Hidraulika Vjezbe PDF

Pomorski fakultet u Splitu
Zavod za brodostrojarstvo
Brodska hidraulika i pneumatika
VJEBE IZ HIDRAULIKE

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Predava:
mr. ore Dobrota
Split, rujan 2014.

VJEBE IZ HIDRAULIKE
PREDGOVOR
Skripta Vjebe iz hidraulike namijenjena je studentima preddiplomskog sveuilinog
studija brodostrojarskog smjera, koji su u V semestru za izborni predmet izabrali Brodsku
hidraulikui pneumatiku. Skripta je obvezna literatura za savladavanje programa ovog
izbornog predmeta i usklaena je s programom kao i vaeim normama iz ovog podruja.
Ova skripta sadri osam (8) didaktiko razraenih vjebi. Svaka vjeba sadri zadatak
s primjerima primjene hidraulike i hidraulikog upravljanja u praksi, a koji se odnose na
naslov vjebe. Prije zadatka dana je kratka teoretska osnova dijela podruja hidraulike koje
vjeba obuhvaa.
Svaki zadatak je opisan i prikazan prostornom skicom s naznakom to se trai. Sadraj
zadataka je takav da se hidrauliki sustav u primjerima moe izraditi i ispitati na radnoj stanici
hidrauliku, a koje je fakultet posjeduje u svrhu unapreenja nastave i znanstvenog rada. U
sklopu ove radne stanice nalazi se osnovni set za hidrauliku, komponente za realizaciju
elektrinog upravljanja istim, te raunalni programi FluidSIM Hydraulic. Raunalni programi
FluidSIM Hydraulic namijenjen je za crtanje i simulaciju shema upravljanja realnih
hidraulikih sustava. Na taj nain se pripomae studentima u izradi shema, rjeavanju zadanih
problema u svrhu razumijevanja i savladavanja programa za polaganja ispita iz predmeta
Brodska hidraulika i pneumatika. Nadalje, oprema sadri i raunalno podran sustav za
mjerenje radnih veliina s pripadajuim senzorima tlaka, protoka i temperature.
Autor

VJEBE IZ HIDRAULIKE
SADRAJ
PREDGOVOR
............................................................................................................
SADRAJ
............................................................................................................
VJEBA 1:
Hidraulika crpka-Karakteristika crpke .........................................
VJEBA 2:
Hidrauliki agregat-Karakteristika ventila za ogranienje tlaka .
10
VJEBA 3:
Regulacija brzine izvrnog elementa u hidraulikom sustavu ...
15
VJEBA 4:
Blokiranje poloaja cilindara i protudranje .................................
25
VJEBA 5:
Hidraulini sklop za sinkronizaciju rada cilindara ........................
45
VJEBA 6:
Redoslijedni tlani ventili i regulatori tlaka ...................................
56
VJEBA 7:
Otvoreni i poluzatvoreni hidrauliki sustavi ...................................
66
VJEBA 8:
Hidraulini akumulatori ..................................................................
83
LITERATURA
............................................................................................................
.
90

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 1: Hidraulika crpka-Karakteristika crpke

Crpkom se naziva hidraulini stroj koji pretvara mehaniku energiju pogonskog
motora u hidraulinu energiju fluida (protok i tlak). Mogu biti strujne (dinamike) i volumne
(volumetrike).
Strujne crpke (centrifugalne) koriste se najee kod transporta fluida, tj. u sustavima
kod kojih raspoloivom energijom treba savladati uglavnom supostavljajue otpore u
cjevovodu, kako bi se se odreena koliina tekuine transportirala s jednog na drugo mjesto.
Ove crpke u rotoru predaju snagu fluidu tako da pokretne lopatice ostvaruju silu tlaka na
fluid. Primjenjuju se za relativno velike protoke i male visine dobave, pa se zato u hidraulici u
principu ne koriste.
U hidraulinim sustavima koriste se iskljuivo volumne crpke. Osnovni princip rada
ovih crpki je neprestana promjena volumena radnih komora zbog ega se i nazivaju volumne
ili volumetrike crpke. Promjena volumena radnih komora omoguuje usisavanje, razdvajanje
i potiskivanje radne tekuine u sustav vodova. Usisavanje i potiskivanje radne tekuine
postie se pokretanjem radnog elementa (zubci zupanika, klipovi ili krilca). U fazi
poveanja volumena radne komore stvara se podtlak u odnosu na spremnik radne tekuine,
zbog ega se komora puni faza usisavanja. Kada se pod utjecajem djelovanja radnog
elementa volumen komore smanjuje nastaje faza tlaenja.
Veliina tlaka radne tekuine nije odreena konstruktivnim karakteristikama crpke ve
je funkcija suprostavljajuih otpora u hidraulikom sustavu koji ine vanjski i unutarnji
otpori.
Protok je volumenska koliina radne tekuine koju crpka daje u jedinici vremena.
Razlikujem se teoretski i stvarni protok crpke. Teoretski protok Qt jednak je umnoku broja
okretaja crpke n i radnog volumena V kojeg crpka dobavlja po okretu, pa prema tome ne
zavisi od radnog tlaka crpke:
Qt V n q p 2 n q p
gdje je:
Qt - teoretski protok, m3/s,
V - radni volumen crpke (volumen dobave, istisnina ili zapremina), m3/okr,
qp - specifini protok crpke koji odgovara volumenu radne tekuine koju zahvate radne,
komore crpke kada se njeno vratilo zakrene za jedan radijan, m3/rad,
n - broj okretaja crpke, s-1,
- kutna brzina vratila crpke,
Stvarni protok crpke Qs je manji od teoretskog Qt za za dio radne tekuine koja istjee kroz
zazore i brtvene elemente crpke i koja ne sudjeluje u korisnom pretvaranju energije:
Qs v Qt
gdje je:
3

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Qs - stvarni protok crpke, m3/s,
Qt - teoretski protok crpke, m3/s,
v - volumni (volumetriki) koeficijent korisnog djelovanja.
Volumni gubici protoka QL zbog istjecanja kroz zazore definirani su veliinom zazora,
viskoznou radne tekuine (manja viskoznost vei gubici), veliinom i istroenou crpke, te
se mogu prikazati kao razlika izmeu teoretskog Qt i stvarnog protoka Qs:
QL Qt Qs Qt v Qt (1 v ) Qt
gdje je:
QL - volumni gubici protoka, m3/s.
Qs - stvarni protok crpke, m3/s,
Qt - teoretski protok crpke, m3/s,
Prednost volumnih gubitaka protoka je u podmazivanju i zatiti od korozije.
Eksperimenti pokazuju da volumni gubici protoka rastu linearno s poveanjem tlaka u crpki.
Karakteristika ovisnosti protoka(dobava) o tlaku naziva se karakteristika crpke (slika 1-1).
Q
Qt
Qs
QL
pp
Slika 1-1. Karakteristika crpke

.
Ona pokazuje kako se stvarni protok crpke smanjuje porastom tlaka. Iz karakteristike
crpke moe se ustanoviti:
- za p=0 (rad u praznom hodu) crpka isporuuje ukupnu dobavu, tj. Qs=Qt i QL=0 ,
- za p > 0, stvarna dobava Qs smanjuje se zbog istjecanja ulja, tj. QL>0,
- nagib karakteristike pokazuje volumni (volumetriki) koeficijent korisnog djelovanja
(v) crpke.

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Ispravnom crpkom se smatra crpka iji volumni gubici protoka pri radnom tlaku nisu vei od
13 % teoretskog protoka crpke. Za vee vrijednosti gubitaka crpka se smatra oteenom
(istroenom) te je potrebno promijeniti.
Primjer: Karakteristika nove crpke: proputanje ulja iz crpke iznosi do 6,0 % pri radnom tlaku
od 230 bar (slika 1-2). Iz toga slijedi:
- pri p=0 bar, stvarni protok je Qs=Qt=10,0 dm3/min=0,000167 m3/s,
- pri p=230 bar (230102 kPa), stvarni protok iznosi Qs=9,4 dm3/min=0,000157 m3/s,
- volumni gubici protoka QL=0,6 dm3/min=0,00001 m3/s,
Volumski koeficijent korisnog djelovanja:
Qs 0,000157
0,94
Qt 0,000167
ili
v 1
QL
0,00001
1
0,94
Qt
0,000167
Karakteristika oteene crpke: proputanje ulja iz crpke iznosi do 14,3% pri radnom tlaku
od 230 bar (slika 1-2). Iz toga slijedi:
- pri p=0 bara, stvarni protok je Qs=Qt=10,0 dm3/min=0,000167 m3/s,
- pri p=230 bar (230102 kPa), stvarni protok iznosi Qs=8,7 dm3/min=0,000145 m3/s,
- volumni gubici protoka QL=1,43 dm3/min=0,00002 m3/s,
Volumski koeficijent korisnog djelovanja:
Qs 0,000147
0,87
Qt 0,000167
ili
v 1
QL
0,00002
1
0,87
Qt
0,000167

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 1-2. Karakteristika promjene protoka crpke u funkciji tlaka za novu i oteenu crpku
ZADATAK 1: Nakon remonta dizalice ugraena je nova hidraulika crpka. Potrebno je izvriti
mjerenje stvarnog protoka crpke Qs u ovisnosti od radnog tlaka p prema danoj hidraulikoj
shemi:
MANOMETAR
CJEVNI VENTIL
Max tlak 60 bar

MJERA PROTOKA (menzura)
HIDRAULIKI AGREGAT
Na osnovu teksta zadatka potrebno je:

- Nacrtati shemu na raunalu s programom FluidSIM Hydraulic.
- Na didaktikom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.

VJEBE IZ HIDRAULIKE
- Pri zatvorenom cjevnom ventilu (zasun) u sustavu je prisutan radni tlak definiran
sigurnosnim ventilom pumpe (ventil za ogranienje tlaka) i iznosi 60 bara. Mijenjanjem
otvorenosti zasuna potrebno je namjestiti vrijednost tlaka na manometru prema
vrijednostima u tablici 1.
- Izvriti mjerenje protoka mjeraem protoka.
- Rezultate upisati u tablicu 1.
- Nacrtati karakteristiku crpke.
- Pri radnom tlaku od p=50 bar, izraunati volumne gubitke protoka QL i volumni koeficijent
korisnog djelovanja v .
Tablica 1.Mjerenje Q-p karakteristike pumpe
p [bar]
10
15
20
25
20
25
30
35
40
45
50
55
Qs
[dm3/min]
Karakteristika crpke
Q
[dm /min]
3
3,0
2,0
1,0
10
15
30
35
40
45
50
55
p [bar]

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Pri p=50 bar (50102 kPa):
- volumni gubici protoka
QL Qt Qs
dm3
min
Qs - stvarni protok crpke, dm3/min,

Qt - teoretski protok crpke, dm3/min.
- volumni koeficijent korisnog djelovanja
Qs
Qt
ili
v 1
QL
Qt
gdje je:
QL - volumni gubici protoka, dm3/min,
Qs - stvarni protok crpke, dm3/min,
Qt - teoretski protok crpke, dm3/min.

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 2: Hidrauliki agregat-Karakteristika ventila za ogranienje tlaka

Tlak radne tekuine hidraulikog sustava ne nastaje prije svega zbog crpke, nego je u
svezi s otporima. Ukoliko veliina vanjske sile koja djeluje na klip hidraulinog cilindra ili
moment na hidraulinom motoru raste bez ogranienja, raste i tlak ulja u sustavu. Prevelik
tlak moe razarajue djelovati na komponente sustava.
U stvarnom sustavu tlak moe rasti do veliine koja je odreena najviim tlakom koji
crpka moe ostvariti (tlak je ogranien mogunou brtvljenja radnih komora i same crpke) ili
najveim radnim tlakom kojeg definiraju ostale hidrauline komponente. U praksi se to
rjeava na nain da se nakon crpke ili integrirano u kuitu crpke (slika 2-1), ugradi ventil za
ogranienje tlaka kao sigurnosni ventil.
Ugradnja sigurnosnog ventila u
kuitu crpke
Ugradnja sigurnosnog ventila

nakon crpke
Sigurnosni ventil
Crpka
Crpka
Sigurnosni ventil
Slika 2-1. Ugradnja ventila za ogranienja tlaka kao sigurnosnog ventila

Ventil se ugrauje na sporednom vodu na nain da je jednom stranom povezan s
cjevovodom pod tlakom, a drugom sa spremnikom. Njegova osnovna funkcija je da se,
ukoliko tlak naraste iznad najvee dozvoljene vrijednosti, otvori i propusti odgovarajuu
koliinu radne tekuine u spremnik. Nakon to se u sustavu postigne namjetena vrijednost
tlaka, ventil se opet zatvara.
Ventili za ogranienje tlaka mogu biti sa sjeditem (kugla ili konus) ili cilindrinim
klipom. Prema nainu djelovanja mogu biti direktno i indirektno upravljani, te sa
rastereenjem. Ventil za ograniavanje tlaka u normalnom je poloaju zatvoren. Mogu biti
izvedeni sa i bez mogunou udeavanja maksimalnog radnog tlaka otvaranja ventila. Kod
ventila s mogunosu podeavanja tlaka otvaranja, vijkom za udeavanje namjeta se eljeni
maksimalni tlak pri kojem e tlak na pladnju ventila svladati silu u opruzi, gurnuti pladanj i na
taj nain otvoriti ventil. Tlak otvaranja vei je od tlaka zatvaranja ventila za 10-15%
(histereza). U ventile za ogranienje tlaka esto se ugrauju priguni klipovi ili prigunice za
smanjenje brzine zatvaranja (brzo otvaranje i usporeno zatvaranje). Time se sprjeavaju tete

VJEBE IZ HIDRAULIKE
od tlanog udara kakvi se javljaju npr. ako se zatvaranjem ventila trenutano obustavi protok
prema nekom potroau.
Direktno upravljani ventili za ogranienje tlaka (slika 2-2) rade tako da ulazni tlak p1
djeluju_i na povrinu pominog elementa proizvodi silu F=p1A1. Sila kojom opruga
potiskuje pomini element na dosjed moe se podesiti vijkom. Ako sila dobivena ulaznim
tlakom postane vea od sile opruge, ventil se poinje otvarati. Tada dio tekuine odlazi u
spremnik. Nastavi li ulazni tlak rasti, ventil se otvara sve dok cijeli tok iz crpke ne potee u
spremnik. Otpor na izlazu (vodu prema spremniku, povratnom filtru, i sl.) djeluje na povrinu
A2. Sila koja iz toga proizlazi, mora se pribrojiti sili opruge.
Slika 2-2. Shematski prikaz i simbol podesivog ventila za ogranienje tlaka

Nedostatak direktno upravljanog ventila za ogranienje tlaka je to za vrijeme otvaranja i
zatvaranja ventila dolazi do naglih oscilacija tlaka, a prisutne su oscilacije kada se on nalazi u
otvorenom poloaju. Ti nedostaci dolaze naroito do izraaja pri veim protocima jer tada
treba poveati povrine kanala i otvora kroz koje protie radna tekuina, a samim tim i silu
opruge. Veliina opruge utjee i na veliinu ventila pa se stoga ventil za ogranienje tlaka
izvodi se kao direktni do protoka od 150 l/min ili nazivnog tlaka do NP 10 bara. Za vee
protoke i tlakove koriste indirektno upravljani ventili (slika 2-3).
Prigunica
Upravljaki (pilot) ventil
Klip
Opruga
Slika 2-3. Shema funkcioniranja i simbol ventila za ogranienje tlaka s indirektnim

upravljanjem
10

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Indirektno upravljani ventil za ogranienje tlaka se sastoji od glavnog ventila i upravljakog
(pilot) ventila za ogranienje tlaka. U stacionarnim uvjetima glavni ventil je zatvoren jer tlak
ulja djeluje na povrinu klipa koji sila opruge dri u zatvorenom poloaju. Kad se zbog
prekoraenja tlaka otvori pilot ventil za ogranienje tlaka, na desnoj strani glavnog ventila
zbog prigunice opada tlak, pa se klip ventila pomjeri udesno i omoguuje oticanje ulja u
spremnik. Nakon zatvaranja pilot ventila, uspostavlja se isti tlak s obje strane ventila (ukupna
sila tlaka jednaka nuli), pa opruga prebacuje glavni ventil u normalni (zatvoreni) poloaj, a
prigunica pri tom usporava prebacivanje.
Na slici 2-4, prikazana je jedna izvedbu ventila za ogranienje tlaka s indirektnim
upravljanjem. Pilot ventil smjeten je na gornjoj strani i napaja se kroz prigunicu i kanal (7).
Kad u komori na lijevoj strani pilot ventila tlak poraste dovoljno da svlada silu u opruzi, pilot
ventil se otvara (udesno). Zbog spomenute prigunice pada tlak u komori, a komora je preko
druge prigunice (radi usporavanja odziva) povezana s gornjom stranom glavnog ventila.
Smanjenje tlaka na gornjoj strani glavnog ventila izaziva otvaranje tog ventila (pomak prema
gore).
Slika 2-4. Indirektno upravljani ventil za ogranienje tlaka

Ventil za rastereenje sastoji se od elektromagnetskog 2/2 klipnog razvodnika i
direktno ili indirektno upravljanog ventila za ogranienje tlaka (slika 2-5). Zadatak ovog
ventila je kada hidraulini sustav doe u stanje mirovanja (4/3 razvodnik u srednjem poloaju)
tada se aktivira elektromagnet 2/2 klipnog razvodnika koji spaja tlanu stranu s spremnikom
ime se iskljuuje funkcija ventila za ogranienje tlaka. Primjena ovog ventila je kod
rastereenja hidraulinih crpki, gdje se posredstvom elektrinog upravljakog signala
iskljuuje funkcija za ogranienje tlaka u stanju praznog hoda.
11

VJEBE IZ HIDRAULIKE
a) elektromagnetski 5/3 razvodnik je aktiviran(otvoren)i indirektno

upravljan ventil za ogranienje tlaka je u funkciji
b) elektromagnetski 2/2 razvodnik je zatvoren i preko njega se radna tekuina
odvodi u spremnik
Slika 2-5. Shema djelovanja hidraulikog sustava sa ventilom za rastereenje

ZADATAK 2: Za hidrauliki crpni agregat (slika 2-6) potrebno je namjestiti sigurnosni
ventil (ventil za ogranienje tlaka) na 50 bar prema danoj hidraulinoj shemi.
MANOMETAR
SIGURNOSNI VENTIL
P
CJEVNI VENTIL
T
MJERA PROTOKA
(MENZURA)
SPREMNIK
Max tlak 60 bar

HIDRAULIKI AGREGAT
12

VJEBE IZ HIDRAULIKE
- Nacrtati shemu na raunalu s programom FluidSIM Hydraulic.
- Na didaktikom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.
- Ventilom za ogranienje tlaka postavite vrijednost tlaka u sustavu na 50 bar. Mijenjanjem
otvorenosti zasuna potrebno je namjestiti vrijednost tlaka na manometru prema
vrijednostima u tablici 1.
- Izvriti mjerenje protoka mjeraem protoka.
- Rezultate upisati u tablicu 1.
- Nacrtati Q-p karakteristiku ventila za ogranienje tlaka.
Tablica 1. Mjerenje Q-p karakteristike ventila za ogranienje tlaka
p [bar]
35
40
42,5
45
47,5
50
Qs [dm3/min]
Karakteristika ventila
Q
[dm /min]
3
3,0
2,0
1,0
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
p [bar]
13

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 3: Regulacija brzine izvrnog elementau hidraulikom sustavu

Brzina kretanja izvrnih elemenata (hidraulinih motora i cilindara) regulira se
koliinom dobave (protokom) radne tekuine. To se moe ostvariti na dva naina:
- direktno promjenom dobave crpke,
- priguenjem protoka.
Promjena koliine dobavljene tekuine promjenom dobave moe se postii crpkama sa
mogunou kontinuiranog udeavanja dobave (crpke promljenjivog radnog volumena) ili
sklopom vie crpki istih ili razliitih koliina dobave, te stupnjevitim ukljuivanjem njihovih
kombinacija.
Crpke promljenjivog radnog volumena imaju mehanizam za upravljanje radnih
parametara crpke. Za regulaciju se koriste mehaniki, hidrauliki, elektroniki ili kombinirani
regulatori u raznim izvedbama. Prema reguliranoj veliini razlikuju se:
- regulatori protoka,
- regulatori tlaka,
- regulatori snage.
Na slici 3-1, prikazan je primjer hidraulinog regulatora tlaka.
2
3
Slika 3-1. Hidrauliki regulator snage

Tlani vod crpke i klipna strana hidraulikog regulatora (2) povezana je preko ventila
za ogranienje tlaka (1). Na cjevovodu, koji spaja ventil i cilindar sa spremnikom postavljena
je prigunica-blenda (3) koja osigurava da impuls tlaka bude prvo odveden prema regulatoru.
Crpka radi stalno u podruju maksimalnog protoka, bez obzira na veliinu tlaka, a nakon
dostizanja tlaka koji je podeen na ventilu za ogranienje tlaka, on se otvara i klip regulatora
se pomie u lijevo pa dobava (protok) crpke postaje jednaka nuli, tj. Q=0.
Regulatori se redovito koriste za crpke relativno velike snage. Naini regulacije se u
dananje vrijeme intenzivno razvijaju, a pri tome se nastoji postii odranje visokog stupnja
korisnog djelovanja u razliitim reimima regulacije.
14

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Na slici 3-2, prikazan je primjer hidraulikog sustava s sklopom vie crpki istih ili
razliitih koliina dobave, te stupnjevitim ukljuivanjem njihovih kombinacija pomou
elektromagnetskih 2/2 razvodnika.
Slika 3-2. Sklop vie crpki s stupnjevitim ukljuivanjem

Regulacija brzine kretanja izvrnih elemenata priguenjem (smanjenjem) protoka
koristi se kod hidraulikih sustava sa crpkama konstantne dobave. Ovaj nain regulacije
ostvaruje se ugradnjom protonih ventila.
Naelo ovog naina regulacije brzine (slika 3-3) je sljedee: Ukoliko je kod nekog
hidraulinog sustava potrebno smanjiti brzinu kretanja klipa ili broj okretaja motora (obje
veliine ovisne su o protoku, tj. Q=nV) u odnosu na veliinu koja bi se dobila kod koritenja
cjelokupne raspoloive koliine radne tekuine koja se potiskuje od crpke, na promjenu
koliine tekuine u glavni ili pomoni vod ugrauje se protoni ventil. Na promjenu koliine
radne tekuine koja protie kroz protoni ventil utjee se smanjenjem ili poveavanjem
15

VJEBE IZ HIDRAULIKE
povrine (presjeka) kroz koju ona struji. Smanjenjem presjeka ventila poveava se otpor
strujanja tekuine zbog ega se pred ventilom poveava tlak. Kada vrijednost tlaka postane
vea od namjetenog tlaka na ventilu za ogranienje tlaka, on se otvara to dovodi do podjele
strujanja. Jedan dio tekuine tee prema izvrnom elementu, a drugi dio uz najvii tlak odtie
preko ventila za ogranienje tlaka u spremnik. Ova nepotrebna koliina strujanja koja otie
preko ovog ventila u spremnik predstavlja veliki gubitak energije (snage) na hidraulinoj
crpki. Zbog toga se za vee snage koriste crpke s promljenjivim radnim volumenom.
Slika 3-3. Regulacija brzine protonim ventilima

Protoni ventili se prema upravljakoj i regulacijskoj funkciji dijele na:
- protone upravljake ventile(priguivai protoka),
- regulatore protoka.
16

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Priguivai protoka predstavljaju hidrauline otpornike, a kontrukcijski se izvode se
kao priguni ventili i ventili s blendom. Openito prigunice imaju oblik uskih kanala, a
blende imaju oblik ploe sa uskim otvorom za protjecanje (slika 3-4).
Prigunica
Blenda
Slika 3-4. Konstruktivni oblik i simbol prigunice i blende

Njihov otpor ovisan je o presjeku strujanja, njegovom obliku i viskoznosti tekuine.
Kada hidraulika tekuina prolazi kroz otpornik protoka, uslijed trenja i rasta brzine javlja se
pad tlaka. Iz toga slijedi da je protok funkcija razlike tlaka ispred i iza ventila, tj.:
p p1 p2
gdje je:
p - razlika tlaka ispred i iza ventila, N/m2,
p1 - tlak tekuine ispred ventila, N/m2,
p2 - tlak tekuine iza ventila, N/m2.
Dio pada tlaka koji je posljedica trenja dovodi do poveanja temperature tekuine, a time do
smanjenja viskoznosti. Stoga je kod prigunih ventila zbog duine kanala protok ovisan o
tlaku i temperaturi, odnosno viskoznosti. Kod blendi duina presjeka strujanja je vrlo mala
pa je dio pada tlaka usljed trenja (unutranjeg otpora) skoro jednak nuli. To znai da kod
blendi promjena viskoznosti nema utjecaja na veliinu protoka, ve samo ovisi o tlaku. Da bi
se blendom postigao eljeni otpor (pad tlaka), mora se kroz poveanje brzine strujanja postii
turbulencija, a to se upravo postie malom duinom presjeka.
Zahtjevi koje moraju zadovoljiti udesive prigunice su:
- stvaranje otpora,
- nepromjenjiv otpor kod promjenjivih temperatura radne tekuine, tj. neovisnost o
viskoznosti,
- osjetljivost udeavanja prigunice je ovisna i o odnosu povrine presjeka njegovom
opsegu,
- ekonominost, tj. povoljna cijena izvedbe.
Razliiti principi konstrukcija (slika 3-5) udesivih prigunica zadovoljavaju u razliitoj mjeri
pojedine kriterije.
17

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 3-5. Izvedbe prigunih ventila

Priguni ventili izvode se s konstantnim priguenjem ili se priguenje moe mijenjati.
Jednosmjerni priguni ventil predstavlja kombinaciju podesive prigunice i
nepovratnog ventila. Prigunica upravlja veliinom protoka u jednom smjeru, ovisno o
optereenju. U suprotnom smjeru se otvara puni presjek i povratni tok je ukupni dobavni
protok crpke. To omoguuje slijedee djelovanje jednosmjernog ventila (slika 3-6). Struja
radne tekuine je priguena u smjeru od A prema B. Uslijed toga dolazi do podjele strujanja,
pa se protok prema izvrnim elementima samnjuje, a time i njihova brzina. U smjeru od B
prema A protok nije ogranien, jer je brtveni konus nepovratnog ventila odignut sa dosjeda, te
je otvoren puni presjek strujanja. Kod podesivih jednosmjerno prigunih ventila presjek
strujanja se moe poveati ili smanjiti.
18

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 3-6. Jednosmjerno priguni ventil

Priguni ventili se ugrauju u tlani ili povratni vod, a mogu se postaviti prije ili iza
razvodnika (slika 3-7).
Ugradnja u tlanom vodu Ugradnja u povratnom vodu
a) serijski spoj
Ugradnja u tlanom i
povratnom vodu
a) paralelni spoj
Slika 3-7. Ugradnja prigunih ventila u serijski i paralelni spoj

Pri tome mogu biti prikljueni serijski ili paralelno s izvrnim elementom. Serijski
spojeni priguni ventili (slika 3-7a) djeluju tako da se dovedena hidraulika energija
19

VJEBE IZ HIDRAULIKE
priguuje. Jedan dio tekuine tee prema izvrnom elementu, a drugi dio uz najvii tlak odtie
preko ventila za ogranienje tlaka u spremnik. Maksimalna brzina na izvrnom elementu
postie se kod potpuno otvorenog prigunog ventila. Ugradnjom jednosmjernog prigunog
ventila iza razvodnika regulira se brzina izvrnog elementa samo u jednom smjeru. Paralelno
spojeni priguni ventili (slika 3-7b) priguuju protok radne tekuine koji se vodi paralelno sa
izvrnim elementom. Kod potpuno otvorenog prigunika izvrni element ima najmanju
brzinu, a maksimalna brzina postie se potpunim zatvaranjem prigunika. Ugradnja prigunih
ventila u povratnom vodu osigurava da sustav radi s protutlakom (npr. kod dizanja tereta).
Promjena veliine tlaka u hidraulikom sustavu koji je posljedica promjene vanjskog
optereenja izvrnog elementa, dovodi do promjene razlike tlaka ispred i iza ventila. Time se
mijenja i protok na prigunom otvoru ventila (pQ2), a samim tim brzina izvrnog elementa.
Iz toga proizlazi da u sluaju promjenjivog tereta prigunice nisu pogodne za
podeavanje stalnog protoka.
Ukoliko je potrebna konstantna brzina izvrnog elementa koja je neovisna o vanjskom
optereenju koriste se regulatori protoka. Ovi ventili osiguravaju konstantan protok koji se
automatski udeava ovisno o oprereenju, odnosno tlaku u vodu. Regulatori protoka se
konstrukcijski izvode kao:
- dvograni regulator protoka,
- trograni regulator protoka.
Dvograni regulator protoka ima ugraene dvije prigunice (slika 3-8). Jedna je udesiva
prigunica prema eljenom protoku (2), a druga je regulacijska prigunica, odnosno klipni
ventil (1).
Slika 3-8. Dvograni regulator protoka (tlana vaga)

Ovakva konstrukcija ventila naziva se tlana vaga. Tlana vaga sukladno promjeni tlaka u
sustavu mijenja svoj otpor, tako da smanjenje tlaka na udesivoj prigunici ostane stalno.
Zajedniki otpor obiju prigunica utjee zajedno s ventilom za ogranienje tlaka, na podjelu
strujanja. Regulacijska prigunica (1) se moe ugraditi ili ispred ili iza udesive prigunice u
zavisnosti da li je promljenjiv ulazni ili izlazni tlak. Ventil je u mirnom poloaju otvoren. Pri
20

VJEBE IZ HIDRAULIKE
protoku kroz ventil ispred udesive prigunice javlja se ulazni tlak p1. Na priguenju udesive
prigunice dolazi do pada tlaka p= p1-p2. Kako bi regulacijska prigunica ostala u ravnotei,
na strani F2 se ugrauje opruga. Ova opruga daje stalnu razliku tlaka na udesivoj prigunici.
Kada se na izlazu ventila mijenja optereenje, regulacijska prigunica mijenja otpor za iznos
koji odgovara promjeni optereenja.
U praznom hodu opruga zadrava regulacijsku prigunicu u ravnotei, a ventil stvara
otpor, koji se udesivom prigunicom namjeta na eljeni protok. Ako tlak na izlazu ventila p3
raste, raste i tlak p2. Rezultat je promjena tlaka na udesivoj prigunici. Istovremeno p2 djeluje
na povrinu klipa Ap2. Nastala sila zajedno sa silom opruge djeluje na regulacijsku prigunicu.
Regulacijska prigunica ostaje otvorena dok se ne uspostavi ravnotea izmeu sila F1 i F2, te
dok pad tlaka ponovo ne poprimi raniju vrijednost.
Ako na izlazu ventila tlak p3 pada, razlika tlaka p raste. Tada se smanjuje i sila na
povrini klipa Ap2, te sila F1 postaje vea od sile F2. Regulacijska prigunica se sada zatvara,
sve dok se ne uspostavi ravnotea sila F1 i F2.
Isto djelovanje regulacijske prigunice je pri promjenjivim ulaznim tlakovima,
odnosno kod promljenjivih ulaznih uvjeta te p ostaje na udesivoj prigunici konstantan, a
time i protok prema potroau.
Kod dvogranog regulatora protoka neiskoriteni dio strujanja se preko ventila za
ogranienje tlaka odvodi u spremnik. To znai da e u podruju najvieg dozvoljenog radnog
tlaka, ventil za ograniavanje tlaka stalno biti otvoren to dovodi do gubitka energije.
Ovaj nedostatak moe se otkloniti primjenom trogranog regulatora protoka. Trograni
regulator ima isti princip rada kao i dvograni regulator s tom razlikom to mu je udesiva
prigunica prikljuena paralelno na mjernu prigunicu (blendu), tako da se viak radnog fluida
vodi direktno u spremnik. Na slici 3-9, prikazan je detaljan i pojednostavljen simbol trogranog
regulatora protoka.
Slika 3-9. Simbol trogranog regulatora protoka

Regulatori protoka mogu biti spojeni serijski ili paralelno s izvrnim elementom (slika
3-10). Ukoliko se spoji serijski u tlani vod prije razvodnika (slika 3-10a) ili paralelno (slika
3-10b) tada se postie konstantna brzina izvrnog elementa u oba smjera. Za konstantnu
brzinu u jednom smjeru, regulator tlaka se postavlja iza razvodnika (slika 3-10c) u tlani ili
povratni vod (u zavisnosti da li teret visi ili stoji vertikalno). U tom sluaju se uvjek ugrauje
nepovratni ventil koji osigurava nesmetani protok u suprotnom pravcu. Nedostaci upravljanja
21

VJEBE IZ HIDRAULIKE
paralelnim tokom je nejednolika dobava crpke zbog promjena brzine koja djeluje na iznos
reguliranog protoka.
Serijski spoj
a)
Paralelni spoj
Regulacija brzine u
jednom smjeru
b)
c)
Slika 3-10. Naini ugradnje regulatora protoka
ZADATAK 3: Na tankeru za prijevoz sirove nafte pranjenje balastnog tanka br.1 smjetenog
u dvostrukom dnu broda obavlja se preko daljinsko hidraulino upravljanog zasuna
prikazanog na slici 3-11. Izvrni element je dovradni cilindar s mogunou regulacije brzine
klipa u oba smjera. Upravljaki razvodnik je elektromagnetski 4/2 razvodnik, aktiviran s
jedne strane (monostabil). Ventilom se upravlja preko upravljake ploe iz ventilske stanice.
Upravljanje ventilom je elektrino. Otvaranje i zatvaranje ventila obavlja se zasebnim
tipkalom. Ploa sadri pokazivae (signalne lampice) kojima se utvruje da li je ventil
otvoren ili zatvoren. Lampice se pale i gase indirektno preko kontakta releja. Radni tlak
hidraulinog crpnog agregata 50 bar.
22

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 3-11. Presjek hidraulinog upravljanjog zasuna

-
objasniti naine regulacije brzine izvrnih elemenata u hidraulikom sustavu,

nacrtati hidrauliku i elektrinu shemu upravljanja pri emu koristiti jedan od naina
regulacije brzine izvrnog elemenata sukladno radnim zahtjevima iz teksta zadatka,
kao granine prekidae koristiti mehaniki aktivirane sklopke s ticalom i kotaiem,
oznaiti shemu upravljanja,
napraviti specifikaciju elemenata (tablicu),
navesti funkcije pojedinih hidraulinih i elektrinih elemenata (signalni, procesni i
upravljaki elementi),
opisati elektrohidraulino upravljanje uz opis djelovanja svakog elementa,
ispitati shemu na raunalu s programom FluidSIM Hydraulics,
na didaktikom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.
23

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje 3:
Hidraulina i elektrina shema upravljanja
Nadopunite hidraulinu i
elektrinu shemu !!!
!!sh
emu upravljanja!!!
Nadopunite tablicu !!!

Specifikacija elemenata:
Oznaka
Komada
0.1
1
1.0
1
1.1
1
S1, S2
S3, S4
K1, K2,
K3
H1, H2
Naziv komponente
Hidraulini crpni agregat
Dvoradni cilindar
Elektromagnetski razvodnik, povrat oprugom
2
2
3
Tipkalo
Mehaniki aktivirana sklopka s ticalom i kotaiem
Relej
Signalna lampica
24

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 4: Blokiranje poloaja cilindara i protudranje

Kroz odgovarajue vodove hidraulikog sustava posredstvom radne tekuine prenosi
se energija od crpke do troila. Kako bi se ostvarile eljene vrijednosti sile ili momenta, brzine
ili broja okretaja, te postigli eljeni uvjeti rada, u sustav se ugrauju upravljaki elementi
ventili. Pomou njih mogue je upravljati i regulirati smjer toka hidraulike tekuine, tlak,
protok i brzinu protoka.
Svaki ventil predstavlja hidraulili otpor. Geometrijski oblik prigunog mjesta moe se
razliito konstrukcijski izvesti, a veliina geometrije prigunog mjesta moe biti
nepromjenjena ili promjenjiva. Promjenom veliine prigunog mjesta mijenja se protok i pad
tlaka.
Nominalne vrijednosti ventila odreene su slijedeim karakteristikama:
-
Nominalna veliina NO: Nominalni promjer u mm (4, 6, 10,16, 20, 22, 25, 30, 32, 40,
50, 52, 63, 82, 100, 102).
Nominalni tlak NP (pogonski ili radni tlak):Tlak u bar ili Pa za koji su hidrauliki
ureaji i sustavi projektirani. Koraci tlaka su navedeni u VDMA 24312 (25, 40, 63, 100,
160, 200, 250, 315, 400, 500, 630 bar).
Nominalni protok Qn: Koliina ulja (m3/s ili l/min) koja tee kroz ventil pri padu tlaka
p = 1 bar (viskoznost ulja 35mm2/s pri 40C).
Maksimalni protok Qmax: Najvea koliina ulja (m3/s ili l/min) koja moe protei kroz
ventil, uz odgovarajue velikih gubitaka tlaka.
Raspon viskoznosti, npr. 20 230 mm2/s (cST).
Temperaturno podruje radne tekuine, npr. 10C - 80C.
Kod klasifikacije ventila u razmatranje se uzimaju :

funkcija,
izvedba,
nain ukljuivanja.
S obzirom na zadatke koje obavljaju, ventili se dijele na :
tlane ventile,
razvodnike,
zaporne ventile i
protone ventila.
Razvodnici su ventili koji otvaraju, zatvaraju ili preusmjeravaju protone puteve
radnoj tekuini i na taj nain upravljaju smjerom gibanja i pozicioniranja izvrnih ureaja.
Razvodnici se mogu upravljati fiziki, mehaniki, elektriki, pneumatski i hidrauliki. S
obzirom da je tekuina pod tlakom sila za pokretanje, ovisno o tlaku i povrini, moe postii
velike vrijednosti. One se savladavaju s ruicama s polunim prijenosom ili predupravljanjem
(posredno ili indirektno upravljanje) Prema izvedbi (slika 4-1) razvodnici se se dijele na
ventile sa sjeditem i klizne ventile (ploasti i klipni).
25

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Ventili sjeditem
Klipni ventili
Slika 4-1. Izvedba ventila

Upravljaki bridovi razvodnika ispiru se uljem koje prolazi (samoienje). Zbog toga su
ventili s sjeditem neosjetljivi na neistoe. Ako se estice neistoa ipak zadre na dosjedu
ventila, tada se on samo djelomino zatvara i moe nastati kavitacija.
Kod razvodnika s sjeditem (slika 4-2) razvodni elementi su kugla, konus ili rjee
tanjur.
Vrsta
ventila
Ventil s
kuglicom
Presjek
Prednosti i nedostaci / primjena

Jednostavna izvedba, sklonost
vibriranja kuglice kod smetni protoku u
proizvodnom procesu.
Nepovratni ventil.
Ventil sa
stocem
Zahtjeva veliku tonost izrade, dobro

brtvljenje.
Razvodnici
Ventil s
diskom
Malo podruje proputanja.

Iskljuni ventili.
Slika 4-2. Izvedbe razvodnika s sjeditem
26

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Kod ovih razvodnika istovremeno je s jednim upravljakim elementom mogue otvoriti najvie
tri izvoda. To znai da se ventil koji treba imati vie od tri izvoda mora sloiti iz vie
elemenata. Npr. 4/2 razvodnik sa sjeditem moe se sastojati od dva 3/2 ventila. Ventili ove
izvedbe zatvaraju ventil nepropusno.
Razvodnici s klipom biti uzduni i zaokretni. Zaokretni klipni razvodnik (slika 4-3) ima
jedan ili vie klipova koji se okreu u valjkastom provrtu. U pravilu su krai od uzdunih
klipnih razvodnika.
Slika 4-3. Zaokretni klipni razvodnik

Uzduni klipni razvodnik sastoji se od jednog ili vie spojenih klipova koji se pomiu
aksijalno, unutar valjkastog provrta. Pomakom klipova moe se otvoriti, meusobno spojiti ili
zatvoriti vie izvoda.
Pri ukljuivanju klipnih razvodnika potrebno je savladati samo trenje i silu opruge. Sila
uslijed postojeeg tlaka je uravnoteena na suprotnim povrinama (slika 4-4).
Slika 4-4. Sila pokretanja razvodnika

Klip se mora ugraditi s zazorom. Zazor izaziva stalno prostrujavanje tekuine to dovodi
do gubitaka protoka na ventilu. Iz tog razloga komora s oprugom ima ispust (L) prema
spremniku. Da bi se sprijeila pojava tlaka na platu klipa, u njemu se urezani koncentrini
kanali. Za vrijeme kretanja klipa javlja se samo mokro trenje. Ukoliko je ulje oneieno,
neistoe se taloe izmeu klipa i provrta. One djeluju abrazivno na fine plohe klipa i provrta
to dovodi do veih gubitaka protoka.
Usporedba klipnih ventila i ventila s sjeditem data je u tablici 4-1.
27

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Tablica 4-1.Usporedba klipnih ventila i ventila s sjeditem
Klipni ventil
Ventil sa sjeditem
Proputanje protoka.
Dobro brtvljenje.
Osjetljivost na neistoe.
Osjetljivost na neistoe.
Jednostavna izvedba, ak i u sluaju
Jednostavna izvedba
viepoloajnih ventila.
viepoloajnih ventila.
Kompenzacija tlaka.
Kompenzacija tlaka se mora
posebno izvesti.
Dug put ukljuivanja.
Kratak put ukljuivanja.
Ploasti razvodnik (slika 4-5) ima krunu razvodnu plou, koja zakretanjem spaja
odgovarajue prikljuke. Aktiviranje je najee runo i to krunim gibanjem. Moe se
iskoristiti i srednji poloaj, u kojem su svi prikljuci zatvoreni ime se hidrauliki cilindar i
motor moe zaustaviti u bilo kojem poloaju. Zato se izrauje kao 4/2 i 4/3 razvodnik. Tono
pozicioniranje ploe obino se osigurava uskonikom.
Slika 4-5. Ploasti 4/3 razvodnik

Karakteristike ukapanja ventila su odreene prekrivanjem klipa (slika 4-6).
Razlikuju se pozitivno, negativno i nulto prekrivanje. Postoje i razlike prekrivanja i za
upravljake krajeve klipa. Osim to odreuje tonost ukapanja, prekrivanje utjee i na
razinu proputanja. Proputanje se javlja kod svih tipova prekrivanja, a izbor ovisi o
primjeni.
Kod pozitivnog prekrivanja povrine klipa i cilindra se preklapaju u duini x0. Radna
tekuina poinje tei od prikljuka P prema A ili B tek kada klip prijee put x0. Prednost
ovakvog preklapanja je u tom to su kod stanja mirovanja ili kretanja klipa gubici usljed
proticanja iz komore visokog tlaka u komoru niskog tlaka minimalni. Nedostatak je to
tijekom zatvaranja ventila dolazi do naglog porasta tlaka (ukapanje pod utjecajem tlanih
vrhova, tvre pokretanje). Porast tlaka moe se kompezirati primjenom hidraulikog
akumulatora. Pozitivno prekrivanje koristi se za dranje tereta na zadanoj poziciji jer ima
relativno dobro brtvljenje u nultom poloaju.
28

VJEBE IZ HIDRAULIKE
x0>0
x0<0
x0=0
Slika 4-6. Prekrivanje klipnog razvodnika

Kod negativnog prekrivanja irina lijeba je vea od irine klipa pa su svi svi
prikljuci kratkotrajno spojeni uslijed ega dolazi do proticanja ulja u spremnik (kratkotrajni
pad tlaka-posljedica da se teret sputa). Zbog toga je kod uporabe ovih razvodnika
neophodno koristiti nepovratne ventile ili poveati kapacitet crpke kako bi se nadoknadila
izgubljena koliina radne tekuine. Ovo prekrivanje omoguuje meko prebacivanje radnih
poloaja razvodnika i neznatne hidraulike udare.
Kod nultog prekrivanja nema prekrivanja jer se bridovi klipa i ljeba podudaraju.
Protok kroz razvodnik poinje odmah nakon to se klip pomjeri iz nultog poloaja. Ovo
prekrivanje se u praksi vrlo teko postie, pa se koristi samo kod propocionalnih i
servoventila koji su izraeni sa poveanim stupnjem tonosti. Ovo prekrivanje omoguuje
brzo prebacivanje radnih poloaja.
Kod viepoloajnih ventila, prekrivanje klipa ovisi o primjeni. Kod popravka je bitno
da novi klip ima ista prekrivanja.
Kod ventila s klipom, prekrivanje ovisi o geometriji upravljakih bridova i vrstom
spoju upravljakog klipa. Upravljaki bridovi klipa mogu biti otri, zaobljeni ili narezani
(slika 4-7). Oblikovanje upravljakih bridova djeluje na postupno proputanje hidraulike
tekuine pri ukljuivanju.
Poto tlak u ventilu potiskuje klip prema otvoru u kuitu pri tom se javljaju vee sile
trenja, te su potrebne velike sile za ukljuivanje. Tlak se moe znaajno smanjiti urezivanjem
koncentrinih kanala na platu klipa. Klip pliva na sloju ulja pa je pri ukljuivanju je
potrebno savladati samo trenje u tekuini.
29

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 4-7.Vrste upravljakih bridova klipnih ventila

U hidraulici postoje dva naina oznaavanja (slika 4-8) i to pomou slova P,T, A, B i L, a
drugi isto pomou slova, ali abecednim redom A, B, C, D Uglavnom se primjenjuje prvi
nain.
.
Slika 4-8. Oznaavanje prikljuaka u hidraulici
Ventili imaju nekoliko poloaja ukapanja. Pri odreivanju koji su otvori spojeni, a
koji su zatvoreni, vrijedi sljedee pravilo:
- horizontalna crta izmeu slovnih oznaka otvora znai da su otvori spojeni,
- jedno slovo, odvojeno zarezom (npr. P-A, T) oznaava da je otvor (u ovom sluaju
T) zatvoren.
Razvodnici se dijele na kontinuirano pokretane i digitalno pokretane razvodnike.
Kontinuirano pokretani razvodnici osim dva krajnja poloaja imaju i odreen broj
30

VJEBE IZ HIDRAULIKE
meupoloaja s promjenjivom veliinom otvora. Njima pripadaju proporcionalni i
servoventili.
Digitalno pokretani razvodnici uvijek imaju odreen broj (2,3,4..) poloaja ukapanja.
U praksi se jednostavno zovu razvodnici. Razvodnici se dijele prema broju otvora i broju
poloaja na:
- 2/2 razvodnike,
- 3/2 razvodnike,
- 4/2 razvodnike,
- 5/2 razvodnike,
- 4/3 razvodnike.
Razvodnik 2/2 ima dva razvodna poloaja, te jedan radni prikljuak (A) i jedan tlani
prikljuak (P). Njime se upravlja protokom, otvaranjem ili zatvaranjem prolaza. Na slici 4-9,
prikazan je klipni 2/2 razvodnik, fiziki aktiviran tipkalom,normalno zatvoren, povrat
oprugom. Ventil prikazan na ovoj slici ima sljedee poloaje:
- Mirni poloaj: prolaz od P na A zatvoren.
- Radni poloaj: protok od P na A je otvoren.
.
Slika 4-9. Razvodnik 2/2 aktiviran tipkalom, normalno zatvoren, povrat oprugom
Ovaj razvodnik postoji i u izvedbi "zatvoren protok od P prema A".

Simboli za razvodnike sa sjeditem (slika 4-10) esto se crtaju tako da sadre i simbol za
dosjed. Ovaj prikaz nije normiran.
Slika 4-10. Razvodnik 2/2 s sjeditem
31

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Ovi razvodnici se koriste za:
- za paralelni, brzoispusni krug crpke,
- za ukapanje raznih ventila protoka ili tlaka,
- za pokretanje motora ili cilindra u jednom smjeru (slika 4-11).
Slika 4-11. Primjer primjene 2/2 razvodnika za pokretanje hidraulikog cilindra u jednom
smjeru
Razvodnik 3/2 (slika 4-12) ima radni prikljuak (A), tlani prikljuak (P) i prikljuak
prema spremniku (T). Upravlja protokom sljedeim poloajima:
- Mirni poloaj (normalno zatvoren): P je zatvoren, A je otvoren prema T.
- Radni poloaj: Ispust T je zatvoren, protok od P prema A.
Slika 4-12. Razvodnik 3/2 aktiviran tipkalom (fiziki), normalno zatvoren, povrat oprugom
Razvodnik 3/2 moe biti normalno otvoren, tj. u normalnom poloaju protok moe ii od P
prema A. Najee se koristi u upravljanju jednoradnim cilindrima ili kao logika funkcija-Ne
(primjena kao skretnica- slika 4-13)
32

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 4-13. Primjena 3/2 razvodnika kao skretnice

Razvodnik 4/2 ima dva radna prikljuka (A i B), tlani prikljuak (P) i jedan prikljuak prema
spremniku (T) te dva upravljaka poloaja:
- Mirni poloaj: protok od P prema B i od A prema T.
- Radni poloaj: protok od P prema A i od B prema T.
Razvodnici 4/2 proizvode se s tri i dva upravljaka klipa (slika 4-14). Razvodnici s dva klipa
ne zahtijevaju drenane otvore. Treba imati na umu da u ovoj izvedbi spojevi prema
spremniku T i radnim ureajima A i B idu preko krajnjeg poklopca. Zbog toga se u podacima
o ovim razvodnicima, navode manji dozvoljeni tlakovi za prikljuak T od onog za tlanu
stranu, jer tlak na toj strani djeluje na poklopac.
4/3 razvodnik s tri razvodna klipa
4/3 razvodnik s dva razvodna klipa
Slika 4-14. Razvodnik 4/2 s tri i dva razvodna klipa
33

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Najjednostavniji 4/2 razvodnici su oni s razvodnim klipom. Nasuprot njima, 4/2 razvodnici
sa sjeditem su kompliciranii, jer se uvijek slau od dva 3/2 ili etiri 2/2 razvodnika
Poloaji prekrivanja su bitni za izbor razvodnika. Zbog toga su esto i naznaeni u detaljnom
simbolikom prikazu (slika 4-15). Kako nisu prikazani stvarni poloaji ukapanja,
odgovarajui kvadrati su prikazani tanjim, isprekidanim crtama.
Slika 4-15. Simbol pozitivnog i negativnog prekrivanja 4/2 razvodnika
Razvodnici 4/2 se primjenjuju:

- za ukapanje dvoradnih cilindara,
- za ukapanje motora s okretanjem u dva smjera,
- razvodnici za ukapanje dva kruga.
Umjesto 4/2 razvodnika, mogu se koristiti i 5/2 razvodnici.
Klipni 4/3 razvodnici (slika 4-16) su jednostavne konstrukcije, dok su razvodnici sa
sjeditem sloeniji jer mogu biti sastavljeni od na primjer etiri 2/2 razvodnika.
Slika 4-16. Razvodnik 4/3 s povratnim tokom prema crpki

Koji e se srednji poloaj (slika 4-17) izabrati ovisi o upravljakim zahtjevima.
34

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Srednji poloaj povratan spoj na crpku
Srednji poloaj zatvoren
H srednji poloaj
Srednji poloaj radni vodovi spojeni na

ispust
Srednji poloaj paralelni spoj

Slika 4-17. Mogui sredni poloaji 4/3 razvodnika
Svi srednji poloaji osim zatvorenog poloaja mogu se koristiti za upravljanje samo jednim
krugom.
Za velike protoke moraju se ugraditi i veliki razvodnici. Upravljanje velikim
razvodnicima ne moe biti direktno jer zahtjevaju velike sile aktiviranja. Zato se
razvodnicima veim od NO 10 indirektno upravlja. Iznimka je u specijalnim sluajevima kada
proizvoai proizvode razvodnike s runim upravljanjem NO 32. Aktiviranje ovih razvodnika
ostvaruje se polugom i odgovarajuim prijenosom (slika 4-18).
Slika 4-18. Razvodnik 4/3 aktiviran polugom, zatvoren srednji poloaj
35

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Indirektno upravljanji razvodnici mogu biti s internim ili eksternim upravljanjem (upravljaki
signal se dovodi na posebne prikljuke), a upravljanje moe biti hidrauliko i
elektrohidrauliko.
Razvodnici s predupravljanjem sastoje se od tri sklopa:
- predupravljaki (posredni, pilot) ventil,
- glavni ventil,
- osnovna ploa ili meuploa s jednosmjerno prigunim ventilima (hidrauliko
aktiviranje)
Na slici 4-19, prikazan je hidrauliki
predupravljanjem, opruno centriran.
4/3 razvodnik s elektrohidraulikim internim
Pilot ventil
Glavni ventil
Slika 4-19. Razvodnik 4/3 s elektrohidraulikim internim predupravljanjem, zatvoren srednji

poloaj, opruno centriran.
Hidraulinim sustavima se esto se rjeavaju problemi dranja tereta na odreenoj
visini ili vertikalnog dizanja tereta ili dijelova strojeva, koji se u odreenom broju sluajeva
moraju zadrati u zateenom poloaju. Ukoliko je vrijeme dranja kratko i sile koje djeluju
na klipnjau hidraulikog cilindra male, problem se moe rjeiti ugradnjom 3/3 ili 4/3
razvodnika s sjediem ili klipnih razvodnika s pozitivnim prekrivanjem koji imaju zatvoren
srednji poloaj (slika 4-20). Naime, razvodnici s sjeditem zatvaraju protok nepropusno, dok
klipni razvodnici s pozitivnim prekrivanjem imaju relativno dobro brtvljenje u nultom
poloaju. Ipak ovo rjeenje nije pogodno za primjenu kod velikih optereenja i dueg
vremena zadravanja jer su kod klipnih razvodnika prisutna protjecanja ulja kroz zazore.
36

VJEBE IZ HIDRAULIKE
m
Slika 4-20. Blokada poloaja cilindra

Ovaj nedostatak se otklanja ugradnjom deblokirajueg nepovratng ventila (hidrauliki
upravljan) koji se sa tlakom ulja moe napraviti po potrebi propusnim (slika 4-21).
Slika 4-21. Deblokirajui nepovratni ventil

Kada nema ulja na upravljakom prikljuku X protok je mogu od A na B, dok je od B na A
zaprijeen. Dovoenjem tlaka ulja na upravljaki prikljuak X klip za deblokiranje pomie
zaporni element i otvara se protok od B na A.
37

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Kako bi se osigurao lagan i kontroliran poetak sputanja ili dizanja teih tereta, vrlo esto se
ugrauje ventil za ogranienje tlaka kojim se osigurava protutlak i na taj nain sprjeava
stvaranje podtlaka u stranjem dijelu cilindra zbog djelovanja vanjske sile (sile tereta). U
sklopu njega ugrauje se nepovratni ventil za njegovo zaobilaenje. Podeena vrijednost
tlaka na kojoj se tlani ventila za ogranienje tlaka otvara mora biti 10 % vei od
veliine tlaka koji bi bio dovoljan da dri teret u zateenom poloaju. Ova primjena
ventila za ogranienje tlaka naziva se protudranje.
Vano je napomenuti da srednji poloaj ili nulti poloaj razvodnika mora imati kratko
spojene izlazne kanale kako bi se onemoguilo otvaranje nepovratnih ventila nakon prestanla
dovoda hidraulike tekuine.
Na slici 4-22, prikazana jedna shema hidraulinog sustava uz blokiranja poloaja cilindra i
protudranje.
Slika 4-22. Shema hidraulinog sustava s blokadom poloaja cilindra i protudranjem

Sustav prikazan na slici 4-22, omoguuje sljedee funkcije:
- teret se dri u bilo kojem poloaju jer je ugraen deblokirajui nepovratni ventil 0.4,
- brzina dizanja i sputanja tereta moe se regulirati jer je u tlani vod iza razvodnika
ugraen priguni ventil 0.3
38

VJEBE IZ HIDRAULIKE
-
lagano i kontrolirano sputanje tereta jer je ugraen protuteni ventil 1.4
ZADATAK 4-1: Sputanje i podizanje rampe trajekta obavlja se s dva dvoradna hidraulina
cilindra uvrenim na bonim stranama otvora za iskrcaj vozila i putnika (slika 4-23). Brzina
sputanja i podizanja rampe je podesiva. Upravljanje je hidraulino i mora biti izvedeno tako
da kod sputanja ili podizanja rampe omogui njeno zadravanje u bilo kojem poloaju, te
sprjei trzaje kod izvlaenja usljed inercije mase. Radni tlak hidraulikog sustava je 50 bar.
Slika 4-23. Poloajna skica rampe trajekta

-
objasniti hidrauliki sklop za blokiranje poloaja cilindra i primjenu tlanog ventila za

ogranienje tlaka kao protutenog ventila,
nacrtati hidrauliku shemu upravljanja pri emu koristiti jedan od naina regulacije
brzine izvrnog elemenata sukladno radnim zahtjevima iz teksta zadatka,
navesti funkcije pojedinih hidraulinih elemenata (signalni, procesni i upravljaki
elementi),
opisati hidraulino upravljanje uz opis djelovanja svakog elementa,
39

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje 4-1:
Nadopunite hidraulinu shemu !!!
Hidraulina shema upravljanja

Oznaka
Komada
Naziv komponente
0.1
1
0.2
1
Ventil za ogranienje tlaka
0.5, 0.6
1.0
1.1
2
1
1
Manometar
Dvoradni cilindar
4/3 fiziki (ruicom) aktiviran razvodnik, srednji poloaj radni
vodovi spojeni na ispust
40

VJEBE IZ HIDRAULIKE
ZADATAK 4-2: Na tankeru za prijevoz naftnih derivata za manipulaciju prekrcajnih crijeva
koristi se elektro-hidraulina konzolna dizalica s okretnim krakom (slika 4-24) nosivosti 80
kN i dosega od 2-10 m. Podizanje kraka dizalice koje se izvri u vremenu od 30 sekundi
obavlja se dvoradnim hidraulinim cilindrom s ugraenim graninim prekidaima krajnjih
poloaja. Upravljanje cilindrom je elektrino uz radni tlak od 50 bar.
Slika 4-24. Poloajna skica okretne konzolne dizalice

-
nacrtati elektrohidrauliku shemu upravljanja pri emu koristiti jedan od naina

41

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje 4-2:
Hidraulina i elektrina shema upravljanja
Nadopunite hidraulinu i
elektrinu shemu !!!
!!sh
emu upravljanja!!!
42

VJEBE IZ HIDRAULIKE

Oznaka
Komada
Naziv komponente
0.1
1
0.2
1
0.5
1.0
1.1
1
1
1
Manometar
Dvoradni cilindar
Elektromagnetski 4/3 razvodnik, srednji poloaj radni vodovi
spojeni na ispust, opruno centriran
1.3
K1, K2
S1, S2
S3, S4
1
2
2
2

Relej
Tipkalo
Mehaniki aktivirane sklopke
43

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 5: Hidraulini sklop za sinkronizaciju rada cilindara

Platlorme, podove, poklopce brodskih skladita i druge mehanizme esto se podiu i
sputaju sa dva i vie hidraulinih cilindara. U odreenom broju sluajeva, koji zavise od
zahtjeva kinematike sustava, neophodno je osigurati ravnomjerno kretanje klipova,
odnosno sinkronizaciju rada cilindara.
Sinkronizacija rada vie izvrnih elemenata veliki je problem u praksi koji se iskazuje
u obliku simetrine raspodjele energije, simetrinosti otpora i optereenja, posljedica
promjene u stlaivosti ulja i nejednolikih gubitaka ulja, te izjednaavanju poetnih uvjeta.
Sloenost problema oituje se u injenici to nema univerzalnog tehnikog rjeenja pa se
svaki problem rjeava za odreeni sluaj. Ne postoji idealna rjeenja te je rjeenje od 2%
tonosti dobra. U praksi se najbolja rjeenja postiu se propocionalnim i elektrohidraulinim
sustavima.
Sinkronizacija se izvodi mehaniki i hidrauliki.
Mehanika sinkronizacija (slika 5-1) ostvaruje se fizikim, mehanikim spajanjem
klipnjaa hidraulikih cilindara. Koristi se ukoliko ju je mogue ostvariti i ako su optereenja
simetrina.
Slika 5-1. Mehanika sinkronizacija
44

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Hidraulina sinkronizacija koristi se u sluajevima kada nije mogue ostvariti
mehaniku sikronizaciju ili ako su optereenja nejednaka (asimetrina), a ostvaruje se na
nekoliko naina:
- serijskim povezivanjem izvrnih elemenata,
- ugradnjom prigunika,
- putem posebnih crpki,
- putem spojenih hidromotora,
- regulatorima protoka,
- raspodjeljivaima protoka,
Kod serijskog povezivanja izvrnih elemenata koriste se cilindri s dvostranom
klipnjaom koji imaju jednake volumene s jedne i druge strane. Spojeni su serijski to
znai da izlaz jednog cilindra puni ulaz drugog cilindra (istisnuta tekuina predstavlja
pogonsku tekuinu za drugi cilindar). Ovaj spoj esto se naziva i hidraulino pretakanje i
zahtjeva dodatni hidraulini sklop za korekciju jednakog punjenja cilindara, odnosno poloaja
klipnjae (slika 5-2). Elementi sustava oznaeni su prema standardu ISO 1219-2 i DIN/EN
61346-2.
1A1
1A2
1V4
1V3
1V2
1V1
Slika 5-2. Hidraulina sinkronizacija serijiskim spojem izvrnih elemenata
45

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Problem korekcije jednakog punjenja cilindara rijeava se ugradnjom elektrikih graninih
prekidaa (1B1 i 2B1) koji u sluaju manjka radne tekuine nadopunjavaju zajedniki
volumen punjenja ili odvode viak tekuine preko elektromagnetskog 4/3 ventila (1V2) i
deblokirajueg nepovratnog ventila (1V4). Kod podizanja tereta ukoliko bilo koji od cilindara
doe u krajnji poloaj prije drugog (npr. volumni gubici cilindara nisu jednaki) isti zaustavlja
gibanje drugog jer nedostaje ili je previe radne tekuine u zajednikom volumenu cilindara.
U tom sluaju granini prekida cilindra koji je prije doao u krajnji poloaj aktivira 4/3
elektromagnetski razvodnik (1V3). Tako npr. ako prvi u krajnji poloaj doe cilindar 1A1,
tada u nedostaje radne tekuine u zajednikom volumenu cilindara pa granini prekida 1B1
aktira razvodnik (1V3) u desno. Ako prvi doe cilindar 1A2 tada granini prekida 1B1
aktivira razvodnik (1V3) u lijevo.
Primjer hidrauline sinkronizacije putem posebnih crpki prikazan je na slici 5-3.
Slika 5-3. Hidraulina sinkronizacija putem posebnih crpki
46

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Ugraene su dvije crpke (0P1 i 0P2) koje pogoni isti elektromotor (0M1). Svaka snabdijeva
radnom tekuinom pripadajui hidraulini cilindar. Koliina ulja koja sa potiskuje prema
cilindrima podeava se pomou jednosmjerno prigunih ventila (1V2 i 2V2), a usmjerava se u
klipnu ili klipnjainu stranu preko elektromagnetskog 4/2 razvodnika (1V3 i 2V3). Kako bi se
osigurao lagan i kontroliran poetak sputanja ili tereta, ugraeni su ventili za ogranienje
tlaka (1V5 i 2V5) i nepovratni ventili (1V4 i 2V4) za njegovo obilaenje kojim se osigurava
protutlak i na taj nain sprjeava stvaranje podtlaka u stranjem dijelu cilindra zbog
djelovanja vanjske sile (protudranje). Nepovratnim ventilima (1V1 i 2V1) osigurava se
potiskivanje radne tekuine od svake pojedine crpke prema prema pripadajuem hidraulinom
cilindru kao i djelovanje ventila za rastereenje (0V1).
Primjer rjeenja hidraulike sikronizacije putem spojenih hidromotora prikazano je na
slici 5-4.
Platforma
1A3
1A4
1V8
1V9
1V6
1V5
1A1
1V7
1A2
1V4
1V3
1V2
1V1
0Z1
Slika 5-4. Hidraulika sikronizacija putem spojenih hidromotora
47

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Platforma se die pomou dva hidraulina cilindra (1A3 i 1A4). Raspodjela radne
tekuine koje potiskuje crpka (0Z1), obavlja se preko dva hidromotora (1A1 i 1A2) spojenih
na zajedniko vratilo. Kako je specifini volumen punjenja oba motora jednak, a imaju jednak
i broj okretaja, jer su spregnuti vratilom, ukupna koliina radne tekuine dijeli se na dva
priblino jednaka dijela. Klipovi se diu kada se elektromagnet (1M1) 4/3 razvodnika (1V3)
stavi pod napon. Radna tekuina se preko njega, hidromotora jednosmjerno prigunih ventila
(1V6 i 1V7) i deblokirajuih nepovratnih ventila (1V8 i 1V9). potiskuje u klipnu stranu
cilindara. Klipovi se sputaju kada se elektromagnet (1M2) razvodnika stavi pod napon, pa se
radna tekuina preko njega potiskuje na stranu klipnjae hidraulinih cilindara. Tlak radne
tekuine prenosi se upravljakim vodom i do deblokirajuih nepovratnih ventila koji se se
otvaraju, pa se radna tekuina iz klipne strane potiskuje u spremnik preko njih, jednosmjerno
prigunih ventila, hidromotora i razvodnika. Ventili za ogranienje tlaka (1V4 i 1V5) koriste
se kao koni ventili kod zaustavljanja platforme. Ventil za ogranienje tlaka slui kao ventil
za udeavanje radnog tlaka sustava. Nepovratni ventil (1V2) sprjeava eventualno djelovanje
protutlaka na crpku.
Kod hidraulike sinkronizacije brzine kretanja izvrnih elemenata jedan od
najrasprostranjenijh ureaja je ventil za raspodjelu protoka. Ovaj ventil (slika 5-5) ima
zadatak protok podijeliti tako da oba izlazna protoka (A i B) budu jednaka. Dvije identine
mjerne prigunice (blende) konstantnog otpora izazivaju jednake padove tlaka kad su protoci
kroz obje prigunice isti. Izlazni tlak svake prigunice djeluje na elo odgovarajueg klipa
Dvostruki klip (tlana vaga) osigurava da tlak na izlazu obje prigunice bude jednak.
Slika 5-5. Ventil za raspodjelu protoka, princip rada i simbol

Daljnje priguenje ostvaruje se protokom kroz zazor izmenu cilindra i klipa. Zauzimanjem
ravnotenog poloaja ovaj dvostruki klip kompenzira eventualnu razliku tlaka na prikljucima
A i B. Ako se pretpostavi da se klip nalazi u srednjem poloaju, a da je npr. tlak na prikljuku
A vei od tlaka na prikljuku B (pA>pB), bit e vei i protok kroz B-granu. To e izazvati
poveani pad tlaka na mjernoj prigunici B-grane pa e i tlak na desnom klipu biti manji. Klip
se zato pomie udesno u ravnoteni poloaj, gdje u manjoj mjeri priguuje protok A, a u veoj
mjeri protok B (pB>pA). Tlak u obje komore sada je isti pA+pA = pB+pB. Time je
kompenzirana razlika tlaka na izlaznim prikljucima i postignut traeni cilj, tj. ostvarena je
jednakomjerna podjela protoka.
48

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Na slici 5-6, prikazan je primjer hidrauline sinkronizacije pomou raspodjeljivaa
protoka.
Platforma
1A1
1A2
1A1
1V9
1V10
1V7
1V8
1V6
P
1V3
1V5
1V4
1V2
1M1
0Z1
0Z1
1M2
1V1
Slika 5-6. Hidraulika sikronizacija putem ventila za raspodjelu protoka
Ventilom za raspodjelu protoka (1V4) osigurava se da aktivranjem elektromagnetskog 4/3

razvodnika (1V2) oba izlazna protoka (A i B) prema hidraulinim cilindrima (1A1 i 1A2) za
49

VJEBE IZ HIDRAULIKE
podizanje i sputanje platforme budu jednaka. Jednaka brzina kretanja klipova u oba smjera
postie se spojem nepovratnih ventila i dvogranog regulatora protoka u Graetzovom spoju
(1V7 i 1V8). Ovim spojem bez obzira na to to strane klipa imaju razliite povrine, odnosno
volumene, biti e jednaka brzina kretanja u izlazu i povratku. Deblokirajui nepovratni ventili
(1V9 i 1V10) imaju funkciju zadravanja i dranje platforme, odnosno hidraulinih cilindara
u bilo kojem poloaju. Ventili za ogranienje tlaka (1V3 i 1V6) imaju funkciju konog
ventila.
ZADATAK 5-1: Na brodu za rasuti teret za zatvaranje grotala koriste se hidraulino
sloivi lankasti poklopci. Svako grotlo zatvara 2 para poklopaca koji se sastoje od dva
lanka i koji se slau s prednje i stranje strane grotla (slika 5-7). Otvaranje i zatvaranje
svakog para poklopaca obavljaju dva dvoradna hidraulina cilindra. Upravljanje hidraulinim
cilindrima je runo uz regulaciju radne brzine u oba smjera. Sinkronizacija rada clinidara je
hidraulina, a ostvarena je ventilom za raspodjelu protoka. Kako bi se osigurao lagan i
kontroliran poetak zatvaranja poklopaca i potrebno je izvesti protudranje. Sustav je izveden
s rastereenjem crpke. Radni tlak je 50 bar.
Slika 5-7. Sklapajui lankasti poklopac

-
objasniti naine izvoenja hidraulinog sklopa za sinkronizaciju rada cilindara,

nacrtati hidrauliku shemu upravljanja pri emu izvesti sinkronizaciju rada cilindara
samo kod otvaranja poklopca,
50

VJEBE IZ HIDRAULIKE
-

elementi),
Rjeenje 5-1:
Nadopunite hidraulinu shemu !!!
51

VJEBE IZ HIDRAULIKE

Oznaka
Komada
Naziv komponente
0Z1
1
1V1
1
1V3
1A1, 1A2
1Z1, 1Z2
4/3 razvodnik fiziki aktiviran, opruno centriran, srednji poloajpovratan spoj na crpku
Ventil za raspodjelu protoka
2
2
Dvoradni cilindar
Manometar
52

VJEBE IZ HIDRAULIKE
ZADATAK 5-2: Za tekst iz zadatka 5-1 potrebno je projektirati i nacrtati
elektrohidraulinu shemu upravljanja uz izvedbu ventila za rastereenje hidrauline crpke.
Shemu je potrebno ispitati na raunalu s programom FluidSIM Hydraulics, a na didaktikom
stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.
Rjeenje 5-2:
53

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Elektrina shema upravljanja:
+24V
11
13
21
21
11
K1
S1
S2
K1
K2
K3
12
14
24
11
24
14
K2
12
A1
K1
A1
K2
A1
K3
A2
1M1
A2
A2
1M2
1M3
0V
Oznaka
Komada
0Z1
1
1V1
1
1V2
1
1V3
1
1V4
1
1V4
1V5, 1V8
1V6, 1V8
1A1, 1A2
1Z1, 1Z2
S1, S2
K1, K2,
K3
1
2
2
2
2
2
3
Naziv komponente
Regulator protoka
Elektromagnetski 4/3 razvodnik, povrat oprugom
Elektromagnetski 4/2 razvodnik, opruno centriran, srednji
poloaj-povratan spoj na crpku
Ventil za raspodjelu protoka
Nepovratni ventil
Dvoradni cilindar
Manometar
Tipkalo
Relej
54

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 6: Redoslijedni tlani ventili i regulatori tlaka

Tlak u hidraulinom sustavu odreuje veliinu aktivne sile na klipu hidraulikog
cilindra i vrijednost momenta na izlaznom vratilu hidraulinog rotacionog motora. Veliina
tlaka u hidraulinom sustavu definirana je prvenstveno veliinom suprostavljajuih otpora, a
ograniava se tlanim ventilima. Dakle, tlani ventili su elementi za upravljanje i za regulaciju
tlaka. Prema funkciji dijele se na:
- ventile za ogranienje tlaka,
- redosljedne ventile (ukljune i iskljune),
- regulatore tlaka i
Ventili za ogranienje tlaka koriste se kao sigurnosni ventili za zatitu od
prekomjernog tlaka (vidi vjebu 2), kao koni ventili (za zatitu od tlanih udara koji nastaju
npr. prilikom zatvaranja razvodnika) ili kao ventili za protudranje (vidi vjebu 4).
Redosljedni ventili imaju zadatak da na odreenoj vrijednosti tlaka ukljue u rad ili
iskljue iz rada pojedine grane hidraulikog sustava, koje su do tog momenta bile iskljuene
iz rada ili ukljuene u rad.o
Regulatori tlaka imaju zadatak da u odreenom dijelu sustava stalno odravaju
vrijednost potrebnog tlaka.
Njihova funkcija sastoji se u otvaranju ili zatvaranju elemenata njihove strukture,
odnosno upravljanju ili reguliranju poloaja tih elemenata radi priguivanja protoka u svrhu
upravljanja i regulacije tlaka. Konstrukcijski se izvode kao ventili s sjeditem (kugla ili
konus) ili kao klizni ventili (ploasti i klipni ventili). Elementi ventila najee se zatvaraju
silom, obino tlanom oprugom, a otvaranje se vri najee silom tlaka na odreenu povrinu
elementa sjedita. Prema nainu djelovanja mogu biti direktno i indirektno upravljani.
Nedostatak direktno upravljanih tlanih ventila je to za vrijeme otvaranja i zatvaranja ventila
dolazi do naglih oscilacija tlaka, a prisutne su oscilacije kada se on nalazi u otvorenom
poloaju. Ti nedostaci dolaze naroito do izraaja pri veim protocima jer tada treba poveati
povrine kanala i otvora kroz koje protie radna tekuina, a samim tim i silu opruge. Veliina
opruge utjee i na veliinu ventila pa se stoga tlani ventil za ogranienje tlaka izvodi se kao
direktni do protoka od 150 l/min. Za vee protoke i tlakove koriste indirektno upravljani
ventili.
Redoslijedni ventili jo se nazivaju se i slijedni ventili. Njihova funkcija je da pri
odreenom nivou tlaka ukljuuju/iskljuuju iz rada dio hidraulikog sustava, tako da
ukljue/iskljue njegovo napajanje. Sukladno tome razlikujemo ukljuni i iskljuni
redoslijedni ventil. Po konstrukciji i djelovanju nalikuju ventilima za ogranienje tlaka.
Mogue je niz rjeenja u kojima se kombinira direktno ili indirektno upravljanje putem
vanjskog ili unutranjeg tlaka, te daljinskog tlaka. Iskljuni ventil upravljan vanjskim tlakom
praktiki se ne razlikuje od ventila za ogranienje tlaka.
Ukljuni ventil s direktnim upravljanjem (slika 6-1 a) nalik je ventilu za ogranienje
tlaka. Na donju stranu eonu povrinu klipa radni tlak (P) iz prvog dijela hidraulinog sustava
dovodi se kanalom. Kada sila tlaka savlada silu opruge koja djeluje sa gornje strane klipa, klip
55

VJEBE IZ HIDRAULIKE
se pomie prema gore to omoguuje spajanje kanala P-A, odnosno prolaz radne tekuine
prema drugom dijelu hidraulikog sustava.
Slika 6-1. Ukljuni ventil s direktnim i daljinskim upravljanjem

Ukljuni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem prikazan je na slici 6-1 b.
Ukljuivanje drugog dijela hidraulikog sustava ostvaruje se djelovanjem upravljakog tlaka
koji se na eonu povrinu klipa dovodi vodom (X).
Na slici 6-2, prikazana je shema i simbol iskljunog ventila daljinski upravljanog s
tlanim signalom (X).
Slika 6-2. Iskljuni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem (shema i simbol)

Ukljuni daljinski indirektno upravljani ventil (slika 6-3) sastoji se od glavnog i
pomonog (pilot) ventila, odnosno direktno upravljanog ventila za ogranienje tlaka. Veliina
tlaka otvaranja podeava se promjenom sile opruge na pilot ventilu. Kada tlak u upravljakom
vodu postane vei od sile opruge na pilot ventilu, isti se otvara pa radna tekuina preko njega
otie u spremnik to dovodi do rastereenja desne komore glavnog ventila. Ugraena
prigunica ne dozvoljava da se pad tlaka iz desne komore prenesu u lijevu komoru tako da sila
upravljakog tlaka pomie klip glavnog ventila u desno. Time se spajaju prikljuci P i A, pa
radna tekuina slobodno protie tokom P-A. Pri tome je pilot ventil i dalje otvoren. Kada se
iskljui daljinski upravljaki signal (tlak X), zatvara se pilot ventil i izjednaava tlak na oba
56

VJEBE IZ HIDRAULIKE
ela glavnog razvodnog klipa. Glavni ventil se tada pod utjecajem opruge prebacuje u
neaktivni poloaj, a prigunica pri tome usporava gibanje razvodnog klipa.
Slika 6-3. Ukljuni ventil s indirektnim daljinskim upravljanjem (shema i simbol)

Ukljuni ventil moe se u hidraulinom sustavu postaviti na glavnom vodu odmah iza
crpke ili izmeu glavnog razvodnika i izvrnog elementa. Kada je postavljen u glavnom vodu
iza crpke tom sluaju je neophodno osigurati samo protjecanje ulja prolazom P-A. U sluaju
kada je postavljen izmeu glavnog razvodnika i izvrnog elementa nuno je osigurati
prolaz radne tekuine u oba pravca pa se u takvom sluaju ugrauje nepovratni ventil
paralelnom spoju s ukljunim ventilom.
Na slici 6-4, prikazan je primjer primjene slijednog , direktno upravljanog ukljunog
ventila s ugradnjom izmeu glavnog razvodnika i izvrnog elementa.
Slika 6-4. Hidrauliki sustav s ugraenim slijednim ukljunim ventilom
57

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Aktiviranjem glavnog razvodnika 1V2 radna tekuina iz crpke protjee prolazom P-A
prema klipnoj strani cilindra 1A1 i slijednom ukljunom ventilu 1V3, dok se radna tekuina
sa strane klipnjae cilindra odvodi prolazom B-T prema spremniku. Slijedni ukljuni ventil
ostati e zatvoren sve dok tlak ne naraste iznad namjetene vrijednosti (30 bara). To e
dogoditi kada cilindar 1A1 bude u odreenoj mjeri snanije optereen ili kada je doao u
krajnji poloaj. Otvaranjem slijednog ukljunog ventila 1V3 radna tekuina se dovodi na
klipnu stranu cilindra 1A2 na kojem se pod djelovanjem oprereenja stvara tlak koji pomie
klip, tj. klipnjau cilindra. Deaktiviranjem glavnog razvodnika 1V2 radna tekuina iz crpke
protjee prolazom P-B prema strani klipnjae cilindra to dovodi do njihovog istovremenog
uvlaenja. Ventil za ogranienje tlaka 1V1 slui za rastereenje kada tlak u sustavu naraste
iznad 50 bara.
Zadatak regulatora tlaka je odravanje priblino konstantne zadane razine snienog
izlaznog tlaka uz povien ulazni tlak. Dakle, uvjet za njihovu primjenu je da ulazni tlak bude
vii od izlaznog. Primjenjuju se onda kada su kada su u pojednim granama hidraulikog
sustava potrebni razliiti tlakovi. Izlaznim tlakom napaja se izvrni element, tako da se taj tlak
namjeta sukladno njegovim potrebama. Regulacijski ventil je u normalnom poloaju otvoren.
Hidraulika crpka pri tome radi s maksimalnim tlakom potrebnim za napajanje bilo kojeg
izvrnog elementa.
Postoje dva tipa ovih ventila:
- dvograni i
- trograni.
Na slici 6-5, prikazan je direktno upravljan dvograni regulator tlaka. Na ulazu (P)
vlada tlak u tom dijelu hidraulikog sustava, a na izlazu (A) vlada tlak namjeten na
regulatoru tlaka. Izlazni tlak se dovodi preko upravljakog voda (2) na plohu klipa (1). Kada
sila klipa preraste namjetenu vrijednost, ventil poinje zatvarati, klip se giba suprotno
djelovanju opruge dok se ne uspostavi ravnotea. Pomicanjem klipa priguuje se protok i
dolazi do smanjenja tlaka. Ukoliko se izlazni tlak i dalje poveava, klip u potpunosti zatvara
prolaz P-A. Kanalom (3) vri se drenaa prostora opruge.
2
3
1
Slika 6-5. Dvograni regulator tlaka, direktno upravljan
58

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Porast tlaka na izlazu (A) regulatora iznad namjetene vrijednosti je nepoeljan pa se u tu
svrhu paraleno ugrauje ventil za ogranienje tlaka.
Nedostatak opisane konstrukcije je to viak radne tekuine iz sustava se odvodi preko
ventila za ogranienje tlaka. U tom sluaju crpka osigurava tlak ija je veliina podeena na
istom, odnosno stalno radi u podruju visokog tlaka to dovodi do vee potronje enegije i
pretvaranja dijela hidraulike energije u toplinu (zagrijavanje radne tekuine). Kako bi se
izbjegli ovi nedostaci koriste se trograni regulatori tlaka. Trograni regulator tlaka predstavlja
kombinaciju regulacijskog i sigurnosnog ventila koji u sluaju prekomjernog tlaka rastereuje
granu, a time i crpku tako da se izlazni prikljuak spoji sa spremnikom. Na slici 6-6, prikazan
je direktno upravljan trograni regulator tlaka. Nain djelovanja trogranog regulatora tlaka je
ista kao i kod dvogranog, s tom razlikom da je prikljuak T zatvoren sve dok ne nastupi
porast tlaka na izlazu (A) iznad namjetene vrijednosti. Prekomjerni tlak na prikljuku A
prebacuje ventil u krajnji poloaj u kojem je prikljuak P zatvoren, a direktno se povezuju
prikljuci A i T. Regulacijsko ponaanje trogranog regulatora tlaka odreeno je prekrivanjem
klipa (u normalnom poloaju povezani su prikljuci P i A, dok je prikljuak T zatvoren).
Slika 6-6. Direktno upravljan trograni regulator tlaka,
Na slici 6-7, prikazana je shema i simbol indirektno upravljanog trogranog

regulatora tlaka koji se sastoji od direktno upravljanjog ventila za ogranienje tlaka (pilot
ventil) i ventila za regulaciju tlaka (glavni ventil).
Slika 6-7. Shema i simbol indirektno upravljanog trogranog regulatora tlaka
59

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Kod takve konstrukcije radna tekuina slobodno struji od prikljuka (P) prema izlazu (A).
Pilot ventil ograniava tlak u izlaznom kanalu (A) glavnog ventila. Izlazni tlak se prenosi
kanalom do elo klipa na lijevoj strani glavnog ventila i isto tako preko prigunice do ela
klipa na lijevoj strani, ime se postie ravnoteni poloaj klipa. Iz prostora opruge Kada
izlazni tlak dosegne veliinu koja je odreena silom opruge pilot ventila uslijediti e otvaranje
tog ventila to e dovesti do pada tlaka u prostoru opruge zbog ega e se klip pomaknuti u
desno i reducirati (priguiti) protok kroz otvor (A), a time i protok u prostor lijeve strane
klipa. Zbog toga e ponovno doi do uravnoteenja sila s obje strane klipa koji e usporeno,
poradi priguenja na prigunici zauzesti novi ravnoteni poloaj. Ako izlazni tlak i dalje raste
unato tome to je pilot ventil otvoren, klip e se sve dalje pomicati u desno dok se ne otvori
otvor (T) koji vodi u spremnik, ime se rastereuje crpka.
Na slici 6-8, prikazan je primjer hidraulikog sustava kod kojeg je se indirektno
upravljani 4/3 elektromagnetski razvodnik (1V3) aktivira radnom tekuinom nieg tlaka (10
bara). Zbog toga je u sustav ugraen direktno upravljan trograni regulator tlaka (1V2).
Slika 6-8. Hidrauliki sustav s ugraenim direktno upravljanim trogranim regulatorom

tlaka
60

VJEBE IZ HIDRAULIKE
ZADATAK 6-1: Ureaj za montau koristi se za utiskivanje plastinog leaja u elini dio i
umetanje zatika radi osiguranja spoja (slika 6-9). Utiskivanje plastinog leaja obavlja se
aktiviranjem cilindra 1A1. Kada klipnjaa cilindra 1A1 uprea leaj u elini dio i tlak na
klipnoj strani cilindra naraste na 30 bar aktivira se cilindar 1A2 koji umee i utiskuje zatik.
Povratak cilindara obavlja se obrnutim redoslijedom. Prvo se vraa klipnjaa cilindra
1A2, a zatim kada tlak u sustavu naraste na 40 bara poinje se vraati klipnjaa cilindra
1A1. Brzine izvlaenja klipnjaa cilindara podeavaju se zasebno. Kao redoslijedne ventile
koristiti tlane ventile za ogranienje tlaka. Radni tlak sustava je 50 bar.
Slika 6-9. Poloajna skica ureaja za montau

-
objasniti primjenu i nain rada redoslijednih tlanih ventila,

elementi),
61

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje 6-1:
Objasnite hidraulinu shemu !!!
Hidraulika shema upravljanja
Oznaka
Komada
0Z1
1
1Z1, 1Z2
2
1A1, 1A2
2
1V1, 1V6
1
1V2
1
1V3, 1V4
1V5, 1V7
1V8
2
1
1
Naziv komponente
Manometar
Dvoradni hidrauliki cilindar
Direktno upravljani ventil za ogranienje tlaka
4/3 runo aktiviran razvodnik, povratan spoj na crpku, opruno
centriran
Jednosmjerno priguni ventil
Nepovratni ventil s oprugom
Ventil za ogranienje tlaka, direktno upravljan daljinskim tlakom
62

VJEBE IZ HIDRAULIKE
ZADATAK 6-2: Za stezanje predmeta na builici (slika 6-10) koristi se hidrauliki kripac.
Zbog buenja predmeta od razliitih materijala sila stezanja mora biti udesiva. Brzina stezanja
se takoer mora udeavati. Upravljanje hidraulinim cilindrom je elektrino. Pritiskom na
zapornu tipku klipnjaa cilindra se izvlai. Ponovnim pritiskom klipnjaa cilindra se uvlai i
glavni elektromagnetski 4/3razvodnik s povratnim spojem na crpku vraa se u srednji
(polazni) poloaj. Radni tlak sustava je 50 bara.
Slika 6-10. Poloajna skica builice

-
objasniti primjenu i nain rada regulatora tlaka,

navesti funkcije pojedinih elemenata (signalni, procesni i upravljaki elementi),
63

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje 6-2:
Objasnite elektrohidraulinu
shemu !!!
Elektrina shema upravljanja
64

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Oznaka
Komada
0Z1
1
1Z1
1
1A1
2
1V1
1
1V2
1
1V3
1V4
1V5
1Z1
S1
1B1
K1, K2
1
1
1
1
1
1
2
Naziv komponente
Manometar
Elektromagnetski 4/3 aktiviran razvodnik, povratan spoj na crpku,
opruno centriran s pomonim aktiviranjem rukom
Direktno upravljani trograni regulator tlaka
Jednosmjerno priguni ventil
Manometar
Zaporno tipkalo
Mehaniki aktivirana sklopka
Relej
65

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 7: Otvoreni i poluzatvoreni hidrauliki sustavi

Osnovna podjela hidraulikih sustava temelji se na smjeru strujanja fluida: spremnikpumpa-motor-spremnik. Prema tom kriteriju hidraulini sustavi se dijele na:
- otvorene (slika 7-1 a) u kojima se fluid nakon izvrenog rada vraa u spremnik,
- zatvorene (slika 7-2 b) u kojima se fluid nakon izvrenog rada vraa na usisnu stranu
pumpe,
- poluzatvorene (slika 7-2 c) u kojima se fluid, nakon izvrenog rada u jednom radnom
taktu motora vraa u tlani cjevovod pumpe radi poveanja dotoka fluida u motor, pa
sustav djeluje kao zatvoreni, a u drugom radnom taktu kao otvoreni jer se fluid vraa
direktno u spremnik.
7-1. Osnovna podjela konstrukcije hidraulikih sustava
66

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Pumpe i hidraulini motori, zavisno od konstrukcije radnih elemenata, mogu biti sa
konstantnim i promjenljivim kapacitetom. Kod otvorenih hidraulinih sustava mogu nastati
etiri karakteristine veze pumpe i hidraulinog motora (slika 7-2):
- pumpa i motor su konstantnog kapaciteta (slika 7-2 a),
- pumpa je promjenljivog, a motor je konstantnog kapaciteta (slika 7-2 b),
- pumpa je konstantnog kapaciteta, a motor je promjenljivog kapaciteta (slika 7-2 c),
- pumpa je konstantnog kapaciteta, a motor promljenjivog, ali moe djelovati i kao
konica (slika 7-2 d).
a)
b)
c)
d)
Slika 7-2. Karakteristine veze pumpe i motora kod otvorenih hidraulinih sustava
Takoer i kod zatvorenih hidraulinih sustava mogu se kombinirati pumpe i motori sa
konstantnim i promjenljivim kapacitetom. Na slici 7-3 prikazane su pojednostavljene sljedee
kombninacije:
- pumpa i motor su konstantnog kapaciteta (slika 7-3 a),
- pumpa je promjenljivog, a motor je konstantnog kapaciteta (slika 7-3 b),
- pumpa je konstantnog, a motor je promjenljivog kapaciteta (slika 7-3 c),
- pumpa i motor su sa promjenljivim kapacitetom (slika 7-3 d).
a)
b)
c)
d)
Slika 7-3. Karakteristine veze pumpe i motora kod zatvorenih hidraulinih sustava
Na slici 7-4, prikazana je funkcionalna shema otvorenog hidraulinog sustava s pumpom
konstantnog kapaciteta.
67

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 7-4. Otvoreni hidrauliki sustav
Iz spremnika pumpa usisava fluid i potiskuje ga prema elektromagnetskom 4/3

razvodniku (1V2). Kada elektromagneti (1M1 i 1M2) nisu aktivirani protok fluida se
smjerom P-T vraa u spremnik ime se rastereuje pumpa u praznom hodu. Aktiviranjem
elektromagneta (1M1) razvodnik se prebacuje u desni razvodni poloaj ime se fluid
prolazom P-A dovodi u klipnu komoru cilindra (1A1). Hodom klipa fluid s strane klipnjae
biva potiskivan prolazom B-T natrag u spremnik kroz jednosmjerni priguni ventil (1V3) i
razvodnik. Taj smjer klipa je najee radni jer zbog vee povrine klipa razvija se vee
potisna sila. Maksimalni tlak fluida u hidraulikom sustavu ograniava se ventilom za
ogranienje tlaka (1V1). Povratni hod klipa hidraulikog cilindra ostvaruje se aktiviranjem
elektromagneta (1M2) razvodnika. Njegovom aktiviranjem razvodnik se prebacuje u lijevi
razvodni poloaj. Sada fluid pod tlakom smjerom P-B prostruji u komoru cilindra sa strane
klipnjae, dok fluid strane klipa, hodom klipa biva potiskivan smjerom A-T bez otpora
(zaobilazi se priguni ventil preko nepovratnog ventila) kroz razvodnik natrag u spremnik.
Zbog toga to je dotok fluida ostao nepromijenjen (nema priguenja ptotoka) i da tok fluida u
povratu nailazi samo na minimalne otpore strujanja kroz cjevovode i otvoreni razvodnik,
brzina e biti znaajno vea. Ovaj smjer hoda klipa najee je povratni ili jalovi, jer se zbog
manje povrine na koju djeluje tlak, razvija manja sila.
68

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Kod otvorenih sustava pri uestalijim pojavama zaustavljanja hidromotora, iz pumpe
se tok dobavnog fluida preusmjerava prema spremniku, kako bi se izbjeglo preoptereenje
pumpe zbog naraslog tlaka u tlanom vodu. esto zaustavljanje i putanje pumpe u rad
dovodi do smanjenja vijeka trajanja vitalnih dijelova pumpe, jer je u prvom periodu rada
kontakt izmedu elemenata pumpe direktan, pa su procesi adhezivnog ili abrazivnog troenja
leaja intenzivniji. Zbog toga se nastoji da pumpa bude u pogonu i u toku mirovanja sustava.
Ovakvim rjeenjima nastoje se postii uvjeti rada koji osiguravaju najmanji utroak energije i
najmanji tlak fluida sustavu. Slika 7-5, daje se pregled nekoliko karakteristinih rjeenja rada
pumpe za vrijeme mirovanja hidraulinog sustava.
a)
b)
Q=0
Q=0
Q=Qp
Qp
Qp
Q=Qp
Q=0
c)
Q=Qp
Q=0
Qp
Slika 7-5. Primjeri konstrukcija hidraulinih sustava rastereenja pumpi za vrijeme

mirovanja sustava
69

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje konstrukcije prikazano na slici 7-5 a, je vrlo nepovoljno iz razloga to pumpa
za vrijeme mirovanja sustava optereena maksimalno doputenim tlakom sustava, pri emu se
zbog nastale intezivne pretvorbe hidrauline u toplinsku energiju javlja pojaano zagrijavanje
fluida.
Rjeenje konstrukcije prikazano na slici 7-5 b, prua potpuno rastereenje pumpe, jer
se preko aktiviranog elektromagnetskog 2/2 razvodnika njezin tlani vod spaja sa
spremnikom. Aktiviranjem elektromagnetskog 4/3 razvodnika, 2/2 razvodnik se deaktivira i
zatvara prolaz fluidu prema spremniku, pa se itav tok fluida preko 4/3 razvodnika usmjerava
prema motoru. Deaktiviranjem 4/3 razvodnika prekida se tok prema motoru, dok se 2/2
razvodnik se ponovo aktivira i otvra prolaz fluida u spremnik.
Rjeenje konstrukcije prikazano na slici 7-5 c, prikazuje optimalno rjeenje jer se za
potpuno rastereenje pumpe nije potreban posebni razvodni ventil, ve ona nastupa u trenutku
kada glavni razvodnik zauzimanjem srednjeg poloaja, zatvara dovod fluida u motor i ujedno
povezuje tlani vod sa spremnikom.
Zatvoreni kruni tijek primjenjiv je samo kod hidromotora ija je povratna
koliina fluida teoretski jednaka ulaznoj koliini, dakle kod rotacijskih hidraulikih
motora i cilindara s dvostranom klipnjaom (povrine s obje strane klipa su jednake).
Nadalje, zatvoreni hidrauliki sustav vrlo esto se koristi kada se pumpom pogoni samo jedan
motor, jer zbog malog spremnika radne tekuine ima relativno malu masu i manje mjere, to
kod mobilne hidraulike (pogon kotaa, rotaciju krana, pogon vitala i dr.) predstavlja znaajno
veliku prednost. Tipian zatvoreni hidraulini sustav se sastoji od pumpe, hidraulinog
motora, ventila za ogranienje tlaka i pomonog sustava za dopunu fluida na usisnoj strani
hidraulinog kruga i to zbog drenanih gubitaka (procurivanje) fluida. Ovim pomonim
dobavnim sustavom, koji se esto naziva sustav za ispiranje, ujedno se i rashlauje radni
fluid na nain da se priblino 10-15% ukupne koliine fluida neprekidno izmjenjuje.
Hidraulini elementi komponente povezane u zatvoreni hidraulini krug moraju besprijekorno
funkcionirati, osigurati zatitu sustava od preoptereenja i dopunu sustava potrebnom
koliinom radne tekuine.
Na slici 7-6, prikazana je veza dvosmjerne udesive pumpe i dvosmjernog hidraulinog
motora u zatvorenom krunom tijeku. Kod ove izvedbe hidraulinog sustava fluid struji
direktno izmeu hidromotora (1A1) i pumpe (0P1). Broj okretaja hidraulinog motora je
funkcija poloaja regulatora pumpe. Dopuna fluida obavlja se pomonom pumpom (OP2)
preko filtera (1Z1) nepovratnih ventila s oprugom (1V3 i 1V4). Dva udesiva tlana ventila za
ogranienje tlaka (1V5 i 1V6) sprjeavaju preoptereenje u svakom vodu jer su strane pumpe
naizmjenino usisne i tlane. Tlani ventil za ogranienje tlaka u pomonom vodu titi
pomonu pumpu od preoptereenja. Filtriranje se vri u usisnom ili tlanom vodu. Zbog
stalnog strujanja fluid se grije, a poto se ne vraa u spremnik gdje bi se mogao ohladiti, u
sustav je ugraen hladnjak (1Z2). U zatvorenom krunom tijeku mogua je zamjena funkcija
hidromotora i crpke to omoguuje ostvarivanje funkcije koenja motorom gotovo bez
gubitaka.
70

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 7-6. Zatvoreni hidrauliki sustav

Poluzatvoreni hidraulini sustavi (slika 7-7) kombinirani su od elemenata konstrukcija
otvorenih i zatvorenih hidrauliih sustava s ciljem poveanja brzine radnog hoda klipa. Ovi
sustavi su prilagoeni radu s hidraulinim cilindrima iji volumen jedne u odnosu na drugu
stranu nije jednak. S tim ciljem usmjerava se povratni tok fluida iz radne strane cilindra u
tlanu stranu zajedno s protokom koji potjee od pumpe ime se kod nepromjenjivog radnog
volumena cilindra, poveava brzina hoda. Kada elektromagnetski 3/2 razvodnik nije aktiviran
(nalazi se u poetnom poloaju), tada uz pomo ugraene opruge otvoren je prolaz od A-T.
Kada se aktivira elektromagnet (1M1) 3/3 razvodnika otvara se prolaz P-A razvodnika (slika
7-7 a) i fluid prostruji u klipnu komoru cilindra. Potisnuti fluid (Q3) se ne vraa kao kod
sustava s otvorenim tijekom u spremnik, ve se pribraja onome koji daje pumpa (Q1) tako da
u klipnu komoru struji zbroj protoka (Q1+Q2), to rezultira veom brzinom radnog hoda klipa.
Deaktiviranjem elektromagneta (1M1) 3/2 ratvodnik se djelovanjem povratne opruge vraa u
poetni poloaj (slika 7-7 b). Prolazom A-T fluid s klipne strane (Q2) vraa se u spremnik,
dok se punjenje komore s strane klipnjae odvija punim kapacitetom crpke (Q1). Vidljivo je
da ova konstrukcija nema mogunosti pozicioniranja poloaja klipa.
71

VJEBE IZ HIDRAULIKE
a)
b)
Slika 7-7. Poluzatvoreni hidrauliki sustav

Osim navedene dvije podjele, hidraulini sustavi mogu se podijeliti prema nainu
upravljanja sustavom (slika 7-8) koji se moe temeljiti na:
- promijeni protoka,
- promijeni tlaka.
NAIN RADA
HIDROSUSTAVA
TEMELJEN NA
PROMJENI
PROTOKA
Upravljanje pumpom
(primarno udeavanje)
Upravljanje motorom
(sekundarno udeavanje)
TEMELJEN NA
PROMJENI TLAKA
Upravljanje motorom i
pumpom
S pumpom konstantnog
kapaciteta
Upravljanje priguenjem
S pumpom promljenjivog
kapacitetam
S pumpom konstantnog
kapaciteta
LOAD-SENSING
S pumpom promljenjivog
kapacitetam
Volumensko upravljanje
Sekundarna regulacija
Slika 7-8. Podjela hidraulinih sustava prema nainu upravljanja
72

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Na slici 7-8, prikazani su primjeri hidraulinih sustava temeljeni na promjeni protoka i
to s pumpom promjenljivog kapaciteta i hidraulinim motorom konstantnog protoka, odnosno
s primarnim udeavanjem, povezanih u otvorenom hidraulinom krunom tijeku (otvoreni
sustav).
Slika 7-8. Veza pumpe promijenjivog kapaciteta i hidralinog motora konstantnog

kapaciteta (primarno udeavanje)
Tijek fluida usmjeren je od pumpe (0P1) koja usisava fluid iz spremnika i potiskuje je
prema hidraulinom motoru (1A1). Upravljanje tokom fluida obavlja se preko razvodnog
ventila (1V4). Nakon ostvarenog rada rasrereeni fluid se preko filtera (1Z1) vraa u
spremnik. Broj okretaja motora je funkcija poloaja regulatora protoka pumpe. Rastereenje
kod preoptereenja obavlja tlani ventil za ogranienje tlaka (1V3) s namjetenom
vrijednosu doputenog tlaka. Nepovratni ventil s oprugom (1V2) sprjeava eventualno
djelovanje protutlaka na crpku. Zadatak nepovratnog ventila (1V1) je zaobilaenje filtera kod
njegove slabije propusnosti (oneienja).
Primjeri hidraulinih sustava temeljeni na promjeni protoka s upravljanjem motorom
(sekundarno udeavanje) i upravljanjem pumpom i motorom (primarno-sekundarno
udeavanje) s otvorenim krunim tijekom prikazani su na slici 7-9.
73

VJEBE IZ HIDRAULIKE
a)
b)
Slika 7-9. Primjeri konstrukcija otvorenog hidrauluikog sustava s upravljanjem

motorom i upravljanjem motorom i pumpom.
Upravljanje motorom (slika 7-9 a) se rijetko susree u praksi. Hidrauliki sustavi s
upravljanjem pumpom i motorom (slika 7-9 b) se zbog sloenosti postupka sinkronizacije
regulatora pumpi i motora takoer koristi vrlo rijetko, iako su gubici energije tijekom rada
sustava vrlo mali. Koriste se u sluajevima kada se zahtijevaju vee promjene brzine u
hidraulikom sustavu. pumpe i motora
Hidraulini sustavi temeljeni na promjeni tlaka, odnosno sustavi kod kojih se
upravljanje vri tlakom dijele se na:
- sustave kod kojih se upravljanje vri priguenjem i
- sustave sa koritenjem povratne energije.
Prvoj grupi pripadaju sustavi sa priguivaima protoka (priguni ventili i regulatori
protoka) i sustavi kod kojih je upravljanje funkcija osjetljivosti na optereenje (Load Sensing izvedba). Shema otvorenih hidraulinih sustava sa prigunim ventilima sa pumpom
konstantnog kapaciteta i pumpom promjenljivog kapaciteta prikazana je na slici 7-10.
74

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 7-10. Hidraulini sustav sa prigunim venitilima

Kod hidraulinog sustava sa ugraenom pumpom konstantnog kapaciteta (slika 7-10
a) promjena protoka prema hidraulinom motoru (1A1) vri se podeavanjem jednosmjerno
prigunih ventila (1V3 i 1V4) Razlika koliine fluida koju daje pumpa i koliine koja je
potrebna hidraulinom motoru, potiskuje se preko ventila za ogranienje tlaka (1V1) u
spremnik. U podruju sustava od pumpe do prigunog ventila vlada tlak podeen na ventilu za
ogranienje tlaka. Ukupan gubitak energije u sustavu jednak je zbroju dijela energije koji se
pretvori u toplinu na ventilu za ogranienje tlaka i sumi gubitaka u cjevovodu i elementima
hidraulinog sustava (prigunim ventilima i 4/3 razvodniku). U sluaju zaustavljanja rada
hidromotora (4/3 razvodnik u nultom poloaju) kompletni protok usmjeren je na spremnik.
Ukoliko se ugradi pumpa s promijenjivim kapacitetom (udesiva pumpa), dobije sa
hidraulini sustav prikazan na slici 7-10b. Kod ovog hidraulinog sustava regulator kapaciteta
regulira koliinu dobave radne tekuine sukladno potrebama potroaa. Poto je kapacitet
pumpe i motora usuglaen, gubici energije su minimalni, zbog ega 4/3 razvodnik (1V2) u
nultom poloaju moe imati sva etiri prikljuka zatvorena. Oba ova naina koriste se kod
pogona gdje se trai manja snaga.
75

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Hidraulini sustavi u "Load senzing" izvedbi (slika 7-11) mogu biti takoer sa
pumpom promijenjivog kapaciteta i sa pumpom konstantnog kapaciteta. Kod ovog tipa
hidraulinih sustava ugrauju se propocionalni ili servorazvodni ventili koji se iz jednog u
drugi poloaj dovode postepeno, a mogu se zadrati i u medupoloaju. Zadatak ovog
konstruktivnog rijeenja je da osigura tlak i koliinu radne tekuine u veliinama koje su
upravo potrebne hidraulinom motoru, tj. koje su usaglaene sa vanjskim optereenjem.
Signali tlaka, ispred i iza razvodnog ventila, dovode se do elektrinog pretvaraa. U njemu se
te dvije veliine usporeuju, a rezultat se je elektrini signal koji se alje razvodnom ventilu.
On se u odnosu na veliinu elektrinog signala pomakne i dovodi u odgovarajui poloaj, tako
da se razlika tlaka ispred i iza njega dri priblino konstantnom, oko 15 bara.
Slika 7-11. Hidrauliki sustav u "Load-senzing" izvedbi

Hidraulini sustavi sa volumnim upravljanjem ili hidraulini sustavi sa sekundarnom
regulacijom imaju mogunost povratka vika energije u mreu hidraulinog sustava ili je
predaju drugom potrosau, kome je ona potrebna. Stoga se ovaj nain rada primjenjuje tamo
gdje:
- vie potroaa radi paralelno, a dio se energije moe vratiti u sustav kao npr. u
sluajevima koenja jednog hidromotora pri emu se tom energijom mogu pogoniti
drugi potroai,
- zbog stalnog ponavljanja ciklusa rada je mogue iskoristiti akumuliranu energiju
unutar istog sustava (gradski autobusi, viliari, brodska vitla itd.)
Najeu primjenu imaju kod mobilne mehanizacije. Na slici 7-12, prikazana je
principijelna shema segmenta takvog hidraulinog sustava. Hidraulini motor je povezan sa
centralnom cjevovodnom mreom P, L i T. Kada radnom stroju treba predati energiju, izvrni
element radi kao motor, a kada treba koiti, izvrni element preuzima raspoloivu energiju od
radnog stroja i transportira je u akumulator ili drugom potroau.
76

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Slika 7-12. Principijelna shema hidraulinog sustava sa sekundarnom

regulacijom
ZADATAK 7-1: Vertikalno pritezno vitlo (slika 7-13) na krmi broda pogoni se hidraulinim
motorom. Hidrauliki agregat je smjeten ispod ispod glavne palube. Brzina kojom se brod
eli privlaiti treba ostati nepromjenjena bez obzira na promjenu optereenja. Upravljanje
vitlom je runo uz radni tlak od 50 bara. Kad vitlo miruje, hidraulini motor je hidrauliki
uklijeten.
Slika 7-13. Hidrauliki sustav vertikalnog priteznog vitla
77

VJEBE IZ HIDRAULIKE
-
elementi),
Rjeenje 7-1:
Objasnite hidraulinu shemu !!!
78

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Oznaka
Komada
0Z1
1
1A1
1
1V2
1
1V1, 1V5,
3
1V6
1V2
1
1V4, 1V7
Naziv komponente
Hidraulini motor
Regulator protoka
Direktno upravljan ventil za ogranienje tlaka
4/3 runo aktiviran razvodnik, u srednjom poloaju radni vodovi
spojeni na spremnik
ZADATAK 7-2: Na hidraulikom dvoradnim cilindru (slika 7-14) nalazi se alat za obradu
radnih predmeta koji je stegnut u mehanikoj napravi. Hod alata zahvaa radne komade od
ruba do ruba. Radi skraenja vremena obrade moramo poveati brzinu izvlaenja klipnjae.
Brzina izvlaenja klipnjae moe se podeavati i treba ostati nepromjenjena bez obzira na
promjenu optereenja. Upravljanje cilindrom je elektrino, a radni tlak je 50 bara. Signali za
uvlaenje i izvlaenje klipnjae daju se zasebnim tipkalima.
Slika 7-14. Poloajna skica alata za obradu radnih predmeta

-
objasniti princip rada poluzatvorenog hidraulikog sustava,

nacrtati elektrohidrauliku shemu upravljanja pri emu koristiti jedan od naina
79

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Rjeenje 7-2:
shemu !!!

1
+24V
13
S1
11
K1
14
13
S2
14
21
K1
14
24
11
12
A1
K1
A1
K1
1M1
A2
A2
2
4
2
4
0V
80

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Oznaka
Komada
0Z1
1
1A1
1
1V1
1
1V2
1
1V3
1
S1, S2
2
K1, K2
2
Naziv komponente
Hidraulini dvoradni cilindar
Direktno upravljan ventil za ogranienje tlaka
Regulator protoka
Elektromagnetski 4/2 razvodnik, (blokiran izlaz B)
Tipkalo
Relej
81

VJEBE IZ HIDRAULIKE
VJEBA 8: Hidraulini akumulatori

Osnovna funkcija hidraulinog akumulatora je akumuliranje hidrauline energije radne
tekuine koja se po potrebi moe vratiti u hidraulini sustav. Funkcije koje hidraulini
akumulator moe preuzesti u hidraulinom sustavu:
-
Pohranjivanje rezerve fluida pod tlakom: Time se omoguava odabir kapaciteta

pumpe prema prosjenim potrebama sustava, a vrna optereenja (razlika izmeu
trenutno potrebnog protoka i maksimalnog protoka pumpe) pokrivaju se rezervom iz
akumulatora.
Napajanje sustava za sluaj nude: U sluaju kvara pumpe akumulator preuzima
napajanje sustava kako bi se mogao zavriti ve zapoeti radni ciklus.
Kompenzacija curenja: Nadoknada gubitaka curenja fluida iz hidraulikog sustava.
Izjednaavanje volumena: Djeluje kao ekspanzijska posuda-preuzima viak
volumena fluida koji nastaje zbog zagrijavanja fluida (toplinske dilatacija), ime se
izbjegavaju oteenja zatvorenog sustava.
Smanjivanje vrnih tlakova: Prilikom trenutanog ukljuivanja ureaja.
Priguivanje pulsacija smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka volumenske
pumpe.
Iskoritavanje energije koenja: Akumulator prilikom punjenja preuzima energiju
tereta koji se koi.
Uloga opruge/amortizera: Akumulator moe odravati tlak u sustavu i preuzimati
udare (aktivni ovjes, odravanje nategnutosti uadi).
Za koenje u nudi.
Tlak fluida u akumulatoru moe se odravati pomou klipa s utegom ili oprugom, a u
praksi najee se koriste akumulatori s plinom pod tlakom. Uglavnom se koristi plin duik,
jer zrak nije dozvoljen zbog opasnosti od eksplozije smjese para ulja i zraka. Plin i radni fluid
redovito su odvojeni stjenkom, a prema tipu stijenke razlikuju se:
- akumulatori s klipom,
- akumulatori s membranom i
- akumulatori s mijehom.
Bez obzira na konstruktivni oblik hidraulinog akumulatora, njegovo djelovanje se
odvija tijekom dva procesa:
- akumuliranje energije fluida vri se tijekom procesa kompresije plina (duika), koji se
nalazi u slobodnom prostoru spremnika, uvjek kada je tlak fluida u hidraulinom
sustavu vei od tlaka plina,
- oslobaanje energije se vri tijekom procesa ekspanzije plina onda kada je tlak plina
vei od tlaka plina.
Kod sva tri tipa hidraulinig akumulatora tijekom procesa akumuliranja energije u
spremniku se smanjuje volumen plina, a poveava volumen fluida. Kod ekspanzije proces je
suprotan.
82

VJEBE IZ HIDRAULIKE
U tijelu akumulatora razdjelni lan (mijeh, membrana ili klip) odvaja plin (duik) i radnu
tekuinu. Akumulator se prije putanja u rad puni plinom na tlak predpunjenja p0 pri emu
plin zauzima volumen V0. Tlak predpunjenja p0 kree se od 70 do 90% najnie vrijednosti
tlaka (minimalni radni tlak p1) u hidraulinom sustavu Ugradnjom u hidrauliki sustav,
prilikom punjenja fluidom plin se komprimira na maksimalni radni tlak p2 (jednak tlaku u
hidraulikom sustavu) i volumen V2. Ukoliko u sustavu padne tlak ispod vrijednosti p2, iz
akumulatora e potei tekuina u sustav. Proces ekspanzije traje sve dok se tlak plina ne
padne minimalni radni tlak p1 i volumen V1, odnosno dok se tlak plina i fluida ne izjednae.
Hidraulini akumulatori s klipom (slika 8-1) imaju prostor sa plinom odvojen od
prostora sa radnom tekuinom plivajuim klipom. Puni se preko plinskog ventila kada je klip
u donjem poloaju. Za akumulatore s klipom maksimalni omjer tlakova p0:p2= 1:10. Tlak
pretpunjenja plina p0 treba biti 5 bar nii od minimalnog radnog tlaka fluida p1. Pogodni su za
za sutave s najviim tlakovima i velikim akumuliranim volumenima fluida.
Plinski ventil
Plin
Kouljica
Proces akumulacije
hidraulike energije
Klip
Hidraulina
tekuina
Poklopac
Slika 8-1. Hidraulini akumulator s klipom
Akumulatori s membranom (slika 8-2) imaju oblik kugle koja je na sredini horizontalno
podijeljena elastinom membranom (elastomer) koja dijeli volumen radne tekuine i plina. Na
dnu membrane nasuprot izlaza za istjecanje tekuine iz spremnika nalazi se tanjurasta ploa.
Njena namjena je sprijeiti izvlaenje membrane zajedno s istjecanjem tekuine. Poloaj
ugradnje je proizvoljan, ali se preporuuje vertikalni poloaj. Koriste se za manje volumene,
esto za kompenzaciju vrnog tlaka ili za smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka.
Maksimalni omjer tlakova je p0:p2= 1:10 .
83

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Plinski ventil
Plin
Membrana
Kuite
spremnika
Tanjurasta
ploica
Hidraulika
tekuina
Slika 8-2. Hidraulini akumulator s membranom

Hidrauliki akumulator (slika 8-3) s mijehom sastoji se od spremnika koji preuzima
cjelokupno tlano optereenje sustava. Unutar spremnika nalazi se kao razdjelni lan mijeh od
elastinog materijala (elastomer). Punjenje i isputanje plina iz mijeha obavlja se preko
plinskog ventila na gornjem dijelu. Na donjem prikljuku za ulje smjeten je tanjurasti ventil
koji sprjeavaju izlaz mijeha i titi ga od oteenja. Ako je tlak ulja vei od tlaka plina, ulje
kroz tanjurasti ventil ulazi u akumulator, smanjuje se volumen mijeha, a plin se komprimira.
Ovaj tip akumulatora odlikuje se apsolutnim brtvljenjem plin-ulje, i brzim reagiranjem
(zanemariva inercija). Maksimalni odnos tlakova iznosi p0:p2= 1:4. Apsolutni tlak
pretpunjenja plina p0 mora iznositi 70-90% minimalnog radnog tlaka fluida p1, ime se
sprjeava stalni dodir mijeha i tanjurastog ventila i mogua oteenja. Ovaj tip akumulatora
odlikuje se apsolutnim brtvljenjem plin-ulje i brzim reagiranjem.
Slika 8-3. Hidraulini akumulator s mijehom
84

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Akumulatori podlijeu propisima za posude pod tlakom, koji izmeu ostalog
propisuju:
- akumulator mora imati odgovarajui manometar,
- akumulator mora imati sigurnosni ventil koji se ne moe iskljuiti niti neovlateno
podeavati,
- u dovodni vod mora se ugraditi runi zaporni ventil,
- akumulator se mora ispitati (nain ispitivanja zavisi od maksimalnog radnog tlaka).
Osnovni parametri za dimenzioniranje akumulatora su tlak, volumen i temperatura.
Procesi kompresije i ekspanzije koji se zbivaju s plinom prilikom ekspanzije odnosno
kompresije su najee politropski (izmeu adijabate i izoterme):
p0 V0n p1 V1n p2 V2n konst.
gdje je:
p0- apsolutni tlak predpunjenja plina, N/m2,
p1- apsolutni minimalni tlak plina, N/m2,
p2-apsolutni maksimalni tlak plina, N/m2,
V0- volumen spremnika, m3,
V1- volumen plina pri minimalnom radnom tlaku plina, m3,
V2- volumen plina pri maksimalnom radnom tlaku plina, m3,
n - eksponent politrope (n1,2).
Da bismo procijenili koji je proces (promjena stanja) u pitanju, mogu posluiti i slijedea
ogranienja proizala iz vremena ciklusa punjenja i pranjenja hidroakumulatora:
- vrijeme ciklusa manje od 1 minute adijabatska promjena stanja (n==1,41), vrlo
brzi proces pa nema izmjene topline s okolinom, te se temperatura plina mijenja,
- vrijeme ciklusa vea od 3 minute izotermna promjena stanja (n=1), polagani proces
pa dolazi do potpune razijene topine s okolinom, te se temperatura plina ne mijenja,
- vrijeme ciklusa izmeu 1 i 3 minute politropska promjena stanja.
Ako minimalnom i maksimalnom tlaku plina odgovaraju volumeni stlaenog plina u
akimulatoru, raspoloivi volumen V akumulatora iznosi:
1
p
1
V V1 V2 V1 1
p2
ZADATAK 8: Na tankeru za prijevoz sirove nafte pranjenje balastnog tanka br.1

smjetenog u dvostrukom dnu broda obavlja se preko daljinsko elektrohidraulino
upravljanog zasuna (slika 8-4). Izvrni element je dovradni cilindar. Upravljaki razvodnik je
elektromagnetski 4/2 razvodnik, aktiviran s jedne strane (monostabil), smjetenim u
posebnom ormaru, zajedno s drugim elektromagnetskim razvodnim ventilima ostalih daljinski
upravljanih ventila. Ventilom se upravlja preko upravljake ploe iz glavne kontrolne sobe
tereta i preko raunala u kontrolnoj sobi strojarnice. Otvaranje i zatvaranje ventila obavlja se
85

VJEBE IZ HIDRAULIKE
zasebnim tipkalom. Ploa sadri pokazivae (signalne lampice) kojima se utvruje da li je
ventil otvoren ili zatvoren. Lampice se pale i gase indirektno preko kontakta releja. U sluaju
prekida rada pumpe akumulator preuzima napajanje sustava. Radni tlak hidraulinog agregata
50 bar.
Glavna kontrolna
soba tereta
Kontrolna soba
strojarnice
Upravljaki
ormar
Pumpna stanica
Ormar
upravljakih
elektromagnetskih
razvodnik ventila
Hidrauliki
akumulator
Hidrauliki
agregat
Prema drugim
ventilima
Granini
prekida
Slika 8-4.Shema sustava daljinskog upravljanja ventilima

-
objasniti primjenu i nain rada hidraulikog akumulatora,

nacrtati elektrohidrauliku shemu upravljanja samo iz kontrolne sobe tereta, pri emu
kao granine prekidae koristiti mhaniki aktivirane sklopke,
86

VJEBE IZ HIDRAULIKE
-

Rjeenje 8:
shemu upravljanja!!!
87

VJEBE IZ HIDRAULIKE
Oznaka
Komada
0Z1
1
1Z1
1
1A1
1
1V1
1
1V2
1
S1, S2
1B1, 1B2
H1, H2
K1, K2,
K3
2
2
2
3
Naziv komponente
Hidraulini akumulator
Elektromagnetski 4/2 razvodnik, pomono aktiviranje rukom,
povrat oprugom
Tipkalo
Mehaniki aktivirana sklopka
Signalna arulja
Relej
88

VJEBE IZ HIDRAULIKE
LITERATURA
[1]
Male N., Elektrohidraulika, Centar za nove tehnologije, mehatronika, Tehnika

kola Ruer Bokovi u Zagrebu
[2]
Merkle D., Schrader B., Thomes M., Hidraulika-Osnovni teaj, Festo Didactic
GmbH & Co., 1998
[3]
Nikoli G., Pneumatika i hidraulika II. dio Hidraulika, kolske novine, Zagreb,
2008.
[4]
estan A., Uljna hidraulika i pneumatika, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003.
89

Hidraulika Vjezbe PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Hidraulika Vjezbe PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hidraulika Vjezbe PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pomorski fakultet u Splitu

Brodska hidraulika i pneumatika

Split, rujan 2014.

Pomorski fakultet u Splitu

Pomorski fakultet u Splitu

Hidraulika crpka-Karakteristika crpke .........................................

Hidrauliki agregat-Karakteristika ventila za ogranienje tlaka .

Regulacija brzine izvrnog elementa u hidraulikom sustavu ...

Blokiranje poloaja cilindara i protudranje .................................

Hidraulini sklop za sinkronizaciju rada cilindara ........................

Redoslijedni tlani ventili i regulatori tlaka ...................................

Otvoreni i poluzatvoreni hidrauliki sustavi ...................................

Hidraulini akumulatori ..................................................................

Pomorski fakultet u Splitu

VJEBA 1: Hidraulika crpka-Karakteristika crpke

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 1-1. Karakteristika crpke

Pomorski fakultet u Splitu

Pomorski fakultet u Splitu

Max tlak 60 bar

Na osnovu teksta zadatka potrebno je:

Pomorski fakultet u Splitu

Pomorski fakultet u Splitu

Qs - stvarni protok crpke, dm3/min,

Pomorski fakultet u Splitu

VJEBA 2: Hidrauliki agregat-Karakteristika ventila za ogranienje tlaka

Ugradnja sigurnosnog ventila

Slika 2-1. Ugradnja ventila za ogranienja tlaka kao sigurnosnog ventila

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 2-2. Shematski prikaz i simbol podesivog ventila za ogranienje tlaka

Upravljaki (pilot) ventil

Slika 2-3. Shema funkcioniranja i simbol ventila za ogranienje tlaka s indirektnim

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 2-4. Indirektno upravljani ventil za ogranienje tlaka

Pomorski fakultet u Splitu

a) elektromagnetski 5/3 razvodnik je aktiviran(otvoren)i indirektno

Slika 2-5. Shema djelovanja hidraulikog sustava sa ventilom za rastereenje

Max tlak 60 bar

Pomorski fakultet u Splitu

Pomorski fakultet u Splitu

VJEBA 3: Regulacija brzine izvrnog elementau hidraulikom sustavu

Slika 3-1. Hidrauliki regulator snage

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-2. Sklop vie crpki s stupnjevitim ukljuivanjem

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-3. Regulacija brzine protonim ventilima

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-4. Konstruktivni oblik i simbol prigunice i blende

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-5. Izvedbe prigunih ventila

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-6. Jednosmjerno priguni ventil

Slika 3-7. Ugradnja prigunih ventila u serijski i paralelni spoj

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-8. Dvograni regulator protoka (tlana vaga)

Pomorski fakultet u Splitu

Slika 3-9. Simbol trogranog regulatora protoka

Pomorski fakultet u Splitu