SREDNJA KOLA APLJINA

OPA GIMNAZIJA
APLJINA

MATURALNI RAD IZ FIZIKE

Tema:

PERIODINA GIBANJA

Mentor: eljka Previi

Maturant:Ivana ili

apljina, svibanj 2015

SADRAJ

I.

UVOD 2

II. TITRANJE.... 3
III. HARMONIJSKO TITRANJE. 4
3.1. ENERGIJA HARMONIJSKOG TITRANJA.. 5
3.2. ANALOGIJA HARMONIJSKOG TITRANJA I JEDONLIKOG KRUNOG
GIBANJA.... 6
3.3. MATEMATIKO NJIHALO. 8
IV. PRIGUENO TITRANJE............................. 10
V. PRISILNO TITRANJE.............................. 11
VI. ELEKTROMAGNETSKO TITRANJE........... 12
VII. ZAKLJUAK.. 15
VII. KRATKI SADRAJ 15
IX. LITERATURA. 16

I.UVOD
Fizika je prirodna znanost koja prouava prirodne pojave, gibanja tijela kao i uzroke gibanja
tijela. U prirodi nita ne miruje, sve se giba, zbog ega je jedan od osnovnih pojmova u fizici
gibanje. Gibanje je promjena poloaja nekog tijela u odreenom vremenu u odnosu na nekog
drugo tijelo, koje prirodno miruje, a to tijelo se zove referentno tijelo. Jo je starogrki filozof
Heraklit bio svjestan stalnih promjena oko sebe. Poznata je njegova izreka: Panta rhei , to
znai sve tee. Mnogi su knjievnici kasnije ponavljali tu misao. U fizici se susreemo sa
vrstama gibanja tijela koja se poslije odreenog vremena ponavljaju na isti nain i pri emu tijelo
prolazi kroz iste poloaje. Takvu vrstu gibanja zovemo titranjem ili osciliranjem. To je vrlo est
primjer

gibanja

prirodi,

jer

ga

pronalazimo

ne

samo

mehanici,

ve

astronomiji,optici,akustici i atomskoj fizici. Npr. molekule u tijelu u vrstom agregatnom stanju

titraju oko ravnotenih poloaja u kristalnoj reetki, titraju ljuljake na djejim igralitima, ice
violina i gitara, membrane zvunika i mikrofona, listovi na vjetru,krila zrakoplova titraju sve
tvari koje nas okruuju ukljuujui i atome u nama samima.

II. TITRANJE
Gibanje koje se ponavlja po istoj putanji u dva suprotna smjera (gore-dolje ili tamo-amo) oko
ravnotenog poloaja u odreenim vremenskim intervalima naziva se titranje. Dogaa se zbog
elastinosti materijala i gravitacijskog meudjelovanja. Tijelo ili sustav tijela koji se tako gibaju
zove se titrator (oscilator) ili titrajni sustav. Titranja dijelimo na mehanika i elektromagnetska.
Uvjeti za pojavu titranja su:

Imenovati titrajni sustav

Odrediti ravnoteni poloaj

Sustavu zadati energiju

Mora se pojaviti povratna sila

Energija mora ostati sauvana

Pri titranju, tijelo prijee istu stazu najprije u jednome, a zatim u suprotnom smjeru.
Kad je tijelo u ravnotenom poloaju, pomak mu je nula. Pomak tijela iz ravnotenog poloaja
zove se elongacija (x). Pri titranju pomak se mijenja od nule do najveeg pomaka na jednu i na
drugu stranu. Maksimalni pomak zove se amplitudom titranja (x 0). Elongacija i amplituda mogu
biti pozitivni ili negativni, ovisno o tome na koju se stranu od poloaja ravnotee tijelo giba.

Slika broj 1.
Tijelo pri titranju poslije odreenog vremenskog intervala, koji se zove period (T), ponavlja
cijelo gibanje. Period je vrijeme jednog potpunog titraja, a za to vrijeme tijelo dvaput proe kroz
poloaj ravnotee.

t
N

T 1s

Frekvencija (f) je broj titraja u jedinici vremena. Brojno je jednaka omjeru broja titraja (N) i
pripadnog vremena (t) .
f

N
t

f 1 1Hz
s

Period i frekvencija su dvije obrnuto razmjerne fizikalne veliine i povezane su jednadbom:

T f 1 T

1
1
;f
f
T

Kruna frekvencija () je ukupan broj titraja u vremenu od 2 sekundi.

2
; 2f
T

III. HARMONIJSKO TITRANJE

Harmonijsko titranje je najjednostavniji primjer periodinog titranja u kojem se tijelo giba po
istoj putanji u dva suprotna smjera oko ravnotenog poloaja u odreenim vremenskim
intervalima. Primjer harmonijskog titranja je titranje tijela ovjeenog o elastinu oprugu. Kada
tijelo mase m slobodno visi i miruje na opruzi, tada se ono nalazi u ravnotenom poloaju (O).
Ako to tijelo povuemo iz ravnotenog poloaja prema dolje ili gurnemo gore za pomak x 0 , pa
ga pustimo, ono e harmonijski titrati. Pri povlaenju utega prema dolje silom F rasteemo i
oprugu, zbog ega se u opruzi javlja elastina sila opruge F, tj. protusila. Kada tijelo pustimo,
tada na tijelo djeluje elastina sila i ono poinje harmonijski titrati pod utjecajem te sile. Uzrok
harmonijskog titranja opruge je harmonijska (elastina) sila, pri emu je iznos te sile razmjeran
produljenju opruge tj. pomaku tijela od ravnotenog poloaja( F~x) .Opi izraz za harmonijsku
silu:

F k x

gdje je k konstanta elastinosti opruge koja ovisi o svojstvima opruge (materijalu i obliku).
Predznak - u izrazu za harmonijsku silu pokazuje da sila ima suprotan smjer od elongacije tj.
smjer sile uvijek prema ravnotenom poloaju,a smjer elongacije od ravnotenog poloaja.

Slika broj 2.
3.1. ENERGIJA HARMONIJSKOG TITRANJA
Da bi uteg ovjeen na elastinu oprugu titrao oprugu moramo rastegnuti. Pri rastezanju opruge
obavljamo mehaniki rad koji se troi na poveanje elastine potencijalne energije opruge (EP).
Kada uteg pustimo, on poinje titrati, to znai da posjeduje kinetiku energiju (E k). Svako tijelo
koje harmonijski titra posjeduje elastinu potencijalnu energiju:
EP

k x2
2

i kinetiku energiju:
Ek

m v2
2

Tijekom titranja tijela jedan oblik energije se pretvara u drugi. Potencijalna energija je najvea u
poloajima amplitude. U tim poloajima brzina tijela je nula, zbog ega je kinetika energija
tijela jednaka nuli. U ravnotenom poloaju brzina tijela i vrijednost kinetike energije je
najvea, a potencijalna energija je jednaka nuli. U svim drugim poloajima tijelo ima odreenu
vrijednost kinetike i potencijalne energije. Vrijednost tih energija ovisi o elongaciji i brzini tijela
koje titra. Ukupna energija tijela u bilo kojem poloaju jednaka je zbroju kinetike i potencijalne
energije to znai da vrijedi zakon ouvanja mehanike energije tj.
E E k E P konst.

Slika broj 3.

3.2. ANALOGIJA HARMONIJSKOG TITRANJA I JEDNOLIKOG KRUNOG

GIBANJA

Jednoliko gibanje po krunici je gibanje sloeno od dvaju pravocrtnih gibanja u meusobno

okomitim smjerovima. Jedno od tih gibanja moemo promatrati ako kuglicu koja se giba
jednoliko po krunici obasjamo snopom paralelnih zraka svjetlosti. Ako promatramo sjenu
kuglice na zastoru i njezinu vertikalnu komponentu gibanja vidimo da se sjena giba gore-dolje tj.
harmonijski titra. Ako se tokasto tijelo giba jednoliko po krunici polumjera r = x 0 istovremeno
projekcija tog tijela na os x harmonijski titra. Za neko vrijeme t tijelo e iz poetnog poloaja A
doi u poloaj M , a projekcija tijela iz A' u poloaj M' .

Slika broj 4.
Elongacija tijela u trenutku t iznosi :
x x o sin

Fazni kut kod harmonijskog titranja moemo izraziti pomou vremena tj.
t x x 0 sin t

Brzina tijela u ovisnosti o vremenu titranja t iznosi:

v v 0 cos t

gdje je

v 0 v max x 0

2x 0
2x 0 f
T

Tijelo ima najveu brzinu u trenutku prolaska kroz ravnoteni poloaj.

Ubrzanje tijela u ovisnosti o vremenu titranja t iznosi:
a a 0 sin t

Negativan predznak je zato to ubrzanje ima suprotan smjer od elongacije. Najvee ubrzanje
0

tijelo ima kada je x = x tj.

2

ao

v0
4 2 x0

x0
T2

Ako je poznata masa tijela koje titra tada moemo izvesti izraz za period koristei se drugim
Newtonovim zakonom iz kojeg slijedi da je sila jednaka :
F ma

Sila koja izvodi harmonijsko titranje tijela ovjeenog na elastinu oprugu jednaka je :
F k x

Iz ova dva izraza slijedi matematiki izraz za period harmonijskog titranja:

m a k x
4 2 x
k x
T2

m
k
m
T 2
k
T 2 4 2

Ako iskoristimo vezu izmeu perioda i frekvencije tada slijedi izraz za frekvenciju harmonijskog
titranja:
f

1
2

k
m

3.3. MATEMATIKO NJIHALO

Tijelo objeeno tako da se moe njihati oko ravnotenog poloaja zove se njihalo. Postoje
razne vrste njihala kao to su: matematiko (jednostavno), fiziko, torzijsko, balistiko i dr.
Najjednostavniji primjer njihala je matematiko njihalo. To njihalo se sastoji od sitnog tijela (npr.
kuglice) mase m koje se njie objeeno na nerastezljivu nit duljine l (npr. konca) zanemarive
mase. Ako kuglicu njihala pomaknemo iz ravnotenog poloaja pa je pustimo ona e se njihati
oko ravnotenog poloaja po krunom luku. Kada njihalo miruje u ravnotenom poloaju na
kuglicu djeluju dvije sile: sila tee (Fg) vertikalno prema dolje i napetost niti (N) vertikalno prema
gore. U tom poloaju te dvije sile su istog iznosa, a suprotnog smjera zbog ega je ukupna sila
jednaka nuli. Ako kuglicu pomaknemo iz ravnotenog poloaja na nju djeluju opet sila tee i
napetost niti. Kuglica se ne moe gibati u smjeru sile tee pa tu silu rastavljamo na dvije
komponente: komponenta FN koja djeluje u pravcu niti i uravnoteena je sa silom koja napinje nit
N i komponenta F koja djeluje u smjeru tangente na krunom luku i ta sila uzrokuje njihanje
kuglice oko ravnotenog poloaja.

Slika broj 5.

Ako su amplitude titranja male, tada iz pravokutnih trokuta moemo odrediti silu F:
x:l F :m g F

m g
x
l

Sila F uvijek ima smjer prema ravnotenom poloaju, a pomak x od ravnotenog poloaja, pa tu
silu piemo sa negativnim predznakom:
F

m g
x
l

Veliine m,g,l su konstante iz ega slijedi :

m g
k
l

F k x

Ta sila je razmjerna pomaku x , zbog ega je to stvarna harmonijska sila koja uzrokuje titranje
matematikog njihala.

Period matematikog njihala moemo odrediti pomou harmonijskog titranja tako to konstantu:
m g
k
l

uvrstimo u izraz za period harmonijskog titranja:

T 2

m
2
k

m
l
2
m g
g
l

a za frekvenciju matematikog njihala:

f

g
l

Period matematikog njihala koji se njie s malim amplitudama ovisi o duljini njihala l i o
akceleraciji sile tee g , a ne o masi kuglice ni o amplitudi.

IV. PRIGUENO TITRANJE

Pri prouavanju jednostavnog titranja pretpostavili smo da nema gubitaka zbog trenja i pri
takvom je titranju amplituda konstantna, tj. ne mijenja se s vremenom i ukupna mehanika
energija je sauvana. Postoje li gubici energije amplitude e se s vremenom smanjivati i na kraju
e titranje prestati. Takvo titranje zove se prigueno titranje. Prigueno titranje je kvaziperiodino
gibanje pri kojem se gubi energija na svladavanje otpora sredine zbog ega se amplituda titranja
smanjuje, a titraji priguuju i u jednom trenutku titranje prestaje jer se sva energija potroila. Ovo
titranje nije harmonijsko jer se dva uzastopna prolaza kroz ravnoteni poloaj uvjetno zovu
period pa nema odreene frekvencije titranja i u ciklusima titraja ne ponavljaju se na isti nain
elongacija, brzina i akceleracija. Znanost uvodi Q-faktor dobrote kao fizikalnu veliinu koja

karakterizira prigueno titranje, a predstavlja brojnu vrijednost koja od prilike odgovara onom
broju titraja koji se dogode dok se sva energija ne potroi. Faktor dobrote je razmjeran ukupnoj
mehanikoj energiji, a obrnuto razmjeran energiji izgubljenoj pri svakoj od titraja:
Q

2 Wn
Wn Wn 1

Moe se dogoditi da sustav pone titrati, ali je trenje tako veliko da se tijelo zaustavi , a da ne
zatitra. Priguenje je tada tako veliko da se zatitrano tijelo, umjesto da titra, vraa u ravnoteni
poloaj.

Slika broj 6.

V. PRISLINO TITRANJE
Ovo titranje uzrokuje vanjska harmonijska sila koja djeluje na sustav koji titra i pomou njega
nadoknauje energiju izgubljenu zbog trenja. Njezin opi oblik:
Fv F0 cos t F0 cos 2ft

Ova sila nastoji zadati titratoru (tijelu na koje djeluje ) svoju frekvenciju titranja. Kada je
frekvencija vanjskog oscilatora manja od vlastite frekvencije sustava, sustav titra, ali su

amplitude male. Kako se frekvencija vanjskog oscilatora pribliava frekvenciji sustava ,

amplitude postaju sve vee i kad doe do pojave rezonancije doseu svoj maksimum. Daljnjim
poveavanjem frekvencije amplitude se ponovo poinju smanjivati. Sva tijela imaju svoje
prirodne frekvencije titranja koje ovise o masi tijela, geometrijskim obiljejima i o vanjskoj sili
koja ih pobuuje na titranje. Pri pojavi rezonancije tijelo vrlo brzo i jako pone titrati ako na
njega djeluje periodina vanjska sila frekvencije bliske ili jednake vlastitoj frekvenciji tijela. Pri
prisilnom titranju sustav pone titrati vlastitom frekvencijom i nastoji slijediti titranje vanjskog
oscilatora, a rezultantno titranje je zbroj ta dva titranja. Posljedice rezonancije mogu biti tetne i
esto ih treba izbjegavati. Pojava rezonancije se javlja u mnogim mehanikim , elektrinim i
drugim ureajima. Elektrinom rezonancijom se koristimo pri traenju stanice na radio-aparatu ili
televizoru, dok akustinom rezonancijom se mogu ugaati muziki instrumenti. Npr. ako most
prima energiju frekvencijom jednakom njegovoj vlastitoj frekvenciji, on titra sa sve veom
amplitudom. Kada amplituda dovoljno naraste, most se moe sruiti. Most moe primati energiju
od tla koje podrhtava ili od vjetra. Vjetar je umjerene jakosti izazvao razonantno titranje
novosagraenog mosta u mjestu Tacoma u SAD-u i nakon nekoliko sati ga sruio,zbog ega se
pri izgradnji raznih objekata i strojeva nastoji izbjei pojava rezonancije.

Slika broj 7.

Slika broj 8.

VI. ELEKTOMAGNETSKO TITRANJE

Elektromagnetsko titranje nastaje u elektrinom titrajnom krugu koji se sastoji od
kondenzatora kapaciteta C , zavojnice induktiviteta L i otpornika otpora R. Mi emo opisati
elektromagnetno titranje u idealiziranom titrajnom LC-krugu koji se sastoji od kondenzatora
kapaciteta C i zavojnice induktiviteta L te zanemarivog omskog otpora (R=0). Ti elementi su
povezani vodiima i taj krug se smatra idealiziranim titrajnim strujnim krugom.
Elektromagnetsko titranje je uzajamno pretvaranje energije elektrinog polja kondenzatora u
energiju magnetskog polja zavojnice. Preduvjet za poetak elektromagnetskog titranja je da se
kondenzator napuni odreenom koliinom naboja. Pri tome se krajevi kondenzatora prikljue na
naponski izvor, a LC-krug prekine. Kad je kondenzator napunjen, odvoje se ploe kondenzatora,
uklopi prekida i titranje poinje. U tom trenutku energija elektrinog polja i elektrino polje
imaju maksimalnu vrijednost, a energija magnetnog polja i magnetno polje imaju vrijednost nula,
jer struja ne protjee kroz zavojnicu i ne stvara magnetno polje (t=0 s). Kad zatvorimo prekida
krugom poinje tei struja, pa se zbog toga oko zavojnice stvara magnetno polje zbog ega se
kondenzator prazni. Struja u krugu raste zbog napona samoindukcije koji se protivi naglom
porastu struje. U trenutku t

T
4

struja ima maksimalnu vrijednost, a kondenzator se ispraznio.

U tom trenutku elektrina energija kondenzatora i elektrino polje iznosi nula, a magnetno polje
i energija magnetnog polja u zavojnici imaju maksimalnu vrijednost. Kondenzator se ispraznio i
napon meu njegovim ploama je nestao, to znai da bi struja kroz zavojnicu trebala prestati
tei, ali u zavojnici se javlja napon samoindukcije zbog ega struja tee i dalje u istom smjeru.

Zbog toga se kondenzator poinje ponovno nabijati s nabojem suprotnog polariteta. U trenutku
t

T
2

kondenzator je ponovno nabijen s nabojem, zbog ega energija elektrinog polja

kondenzatora i elektrino polje imaju maksimalnu vrijednost, a energija magnetnog polja

zavojnice i magnetno polje imaju vrijednost jednaku nuli. Ponovno dolazi do izbijanja
kondenzatora, elektrina struja tee u suprotnom smjeru. Kondenzator se prazni, zbog ega
energija elektrinog polja kondenzatora se smanjuje, a raste jakost struje u krugu tj. energija
magnetnog polja zavojnice. U trenutku. t

3T
4

na ploama kondenzatora nema vie naboja pa

je elektrina energija kondenzatora jednaka nuli, a magnetna energija zbog maksimalne jakosti
struje kroz zavojnicu poprima maksimalnu vrijednost. Dolazi do poveanja naboja na ploama
kondenzatora, zbog ega se smanjuje jakost energije magnetnog polja u zavojnici. U trenutku t=T
sustav je doao u poetno stanje i zavren je jedan elektromagnetski titraj, sljedei se ponavlja na
isti nain. (slika broj 9.)
Elektromagnetsko titranje se dogaa u skladu sa zakonom ouvanja energije tj. maksimalna
vrijednost energije elektrinog polja kondenzatora jednaka je maksimalnoj vrijednosti energije
magnetskog polja zavojnice.
Eel . p Em. p
1
1
CU 2 LI 2
2
2

Slika broj 9. Analogija titranja tijela ovjeenog o elastinu oprugu sa elektromagnetskim

titranjem
Frekvencija i period elektromagnetskog titranja odreuju se iz uvjeta da je otpor zavojnice
(induktivni otpor) jednak otporu kondenzatora (kapacitivni otpor).
XL XC

1
C

1
2fC
1
f2
4 2 LC
1
f
2 LC
1
T T 2 LC
f
2fL

Izraz za period i frekvenciju elektromagnetskog titranja su poznatije kao Thomsonove formule.

VII. ZAKLJUAK
U prirodi nijedno tijelo ne nalazi se u stanju apsolutnog mirovanja-sva se tijela gibaju. Jedan
od najeih gibanja u prirodi su periodina gibanja, koja se ponavljaju u pravilnim vremenskim
intervalima. Najjednostavnije periodino gibanje je harmonijsko titranje koje uzrokuje
harmonijska ili elastina sila, pri emu je iznos te elastine sile razmjeran pomaku ili elongaciji.
Primjer titranja koje uzrokuje elastina sila smo promatrali na primjeru titranja kuglice ovjeene o
elastinu oprugu. U tom primjeru smo vidjeli da povratna sila i elongacija imaju suprotan smjer
djelovanja i da vrijedi zakon ouvanja mehanike energije. Kinetika i potencijalna energija se
naizmjenino pretvaraju jedna u drugu, pri emu njihov ukupan zbroj u svakom trenutku ima
stalnu vrijednost. Kao primjer harmonijskog titranja promatrali smo matematiko njihalo iz ega
smo mogli zakljuiti da je to takoer harmonijsko titranje ukoliko tijelo titra sa malim
amplitudama i da u svakom trenutku vrijedi zakon ouvanja mehanike energije. Pri
elektromagnetskom titranju dolazi do naizmjeninog pretvaranja energije elektrinog polja
kondenzatora u energiju magnetnog polja zavojnice, pri emu ukupan zbroj te dvije energije ima
stalnu vrijednost tj. vrijedi zakon ouvanja energije.

VIII. KRATKI SADRAJ

Periodino gibanje je gibanje koje se ponavlja, a dogaa se zbog elastinosti tijela i
gravitacijskog meudjelovanja. Ako se gibanje ponavlja po istoj putanji, u odreenim
vremenskim intervalima, tada se zove titranje. Tijelo ili sustav tijelo koji se tako giba zove se
titrator ili oscilator. Titranja se dijele na: mehanika( harmonijsko titranje, matematiko njihalo,
prigueno i prisilno titranje) i elektromagnetsko titranje ( LC-strujni krug). Da bi dolo do titranja
trebaju biti ispunjeni odreeni uvjeti. Postoji pet fizikalnih veliina koje karakteriziraju titranje, a
to su: elongacija, amplituda, period, frekvencija i kruna frekvencija. Harmonijsko titranje je
primjer periodinog gibanja koje se dogaa zbog elastinosti materijala (elastina opruga) i
gravitacijskog meudjelovanja. Kod ovog titranja se javlja povratna sila, koja ima smjer prema
ravnotenom poloaju i u svakom trenutku nastoji vratiti tijelo u ravnoteni poloaj. Primjer
harmonijskog titranja je primjer jednoliko kruno gibanje u kojem tijelo gibajui se jednoliko po
krunici istovremeno harmonijski titra tj. njegova sjena se giba gore-dolje za vrijeme gibanja po
krunici. Prigueno titranje je primjer kvaziperiodinog gibanja u kojem se gubi energija na

svladavanje otpora sredine zbog ega se amplitude titranja smanjuju, a titraji priguuju i u jednom
trenutku titranje prestaje. Prisilno titranje uzrokuje vanjska harmonijska sila koja nastoji zadati
titratoru svoju frekvenciju titranja. Kad se frekvencija titranja sile priblii vlastitoj frekvenciji
titratora, amplituda titranja se jako povea, a u sluaju izjednaavanja frekvencija dolazi do
pojave rezonancije, titrator se raspada. Elektromagnetno titranje se dogaa u idealiziranom
titrajnom strujnom krugu koji se sastoji od zavojnice induktiviteta L i kondenzatora kapaciteta C ,
pri emu se naizmjenino pretvaraju energija elektrinog polja kondenzatora i energija
magnetnog polja zavojnice.

IX. LITERATURA
1. LABOR, J., Fizika 3, Alfa, Zagreb, 2007.
2. JAKOPOVI, ., KULII, P., Fizika 2, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
3. TOMAS, ., Fizika 3, Znanje, Mostar,

KONZULTACIJSKI LIST IZRADE MATURALNOG RADA

Ime i prezime uenika:
_______________________________________Razred:___________
Tema maturalnog rada: ____________________________________________________
______________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
Mentor: _______________________, prof.
DATUM

SADRAJ KONZULTACIJA (OPIS)

NAPOMENE MENTORA
POTPIS

OCJENA I OBRANA MATURALNOG RADA

Datum predaje maturalnog rada ____________________
Ocjena maturalnog rada __________________
Obrazloenje ocjene:_____________________________________________
_________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________
__________________________________________________________

Ispitno povjerenstvo na obrani maturalnog rada

1. __________________, prof.
2. __________________, prof.
3. __________________, prof.
4. __________________, prof.
5. __________________, prof.
Opa ocjena maturalnog rada /izrada maturalnog rada i njegova usmena obrana/
__________________________

Predsjednik Ispitnog povjerenstva

________

Potpis mentora
_____________________
_________________