Povijest novina duga etiri stoljea

Prije 400 godina u Strassbourgu su tiskane prve novine u svijetu i to na njemakom jeziku. Toan
datum nije poznat, jer prve tiskane novine nisu sauvane, ali povijesniari smatraju da se to
moralo dogoditi u srpnju 1605.

Izloba Crno na bijelo. 400 godina novina jedan medij pie povijest postavljena je do kraja
godine u Mainzu.
Kako bi se obiljeio taj znaajan dogaaj, Gutenbergov je muzej u Mainzu priredio posebnu
izlobu na kojoj podsjea na taj dragulj medijske povijesti. Ujedno se dokumentiraju etiri
stoljea povijesti u kojoj je tisak preivio brojne politike i ekonomske krize, a na kraju je ak
odolio i najezdi novih tehnologija informiranja.
Kada je izdava i vlasnik tiskare Johan Carolus 1605. od Gradskoga vijea u Strassbourgu
zatraio dozvolu da smije slubeno tampati svoje izvjetaje o svim osobitim i panje vrijednim
zbivanjima, jedva da je mogao i zamisliti da e ui u povijest kao utemeljitelj novinstva.
Carolusu je smo bilo krivo to je svoje vijesti uvijek morao pisati rukom na starom papiru, a
najnovije vijesti dobijao je od putnika prolaznika. Gdjegod su se pojavljivali ti reporteri,
nastajale su i novine, pria Gabriele Toepser-Ziegert iz dortmundskog Instituta za istraivanje
novinstva: Novine su se razvijale tamo gdje su se kretali trgovaki putovi: trgovci koji su se
kretali zemljom prikupljali su vijesti, ispisane rukom, umnoavali su ih i zatim irili dalje.
Pojavom tiskarskih strojeva za knjige i tiskarstva openito postalo je mogue tiskati i novine.
U prvim novinama tematski je bilo rijei prvenstveno o zbivanjima iz inozemstva: o prepadima
gusara na Sredozemlju, donosile su se novosti o Papi pa ak i informacije o dalekozoru koji je
izumio Galileo Galilei. Razlog tomu je s jedne strane bio taj to su novine itali uglavnom
trgovci-prolaznici, koje su te informacije posebno zanimale, a s druge strane cenzura je
zabranjivala kritiko izvjetavanje o domaim temama i okolnostima. Ali ta cenzura nije mogla
zadrati pobjedniki pohod novina. Ve 1650. u Leipzigu su se pojavile prve novine u Njemakoj

koje su izlazile svakoga dana, a 1705. objavljen je prvi broj najstarijih njemakih novina, koje
izlaze i do danas: Hildesheimer Allgemeine Zeitung.
Crno na bijelo novine kao dokaz istinitosti
Meutim, tek s tehnikim inovacijama u tiskarstvu koje su uslijedile u 19. stoljeu novine su
postale masovni medij, istie Gabriele Toepser-Ziegert: Novinski se papir prije toga jo uvijek
izraivao runo i praktino je sve bilo runi rad. Kasnije je dolo do industrijalizacije. Mogle su
se primijeniti velike papirne role, to je ubrzalo proizvodnju i mogle su se tiskati velike koliine
primjeraka. S tim strojevima je stvarno dolo do tehnike revolucije.
Za razliku od njihovih poetaka, novine su postale dostupne svakome, a postale su zanimljive i
privredi. U drugoj polovici 19. stoljea uz politiki stranaki tisak pojavio se nestranaki
General-Anzeiger, koji je uspio pridobiti velik broj muterija za oglase, to je jo vie
povealo itateljski krug. Poetkom prologa stoljea u Njemakoj je bilo vie od tri tisue
razliitih novina, to je bio vrhunac ovog medija.
Nakon sloma nacistike vladavine, za vrijeme koje uope nije bilo slobodnoga tiska, prvo su
okupacijske sile odreivale koje se novine smiju objavljivati. Osobito su se Amerikanci trudili
oko novog novinarskog stila kojemu je glavna odlika bila da se vijest strogo dijeli od
miljenja. To nastojanje da se postigne objektivnost, prema miljenju Gabriele ToepserZiegert, razlog je to Nijemci novine i danas jo smatraju vrlo vjerodostojnim medijem: Postoji
poznata uzreica: crno na bijelo. Ako imam neto crno na bijelo, onda je to dovoljan dokaz da je
to istina.
Unato dobrom glasu koji ih prati novine danas imaju probleme: drastino je smanjen broj
reklama i oglasa, pada broj pretplatnika. Konkurencija je postala vea: prvo je doao radio, zatim
televizija, a na kraju internet. Kod mladih su danas posljednja dva medija glavni izvor
informiranja. Zbog toga brojne novine i asopisi pokuavaju prodrijeti i u te medije bilo kao
on-line izdanje ili kao televizijski magazini. Hildersheimer Allgemeine koji, kako smo rekli,
meu tiskom ima najduu tradiciju u Njemakoj, u meuvremenu svoje stranice pretplatnicima
otvara nakon to kliknu miem u internet.