12.

Spaavanje i tegljenje na moru

1. Znaajke spaavanja i obiljeja trita?

in ili djelatnost poduzeta da se pomogne brodu ili imovini u opasnosti bez obzira gdje se
brod ili imovina nalaze.Subjekti: spaavatelj, vlasnik broda, osiguravatelj, predstavnici
drave.Uvjeti: dobrovoljnost, pogibelj, uspjeh. Temeljno naelo: No cure, no pay osim u
sluaju umanjivanja tete okoliu.

spaavanje oteenog broda ili jedinica za istraivanje i iskoritavanje podmorja,

spaavanje nasukanog broda,
podizanje potonulog broda (podrtina, potonulih i oteenih objekata),
spaavanje tereta ili dijela opreme,
spreavanje oneienja.

Obiljeja trita spaavanja:nepredvidljivost mogunosti pruanja usluge,nepredvidljivost

troka usluge,nepredvidljivost prihoda,konkurencija (osim profesinalnih spaavatelja - trgovaki
brodovi, luki peljari, lokalni spaavatelji).

2.

Nova konvencija o spaavanju iz 1989 koju novinu donosi? Na koga se konvencija

ne odnosi?

Zamijenila je Meunarodnu konvenciju za izjednaenje nekih pravila o pruanju pomoi i

spaavanju na moru iz 1910. Tradicijski postulat no cure no pay (ne dobiva se nagrada ako
je akcija spaavanja prola bez rezultata) odvraao je spaavatelje od akcije spaavanja broda
ako prijeti rizik neuspjeha.
Po novoj Konvenciji spaavatelj, i u sluaju da spaavanje nije uspjeno moe, zahtijevati od
vlasnika broda u opasnosti posebnu naknadu u visini trokova koje je imao za pokuaj
sprjeavanja ili umanjivanja tete na okoliu to je minimum koji e pripasti spaavatelju
ak i ako zbog spleta okolnosti nije uspio spasiti imovinsku vrijednost, niti umanjiti tetu za
okoli.
Konvencija se ne odnosi na uvrene ili plutajue platforme ili pokretne puinske ureaje i
opremu za buenje, jer dri se da su same posade najbolje izvjebane i specijalizirane za
postupanja u kriznim situacijama.

3.

Objasnite poajam maritime leprosity.

Nesklonost obalnih drava da dozvole potencijalnim brodovima potencijalnim

oneiivaima (eng. leper ships) uplovljenje u njihovo obalno more (eng. maritime leprosy)
pokuala se ukloniti tako da se u Konvenciji odredio pojam tete na okoliu zbog zagaenja,
poara, eksplozije i sline nezgode, te se obalnim dravama priznaje teta na okoliu nastala u
priobalju, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu (luke
zaklonita).

4. Vrste tegljenja prema podruju i nainu rada i podjela tegljaa?

1. oceansko tegljenje (eng. ocean going tug) uglavnom se koristi za opskrbu platformi;
2. obalno i luko tegljenje:

potiskivanje plovila koja nemaju vlastiti pogon,

pruanje pomoi pri manevriranju plovila koja imaju vlastiti pogon.

Podjela tegljaa prema podruju i vrsti rada:

luki tegljai: 15 30 m, 1 000 3 000 kW,

oceanski tegljai: 70 80 m, 10 000 15 000 kW,

teglja-gura,

teglja-ledolomac.

5. Tipovi remorkera prema nainu tegljenja?

a) vuom (eng. tug)
1. standardni, koji tegle pomou duge eline sajle ili konopa;
2. eng. notch tug, koji imaju urez na krmi kojim se zakae za tegljeni objekt, to je opasno
za tegljenje bari koje nisu u balastu;
3. eng. integral or integrated unit su posebno dizajnirani brodovi koji se s tegljenim
brodom zakljuaju zajedno u vrstu strukturu
4. eng. carousel tug su novi tip remorkera kod kojeg je efektivnost i fleksibilnost
manevriranja postignuta ne propelerima ve elinom konstrukcijom na palubi

b) potiskivanjem, guranjem (eng. tow) - brodovi dizajnirani za guranje bari. Imaju

etvrtasti pramac za guranje i snane motore (od 600 KS do 10 000 KS). Mogu gurati 50
veliki bari. Najdui tegljai imaju preko 200ft.

6. Osnovne karakteristike tegljaa?

Tegljai u line-haul service rade 24 sata na dan 7 dana u tjednu i opremljeni su najsuvremenijom
navigacijskom opremom (radar u boji, GPS, elektronike karte i specijalizirana radio
komunikacija). Posada se sastoji od dva zapovjednika, jedan do dva strojara, 3 do 5 mornara i
kuhara, koji su ukrcani 30 dana - 6 sati rade 6 sati odmaraju i rijetko silaze s broda.