i pogonskog bubnja, a

obuhvatni kut (Slika 10).

SLIKA 10: Sile u traci uzdu obuhvatnog kuta pogonskog bubnja

Izvor: Mavrin,I.: Prekrcajna mehanizacija: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997., str. 49

18

Maksimalna vuna sila u traci F 1 mjerodavna je za proraun trake odnosno broja slojeva trake, te
iznosi:

e a
F1 F0 a
e 1
Za odreivanje obodne sile potrebno je odrediti ukupne otpore i odgovarajue snage za njihovo
savladavanje. To su otpori kretanja gornjeg i donjeg dijela trake, otpori u leajevima bubnjeva
noseih vijaka, otpori kotrljanja trake po vijcima, otpori za premjetanje i dizanje materijala i dr.
praktino, pri raunjanju obodne sile uzimaju se otpori stvoreni masom trake te premjetanjem i
dizanjem materijala. Formule su dane u tabeli u nastavku25.

25 Ibid., str. 48-50

19

Tablica 2: Pregled najvanijih formula

naziv
Otpor kretanja
trake bez tereta
Snaga

izraz
Ft 2 L q 0 cos Wu

Znaenja simbola
L-duljina transportera (m)
q0 teina trake po metru

za

P1 2 q 0 l Wu v

(kN/m)

savladavanje

kut nagiba trensportera

otpora kretanja
neoptereene trake
Otpor za

Wu - uk.koeficijent otpora
Fm W L q cos q L sin

transportiranje
materijala
Ukupna snaga

vodoravna

projekcija

duljine transportera (m)

v brzina trake transportera

Odnosno
P2 ( q W l q H ) v
P Wu vL (2q 0 0,0027

l-

(m/s)
Q
) 0,0027QH
v

q-teina

materijala po metru trake

Ukupni koeficijent Wu Wq Ws

(kN/m)

otpora
Obodna sila

H-visina
F0 W g Ws l (2q 0 0,0027

Q
Q
) 0,0027 H
v
v

transportiranog

na

koju

se

transportira materijal (m)

W-koeficijent

otpora

(cca.Wu)
Wg-koef.glavnih otpora
Ws-koef.sporednih otpora
Izvor: obrada autora prema Mavrin,I.: Prekrcajna mehanizacija: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 1997.,

20

5. ZAKLJUAK
Trakasti transporteri ine najveu skupinu ureaja za kontinuirani transport s obzirom na
potranju i proizvodnju. Zbog svoje jednostavnosti i fleksibilnosti oblika masovno se
primjenjuju, osobito na mjestima gdje je potreban ravnomjeran dotok materijala. Tijekom
vremena te pronalaskom novih tehnologija i vrsta materijala eksperimentiralo se i materijalima
od kojih je sastavljen njihov korpus te traka nastojei postii to jeftinije i laganije transportere.
Danas se u proizvodnji trakastih transportera koriste razni materijali poput: pamuka, koe PVC,
elika i sl., ovisno o konkretnom primjeru transportne trake. Njihova primjena je uistinu
svestrana od raznih industrija: automobilske, raunalne i elektronike industrije, poljoprivrede,
proizvodnje hrane i pia avionskoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji te za tisak novina i
pakiranje, pa sve do primjerice posluivanja hrane u sushi restoranima.
Osnovne sastavnice trakastih transportera su: transportna traka, bubnjevi, valjci, nosiva
konstrukcija, pogon te natezni ureaj. Transportna traka je napeta preko dvaju bubnjeva
(pogonskog i povratnog) te se du cijele trase oslanja na nosive valjke. Valjci su ili postavljeni na
ili zavjeani na nosivu konstrukciju. Pogonski bubanj pogon dobiva od pogonskog ureaja,
najee elektromotora, dok natezni ureaj osigurava dovoljnu napetost trake kako bi se ostvarila
potrebna vuna sila trakastog transportera. Uz navedene osnovne sastavnice transportera, mogu
se spomenuti i neke sporedne poput primjerice raznih ureaja za ienje pojedinih dijelova
ureaja.
Neki od vanijih prorauna vezanih uz trakaste transportere su njihova proizvodnost koja
ovisi o povrini poprenog presjeka materijala, gustoi materijala te brzini trake, zatim prorauni
potrebne irine trake, obodna sila bubnja, maksimalna vuna sila, obodna sila te razne snage i
otpori.

21

POPIS LITERATURE
I.

Mavrin,I.: Prekrcajna mehanizacija: Transporteri, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,

II.

1997., str. 17
Lovrin, N., Debeli D., prema The MHEDA Journal Online: Transport Of Bulk Materials

III.

By Conveyor Dates Back To 1795, Volume 33, No. 3, 2004

Lovrin,
N., Debeli
D.:
O povijesti
trakastih

IV.

rad,http://hrcak.srce.hr/48481, str. 112

Lovrin, N., Debeli D.,prema Madjarevi, B.: Rukovanje materijalom, Tehnika knjiga,

transportera,

Struni

Zagreb, 1969.
V.

Ibid.

VI.

Lovrin, N., Debeli D., prema: The Henry Ford museum: The Life of Henry Ford,

VII.

http://www.thehenryford.org/, 2003.
Lovrin, N., Debeli, D., prema: Grupa autora: Praktiar 3 (Konvejeri), kolska knjiga,

VIII.

Zagreb, 1973
Gorenec, M.:Brodski trakasti transporter rune prtljage diplomski rad, Sveuilite u
Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2011.

22

POPIS SLIKA
SLIKA 1: Suvremeni trakasti transporter2
SLIKA 2: Trakasti transporter iz 1840. godine................................................................................3
SLIKA 3: Sandvitkova elina traka iz 1901.g................................................................................4
SLIKA 4: Montana transportna traka Fordova automobila Model-T.............................................4
SLIKA 5: Najdui trakasti transporter na svijetu, dug 100 km, u zapadnoj Sahari.........................5
SLIKA 6. Trakasti transporter u punionici boca i u pogonu za tisak novina...................................6
SLIKA 7: Sushi restoran s transportom trakom Yo! Sushi u londonskoj podzemnoj eljeznikoj
postaji Paddington............................................................................................................................6
SLIKA 8: Opi izgled i sastavni dijelovi trakastog transportera......................................................8
SLIKA 9: Osnovni oblici poprenih presjeka sipkog materijala...................................................12
SLIKA 10: Sile u traci uzdu obuhvatnog kuta pogonskog bubnja...............................................14

POPIS TABELA
Tablica 1: Orijentacijske brzine transportiranja sipkih materijala.................................................13
Tablica 2: Pregled najvanijih formula..........................................................................................15

23