9.

Iskoritavanje ivih bogatstava mora-ribarstvo

1. to je ribarstvo?
Ribarstvo je organiziran napor ljudi da love i uzgajaju ribe i druge vodene organizme.
Akvakultura je grana ribarstva; bavi se uzgojem organizama koji ive u vodi (djelomina ili
potpuna kontrola ovjeka). Marikultura je dio akvakulture i bavi se uzgojem morskih
organizama.
2. Stanje ribarstva u svijetu: trend u ribolovu (rastui ili padajui) i trend u akvakulturi,
podruja svjetskog ribolova, vodee zemlje, najea lovina? Zato je marikultura
neodriva s ekonomskog i socijalnog stajalita? Zato drave subvencioniraju ribarstvo
iako je ono neprofitabilno?
Ribolov je u opadanju ,jedino u Kini raste (Kina krivotvori podatke zbog politikih razloga).
Akvakultura biljei porast. Ulov zadnjih 20ak godina stagnira, bez obzira na poveana
ulaganja u ribolov jer je dostignut bioloki maksimum. Izvozna vrijednost ribarstva je oko 60
milijardi USD, a trokovi ribolova oko 120 milijardi USD, to je ekonomski neisplativo, no
vlade da bi ouvali radna mjesta subvencioniraju ribolov (gradnju plovila, plavi diesel,
zajamena otkupna cijena) Vodee zemlje - Kina, Peru, USA, Indonezija, Japan... Najea
lovina-inuni, tuna...
3. Kako se moe postii daljnji porast ulova?
a) pomicanjem eksploatacije na nie trofike stepenice (mala plava riba),
b) intenzifikacijom ulova na podrujima koja do sada nisu bila pristupana za eksploataciju,
c) uspjenijim iskoritavanjem otvorenog oceana,
d) uvoenjem novih vrsta, poribljavanje priobalnih podruja, razvoj marikulture. Marikultura
ekonomski nije opravdana jer za uzgoj 1 kg uzgajane ribe treba 5 kg sitne plave ribe.
4. tetni uinci ribolova? Primjer prelova? Objasnite razliku izmeu biolokog i
ekonomskog odrivog ulova (sustainable yield)?

tetni uinci ribolova- prelov (eng. overfishing) - prekomjerni izlov, prilov (eng. by-catch) ulov neciljanih organizama koji se ona bacaju u more i unitavanje kompletnih biocenoza
pridnenim koama (nastojanje Greenpece da proglase moratorij (zabranu) na koarenje (eng.
deep-sea trawling) 2006).
Primjer prelova - 1970 u Peruu se dogodio krah ulova inuna zbog prelova i El Nio.
Odreivanje odrivog ulova : Bioloki - najvei prosjeni ulov koji moemo trajno uzimati iz
populacije u odreenim uvjetima okolia bez tetnih posljedica Ekonomski optimalan
omjer izmeu vrijednosti ulova i uloenog napora (minimalni trokovi)

5. Kako je mogue zatiti iva bogatstva mora?

Limitiranjem ulova , odreivanjem intenziteta ribolova , ogranienjem djelovanja ribolovnih
jedinica , reguliranjem ribolovnih alata i naina njihove upotrebe , ogranienjem veliine
jedinki ulovljenih organizama, zabranom ribolova na pojedinim podrujima i u odreenim
sezonama , zabranom ulova pojedinih vrsta (zatiene vrste) , umjetnim poribljavanjem .
6. to je to prilov?
- Sluajan ulov pri ribolovu.
Prilov ine gospodarski nevane vrste riba i beskraljenjaka, ali i neke zakonom zatiene
vrste kornjae, morski sisavci...koje se nakon ulova bacaju u more jer nemaju trinu
vrijednost.
7. Prednosti marikulture? Utjecaj na okoli? Podjela prema mjestu i intenzitetu uzgoja?
Prema vrsti uzgajanih organizama? Koji tip uzgoja prevladava u Hrvatskoj?
Cilj joj je djelovanjem na 3 imbenika: razmnoavanje umjetni (inducirani) mrijest ,rast
dodatna ishrana , prirodnu smrtnost - reducirana je selekcijom i lijekovima, te
odgovarajuim uvjetima uzgoja. Razlozi za: preko 4 milijarde ljudi loe se hrani (ria, kruh);
1/3 ljudi je gladno, a 1000 ljudi umire od gladi svakog sata ; proizvodnja hrane na kopnu
zauzima 11% obradivih povrina erozija tla glavni je problem ; ribe bre rastu jer ne troe
energiju na zagrijavanje jer su hladnokrvni organizmi ve samo na rast i razmnoavanje ; bolja
iskoristivost riblje sirovine - kod riba jestivi dio je 80%, kod goveda 60%, peradi 50 - 60%,
svinja 35%.

Podjela prema intenzitetu uzgoja: ekstenzivni uzgoj; poluintenzivni uzgoj dodavanje

riblje mlai, dopunsko hranjenje; intenzivni uzgoj umjetna produkcija mlai,
prehranjivanje, prozraivanje i proiavanje vode, regulacija temperature, lijekovi...
Podjela prema mjestu uzgoja: na kopnu (ribnjaci, protoni kanali, silosi, bazeni) ; na moru mrene pregrade ,kavezi ,ocean ranching (putanje riba da rastu u divljini i njihovo kasnije
izlovljavanje).
Podjela prema vrsti uzgajanih organizama: Piscikultura - uzgoj riba (komercijalno
vrijedne vrste lubin, komara, tunj, gof, losos, pastrva, jegulja, jesetra) , krustacikultura
rakovi, ostreikultura kamenice, mitilikultura dagnje, algokultura alge.
Hrvatska - kaveska proizvodnja u priobalju
tetni uinci marikulture: Utjecaj na divlje populacije (za predatore se mora hvatati riba u
divljini, bijeg uzgajanih organizama i mijeanje genetskog materijala, irenje bolesti...);
Velika koncentracija uzgajanih organizama utjecaj na kvalitetu vode (nepojedena hrana,
fekalije, lijekovi) i na zajednice u vodi - pogotovo bentos (na dnu)
8. Stanje ribarstva u RH? Koje su vrste najvie optereene prelovom? Kako se po stanju
populacija moe zakljuiti da je dolo do prelova vanih gospodarskih vrsta u Jadranu?
Ulov tuna je gotovo isti iz godine u godinu, kao posljedica ulova sustavom kvota. Ukupan
ulov bijele ribe pokazuje dugogodinji negativni trend, i drugi morski organizmi koji se love
pridnenom koom prema podacima DZS (Dravnog zavoda za statistiku) pokazuju silazni
trend, a najtea situaca zabiljeena je kod kampa.
Nekontrolirano i nerazumno iskoritavanje jadranskih ivih resursa dovelo je do prelova,
osiromaenja i iscrpljenosti biozaliha to se oituje kroz: smanjenje ukupnog ulova i opadanje
ulova po jedinici ribolovnog napora; velikoj zastupljenosti nedoraslih primjeraka u lovinama;
smanjenju veliine ribe pri dostizanju prve spolne zrelosti; poveanom udjelu gospodarski
beznaajnih vrsta u lovinama - to sve zajedno upuuje da je nastupio poremeaj u
hranidbenom lancu.