Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

OSNOVE TEHNIKE REGULATIVE

a. Prostorni planovi
Prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih
obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan
Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada,
odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja.

b. Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi?

Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena
prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada
Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Donose se na dravnoj razini, podrunoj
(regionalnoj) i lokalnoj razini. Donose ih upravna tijela zaduena za poslove
prostornog ureenja.
PROSTORNI PLANOVI:
1. Dravne razine
Dravni plan prostornog razvoja
donosi: HRVATSKI SABOR
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
donosi: HRVATSKI SABOR
Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja
donosi: VLADA
2. Podrune (regionalne) razine
Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba donosi: UPANIJSKA SKUPTINA /
SKUP.GRADA ZG

Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja

donosi: UPANIJSKA SKUPTINA /

SKUP.GRADA ZG

3. Lokalne razine
Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine
Generalni urbanistiki plan
Urbanistiki plan ureenja

donosi: GRADSKO/OPINSKO VIJEE

donosi: SKUPTINA GRADA ZAGREBA
/ GRADSKO VIJEE
donosi: SKUPTINA GRADA ZAGREBA /
GRADSKO VIJEE / OPINSKO VIJEE

c. Dravni plan prostornog razvoja

Dravni plan prostornog razvoja donosi se za podruje Drave.
Dravni plan prostornog razvoja odreuje:
1. osobito vrijedno zemljite namijenjeno poljoprivredi
2. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite dravnog znaaja
3. koridore infrastrukture dravnog znaaja
4. zone namijenjene istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. podruja posebne namjene
6. granice podruja za koje se donosi prostorni plan podruja posebnih obiljeja
7. izdvojena graevinska podruja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu
dravnog znaaja
8. povrine drugih namjena dravnog znaaja (zahvati koji se ne smatraju graenjem)
Dravni plan prostornog razvoja propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za graevine dravnog znaaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru dravnog znaaja koji se prema posebnim
propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
3. obvezu donoenja prostornog plana podruja posebnih obiljeja ako za to postoji
potreba
4. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim graevinskim
podrujima izvan naselja za gospodarsku namjenu dravnog znaaja.

d. Informacijski sustav prostornog ureenja- ISPU

Za potrebe izrade, donoenja, provedbe i nadzora prostornih planova,
trajnog praenja stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja
izrade izvjea o stanju u prostoru uspostavlja se i vodi
uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se
povezuju informacijski sustavi pojedinih javnopravnih tijela koja izrauju i/ili odravaju
prostorne podatke i druge podatke znaajne za prostorno ureenje.
Informacijski sustav obuhvaa podatke o:
1. postojeem stanju i koritenju prostora, ukljuujui i podatke o nekretninama i vlasnitvu

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

2. prostornim planovima i prostornim planovima ija je izrada i donoenje u tijeku

3. namjeni prostora/povrina i drugim uvjetima koritenja i zatite prostora odreenih i
propisanih prostornim planovima i posebnim propisima
4. upravnim i drugim aktima nadlenih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu provedbe
prostornih planova, graenja, uporabe i uklanjanja graevina i
5. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima
Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo, a vodi ga i njime upravlja Zavod,
zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba i zavod velikog
grada.

1.
2.
3.
4.
5.

Ovlateni korisnici
U DGU podloge su mogunosti ubacivanja karte iz 68, ortfoto, topografske i sl.
Natura 2000, zatiena podruja
Wms-ovi, dolje lijevo, za svaku upaniju po 4 linka za otvorit u posebnom programu
Planovi nove razine- uitani preko e planova
Planovi stare razine- uitani kao raster, slike

e. E- dozvola
Sadri popis svih zahtjeva, javnopravnih tijela, prostornih planova, propisa i sl.

slici.

Zahtjevi se vide na

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

f. Graenje izvan graevinskih podruja

(1) Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. graevina obrane
3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu
5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa
6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina
unutar odreenih eksploatacijskih polja
8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s
prateim zgradama
9. stambenih i pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim
esticama od 20 ha i vie i za potrebe seoskog turizma na graevnim esticama od 2
ha i vie
10. rekonstrukcija postojeih graevina.
(2) Istraivanje ugljikovodika i geotermalne vode moe se planirati na svim prostorima na
kojima za to u prostornim planovima ne postoje zapreke.

g. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju graenjem

Zahvati u prostoru koji se ne smatraju graenjem odreeni su Uredbom o odreivanju
graevina, drugih zahvata u prostoru i povrina dravnog i podrunog (regionalnog) znaaja:
Zahvati u prostoru, odnosno povrine dravnog znaaja koji se prema posebnim propisima koji
ureuju gradnju ne smatraju graenjem su:
istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina,
graevine za eksploataciju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina,
podzemna skladita prirodnog plina u geolokim strukturama,
deponije mineralnih sirovina,
uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti veoj od 300 m od obalne crte,
ribolovna podruja na moru.
Zahvati u prostoru, odnosno povrine podrunog (regionalnog) znaaja koji se prema posebnim
propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem su:
uzgoj ribe i drugih morskih organizama na udaljenosti do 300 m od obalne crte,
sidrita na moru.

h. Stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole?

Stranka u postupku graevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje
graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj
drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje
graevinska dozvola.
Iznimno, stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje graevine od
interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo je investitor, te vlasnik
nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj
nekretnini.

i. Lokacijska informacija
U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih
planova na odreenom zemljitu, upravno tijelo na ijem se podruju nalazi zemljite, po
zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku informaciju u roku od 8 dana od
dana podnoenja zahtjeva.
Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljite navedeno u zahtjevu, a sadri
informaciju o:
1. prostornim planovima svih razina unutar ijeg obuhvata se nalazi zemljite
2. namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
3. podrujima u kojima je posebnim propisima propisan poseban reim koritenja
prostora (kulturnim dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
i dr
3

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

4. obvezi donoenja urbanistikog plana ureenja, ako se zemljite nalazi na podruju

za koje je takva obveza propisana ovim Zakonom
5. prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, ija je izrada i
donoenje u tijeku
6. mjestima na kojima se moe izvriti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to
moe uiniti.
Nije upravni akt.

j. Idejni projekt
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno
o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejnotehniko rjeenje)
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata
zahvata u prostoru i
3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za
graevinu i drugih zahtjeva za graevinu.
Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za
izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je
vidljivo da su projektirana idejno-tehniko rjeenja u skladu s propisima i aktima u
skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita
okolia i prirode.
Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju
se u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na preslici katastarskog
plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno
odgovarajuim koordinatama.
Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izrauje
idejni projekt, potrebna privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko rjeenje
privremene graevine.
Idejni projekt izrauje projektant.
Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ZOPom, uvjetima za provedbu
zahvata u prostoru propisanim PP, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi
pojedini dijelovi meusobno usklaeni.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.
Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njegovu
jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je izraen (ime projektanta, tvrtka
osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka
investitora, datum izrade i dr.).
Geodetski projekt sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu
prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne
estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom.
izrauje se kao zasebni dio idejnog projekta.
usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se
provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i
evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te
izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i
katastar.
Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i
katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom
na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu
katastarskih estica zgrada i drugih graevina.

k. Sadraj idejnog projekta

Sadraj idejnog projekta odreen je Pravilnikom o obveznom sadraju idejnog projekta.
Opi i tehniki dio. Opi dio sadri: 1. naslovnu stranicu idejnog projekta, 2. popis svih
projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi idejnog projekta i 3. sadraj mape.
Tehniki dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadri:
1. jedinstveni opis zahvata u prostoru koji sadri tekstualni opis i grafiki prikaz zahvata
u prostoru,
2. tehniki opis zahvata u prostoru kojim se odreuju osnovna polazita znaajna za
osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu,
3. podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova, ako je potrebno,
4. geodetski projekt, ako je potreban,
4

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

5. tehniko rjeenje privremene graevine, koje sadri tekstualni i grafiki dio, ako je
potrebno za provedbu zahvata u prostoru.

l. Lokacijski uvjeti
Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji
se na temelju prostornog plana i posebnih propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili
graevinskom dozvolom.
Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, odreuju
sljedei lokacijski uvjeti:
1. vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne
uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska
soba, apartman i sl.)
4. veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i
vrsta etaa)
5. uvjeti za oblikovanje graevine
6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
7. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u
prostoru
8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, graevine na prometnu povrinu i drugu
infrastrukturu
11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u skladu
s PP
12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog
graenja i/ili dijelovi graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog
graenja graevine
14. posebni uvjeti
15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina,
sanacija terena graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine,
odreuje se kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova
odreen na odgovarajui nain.

m. Lokacijska dozvola, za to se izdaje, to se prilae zahtjevu?

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i
propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i
posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta
moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu.
Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije
stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona,
ako to zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti. Sastavni dio lokacijske
dozvole je idejni projekt.
*Lokacijska dozvola se izdaje za:
1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji
izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u
geolokim strukturama
2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina
3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne
smatraju graenjem
4. etapno i/ili fazno graenje graevine
5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko
pravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlatenja.
*Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD)
Postupak izdavanja LD pokree se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilae:
1. tri primjerka idejnog projekta
2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom
3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti
nisu utvreni u roku propisanom ovim Zakonom
5

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se

prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim
propisima.

n. Vaenje lokacijske dozvole

Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se u roku od 2 godine od dana pravomonosti
lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije
2. podnese zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju
3. podnese prijedlog za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u
vlasnitvu RH
4. podnese zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje.
Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investitora
jednom za jo 2 godine ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s ZOPom i drugi
uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
Rok ne tee za vrijeme trajanja:
o
postupka davanja koncesije,
o izvlatenja,
o izdavanja graevinske dozvole,
o odluivanja o prijedlogu za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na
zemljitu u vlasnitvu RH
o tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za graenje
Prestaje tei donoenjem:
rjeenja o izvlatenju,
izdavanjem graevinske dozvole,
odbijanjem prijedloga za donoenje spomenute odluke o slunosti ili pravu graenja,
provedbom zahvata u prostoru.
Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje vie
graevinskih dozvola, rok prestaje tei izdavanjem prve graevinske dozvole.

o. Je li pravni interes i je li obvezno vlasnitvo graevne estice,

bitno za izdavanje lokacijske dozvole ili za poetak graenja?
Nije. Postojanje pravnog interesa nije propisano kao obvezni uvjet za izdavanje lokacijske
dozvole, pa se postojanje istog u naelu ne ispituje prilikom njenog izdavanja. Vlasnitvo
graevne estice nije nuno niti za izdavanje lokacijske dozvole niti za poetak graenja, ali
prije poetka graenja graevna estica mora biti formirana (evidentirana u katastru).

p. Rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih?

Za graenje takvih objekata potrebno prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te e ona posluiti
tijelima koja izdaju posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se ureuje graenje
takvih objekata

q. Kada je potrebno defniranje graevne estice a kada obuhvata u

prostoru?
Graevna estice odnosno graevne estice se odreuju za graevine kada je potrebno
osigurati jednoznano
koritenje prostora.
Zahvati u prostoru za koje se odreuje obuhvat zahvata u prostoru su:
1. eksploatacijsko polje, rudarski objekti i postrojenja koji su u funkciji izvoenja
rudarskih radova, skladitenja ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim
strukturama ukljuivi i pristupne puteve izvan obuhvata zahvata u prostoru koji se
koriste iskljuivo u tu svrhu,
2. zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne
smatraju graenjem,
3. cjevovodi i kabeli razliitih namjena,
4. iare i sline graevine,
5. dalekovodi, vjetroparkovi,
6. nove vojne lokacije i vojne graevine, osim graevina iz stavka 1. ovoga lanka,
7. druge sline graevine za koje nije potrebno osigurati jednoznano koritenje
prostora.
6

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Za ceste, eljeznike pruge i sline graevine, u lokacijskoj dozvoli odreuje se obuhvat

zahvata u prostoru odreivanjem koridora, a graevna estica formira se parcelacijskim
elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom.
Sastavni dio situacije je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i
nositelja drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Ako zahvat u prostoru granii s deset ili
manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava na
tim nekretninama koje neposredno granie s nekretninom za koju se izdaje lokacijska
dozvola, ako su isti stranke u postupku.

r. Mogu li graditi na graevnoj estici koja nema izlaz na javnu

povrinu?
Ovisno o nainu na koje je to pitanje ureeno graevinskom dozvolom. Naime, graevinskom
dozvolom moe se odrediti obveza prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade izravno na
javnu povrinu ili posredno na javnu povrinu putem slunosti prolaza i/ili provoza odnosno
preko zemljita u vlasnitvu investitora.

s. Rjeenje o uvjetima graenja

Prema starom zakonu, za kue do 400m2 i gospodarske do 600m2.

t. Zatieno obalno podruje

Zatieno obalno podruje mora (ZOP) (ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 ZOP)
je podruje od posebnog interesa za Dravu. ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne
samouprave. Planiranje i koritenje prostora ZOP-a se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog,
svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja provodi uz ogranienja u pojasu kopna i otoka
u irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte
(prostor ogranienja). Granice i podruje prostora ogranienja prikazuju se na Hrvatskoj
osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.
Planiranjem u ZOP-u se mora:
1. ouvati i sanirati ugroena podruja obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu
obnovu
2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te zatititi resurse pitke vode
3. osigurati slobodan pristup obali, te javni interes u koritenju
4. ouvati nenaseljene otoke i otoie i bez formiranja graevinskih podruja
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika
6. ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih gra. podruja, izvan
uma
7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina pejzanom rekultivacijom ili
ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom namjenom.
Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja se odreuje tako da se moe
proiriti za najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80%
povrine toga graevinskog podruja. Iznimno, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja
naselja koji se nalaze u pojasu 100m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu odrediti
takvi novi dijelovi.
Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati
samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.). Iznimno, ako se graevinsko podruje
nalazi izvan prostora ogranienja s vie od 1/2 svoje povrine,na planiranje i ureenje tog
dijela se ne moraju se primijeniti odredbe navedene na poetku.
U prostoru ogranienja ne mogu se planirati graevine namijenjene za:
1. istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina
2. iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju
3. obradu otpada
4. uzgoj plave ribe
5. vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i
sl.)
6. privezite i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan
graevinskog podruja
7. zahvate ija je posljedica fizika dioba otoka.
Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se na:

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

1. zone tradicijskih naseobina i/ili graevina, odreenih prostornim planom nacionalnog parka,
prostornim planom parka prirode ili drugim prostornim planom podruja posebnih obiljeja
2. eksploataciju morske soli, istraivanje mineralne i geotermalne vode te na eksploataciju
arhitektonsko-graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Brau i
Koruli te poluotoku Peljecu
3. eksploataciju pijeska morskog dna u svrhu ureenja plaa u graevinskom podruju
4. proirenja postojeih odlagalita otpada do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom te izgradnje reciklanih dvorita i pretovarnih stanica, ako to zahtijevaju prirodni uvjeti
i konfiguracija terena
5. obradu otpada u postojeim industrijskim zonama
6. reciklana dvorita, odnosno skladita otpada u lukama u skladu s obvezama u vezi
gospodarenja otpadom u lukama propisanim Pomorskim zakonikom
7. zgradu graevinske (bruto) povrine do 30 m za potrebe prijavljenog obrta ili pravne osobe
registrirane za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koja ima koncesiju na pomorskom dobru
za koritenje povrine mora najmanje 10000 m
8. zgradu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pruanje
ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu, obrta registriranog za obavljanje
poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljitu
povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m te koja ima prizemlje (Pr)
do 400 m2 graevinske (bruto) povrine i najvee visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum
(Po) do 1000 m2 graevinske (bruto) povrine
9. graevine namijenjene za privez plovila u svrhu uzgoja marikulture
10. graevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i
otoiima.
Planiranje ugostiteljsko-turistike i sportske namjene:
U prostoru ogranienja izdvojena graevinska podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike i
sportske namjene, u kojima se osnovna namjena (smjetaj, sport) ostvaruje u izgraenim
strukturama, mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. smjetajne graevine i pratei sadraji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i
sl.) budu, uz mjere poboljanja komunalne infrastrukture i zatite okolia, vie kategorije te
poloajem, veliinom, osobito visinom u skladu s obiljejem prirodnog krajolika i mjerama zatite
kulturnih dobara
2. smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje budu oblikovanjem sukladne s
izvornim urbanim i arhitektonskim obiljejima
3. vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina budu odreeni razmjerno svakoj fazi
graenja smjetajnih graevina
4. izgraenost pojedinane graevne estice nije vea od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije
vei od 0,8
5. najmanje 40% povrine svake graevne estice bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno
zelenilo
6. odvodnja otpadnih voda bude rijeena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem
7. broj vezova jednog ili vie privezita iznosi najvie 20% ukupnog broja smjetajnih jedinica.
U ZOP-u u graevinskom podruju naselja ugostiteljsko-turistika namjena planira se tako da:
1. ukupna povrina takve namjene iznosi najvie 20% graevinskog podruja tog naselja
2. smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem bude izvan postojeih javnih povrina uz
obalu.
Prostor izvan graevinskog podruja na kojem se namjerava graditi kamp, igralite za golf ili
drugo sportsko-rekreacijsko igralite na otvorenom moe se planirati na predjelima manje
prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:
1. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru kampa nije vea od 10%,
2. izgraenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru igralita za golf i drugog igralita nije
vea od 4%
3. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude ureeno kao parkovni nasadi i prirodno
zelenilo
4. smjetajne jedinice i pratei sadraji u kampovima budu udaljene najmanje 25 m od obalne
crte
5. igralite za golf bude udaljeno najmanje 25 m od obalne crte.

u. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH - ZAKON O PROSTORNOM

UREENJU, NN153/13

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Strategija je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru u svrhu ostvarivanja

ciljeva prostornog ureenja u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim
razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim u temeljnim dravnim razvojnim
dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa,
sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje dugorone zadae prostornog razvoja,
strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih
razvojnih mjera u prostoru
Sadraj Strategije:
1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te
okolinih uvjeta
2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva
prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia
3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj
razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara
4. mjere zatite okolia odreene u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike
Hrvatske.
Ogranienja zahvata u prostoru ZOP-a U ZOP-u se ne moe planirati, niti se moe izdavati
lokacijska dozvola ili rjeenje o uvjetima graenja za graevine namijenjene za:
istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina ,osim
istraivanje i iskoritavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni
plin), mineralne i geotermalne vode te na iskoritavanje tehniko-graevnog kamena u svrhu
graenja na otocima povrine do 5.0 ha i godinje proizvodnje do 5.000 m3 i arhitektonskograevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Brau ),
iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju,
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i
konfiguracija terena,
uzgoj plave ribe,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) osim
graevina za vlastite gospodarske potrebe graevinske (bruto) povrine do 30 m i na
poljoprivrednom zemljitu povrine vee od 1.000 m, ako se nalazi na podruju otoka izvan
1.000 m od obalne crte graevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu,obrta ili
pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede ako se nalazi na zemljitu povrine od
najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50m na otocima, te koja
ima prizemlje do 400m2 gra. brutto povrine i najvee visine do 5m, i/ili potpuno ukopan
podrum so 1000m2),
privez i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog podruja,
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim publikacijama.

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

v. Postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja

NOSITELJ IZRADE PROSTORNOG PLANA

Strune poslove u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konanog prijedloga prostornog
plana, osim same izrade tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom i donoenjem
prostornog plana, ako ovim Zakonom nije propisano drukije, obavlja nositelj izrade
prostornog plana.
STRUNI IZRAIVA / ODGOVORNI VODITELJ
Zavod, zavod za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba, zavod za prostorno
ureenje velikog grada, odnosno pravna osoba, koji izrauju nacrt prijedloga, odnosno konanog
prijedloga prostornog plana (struni izraivaI), moraju prije poetka njegove izrade imenovati
odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga prostornog plana. Za odgovornog voditelja mora
se imenovati zaposlenik zavoda, odnosno pravne osobe koji ima strukovni naziv ovlateni
arhitekt, odnosno ovlateni arhitekt urbanist. Ovlateni arhitekt koji samostalno obavlja strune
poslove prostornog ureenja je odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga prostornog plana koji
izrauje.
POSTUPAK DONOENJA PROSTORNOG PLANA
0. INICIRANJE
Izradu prostornog plana lokalne razine, kao i njegovih izmjena i dopuna moe inicirati
svatko.
Gradonaelnik, odnosno naelnik opine duan je najmanje jednom u kalendarskoj
godini izvijestiti predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave o zakljucima
strune analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrivanja osnovanosti pokretanja
postupka za izradu i donoenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
1. ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA
Izrada prostornog plana zapoinje na temelju odluke o izradi prostornog plana.
Odluku o izradi prostornog plana dravne razine donosi Vlada na prijedlog
Ministarstva. Odluku o izradi prostornog plana podrune (regionalne), odnosno
lokalne samouprave donosi predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne),
odnosno lokalne samouprave po prethodno pribavljenom miljenju sukladno
posebnim zakonima kojima se ureuje zatita okolia i prirode.
Odluka o izradi prostornog plana vrijedi 2 godine.
2. ZAHTJEVI ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA
Nositelj izrade dostavlja nadlenom javnopravnom tijelu odluku o izradi prostornog
plana s pozivom da mu u roku od najvie trideset dana, odnosno u roku koji odredi
tom odlukom, dostavi zahtjeve za izradu prostornog plana koji nisu sadrani u
informacijskom sustavu.
3. STRUNA RJEENJA PROSTORNOG PLANA
Struna rjeenja prostornog plana lokalne razine mogu se pribaviti izradom vie
varijantnih rjeenja koja moe izraditi jedan ili vie razliitih strunih izraivaa tako
da se mogu meusobno usporediti.
Nositelj izrade moe za struna rjeenja urbanistikog plana ureenja provesti javni
natjeaj na kojemu se odabire struno rjeenje koje je podloga za izradu plana.
4. PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA
Prijedlog prostornog plana koji se utvruje za javnu raspravu sadri tekstualni i
grafiki dio plana te njegovo obrazloenje i saetak za javnost.
Prijedlog prostornog plana lokalne razine utvruje gradonaelnik, odnosno opinski
naelnik.
Prijedlog prostornog plana podrune (regionalne) razine utvruje upan, odnosno
gradonaelnik Grada Zagreba. Prijedlog prostornog plana dravne razine utvruje
Vlada.
5. JAVNA RASPRAVA
O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj moe sudjelovati
svatko. Sudionici u javnoj raspravi daju miljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog
prostornog plana u roku i na nain propisan Zakonom.
5.a JAVNI UVID
Istodobno s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni
uvid na oglasnu plou i mrene stranice nositelja izrade prostornog plana i u
informacijskom sustavu.
Javni uvid u prijedlog Dravnog plana prostornog razvoja traje ezdeset dana, a javni
uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana. Javni uvid u prijedlog
izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje
osam dana, a najvie petnaest dana.
10

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

5.b JAVNO IZLAGANJE

Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o sloenosti rjeenja
prostornog plana, jedno ili vie javnih izlaganja radi obrazloenja rjeenja, smjernica i
mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj
izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi strunjaci koji sudjeluju u izradi
prostornog plana.
6. IZVJEE O JAVNOJ RASPRAVI
Odgovorni voditelj u suradnji s nositeljem izrade obrauje miljenja, prijedloge i
primjedbe iznesene u javnoj raspravi i priprema izvjee o javnoj raspravi.
7. PONOVNA JAVNA RASPRAVA
Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog
prihvaenih miljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga
promijeni tako da nova rjeenja nisu u skladu s programskim polazitima iz odluke o
izradi prostornog plana, ako se promijeni granica graevinskog podruja ili ako se
promjenom utjee na vlasnike odnose.
Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najvie petnaest
dana.
Ponovna javna rasprava moe se provoditi najvie tri puta, nakon ega se donosi
nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
8. KONANI PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA
Nacrt konanog prijedloga prostornog plana izrauje struni izraiva u suradnji s
nositeljem izrade nakon to je provedena javna rasprava i izraeno izvjee o javnoj
raspravi.
Nacrt konanog prijedloga prostornog plana dostavlja se zajedno s izvjeem o javnoj
raspravi tijelu koje je utvrdilo prijedlog prostornog plana, a koje utvruje i konani
prijedlog prostornog plana.
9. OBAVIJEST SUDIONICIMA JAVNE RASPRAVE
- nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest s
obrazloenjem
10.MILJENJE ZAVODA
Prije donoenja prostornog plana ureenja grada, odnosno opine mora se pribaviti
miljenje zavoda za prostorno ureenje upanije u pogledu usklaenosti tog plana s
prostornim planom upanije.
11.DONOENJE PROSTORNOG PLANA
NADLENOST ZA DONOENJE:
Dravni plan prostornog razvoja, prostorni plan nacionalnog parka, prostorni plan
parka prirode i prostorni plan podruja posebnih obiljeja ija je obveza donoenja
propisana Dravnim planom prostornog razvoja donosi Hrvatski sabor.
Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja donosi Vlada.
Prostorni plan upanije, odnosno Grada Zagreba i urbanistiki plan ureenja
upanijskog znaaja donosi upanijska skuptina, odnosno skuptina Grada Zagreba.
Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine donosi gradsko vijee, odnosno
opinsko vijee.
Generalni urbanistiki plan donosi skuptina Grada Zagreba, odnosno gradsko vijee.
Urbanistiki plan ureenja donosi skuptina Grada Zagreba, gradsko vijee, odnosno
opinsko vijee.

11

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

TEHNIKA REGULATIVA

w. Zakon o dravnoj izmjeri i katastru, karte po mjerilima

Ovim se Zakonom ureuje dravna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica,
Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi,
geodetski radovi za posebne potrebe, nadlenost nad poslovima dravne izmjere i katastra
nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Dravne geodetske uprave,
uvanje i koritenje podataka i nadzor nad poslovima dravne izmjere i katastra nekretnina.
Vrste karata po mjerilima
Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili1:10000,
ortofotokarata u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem,
detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000,
preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem

x. Zakon o cestama
Ovim se Zakonom ureuje :
- pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta,
- nain koritenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta,
- razvrstavanje javnih cesta, planiranje graenja i odravanja javnih cesta,
- upravljanje javnim cestama,
- mjere za zatitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima,
- koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.
Javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko moe
slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i drugim propisima,
Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu RH.
ne mogu otuiti iz vlasnitva RH niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim
u sluajevima propisanim ZoC.
moe se osnovati pravo slunosti i pravo graenja radi izgradnje komunalnih,
vodnih, energetskih graevina i graevina el.komun. i povezane opreme.
Cestovno zemljite moe se dati na koritenje radi obavljanja prateih djelatnosti (ugostiteljstvo,
trgovina, benzinske postaje i drugo).
Javna cesta postaje javno dobro u opoj uporabi pravomonou uporabne dozvole,
odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je doputena uporaba graevine sukladno
posebnom propisu.
upisuje se u zemljine knjige na temelju pravomone uporabne dozvole kao javno dobro u
opoj uporabi i kao neotuivo vlasnitvo RH, uz upis HAC, HC kao pravne osobe
ovlatene upravljati.
Pravo slunosti i pravo graenja na javnoj cesti te koncesija na javnoj cesti upisuju se u
zemljine knjige.

y. Razvrstavanje javnih cesta

Razvrstavanje javnih cesta:
autoceste
dravne ceste
upanijske ceste
lokalne ceste
autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehnikotehnoloko jedinstvo
cestovne mree.

z. Autoceste, dravne ceste, upanijske ceste, lokalne ceste

Autoceste su javne ceste s tehnikim karakteristikama autoceste odreenim propisima kojima
se ureuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u
europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (meunarodnim i meudravnim
sporazumima odreena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske,
omoguavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno ovom Zakonu.
Dravne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski
prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike
Hrvatske, prometnog povezivanja sjedita upanija meusobno, povezivanja sjedita upanija s
veim regionalnim sjeditima susjednih drava (gradovi vei od 100.000 stanovnika),
omoguavanja tranzitnog prometa, koje ine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se
ostvaruje kontinuitet dravnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao dravne ceste
sukladno ovom Zakonu
12

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

upanijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedita upanija s gradovima i opinskim
sjeditima, koje povezuju sjedita gradova i opina meusobno, preko kojih se ostvaruje veza
grada ili gradskih dijelova s dravnim cestama, a koje su razvrstane kao upanijske ceste
sukladno ovom Zakonu
Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedite grada, odnosno opine s naseljima s vie
od 50 stanovnika unutar grada ili opine, ceste u urbanom podruju koje povezuju gradske
etvrti sa upanijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske etvrti meusobno, a koje
su razvrstane kao lokalne ceste sukladno ovom Zakonu.

aa.

Dijelovi javne ceste i zatitni pojas

Dijelovi javne ceste:

cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak,
nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, nasip, pothodnik i nathodnik)
graevine za odvodnju i proiavanje vode nakupljene na cestovnim graevinama
zemljini pojas s obje strane ceste (za odravanje, najmanje 1m)
cestovno zemljite
graevine na cestovnom zemljitu (npr.za odravanje cesta, usluge, naplatu cestarine i
sl.)
stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu
prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa
graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia.
ZATITNI POJAS je zemljite uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ogranienja propisana
Zakonom o cestama
ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar
zatitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatraiti
uvjeti
HACa
d.o.o.
(autoceste), HCa d.o.o. (dravne ceste), upanijske uprave za ceste/Upravnog tijela
Grada Zagreba (upanijske/lokalne ceste)
zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je irok sa svake strane:
autoceste 40m
brze ceste 40m
dravne ceste 25m
upanijske ceste 15m
lokalne ceste 10m

bb.

Zatitni pojas za autoceste

40m u irinu i 7m u visinu

cc.Nerazvrstane ceste
Nerazvrstana cesta je javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave
na ijem se podruju nalazi.
Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko moe slobodno
koristiti na nain i pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu
razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:
- ceste koje su na podruju gradova s vie od 35.000 stanovnika te gradova koji su
sjedita upanija bile
razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste,
upanijske ceste i lokalne ceste
- ceste koje povezuju naselja
- ceste koje povezuju podruja unutar gradova i naselja
- terminali i okretita vozila javnog prijevoza
- pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih graevina
- druge ceste na podruju naselja i gradova

dd.

Dijelovi nerazvrstane ceste

Dijelovi nerazvrstane ceste:

cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, sustav za odvodnju
atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenae, most, vijadukt, podvonjak,
nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, pothodnik, nathodnik i
slino), nogostup, biciklistike staze te sve prometne i druge povrine na
pripadajuem zemljitu (zelene povrine, ugibalita, parkiralita, okretita, stajalita
javnog prijevoza i slino)
13

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

graevna estica, odnosno cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na
kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgraena cestovna graevina, povrina
zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su prema projektu ceste izgraene ili
se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i
putnicima (objekti za odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje,
servisi i drugo)
zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine
prema projektu ceste
prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor
prometa
javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zatitne ograde, ureaji za zatitu od buke,
ureaji za naplatu parkiranja i slino)

ee.

Pravilnik o osiguravanju pristupanosti graevina

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja,

boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u graevinama javne i
poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe graevina stambene i stambenoposlovne namjene.
Pristupanost i prilagodba graevina osigurava se projektiranjem i graenjem,
tj.izvoenjem tih graevina na nain da sadre obvezne elemente pristupanosti
i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom.
Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim,
intelektualnim i/ili osjetilnim oteenjima, koja u meudjelovanju s razliitim preprekama u
prostoru mogu sprijeiti njezino sudjelovanje u drutvu na ravnopravnoj osnovi;
Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju
uslijed invalidnosti, dobi, trudnoe ili drugih razloga;
Pomagala za orijentaciju su bijeli tap i pas vodi;
Pomagala za pokretljivost su invalidska kolica, tap, take i hodalica;
Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti moe
ometati i/ili sprjeavati u nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i radu;
Pristupanost jest rezultat primjene tehnikih rjeenja u projektiranju i graenju graevina,
kojima se osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup,
kretanje, boravak i rad u tim graevinama na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Pristupana graevina, njezin dio ili oprema jest ona graevina, dio graevine ili oprema koja
osigurava ispunjavanje obveznih elemenata pristupanosti.
Obvezni elementi pristupanosti su elementi za projektiranje i graenje, kojima se odreuje
veliina, svojstva, instalacije, ureaji i druga oprema graevine radi osiguranja pristupa,
kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao
i ostalim osobama;
Oznake pristupanosti su oznake kojima se oznaavaju primijenjeni obvezni elementi
pristupanosti;
Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene jesu:
- 1. stambena zgrada s 10 i vie stanova, iskljuivo stambene namjene;
- 2. stambeno-poslovna zgrada mjeovite stambene i druge namjene, koja ima
>10 stanova.
Pod uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom podrazumijeva se:
prostor potreban za kretanje osobe u invalidskim kolicima,
prostor potreban za uporabu tapa, taka, hodalica prikazan, i uporabu bijeloga
tapa i psa vodia.
Obvezni elementi pristupanosti su:
A. elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika - rampa, stubite,
dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma.
B. elementi pristupanosti neovisnog ivljenja - ulazni prostor; komunikacije; WC;
kupaonica; kuhinja; soba, uionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za
presvlaenje; tu kabina; ulaz u vodu na plai i na bazenu; mjesto u gledalitu; telefon,
tekstofon, faks, bankomat; elektrine instalacije (parlafon, prekida za svjetlo, i zvonce,
alter; pult; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u graevinama i sl.
C. elementi pristupanosti javnog prometa - stajalite i peron; parkiralino mjesto;
javna pjeaka povrina; semafor; pjeaki prijelaz; pjeaki otok i raskrije.
U sklopu ulazne porte kod sljedeih graevina: dom zdravlja, bolnica, ljeilita,
zatvorenog bazena u ljeilitu, obavezno se izvodi pristupani alter.
Taktilna povrina
Pristupana taktilna povrina izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na nain da ne
14

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

oteava kretanje invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog

tapa, da ne zadrava vodu, snijeg i prljavtinu, te da se lako odrava. Najmanje
dimenzije taktilne povrine i mjesta na kojima je obvezna njena primjena odreena su ovisno
o svakom pojedinom elementu pristupanosti.
IZNIMNO ODSTUPANJE OD PROPISANIH ELEMENATA PRISTUPANOSTI
Ako se pri rekonstrukciji graevine, koja se nalazi u urbanistikoj cjelini koja je upisana u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, ne mogu osigurati propisani elementi
pristupanosti, a da se ne narui spomeniko svojstvo kulturnog dobra, doputeno je
iznimno odstupiti od propisanih elemenata pristupanosti, uz uvjet da se za odstupanje
pribavi suglasnost ministarstva nadlenog za poslove graditeljstva.
Uz prijedlog za davanje suglasnosti iz prilae se miljenje tijela nadlenog za zatitu kulturnih
dobara u pogledu ouvanja spomenikog svojstva graevine.
OBVEZAN SADRAJ PROJEKATA
Projekti graevina, moraju sadravati prikaz tehnikih rjeenja kojima se elementi
pristupanosti primjenjuju za osiguranje pristupanosti graevina te prikaz tehnikih rjeenja
za jednostavnu prilagodbu stanova.
Tehnika rjeenja prikazuju se, ovisno o razini razrade projekta, na primjeren nain u idejnom
projektu, glavnom projektu i izvedbenom projektu graevine.
1. ELEMENTI PRISTUPANOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA:
RAMPA se koristi se kao element pristupanosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u
unutarnjem ili vanjskom prostoru. Rampa mora imati:
* doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do ukljuivo 76 cm,
doputeni nagib smije biti do ukljuivo 1:12 (8,3%).
* svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
* odmorini podest najmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe,
* vrstu, protuklizno obraenu povrinu,
* izvedenu ogradu s rukohvatima na nezatienim dijelovima,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
DIZALO se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a
obvezno se primjenjuje za svladavanje visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili
vanjskom prostoru i mora imati:
* unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 140 cm,
* vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
* vrata dizala koja se otvaraju posmina ili prema van u odnosu na kabinu dizala,
* pozivnu i upravljaku plou postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,
* pozivnu i upravljaku plou s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive
brojeve etaa i druge informacije na Braille pismu,
* rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,
* vizualnosvjetlosnu i zvunu najavu katova,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
VERTIKALNO PODIZNA PLATFORMA se koristi kao element pristupanosti za potrebe
svladavanja visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto
ne rjeava pristupanim dizalom ili drugim elementom pristupanosti propisanim ovim
Pravilnikom. Vertikalno podizna platforma mora imati:
* nastupnu plohu platforme veliine najmanje 110 140 cm,
* bone stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm,
* ulazna vrata irine svijetlog otvora min. 90 cm koja se otvaraju posmino ili zaokretno
prema van,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupanosti za potrebe
svladavanja visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada
se isto ne rjeava dizalom ili drugim elementom pristupanosti propisanim ovim
Pravilnikom.
KOSO PODIZNA SKLOPIVA PLATFORMA postavlja se na bone stubine zidove ili stubinu
ogradu, koja se vodi duinom cijelog stubita.
Koso podizna sklopiva platforma mora imati:
* nastupnu plohu platforme veliine najmanje 90 100 cm,
* bonu podnu preklopnu zatitu visine 20 cm i preklopni zatitni rukohvat,
* oznaku pristupanosti prilogu ovoga Pravilnika. Pristupani moraju biti javni i poslovni
objekti.
2. ELEMENTI PRISTUPANOSTI NEOVISNOG IVLJENJA:
15

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

ULAZNI PROSTOR u graevinu je ulaz do kojeg se dolazi izravno s javne pjeake

povrine ili uz pomo
elemenata pristupanosti za svladavanje visinskih razlika
jednokrilna vrata irine svijetlog otvora od najmanje 110/210 cm, ili dvokrilna vrata irine
svijetlog otvora od najmanje 2 90/210 cm
vrata koja se otvaraju prema van ili posmino, prag vrata koji nije vii od 2 cm,
u sluaju kada su glavna ulazna vrata klizna svijetli otvor od najmanje 90/210 cm, a ispred
vrata, u tom sluaju, osiguran uporabni prostor veliine najmanje 150 150 cm
vjetrobran duljine 240 cm ili toplinski zastor
KOMUNIKACIJE moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
irinu hodnika najmanje 150 cm
sve hodne povrine, u pravilu, u istoj razini
vrata na komunikacijama izvedena bez praga, svijetle irine svijetlog otvora najmanje 90
cm
WC mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 cm, koja se otvaraju prema van
ugraen mehanizam za otvaranje vrata izvana u sluaju poziva u pomo
WC koljku zajedno s daskom za sjedenje visine od 45 do 50 cm
irinu uporabnog prostora ispred umivaonika i WC koljke najmanje 90 cm
slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica najmanje povrine kruga promjera od
150 cm
vjealicu za odjeu na visini od 120 cm
KUPAONICA mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
kadu visine gornjeg ruba najvie 50 cm i/ili prostor za tuiranje izveden bez pregrade,
veliine najmanje 90 90 cm
u prostoru za tuiranje vodootporno preklopno sjedalo postavljeno na visini od 45 do 50 cm
irinu vrata svijetlog otvora od najmanje 80 cm
KUHINJA mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
slobodnu radnu plohu duine najmanje 90 cm
visee elemente postavljene donjim rubom na visinu od 120 cm od povrine poda
slobodni uporabni prostor za koritenje kuhinjskih elemenata i okretanje invalidskih kolica
najmanje povrine
kruga promjera od 150 cm
prostor za kretanje oko namjetaja irine najmanje 120 cm
ulazna vrata irine svijetlog otvora najmanje 80 cm
SOBA, UIONICA, RADNI PROSTOR moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta,
odnosno imati:
slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica u prostoriji, najmanje povrine kruga
promjera od 150 cm
prostor za kretanje oko namjetaja irine najmanje 90 cm
radni stol konzolno izveden tako da je gornja ploha na visini od najvie 85 cm, a podgled na
visini od najmanje 70
cm s dubinom pristupa od najmanje 50 cm
STAN Jednostavno prilagodljiv stan se u pravilu gradi u prizemlju graevine, odnosno na etai s
koje je najlake
osigurati izlaz u siguran prostor u sluaju opasnosti
ulazna vrata irine svijetlog otvora najmanje 110 cm
preostala vrata irine svijetlog otvora najmanje 80 cm, pragove zaobljene i ne vie od 2
cm
hodnike irine najmanje 120 cm
KAVANA I RESTORAN
- kavana i restoran koji mogu primit vie od 80 osoba mora biti pristupana
osiguran prolaz izmeu stolova, stolaca i drugih vertikalnih prepreka irine najmanje 100
cm za najmanje 20%
uporabne povrine kavane ili restorana namijenjene korisnicima usluga
podnu oblogu od vrstog materijala koja ne oteava kretanje invalidskih kolica
stolovi izvedeni tako da je gornja ploha na visini od najvie 85 cm, a podgled na visini od
najmanje 70 cm s mogunou odgovarajueg pristupa stolu, za najmanje 20% stolova
KABINA ZA PRESVLAENJE mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
tlocrtnu dimenziju najmanje 160 210 cm
vjealicu za odjeu na visini od 120 cm
klupu na preklapanje postavljenu u rasponu visine od 45 do 50 cm
TU KABINA mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
tlocrtnu dimenziju najmanje 230 230 cm
povrinu prostora ispod tua najmanje 90x90 cm, izvedenu bez pragova s nagibom za
16

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

odvod vode
vjealicu za odjeu postavljenu na visini od 120 cm
dra za sapun postavljen na visinu od 90 cm
ULAZ U VODU NA PLAI I NA BAZENU mora imati pristupanu rampu, koja dosee dno na
dubini od 60 do najvie
80 cm u odnosu na srednju razinu povrine vode (mora, rijeke, jezera, bazena)
MJESTO U GLEDALITUE mora imati tlocrtne dimenzije najmanje 90 140 cm i biti oznaeno
oznakom pristupanosti
Obvezni broj pristupanih mjesta u gledalitu odreuje se na temelju ukupnog broja sjedeih
mjesta i to:
od 100 do 300 sjedeih mjesta, izvode se najmanje dva pristupana mjesta
od 301 do 1.000 sjedeih mjesta, izvodi se najmanje 2% pristupanih mjesta
od 1.001 i vie sjedeih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupanih mjesta
TELEFON, TEKSTOFON, FAKS, BANKOMAT moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih
uvjeta, odnosno imati:
telefon je s gornjim rubom tipkovnice postavljen na visini od 120 cm od povrine poda, a
slualicom na visini
dohvata ruke od 100 cm
tekstofon, faks, bankomat postavljene donjim rubom na visinu od 70 cm od povrine
poda
ELEKTRINE INSTALACIJE moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
parlafon postavljen na visinu od 110 do 120 cm, sa svjetlosnom oznakom
prekidai za svjetlo i zvonce postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm
utinicu u pristupanoj kuhinji neposredno iznad radne plohe
ostale utinice postavljene u rasponu visina od 90 do 120 cm
izvodnu plou za elektrinu instalaciju postavljenu gornjim rubom u rasponu visina od
90 do 120 cm
svu opremu elektrinih instalacija izvedenu u kontrastu s podlogom zida
KVAKE NA VRATIMA I PROZORIMA moraju biti primjereno oblikovane, postavljene na visinu
od 90 cm za vrata, a za prozor kvaka ili ruica mehanizama za otvaranje postavljeni u rasponu
visina od 90 do 120 cm
ALTER za osobe u invalidskim kolicima mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta,
odnosno imati:
gornju plohu izvedenu na visini od najvie 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70
cm, konzolno oblikovan, dubine pristupa od najmanje 50 cm
komunikacijsko pomagalo
od ulaznih vrata graevine do altera postavljena taktilna crta voenja irine najmanje 40
cm s uljebljenjima u smjeru voenja
PULT za osobe u invalidskim kolicima mora biti, odnosno imati:
izveden najblie ulazu u prostor i/ili prostoriju u kojoj se usluga prua
postavljen je gornjim rubom na visinu od 80 cm, podgledom na visinu od najmanje 70
cm
konzolno je oblikovan s dubinom pristupa od najmanje 50 cm
osiguran pristup od najmanje 120 cm
od ulaznih vrata graevine do pulta postavljena taktilna crta voenja irine najmanje
40 cm s uljebljenjima u smjeru voenja
INDUKATIVNA PETLJA I LI TRANSMISIJSKI OBRU ugrauje se u prostoriji povrine vee od
500 m, odnosno u
prostoriji koju istovremeno moe koristiti vie od 100 osoba, i u kojoj se govor reproducira putem
zvunika
OGLASNI PANO mora biti postavljen svojim donjim rubom na visinu u rasponu od 120 do 160
cm
ORIJENTACIJSKI PLAN ZA KRETANJE U GRAEVINI mora biti reljefno izraen te mora
omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta:
postavljen je horizontalno ili priblino horizontalno na visinu od najvie 90 cm odnosno
vertikalno ili priblino
vertikalno na visinu gornjeg ruba do najvie 180 cm
postavljen je uz ulaz u graevinu
sadri informacije na Braille pismu
od ulaznih vrata graevine do plana postavljena je taktilna crta voenja irine najmanje 40
cm, s uljebljenjima u
smjeru voenja
3. ELEMENTI PRISTUPANOSTI JAVNOG PROMETA:
17

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

STAJALITE I PERON moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:

duinu stajalita, odnosno perona najmanje jednaku duini prometnog sredstva (autobus,
tramvaj i vlak) koje se
zaustavlja na tom stajalitu, odnosno peronu, a irinu najmanje 200 cm
visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a iznimno kada su
u uporabi prometna
sredstva s visokom prvom stubom, nogostup moe biti i nii od prve stube, ali ne nii od 18 cm
ispod razine nastupne
stube prometnog sredstva
na stajalitu (autobusa i/ili tramvaja) u naselju gdje se izvodi nogostup, na mjesto prvog
ulaza u prometno
sredstvo izvedenu taktilnu crtu voenja irine najmanje 40 cm i duine 150 cm s uljebljenjima
okomitim na kolnik/prugu
na peronu vlaka, na udaljenosti 80 cm od ruba perona, itavom duinom perona postavljenu
taktilnu crtu
upozorenja irine 20 cm sa uljebljenjima okomitim na smjer ulaska u vlak
PARKIRALINO MJESTO biti smjeteno najblie pristupanom ulazu u graevinu te mora
omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
parkiralino mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkiralinih mjesta, okomitom,
kosom, uzdunom, u odnosu na nogostup, veliine 370 500 cm
parkiralino mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkiralinih mjesta
okomitom na nogostup veliine 590 500 cm s meuprostorom irine 150 cm
izlaz s parkiralinog mjesta na nogostup osiguran ukoenim rubnjakom nagiba najvie 10%,
irine najmanje 120 cm
povrinu parkiralinog mjesta izraenu od materijala koji ne oteava kretanje invalidskih
kolica (ljunak, pijesak,
zatravljena povrina i sl.)
JAVNA PJEAKA POVRINA mora biti:
uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom visine najmanje 3 cm, ili razdvojena tipskim
elementom, a kada je u razini kolnika razdvojena je ogradom
iroka najmanje 150 cm
sa ostalim pjeakim povrinama povezana bez prepreka
od prometnice zatiena ogradom visine 90 cm kada se nalazi u podruju pojaanog
pjeakog prometa (navala
ljudi)
SEMAFOR mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
semafor koji se nalazi na prijelazu prometnice s vie od dva prometna traka u istom
smjeru ima taktilni plan
prijelaza
semafor koji se nalazi u podruju gdje se nalazi graevina u kojoj uestalo borave slijepe i
slabovidne osobe, ima
zvunu signalizaciju
od 1.001 i vie sjedeih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupanih mjesta
PJEAKI PRIJELAZ mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran ukoenjem rubnjaka uz najvei doputeni
nagib od 10%, irine
najmanje 120 cm
PJEAKI OTOK mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta:
u sluaju kada se pjeaki otok nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na mjestu
prijelaza sputa na razinu kolnika, tada se on 15 cm od poetka i 15 cm od kraja otoka oznaava
taktilnim crtama upozorenja s uljebljenjima okomitim na smjer kretanja, irine najmanje 40 cm,
meusobno povezanim taktilnom crtom voenja s uljebljenjima u smjeru kretanja irine
najmanje 40 cm
RASKRIJE
na raskriju koje se nalazi u podruju naselja gdje je smjetena graevina u kojoj uestalo
borave slijepe i slabovidne osobe, pjeaki prijelaz mora imati pristupani semafor sa zvunom
signalizacijom i taktilne crte voenja irine najmanje 40 cm, s uljebljenjima okomitim na
prometnicu. Taktilna crta upozorenja je izvedena do ukoenja rubnjaka na prijelazu, u duini od
najmanje 110 cm
OBVEZNA PRIMJENA ELEMENATA PRISTUPANOSTI
Graevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno o
svojoj namjeni, sadre elemente pristupanosti iz slijedeih lanaka ovoga Pravilnika:
1. graevine trgovake, ugostiteljske i/ili turistike namjene
2. graevine potanske i/ili telekomunikacijske namjene
3. graevina za pruanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge
18

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

4. graevine upravne i sline namjene

5. graevine zdravstvene, socijalne i rehabilitacijske namjene
6. graevine koju uestalo koriste osobe s invaliditetom
7. graevine odgojne i obrazovne namjene
8. graevine kulturne namjene
9. graevine prometne namjene
10. graevine portske i rekreacijske namjene
11. graevine zabavne namjene
12. graevine vjerske i sakralne namjene
13. graevine za izvrenje kazne zatvorom
14. prostori i povrine javne namjene
15. graevine druge namjene

ff. Prilagodljiv stan

Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi moe prilagoditi u pristupani, bez
utjecaja na bitne zahtjeve za uporabljivu graevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a
tehniko rjeenje mogunosti jednostavnog prilagoavanja mora biti prikazano u projektu
graevine).

gg.

Zakon o vodama

Ovim se Zakonom ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje
kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i
navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe
upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za
vode i vodno dobro.
Ovim se Zakonom ne ureuju radioloka oneienja voda i vodnoga dobra.
Odredbe ovog Zakona odnose se na:
- Povrinske i podzeme vode
- Priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekolokog stanja, gdje je to izriito
odreeno ovim Zakonom
- Vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izriito
odreeno u ovom Zakonu te u odnosu na nalazita vode za pie i
- Mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu
pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se
ureuje Zakonom o rudarstvu.
Granicu izmeu kopnenih voda i voda mora utvruje Vlada Republike Hrvatske.

hh.

Javno navodnjavanje, meudravne vode

Javno navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka

radi natapanja poljoprivrednog zemljita putem graevina za navodnjavanje u vlasnitvu
jedinica podrune (regionalne) samouprave ili mjeovitih melioracijskih graevina u
vlasnitvu Republike Hrvatske
Meudravne vode su vode I. reda koje ine ili presijecaju dravnu granicu
Stavio sam samo pojmove koji su se do sad pojavili na ispitu. Ostale proite sami u Zakonu o
vodama (NN 153/09 - lanak 3.)

ii. Koritenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju

Svatko, pod jednakim uvjetima, moe koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju,
na nain i u opsegu koje odreuje tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne)
samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
Pri koritenju javnog vodnog dobra ne smije se ugroziti njegovo koritenje za graenje i
odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, odravanje korita i obala vodotoka, te
odravanje i ureenje inundacijskog podruja, graenje i odravanje unutarnjih vodnih
putova, provedbu obrane od poplava, koritenje i zatitu izvorita voda i za druga koritenja u
skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zatita obala, korita vodotoka i drugih
voda, ukljuujui vodne graevine na njima.

jj. Vodne graevine

Vodne graevine su graevine ili skupovi graevina zajedno s pripadajuim ureajima i
opremom, koji ine tehniku, odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za ureenje vodotoka i
drugih povrinskih voda, za zatitu od tetnog djelovanja voda, za zahvaanje voda u cilju
19

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

njihova namjenskog koritenja i za zatitu voda od oneienja.

Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zatitne vodne graevine
- nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni
tuneli, brane s
akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajue im graevine, crpne stanice za
obranu od poplava, vodne
stepenice, slapita, graevine za zatitu od erozija i bujica i druge graevine pripadajue
ovim graevinama
2. komunalne vodne graevine
2.1 graevine za javnu vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i druge
zahvatne graevine na vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode, vodospreme,
crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i
vodoopskrbna mrea
2.2 graevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda,
mjeoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, ureaji
za proiavanje otpadnih voda, ureaji za obradu mulja nastalog u postupku
proiavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge graevine pripadajue
ovim graevinama, ukljuujui sekundarnu mreu
3. vodne graevine za melioracije
3.1 graevine za melioracijsku odvodnju su graevine iz stavka 2.
3.2 graevine za navodnjavanje akumulacijske i druge zahvatne graevine, razvodna
mrea i druge graevine
pripadajue ovim graevinama
3.3 mjeovite melioracijske graevine su graevine iz podtoke 3.1. i 3.2. ove toke
4. vodne graevine za proizvodnju elektrine energije
- brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge graevine, ureaji i oprema
pripadajui ovim
graevinama
5. graevine za unutarnju plovidbu
- objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i luke graevine, sukladno posebnim
propisima o plovidbi
i lukama unutarnjih voda

kk.

Naela upravljanja vodama

Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba uvati,
tititi i mudro i racionalno koristiti.
Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog
razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost
buduih generacija da to ostvare za sebe.
Upravljanje vodama prilagoava se globalnim klimatskim promjenama.
Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje stanja voda,
plaa se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju
vodnih tijela, potujui ekonomsko vrednovanje voda, povrat trokova njezinoga koritenja i
zatite vodnoga okolia i drugih sastavnica okolia.
Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na naelima solidarnosti, prvenstva u
potrebama, hitne slube, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na
razini vodnog podruja u cilju smanjenja rizika od tetnih posljedica poplava, posebno po ivot,
zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturnu batinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.
Upravljanje vodama koje ima prekogranini utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim
dravama, sklapanjem i provedbom meunarodnih ugovora, obavjeivanjem o prekograninim
utjecajima na vode i vodni okoli, o velikim nesreama kako ih definiraju propisi o zatiti okolia,
kao i meunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom okoliu.

ll. Vode, vodno dobro

Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih
stvarnih prava.
Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju:
- vodonosna i naputena korita povrinskih voda
- ureeno inundacijsko podruje
- neureeno inundacijsko podruje
- prostor na kojem je izvorite voda iz lanka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za
njegovu fiziku zatitu i

20

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

prostor na kojem je izvorite, izdanosti najmanje 10m3 dnevno, prirodne mineralne,

termalne i prirodne
izvorske vode potreban za njegovu fiziku zatitu i
- otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode, njezinom
diobom na vie rukavaca,
naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem
Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno
za:
- graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
- odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja
- graenje i odravanje unutarnjih vodnih putova
- provedbu obrane od poplava
- koritenje i zatitu izvorita voda

mm.

Vodna podruja

Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se

vodna podruja:
1. vodno podruje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno podruje.
Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Povrinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
Povrinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
Popis voda I. reda, koji e ukljuiti meudravne vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale
te bujine vode vee snage, utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Ostale povrinske vode su vode II. reda.
Vodna podruja se mogu podijeliti na:
1. podruja podslivova,
2. podruja malih slivova i
3. sektore.

nn.

Planski dokumenti upravljanja vodama

Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja

vodnim podrujima, viegodinji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan
upravljanja vodama i detaljni planovi ureeni ovim Zakonom.

oo.

Obrana od poplava

Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljita, koje obino nije prekriveno vodom,
uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i
morske vode u priobalnim podrujima i suvinim podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaa
poplave iz sustava javne odvodnje.
Obrana od poplava moe biti preventivna, redovita i izvanredna.
Preventivnu obranu od poplava ine radovi odravanja voda iz lanka 107. ovoga Zakona.
Redovitu i izvanrednu obranu od poplava ine mjere koje se poduzimaju neposredno pred
nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te
opasnosti u svrhu nekodljivog protoka voda.
Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zatita od erozija i bujica hitna su sluba.
Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.
Nositelji obrane od poplava usklauje svoje aktivnosti s Dravnom upravom za zatitu i
spaavanje, Ravnateljstvom policije, Hrvatskom vojskom, nadlenim medicinskim slubama, i
drugim hitnim slubama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju
prometnicama.
Provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, Hrvatske vode
ustupaju ponuditelju na branjenom podruju primjenom propisa o javnoj nabavi. Okvirni
sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od 4 godine.

pp.

Vodopravni akti

Radi postizanja utvrenih ciljeva upravljanja vodama izdaju se vodopravni akti.

Vodopravni akti su:
1. vodopravni uvjeti,
2. obvezujue vodopravno miljenje,
3. vodopravna potvrda,
4. vodopravna dozvola,
5. posebni uvjeti prikljuenja i
21

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja.

Vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola upravni su akti.
Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva,
2. osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske i
osobne
potrebe,
3. zatita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda i
4. postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite
njihove imovine, zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

VODOPRAVNIM UVJETIMA odreuju se tehniki i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti

zahvat u prostoru radi usklaenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju
njega.
Vodopravni uvjeti su potrebni:
1. za zahvate u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, odnosno odgovarajui akt za
graenje prema propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni
projekt,
2. za izradu glavnog projekta za zahvate u prostoru za koje se prema propisima o prostornom
ureenju i gradnji ne izdaje lokacijska dozvola,
3. za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja, vodoistranih radova te drugih
radova koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na vodni reim, a za koje se, prema
posebnim propisima o prostornom ureenju i gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola,
4. za koritenje voda za gospodarski uzgoj riba i drugih vodenih organizama u postupku davanja
zakupa za ribnjake i
5. u drugim sluajevima gdje je to propisano ovim Zakonom.
Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
Vodopravni uvjeti nisu potrebni:
1. za graenje ili rekonstrukciju graevina u kojima se voda koristi iskljuivo za pie i
sanitarne potrebe (stambene graevine i poslovne graevine bez proizvodnih, servisnih,
skladinih i slinih prostora), ako se te graevine prikljuuju na komunalne vodne graevine i
2. kada se izdaje obvezujue vodopravno miljenje

OBVEZUJUE VODOPRAVNO MILJENJE

Za graenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u
postrojenjima odreenim posebnim propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zatite okolia,
izdaje se obvezujue vodopravno miljenje.
Obvezujue vodopravno miljenje izdaju Hrvatske vode.
Obvezujue vodopravno miljenje ima sadraj vodopravnih uvjeta za graenje i vodopravne
dozvole za isputanje otpadnih voda te vodopravne dozvole za koritenje voda.
Obvezujue vodopravno miljenje sastavni je dio rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite
okolia.
Iznimno, obvezujue vodopravno miljenje moe se izdati i usmenim oitovanjem na nain kako
je ureeno posebnim propisom o zatiti okolia.

VODOPRAVNOM POTVRDOM potvruje se:

1. da je glavni projekt za ishoenje graevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim
propisima o prostornom ureenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno
obvezujuem vodopravnom miljenju. Vai koliko vai i akt kojim se odobrava graenje
2. da je dokumentacija za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja i drugih
radova izraena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vai 2 godine od njezinog izdavanja.
Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode.

VODOPRAVNE DOZVOLE
Vodopravna dozvola potrebna je za isputanje otpadnih voda, za stavljanje u promet
kemikalija i za koritenje voda, pod pretpostavkama propisanim lankom 152., 155.,
odnosno 157. ovoga Zakona.
Vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda sadri:
1. doputene koliine otpadnih voda,
2. granine vrijednosti emisija,
3. obvezu monitoringa i dostavljanja podataka, u skladu sa lankom 44. stavkom 6.
ovoga Zakona i
4. druge obveze utvrene propisom iz lanka 142. ovoga Zakona.
22

Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Vodopravna dozvola se izdaje za proizvodnju i stavljanje u promet kemikalija koje

nakon pravilne i predviene uporabe dospijevaju u vode (vodopravna dozvola za stavljanje u
promet kemikalija).
Vodopravnu dozvolu za stavljanje u promet kemikalija izdaje Ministarstvo. alba protiv dozvole
nije doputena, ali je doputen upravni spor.
Vodopravna dozvola za koritenje voda izdaje se za svako koritenje voda koje prelazi
opseg iz lanka 76. i 77. ovoga Zakona, osim za koritenje voda za koje se prema ovom Zakonu
izdaje koncesija iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona.
Vodopravne dozvole izdaju se na odreeno vrijeme, a najdue na vrijeme od 15 godina.

POSEBNI UVJETI PRIKLJUENJA

Posebnim uvjetima prikljuenja odreuju se tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina
da bi njezini interni vodovi bili prikljueni na komunalne vodne graevine sukladno
opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga.
Posebni uvjeti prikljuenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim
propisima o prostornom ureenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima
graenja, odnosno drugoga akta kojim se doputa graenje.
Posebne uvjete prikljuenja izdaje javni isporuitelj vodne usluge.

POTVRDA O SUKLADNOSTI S POSEBNIM UVJETIMA PRIKLJUENJA

Potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja potvruje se, na nain odreen
propisima o prostornom ureenju i gradnji, da je idejni projekt za ishoenje lokacijske
dozvole ili rjeenja o uvjetima graenja, odnosno glavni projekt za ishoenje graevinske
dozvole ili drugoga akta kojim se doputa graenje, koji se izdaje prema posebnim
propisima, sukladan posebnim uvjetima prikljuenja.
Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja izdaje isporuitelj vodne usluge.
Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja vai koliko vai i akt kojim se odobrava
graenje.
Isporuitelj vodne usluge duan je u roku od 30 dana od dana uredno podneseng
zahtjeva, osim ako propisima o prostornom ureenju i gradnji nije propisan krai rok, izdati
potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka ili odbiti zahtjev za izdavanje

23