Professional Documents
Culture Documents
Priručnik Za Diverzanta
Priručnik Za Diverzanta
Priručnik Za Diverzanta
I NOVINSKI
CENTAR
Autori
Dragan JOKSIMOVI, pukovnik
Radoslav RAJI, pukovnik
Milo STANI, potpukovnik
Pantelija MANDI, potpukovnik, dipL in.
B i b l i o t e k a
PRAVILA I UDBENICI
knjiga sedamsto devedeset peta
UREDNIK
Slavoljub MIRKOVI, major
RECENZENT
Mitar KNEEVI, pukovnik
JEZICKI REDAKTOR
Dobrila MILETI, profesor
NAELNIKA GENERALTABA
SNAGA SFRJ ZA KoV
ORUANIH
KoV 3
VOJNA TAJNA
Interno
PRIRUNIK
ZA DIVERZANTA
Beograd, 1988.
Reenjem
zamenika
naelnika
Generaltaba
oruanih snaga SFRJ za K o V br. 1140-1 od 16. 06.
1988. godine, odobreno je da se ovaj prirunik kori
sti u obuci vojnika, stareina i jedinica oruanih
snaga.
UDK 356.168(035)
PRIRUNIK za diverzante / [Autor Dragan Joksimovi... et al.]. Beograd : Vojnoizdavaki i novin
ski centar, 1988 (/Beograd : Vojna tamparija/).
549 str. : ilustr. ; 17 cm. (Biblioteka Pravila i ud
benici ; knj. 795)
Na vrhu nasl. str.: Savezni sekretarijat za narodnu
odbranu, Zamenik naelnika Generaltaba oruanih
snaga SFRJ za KoV. Vojna tajna; Interno. Tira
3100 primeraka. KOV 3.
1, Joksimovi Dragan
a) Diverzanti
Prirunici
Prirunik sadri osnovne taktiko-tehnike podatke
o naoruanju, minskoeksplozivnim i drugim MTS i
opremi kojima rukuju diverzanti. Detaljnije su opi
sana minskoeksplozivna i druga opasna sredstva, jer
je za njihovo rukovanje potrebna velika strunost.
Obraeni su oblici dejstva i uslovi u kojima e delovati pojedinci ili grupe diverzanata. Opisana su diver
zantska dejstva, boravak u pozadini neprijatelja i na
nepoznatom zemljitu, ishrana u prirodi, pruanje
prve pomoi i samopomoi, i dr.
Prirunik je namenjen vojnicima-diverzantima, stareinama diverzantskih jedinica i svim drugim pri
padnicima oruanih snaga koji, pored svojih osnov
nih, obavljaju i diverzantske zadatke.
Sadraji u knjizi ilustrovani su brojnim slikama i
skicama koji omoguavaju da se odreeno tivo lake
shvati.
CIP Katalogizacija u publikaciji
Centralna biblioteka JNA
UVOD
U Priruniku za diverzanta saeti su osnovni
taktiko-tehniki i drugi podaci neophodni diver
zantu, koji su preuzeti iz zvaninih pravila, uputstava i udbenika. Obuhvaena su osnovna forma
cijska diverzantska i druga sredstva, koja mogu
korisno da poslue prilikom obavljanja raznovrsnih
diverzantskih zadataka. Detaljnije su obraena minskoeksplozivna i druga opasna sredstva, koja treba
dobro poznavati i za iju je upotrebu neophodna ve
lika strunost.
Iako se teilo da se u Priruniku nau brojni
podaci neophodni za rad diverzanata, nisu mogli biti
obuhvaeni svi sadraji predvieni Planom i progra
mom borbene obuke i vaspitanja diverzantskih jedi
nica. Zato se za potpuno savlaivanje diverzantske
obuke mora koristiti i druga, ira literatura.
Osim materijalno-tehnikih sredstava, u Pri
runiku su obraena pitanja i problemi sa kojima
e se pojedinci ili grupe suoavati prilikom dejstva
u neprijateljevoj pozadini, kao to su: diverzantska
dejstva uopte, boravak u pozadini neprijatelja i na
nepoznatom zemljitu, ishrana u prirodi, pruanje
prve pomoi i samopomoi, i drugo.
U Priruniku su navedeni osnovni podaci o ala
tu, pomonim sredstvima i opremi koju koriste po
jedinci i grupe.
5
1. D I V E R Z A N T S K A DEJSTVA
Diverzantska dejstva su vrsta napadnih dejstava na kopnu i moru, koja se izvode na specifian
nain i sredstvima prilagoenim za tu namenu.
Cilj diverzantskih dejstava je: nanoenje agre
soru to veih gubitaka u materijalno-tehnikim
sredstvima i ivoj sili; onemoguavanje ili oteava
nje priprema i izvoenja borbenih dej stava; narua
vanje morala i stvaranje opte nesigurnosti za bo
ravak i dejstvo njegovih snaga; onemoguavanje ili
oteavanje korienja raznih objekata i materijalnih
dobara nae zemlje i spreavanje organizovanja i
uvrenja vlasti na privremeno zaposednutoj teri
toriji.
Osim toga, diverzantskim dejstvima se odrava
stalna borbena aktivnost sopstvenih snaga i u najnepovoljnijim uslovima voenja rata; znatno ublauje
nedostatak odreenih borbenih sredstava; podstie
voenje oruane borbe; podie moral sopstvenih je
dinica i naroda; spreava i oteava konsolidovanje
okupacione vlasti agresora na privremeno zaposed
nutoj teritoriji; iznuravaju i psihiki i fiziki iscrp
ljuju njegove snage i prisiljava da za obezbeenje
svojih snaga i objekata angauje znatne snage.
Diverzantska dejstva se organizuju na irokoj
osnovi, masovno i neprekidno. Zavisno od cilja, obi
ma, intenziteta i angaovanih snaga, mogu imati tak7
11
komandna mesta;
raketni poloaji;
artiljerijski poloaji;
marevske kolone;
transportne kolone, i
pozadinski elementi.
a) Komandna niesta (KM)
marevskog obezbeenja nisu nikada dovoljno obezbeene i pogodan su objekat za izvoenje diverzant
skih dejstava.
Peadijske jedinice na maru, bez obzira na to
da li se kreu motornim vozilima ili peke, uvek su
sposobne da se iz marevske kolone relativno brzo
razviju i prihvate borbu. Meutim, jedinice oprem
ljene savremenom tehnikom daleko su osetljivije, a
naroito raketne, artiljerijske i snabdevake jedini
ce i transportne kolone. Kod tih jedinica prvo e se
razbiti osiguranja, a zatim jedinice u koloni.
Prilikom planiranja i izvoenja diverzantskih
dej stava na marevske kolone treba uzimati u obzir
siedee: da e kolone obezbeivati, osim peadijske,
i oklopne jedinice; da e neprijatelj celu mar-rutu
ili njen vei deo obezbeivati iz vazduha helikopte
rima i jedinicama za intervencije; da e kritine ob
jekte na putevima (tesnaci, klisure i sl.) unapred posedati i da e vee i vanije putne objekte obezbe
ivati stalnim posadnim jedinicama. Takoe, potreb
no je voditi rauna o tome da e se u marevskoj
koloni raketnih jedinica nalaziti ponekad i bojeve
glave sa nuklearnim punjenjem, koje mogu pri iz
voenju diverzija naneti velike gubitke ne samo ne
prijatelju ve i sopstvenim jedinicama i stanovnitvu.
e) Transportne kolone
U vijetnamskom ratu najei objekt diverzant
skih dejstava bile su upravo amerike transportne
kolone, glomazne i kao takve veoma rentabilni cilje
vi. Da bi ih zatitili od neprekidnih diverzantskih
dejstava, amerike komande su upuivale sa tran
sportnim kolonama i znatne snage K o V (motorizovane peadijske i oklopne jedinice koje su se raspo
reivale du kolone).
2
19
rodnim i vetakim objektima, kao to su: useci, zaseci, nasipi, tuneli, potporni i obloni zidovi, mostovi,
propusti, vijadukti, putokazi, bankine, raskrsnice,
parkiralita, garae i sl. Borbena dejstva neprijate
lja, snabdevanje njegovih trupa raznim borbenim
potrebama (oruje, municija, gorivo i sl.), evakua
cija i manevar snagama i sredstvima ne mogu se
zamisliti bez korienja puteva. Stoga e on biti i
votno zainteresovan, da obezbedi normalan saobra
aj na svim putevima koji mu budu potrebni.
Najunosniji objekti za izvoenje diverzija bie
oni koji e najdue zadrati pokrete neprijateljevih
kolona i za koje e trebati utroiti najvie snage,
sredstava i vremena za obavljanje opravki i normalizovanje saobraaja. To su: mostovi, tuneli, nadvo
njaci, podvonjaci, vijadukti i deonice puta koje pro
laze kroz brdsko-planinsko i planinsko zemljite sa
serpentinama, usecima, zasecima i nasipima. Pri iz
voenju diverzija na objekte putnog saobraaja uvek
treba voditi rauna da se neprijatelju onemogui obi
lazak oteenog ili poruenog dela puta. Treba teiti
da se objekat na koji se izvodi diverzija za dui pe
riod izbaci iz saobraaja.
Neprijatelj e na razliite naine obezbeivati
objekte na putevima, naroito najosetljivije i one
koji se nalaze na tee prohodnom i pokrivenom zem
ljitu. Svi pokreti neprijatelja, naroito oklopnih i
motomehanizovanih jedinica, bie praeni posebnim
obezbeenjem sa zemlje i iz vazdunog prostora.
Unapred postavljeno obezbeenje treba oekivati u
obliku postaja ili zaseda na kritinim mestima. Putevi e za prolaz neprijateljevog transporta najee
biti raieni sa obe strane na rastojanju uspenog
dejstva peadijskog oruja, a teritorija kroz koju
21
33
potrebno je prethodno iskljuiti elektrino osvetljenje i telefonsku vezu. Postoji mogunost da se zapleni vozilo i da se diverzanti prerue u uniforme ne
prijatelj evih vojnika i stareina, a zatim da odu di
rektno vozilom na izvoenje diverzije na skladita.
Pumpne stanice za gorivo
Pumpne stanice e biti, naelno, izraene u po
sebnim rejonima, u neposrednoj blizini voznih par
kova, ili e pratiti auto-cisternama jedinice u pokre
tu. Delimino e se neprijatelj oslanjati i na pumpne
stanice koje postoje u naseljenim mestima ili van
njih (du puteva) na privremeno zaposednutoj teri
toriji. Poto su gorivo i mazivo izuzetno vani za
obezbeenje dejstava i pokreta neprijatelj e na
stojati da ih dobro zatiti. To e najee biti ogra
eni prostori u irem pojasu, u kome e biti zabra
njeno kretanje i pristup svim neovlaenim licima.
Najpogodniji naini za izvoenje diverzija su:
prepadi i diverzije sa udaljenosti zapaljivim minama
(iz tromblona, minobacaa ili raketnog oruja), baca
nje zapaljivih bombi i mina (runih) i neposredno
paljenje goriva. Pri paljenju goriva treba voditi ra
una o samozatiti diverzanata. Stoga treba prvo ot
voriti poklopce na cisterni za gorivo (ukopane ili nad
zemne), a zatim po povrini prostora oko njih razliti
gorivo, pri emu treba voditi rauna da se ne poliju
delovi tela ili odela. Potom se na razliveno gorivo
bacaju zapaljive flae ili bombe sa odstojanja 2030
metara. Diverzanti se moraju udaljavati brzo i ka
zaklonima, jer se eksplozija goriva iri i na nekoliko
stotina metara u preniku, zavisno od koliina koje
su zapaljene. Ako postoji mogunost, paljenje se
moe izvesti tempiranim upaljaima na flaama sa
3*
35
na odreenim pravcima (u zonama) mogu se angaovati i druge jedinice ili njihovi delovi. To e najee
biti privremeni sastavi, ija jaina i struktura zavise
od zadatka koji treba da obave u konkretnoj borbe
noj situaciji. Te snage se, naelno, upotrebljavaju u
zahvatu fronta i u plioj neprijatelj evo j pozadini.
U Teritorijalnoj odbrani diverzantska dejstva
prvenstveno izvode specijalizovane diverzantske i
partizanske jedinice, a mogu se angaovati i. druge
jedinice Teritorijalne odbrane. Naelno se upotreb
ljavaju za izvoenje diverzantskih dejstava u dub
ljoj pozadini neprijateljevog borbenog rasporeda, na
privremeno zaposednutoj teritoriji, a takoe i u zalivatu fronta u zonama (na pravcima) dejstva jedini
ca Kopnene vojske.
Diverzantske snage drutveno-politikih zajed
nica ine specijalni diverzantski vodovi, grupe i po
jedinci.
Diverzantske jedinice su naelno formirane u
grupe, vodove i odrede (odeljenski, vodni ili etni
sastav). Njihov broj, formacijska struktura, naoru
anje i oprema zavise od potreba i specifinosti zada
taka i, po potrebi, mogu se menjati. Zadatke obav
ljaju samostalno ili u sadejstvu sa ostalim jedinica
ma Kopnene vojske i Teritorijalne odbrane. U tesnoj
su i neprekidnoj vezi sa obavetajnim i bezbednosnim
organima i drutveno-politikim organizacijama koje
borave i dejstvuju na teritoriji.
Kvalitetan izbor, osposobljenost i uvebanost
ljudstva diverzantskih jedinica, raznovrsnost njihove
formacijske strukture, podeenost oruja, tehnikih
sredstava i opreme koju poseduju, dobro poznavanje
neprijatelja i detaljno poznavanje zemljita i sve
strana i bezrezervna podrka stanovnitva omogu
uje im da brzo menjaju mesto boravka i nain dej
stva u svim borbenim i drugim situacijama.
DEO
NAORUANJE
PODACI
49
puni se sa 9 metaka;
poetna brzina 420455 m/s;
krajnji domet 1.640 metara;
masa pitolja sa punim okvirom iznosi 970 g;
pitolj je poluautomatski;
opaljenje se ne moe izvesti dok okvir nije
u rukohvatu.
NAMENA
50
OSNOVNI
Najuspenije
PODACI
dejstvuje:
iz ruku do 50 m,
sa ramena do 200 m.
Dejstvuje kratkim rafalima do pet i dugim do
deset metaka.
Puni se okvirom od 10 i 20 metaka. Brzina ga
anja: jedinanom do 35, a rafalnom do 100 metaka
u minuti. Koristi bojevi metak 7,65 mm. U diver
zantskim dejstvima koristi se i sa priguivaem
zvuka.
Ima mehaniki nian.
Masa bez okvira iznosi 1,28 kg, a sa punim okvi
rom 1,54 kg.
3. SIGNALNI PITOLJ 26 mm M57 I SIGNALNI
METAK 26 mm
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SIGNALNIH
METAKA
52
30%
30%
20%
20%
belih,
crvenih,
zelenih,
utih.
Poklopac metka je obojen bojom koju daje zvezdica pri sagorevanju. Na poklopcu su utisnute bra
davice (ispupenja) koje oznaavaju boju (zelena
1 bradavica, crvena 2 bradavice, uta 3 brada
vice i bela bez bradavice).
4.
P O L U A U T O M A T S K A P U K A 7,62 mm M59/66
NAMENA
53
OSNOVNI
PODACI
PODACI
55
6. P O L U A U T O M A T S K A SNAJPERSKA P U K A
7,9 mm M76
NAMENA
PODACI
Sl. 7 Izgled
7,9 mm
7. T R O M B L O N ZA P U K U
Tromblon slui da se na njega stavi tromblonska mina, a on joj odreuje pravac leta. Tromblon
za AP ne ini celinu, ve se navija kada se ukae
potreba za gaanjem.
PODACI
PODACI
osetljiv je na udar;
dioptrija okulara je od 5 do + 5 ;
vidno polje 10 stepeni;
izotravanje objekata u vidnom polju poi
nje od 20 m do granice vidljivosti;
ureaj poveava cilj objekat pet puta;
faktor pojaanja svetlosti 30.000 puta;
masa ureaja 2,2 kg;
punjenje baterije traje 14 asova preko ure
aja 7K27.
NAMENA
OSNOVNI
PODACI
1 1 . _ RUNI BACA M 5 7
NAMENA
200 m,
PODACI
ciljeve
PODACI
64
stava;
PODACI
domet do 500 m;
probojnost 400 mm;
masa 7 kg;
pada u red savremenih protivoklopnih sred
opremljen je laserom i nianskom spravom;
65
Namenjen je za unitenje
u uslovima vizuelne vidljivosti.
niskoleteih
ciljeva
PODACI
67
RAKETA
9M32M:
kalibar 72 mm;
masa 9,8 kg;
masa eksploziva 370 g;
masa barutnog punje
nja motora 4,2 kg;
ima IC ureaj za samonavoenje;
vreme samolikvidacije
1417 s.
RAKETA
SE
SASTOJI
OD:
glave za samonavoenje;
krmila;
odseka bojeve glave;
odseka pogonskog go
riva;
krilaca za stabilizaciju.
Sl. 17
Laki
prenosni
raketni
komplet Strela
2M izgled
15. M I N O B A C A 60 mm M57
NAMENA
OSNOVNI
PODACI
69
70
PODACI
+45C;
KOMPLET 9KI1
NAMENA
9K11
SASTOJI
SE
OD:
PODACI
loaj 1
puta;
izgled
PODACI
Sl. 21 Bomba
runa M 75
izgled
PODACI
visokokvalitetnog
elastinog
20. B O M B A R U N A K U M U L A T I V N A M79
NAMENA
OSNOVNI
PODACI
Sl. 23 Bomba
runa
kumulativ
na M79 izgled
To sredstvo je veoma dobro za blisku protivoklopnu borbu. Pri bacanju na cilj tei se da se bom
bom pogodi cilj. Nakon udara u cilj, usled eksplozije
eksplozivnog punjenja, bomba stvorenim kumulativnim mlazom probija oklop i onesposobljava i unita
va instrumente, municiju i posadu u vozilu.
Bomba runa, kumulativna ima sledee delove:
bojevu glavu (1), inicijalni sklop (2) i ruicu (3) (sl.
br. 23).
Bojna glava je izraena od lima, ima cilindri
an oblik i ima zadatak da za vreme eksplozije kumulativnim mlazom probije oklop i izazove oteenja
u unutranjosti borbenog vozila, izazove eksploziju
municije i onesposobi posluioce za dalje dejstvo.
Bojnu glavu sainjavaju: kapa, eksplozivno pu
njenje, kouljica, poklopac, levak i detonator sa devijatorom.
Inicijalni sklop inicira eksplozivno punjenje de
tonatora i time izaziva eksploziju bojeve glave. Sa
stoji se od nosaa kapisle, pojanika i aure.
Ruica je namenjena da omogui dranje i baca
nje bombe; objedini i omogui smetaj delova udar
nog i osiguravajueg mehanizma i stabilizatora i da
osigura bombu od prevremene eksplozije.
S obzirom na TT karakteristike: masu, osigura
nje, nain upotrebe i probojnost, to sredstvo se moe
veoma efikasno koristiti za izvoenje diverzantskih
akci j a.
21. _ LASERSKI UREAJ ZA DALJINSKO
PALJENJE M I N S K I H PUNJENJA ( L U D P M P 1500 m)
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
a) PREDAJNIK
elektronski deo 1;
rukohvat 2;
73
DELOVI
b) P R I J E M N I K (prednja strana)
prednji nian 1;
zadnji nian 2;
zona mogueg aktiviranja 3 i 4;
filter prijemnika (otvor za ulaz
zraka) 5.
laserskog
Sl. 26 Prijemnik
(zadnja strana)
79
c) P R I J E M N I K (zadnja strana)
konica za armiranje (preklopnik za ukljui
vanje u rad) 1;
iani izvod za prikljuenje elektrinog detonatora 2;
kleme za (po potrebi) vanjsko napajanje pri
jemnika 3.
Pored predajnika i prijemnika u sastav ureaja
ulazi indikator funkcije (led-dioda).
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
(LUDPMP-1500
m)
UPOTREBU
81
82
DEO
II
EKSPLOZIVI I SREDSTVA
ZA
PALJENJE
1. SREDSTVA ZA PALJENJE E K S P L O Z I V N I H
PUNJENJA
Zavisno od sredstava koja se koriste, paljenje
eksplozivnih punjenja moe biti: tapinsko, elektri
no, mehaniko, prenosom detonacije i kombinovano*
1.
TAPINSKO
PALJENJE
PUNJENJA
EKSPLOZIVNIH
a) Sporogorei tapin
DETALJ
A'
DETALJ .A"
Sl. 29
Detonirajui
tapin na kalemu
c) Detonatorska kapisla
Detonatorska (acidna) kapisla br. 8 (sl. 30) namenjana je za paljenje eksplozivnih punjenja od
svih eksploziva sem od livenog trotila.
Sastoji se od tela, eksplozivnog punjenja, metal
ne kapice i svilene mreice. Telo je u obliku aure,
sa udubljenim dnom, a izraeno je od aluminijuma.
Eksplozivno punjenje ima dva sloja (primarni i se
kundarni). Primarni sloj (inicijalni) od olovnog je
azida i tricinata, a slui za prihvatanje varnice od
tapina i prenoenje na sekundarni sloj, koji je od
trotila, tetrila ili heksogena. Metalna kapica je od
aluminijuma, a na sredini ima otvor, ispod koga
je svilena mreica. Detonatorska kapisla je veoma
osetljiva na udar, trenje, varnicu i visoku tempera83
je pogodna za paljenje po kii, snegu i vetru. Osetljiva je na vlagu. Kada se upali gori 5060 s. Pakuje
se u kutije, po 10 komada.
e) Tinjajui fitilj
Namenjen je za paljenje sporogoreeg tapina.
Sastoji se od nekoliko slojeva pamunih i lanenih
vlakana natopljenih salitrom. Sagoreva brzinom
I cm za 12 min. uva se u namotaj ima bez po
sebnog pakovanja. Bez upotrebe detonatorske kapisle
tapinom se mogu paliti samo eksplozivna punjenja
od crnog baruta.
92
ii
Sl. 35
Paljenje
sporogoreeg
tapina
tinjajuim
fitiljem
1 detonatorska kapisla; 2 sporogorei tapin; 3 tinjajui fitilj; 4 izolovan spoj kapisle i tapina
Sl.
36
Uvrivanje sporogoreeg
ekspl. punjenje
tapina
za
Sl.
37
Paljenje
sporogoreeg
pina)
upaljaa
(ta
95
SI. 38 Spaja
nje
detonirajueg
tapina sa sred
stvom za pa
ljenje
1 detonirajui ta
p i n ; 2 sporogore
i upalja; 3 elek
trina
detonatorska
kapisla; 4 eksplo
zivni m e t a k
97
DETONIRAJUI TAPIN
Sl. 39 Nastav
ljanje detonira
jueg tapina
1 na preklop sa
detonatorskom kapslom; 2 na prek
lop bez detonator
ske kapsle; 3 ob
inim vorom; 4 mornarskim vorom;
5 upredanjem
Sl.
40
Paljenje
veeg
broja
eksplozivnih
punjenja
Pre upotrebe detonirajueg tapina treba proveriti njegovu sposobnost za prenoenje detonacije.
99
Sl.
41
Proveravanje
ispravnosti
detonirajueg
tapina
Sl.
42
Naizmenina
(redna)
tapina
mrea
od
detonirajueg
2. ELEKTRINO PALJENJE E K S P L O Z I V N I H
PUNJENJA
4
Sl. 45 Elek.
det. kapisla
trenutnog
dejstva
Sl. 46 Elek.
eet pokisla
usporenog
dejstva
1 telo; 2 se
kundarno eksploziv
no punjenje; 3
provodnici; 4 mo
sti; 5 glavica od
lakozapaljive smee;
6 zaptiva; 7
primarno eksploziv
no punjenje
1 telo; sekundar
no eksplozivno pu
njenje; 3 provod
nici; 4 mosti; 5
glavica od lakozapaljivc smese; S
zaptiva; 7 pri
marno
eksplozivno
punjenje; 8 sporogorea smesa (uspora)
107
Maina
za
paljenje
EDK-mala
(MPEDK-M)
NAMENA
Sl. 49 Maina
za paljenje EDK
mala (MPEDK-M)
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
DELOVI
RADA
UPOTREBU
(MPEDK-M)
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl. 50 Maina
za paljenje teleoptik 300 V
izgled
(e)
Maina
za
paljenje induktorsko-kondenzatorska
IKM-1000 V
NAMENA
OSNOVNI
Sl.
51
TAKTIKO - TEHNIKI
PODACI
Maina
za
paljenje induktorsko-kondenzatorska
KM-1000V)
113
OSNOVNE K A R A K T E
114
RISTIKE
EKSPLOZIVA
115
116
117
118
119
120
121
D E O
III
UPALJAI
Namenjen je za naoru
avanje mina iznenaenja
trenutnog dejstva koje se ak
tiviraju na potez.
OSNOVNI
KI
TAKTIKO-TEHNI
PODACI
Aktivira se na potez. Si
la aktiviranja je 3 daN, i
vie.
SASTAVNI
DELOVI
125
SPECIFINOSTI
PRI
UPALJAA
POSTAVLJANJU
2.
TRENUTNI
OTPUSNO-POTEZNI
(UDOP-1)
UPALJA
NAMENA
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
Sl. 54 Trenut
ni otpusno-potezni upalaja UDP-1 presek
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
129
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
SI. 56 Trenut
ni zglobni upa
lja U DZ-1
presek
Sl. 57 Trenutni
NEKE
zglobni
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
4. T R E N U T N I U N I V E R Z A L N I U P A L J A
(UDU-1)
NAMENA
SASTAVNI
DELOVI
Sl. 58 Trenut
ni univerzalni
upalja UDU-1
presek
PRINCIP
DEJSTVA
134
Sl.
59
Trenutni
univerzalni
upalja
UDU-1
izgled
Sl. 60 Poloaj
valjkastog regu
latora kada se
UDU-1 pripre
ma za potez
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
SASTAVNI
DELOVI
DEJSTVA
Sl. 61 Trenut
ni odvijajui
upalja UDOd-1
presek
nji kraj udarne igle. Da se prilikom odvrtanja odvijajueg osiguraa ne bi istovremeno okretao ceo
upalja, telo upaljaa se (pomou plute navuene
preko krilaca na proirenom delu tela upaljaa, ili
preko specijalno obraenog proirenog dela) privruje uz zidove otvora sredstva u koje se upalja
postavlja.
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
Redosled
UDOd-1
ZA
izgled
UPOTREBU
OSNOVNI
-TEHNIKI
TAKTIKOPODACI
DELOVI
Naziv upaljaa
Skraeni
naziv
Boja
osigu
raa
Vreme potrebno
da upalja upa
li podsticajnu
kapislu od tre
nutka aktivira
nja upaljaa
Vremenski upa
lja sa kiseli
nom-1
UDVK-1
crvena
2030 minuta
Vremenski upa
lja sa kiselinom-2
UDVK-2
bela
1,32,3 asa
Vremenski upa
lja sa kiselinom-3
UDVK-3
zelena
46 asova
Vremenski upa
lja sa kiselinom-4
UDVK-4
uta
Vremenski upa
lja sa kiselinom-5
UDVK-5
plava
PRINCIP
913
asova
2030 asova
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
PAKOVANJE
DELOVI
7. S A T N I U P A L J A DESETOASOVNI
(SU-10 M66)
NAMENA
TAKTIKOPODACI
145
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
Zabranjeno je okretati tempirni bubanj u srneru suprotnom od onog koji je obeleen na central
nom otvoru poklopca mehanizma upaljaa.
Zabranjeno je tempiranje upaljaa na vreme
krae od jednog asa (crveno obojen podeljak na
skali).
146
147
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
Sl. 68 Satni
uvalja dvadeset
etvoroasovni
(SU-24 M69) preseku i delovima
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
Sl. 69
9.
ELEKTROMEHANIKI
UPALJA
(EMU-1)
NAMENA
Sl.
70 Elektromehanini
upalja (EMU-1)
presek
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl. 71 Elektromehanini
upalja (EMU-1)
izgled
SASTAVNI
DELOVI
Sastavni delovi upaljaa (prikazani su na preseku upaljaa na sl. 70) telo upaljaa, poklopac tela
upaljaa sa zaptivaem, jednoilni kabl, dvoilni
kabl, nosa kontrolne sijalice, kontrolna sijalica, ob
loga kontrolne sijalice, glava nagazne poluge sa bra155
davicom, nagazna poluga sa zaptivaem, opruga nagazne poluge, vodica nagaznog mehanizma, nosa
nagaznog mehanizma, opruga vretena, nosa kon
taktnog izdanka, kontaktni izdanak, osigura u ob
liku viljuke, dvoilni elektrini provodnik, kon
taktnu auru, izolaciona navlaka kontrolne aure,
i bateriju od 4,5 V. U kompletu upaljaa nalazi se
elektrina detonatorska kapisla (EDK-40-69).
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl. 72 Upalja
specijalni inercijalni trenut
ni (USi-T)
izgled
radi na temperaturi od 20 do + 5 0 i
pod vodom dubine 1 m;
vreme armiranja osiguranja 5 min;
aktivira punjenje nakon dostignute brzine
159
DELOVI
- telo upaljaa
osigura (crveni)
svetlea dioda
iani izvodi
poklopac elektronike
poklopac
baterije
PRINCIP
-
-
1
2
3
4
5
6
7
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
USI-T
tiju;
ii
TAKTIKOPODACI
Sl. 73 Upalja
specijalni
svetiosni trenutni
(USS-T)
izgled
162
telo upaljaa 1;
osigura 2;
svetlosno rele 3;
iani izvodi 4;
poklopac elektronike 5;
poklopac baterije 6;
steza poklopca baterije 7.
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
VSS-T
tiju;
nje pri
TAKTIKOPODACI
Sl. 74 Upalja
specijalni
termini trenutni
(UST-T)
izgled
v r e m e osiguranja 5 min;
aktivira eksplozivno punjenje kada se izloi
temperaturi od + 6 0 do + 7 0 C;
upalja je elektronski.
165
SASTAVNI
DELOVI
telo upaljaa 1;
osigura 2;
iani izvodi 3;
poklopac elektronike 4;
poklopac baterije 5;
steza poklopca baterija 6.
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
UST-T
PAKOVANJE
TAKTIKOPODACI
Sl. 75 Upalja
specijalni tem
pirni (VST)
izgled
telo upaljaa 1;
osigura 2;
iani izvodi (150 mm 3;
poklopac elektronike 4;
poklopac baterije 5;
steza poklopca baterije 6.
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
UST
POTEZNI-1 (USHP-1)
NAMENA
TAKTIKOPODACI
SASTAVNI
DELOVI
Sl. 76 Upalja
specijalni hemij
ski potezni 1
PRINCIP
DEJSTVA
nom 1 m/s, izvlai se poteza, zajedno sa zaptivaem i poteznom icom. Spiralni deo potezne ice
ispravlja se prilikom prolaenja kroz nosa sme
e i kroz smeu. Usled prolaska ice stvara se tre
nje, inicijalna smea se pali i prenosi plamen na
detonatorsku kapislu, a ona aktivira eksplozivno
punjenje.
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
UPOTREBU
USHP-1
PAKOVANJE
kutiju;
Sl. 77 Upalja
specijalni Hemij
ski nagazno-potezni 1
172
OSNOVNI
TAKTICKO-TEHNICKI
PODACI
DELOVI
telo upaljaa 1;
inicijalni deo 2;
klip 3;
osigura 4.
PRINCIP
DEJSTVA
Delovanjem nagazne ili potezne sile du podune ose klipa lomi se oslabljeni kraj (rep) udar
ne igle, preostali deo udarne igle, pod dejstvom op
ruge, udara i pali podsticajnu kapislu, a ona deto
natorsku, koja pali eksploziv.
NEKE
SPECIFINOSTI VEZANE ZA
UPOTREBU USHNP-1
PAKOVANJE
16
OSNOVNI
-TEHNIKI
TAKTIKOPODACI
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
nosa ampule 1;
mehaniki deo 2;
Sl. 79 Upalja
specijalni tempirni kemijski
(USTH) izgled
inicijalni deo
eksplozivno punjenje 3;
osigura 4.
177
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
USTH
TAKTIKOPODACI
SASTAVNI DELOVI
17
PRINCIP
DEJSTVA
Sl. 80 Upalja
mehaniki
potezni 1 (UMP-1)
izgled
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
OSNOVNI
-TEHNIKI
TAKTIKOPODACI
Sl. 81 Upalja
mehaniki
potezzni 2 (UMP-2)
izgled
priteza sa navojima M 1 0 x 1 za navijanje na trotilske metke ili telo mina. Upalja je hermetian;
moe se upotrebiti u vodi dubine do 25 cm. Moe
se koristiti na temperaturi od 30 do + 6 0 C.
182
SASTAVNI
DELOVI
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
TAKTIKOPODACI
Sl. 82 Upalja
mehaniki nagazno-votezni
(UMNP-1)
izgled
Upalja se sastoji
nog dela 2; osiguraa
nom zvezdom 4; alke
transportnog osiguraa
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl. 83 Upalja
mehaniki otpusno-potezni 1
(UMOP-1)
izgled
SASTAVNI
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
Sl. 84 Upalja
mehaniki nagazno-otpusno-potezni 1
(UMNOP-1)
izgled
DELOVI
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
UPALJAA
ZA
UPOTREBU
za;
193
194
195
DEO IV
MINE
1.
PROTIVPESADIJSKA A N T I M A G N E T N A
MINA-1 (PMA-1)
NAMENA
Sl.
86
OSNOVNI
Protivpeadijska
1
antimagnetna
TAKTIKO-TEHNIKI
mina
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
2;
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PMA-1
PAKOVANJE
43 k g ;
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
2;
DEJSTVA
Nagazom na nagaznu zvezdu igla nagazne zvezde ulazi u zapaljivu smeu, koja se pali i prenosi
varnicu plamen na detonatorsku kapislu, a ona
na eksplozivno punjenje.
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PMA-2
PROTIVPESADIJSKA ANTIMAGNETNA
M I N A - 3 (PMA-3)
NAMENA
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
DELOVI
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PMA-3
4. _ PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUA
MINA-2A
(PMR-2A)
NAMENA
205
TAKTIKOPODACI
m;
telo 1;
eksplozivno punjenje
upalja 2;
potezna ica (oko 16 m) 3;
inicijalni deo
koi (drveni) 4;
PRINCIP
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PMR-2A
207
PAKOVANJE
PROTIVPESADIJSKA RASPRSKAVAJUA
M I N A SVETLEA (PMR-2AS)
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
25 m;
ranjavajue
preko 30 m;
dejstvo
krugu
poluprenika
209
SASTAVNI
DELOVI
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PMR-3
PAKOVANJE
16 m;
sanduku se nalazi:
10 tela mina sa eksplozivnim punjenjem;
10 upaljaa UPMR-3;
10 kalemova sa po dve potezne ice od po
10 aluminijumskih koia.
7. PROTIVPEADIJSKA RASPRSKAVAJUA
O D S K O N A MINA-1 (PROM-1)
NAMENA
PODACI
211
SASTAVNI
DELOVI
telo 1;
eksplozivno punjenje
upalja 2;
potezna ica (2 komada kalema) 3;
PRINCIP
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PROM-1
PAKOVANJE
8. PROTIVPESADIJSKA M I N A RASPRSKAVAJUA
USMERENOG DEJSTVA (MRUD)
NAMENA
stovi, K M , CV, skladita i sl.) i za zapreavanje desantnih prostorija. Moe se upotrebiti i za izvoenje
diverzantskih dejstava, ali samo mina kao celina.
OSNOVNI
TAKTICKO-TEHNIKI
PODACI
Sl.
94
usmerenog
215
SASTAVNI
DELOVI
mina 1;
runi induktor 2;
ureaj za proveru
kabl (30 m) 3;
elektrina detonatorska kapisla 4;
torbica za pakovanje i noenje,
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
MRUD
OSNOVNI
Sl.
96
TAKTICKO-TEHNICKI
PODACI
Protivtenkovska antimagnetna
(TMA-1A)
SASTAVNI
mina
1A
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMA-1
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
DELOVI
Sl.
97 Protivtenkovska antimagnetna
(TMA-2A)
PRINCIP
mina 2 A
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMA-2A
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
eksplozivno punjenje ( T R O T I L ) ,
staklenom vunom i sargijom 1;
upalja hemijski 3 kom.2.
armirano
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMA-3
TAKTIKO - TEHNIKI
PODACI
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMA-4
PAKOVANJE
r \
13. PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A
- MINA-5 (TMA-5)
NAMENA
15
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMA-5
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl.
10]
Protivtenkovska razornoprobojna
(TMRP-6)
SASTAVNI
telo mine 1;
upalja 2;
antena 3;
228
DELOVI
mina 6
satnog
prstenrsti osigura 4;
zatitna kapa (nosa antene) 5;
klju za navijanje satnog mehanizma 6;
zavrtanj (ep) za zatvaranje otvora osovine
mehanizma 7;
ruica za noenje mine 8.
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMRP-6
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl.
(TMM-1)
SASTAVNIDELOVI
telo mine 1;
poklopac 2;
upalja 3;
eksplozivno punjenje ( T R O T I L ) .
231
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
TMM-1
PAKOVANJE
OSNOVNI
metara
TAKTIKO-TEHNICKI
PODACI
DELOVI
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
PRILEPKU
VEZANE
ZA
RAZORNU
MINU
U minu su ugraena dva magneta koji privruju minu za ravnu elinu podlogu; na druge mate
rijale mina se privruje dodatnom opremom (kai
i za vrtnji).
Mina ima ureaj za osiguranje protiv skidanja
( U P S ) trenutnog dejstva.
234
PAKOVANJE
U originalnom pakovanju mogu se transportovati u svim transportnim sredstvima. Mogu se transportovati kroz vodu na dubini do 60 m u periodu od
48 sati.
DELOVI
podlozi
PLOE
POVRINE
NA
PODLOGU
NALEGANJA
telo mine 1;
poklopac kuita baterije 2;
magnet za privrivanje mine na elinoj
3;
tempira 4;
magnelni prekida 5;
zadra tempiraa 6;
osigura izvlakaa 7;
navrtka za osiguranje 8;
ep za regulisanje 9;
fotolampica (led-dioda) 10;
237
238
OSNOVNI
TAKTlCKO-TEHNlCKI
PODACI
i kai)
DELOVI
telo mine 1;
eksplozivno punjenje (heksotal) 2;
magneti (8 komada) 3;
upalja 4;
dodatna oprema (metalna ploica, zavrtnjevi
5.
PRINCIP
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
PROBOJNU
ZA
MINU
PRILEPKU
PAKOVANJE
240
SIl107 Plovna
rena mina
(PLRM-1A)
OSNOVNI
TAKTIKOTEHNIKI
PODACI
242
Dimenzije pakovanja:
prenik bureta 0 370 mm,
visina bureta 570 mm,
masa mine sa pakovanjem 25 kg.
SASTAVNI
DELOVI
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
PLRM-1A
244
DEO V
MOGUNOSTI IZRADE
IMPROVIZOVANIH
MINSKOEKSPLOZIVNIH
SREDSTAVA
1. I M P R O V I Z O V A N I EKSPLOZIV
Sl.
108
Komponente
improvizovanog
eksploziva
247
kao: ulje za lo
vozila, laneno
zatim se moe
eer i drveni
ugalj.
IMPROVIZOVANI STAPIN
KANAPA-UZICE
OBLIKU
NAMENA
TAKTICKO-TEHNICKI
PODACI
STAPlNA
248
DELOVI
crni barut,
pletenica od pamuka.
PRINCIP
RADA
SPECIFINOSTI
IMPROVIZOVANI
VEZANE
STAPIN
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
250
PRINCIP
RADA
SPECIFINOSTI
IMPROVIZOVANI
VEZANE
TAPIN
4. I M P R O V I Z O V A N A DETONATORSKA KAPISLA
OD I V I N O G F U L M I N A T A
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
PRINCIP
DEJSTVA
NEKE
ZA
SPECIFINOSTI
DETONATORSKU
VEZANE
KAPISLU
PAZNJA!
NE T U M B A J !
DETONATORSKE
KAPISLE!
KOMADA_______?
PROIZVEDENE
11.
IFRA P R O I Z V O D A .
11.
1985.
>
NAPOMENA:
zatite.
254
moraju
se
potovati
opisane
mere
trenje,
galvanski elementi,
toplotne elije,
toplotni izvori,
svetlosni izvori,
izvori na bazi piezo efekta, i
elektromagneti.
1.) TRENJE
Malo je verovatno da bi se trenje kao izvor energije moglo ire primeniti u improvizacijama. Taj
princip se moe objasniti na sledeem primeru:
Svako od nas je primetio da prilikom izlaska iz
automobila ako je klizio preko najlonskih ili plas
tinih prekrivaa sedita, kada se stavi ruka na ru
ku vrata, izbija iskra praena prilinim pucketanjem.
Elektroni se u tom sluaju sakupljaju (prekriva
sedita i odea) usled trenja, jer su se dva razliita
materijala trljala jedan o drugi. Telo se ponaalo kao
kondenzator koji se nabio elektrinim nabojima.
Kontaktom sa provodnikom ono se ispraznilo stva
rajui prasak. Ta pojava je poznata kao statika aku
mulacija elektrinog naboja.
Za vreme drugog svetskog rata Nemci su konstruisali sredstvo koristei taj princip. Ono se sas
tojalo od dve elije uz upotrebu razliitih metala, a
bomba je bila napunjena talkovim prahom. Upalja
je sadrao kondenzator da bi se nabio elektricitetom.
Operacija je bila veoma jednostavna. Kada bi se upalja bacio iz aviona otvarao se ventil za vazduh na
upaljau, prouzrokujui snano udaranje talkovog
praha o dve razliite elije i tako se stvarao elektrini
255
Ako se dva razliita elementa ili materijala greju pojavljuju se razliiti naponi toka struje, pa se ta
energija moe koristiti za aktiviranje EDK-i.
256
5.)
SVETLOSNI IZVORI
257
U posebnom krugu baterijske elije aktiviraju solenoidni prekida drei krug otvoren i tako izvode
tempiranje. Kada se baterije isprazne (izgube svoju
snagu) solenoid se zatvori i aktivira minu. Svaki po
kuaj uklanjanja materijala ili seenja ice ili uklanjanja izvora energije aktivira upalja.
Elektrini prekidai u obliku cevi rade striktno
po elektronskim principima i mogu se upotrebiti za
prekidanje kruga struje ili za aktiviranje nakon izvesnog vremenskog usporenja. Te cevi mogu biti:
uarena cev,
cev sa otvorom, i
trioda.
8.) SUVE BATERIJE
259
Ub
V
Vb
I
Rb
Vu
broj baterija,
potreban napon za paljenje mree :
napon jedne baterije (oita se iz karakte
ristika),
potrebna jaina struje za paljenje mree,
unutranji otpor jedne baterije (Om/V),
ukupan napon naizmenino vezanih bate
rija (Vu = V b - U b ) .
gde je:
V ukupan napon naizmenino vezanih baterija.
Kada se eli poveati jaina struje, baterije se
vezuju paralelno, ime se smanjuje ukupni unutra
nji otpor baterija prema Omovim zakonima:
gde je:
R ukupan otpor,
R1,2,
I1
gde su:
R = R1 + R2+ . . .Rn
Za ovo je najpogodnija upotreba maina za pa
ljenje.
9.) AKUMULATORI
gde je:
A broj naizmenino vezanih akumulatora,
V potreban napon,
V A napon jednog akumulatora.
261
a) P r e g l e d
Akumulatora koji se mogu koristiti u diverzantskim
dejstvima
262
263
6. DELABORACIJA
Sl
266
267
2.) DELABORACIJA A N T I M A G N E T N I H PT
MINA
Sl.
bi se
nice.
njem
mou
268
vee od 2030 cm, jer je istopljeni trotil mnogo osetljiviji na udar i trenje od vrstog. U kouljicu se
zatim nalije vrela voda (do jednog litra), promuka
i izlije u posebnu posudu. Prazna kouljica se stavi
na koso leite da se hladi i iz nje iscure voda i even
tualno zaostali trotil.
Taj trotil se moe iskoristiti za razna miniranja.
U tom sluaju lije se u drvene kalupe u koje moe
stati 0,2, 0,5 ili 1 kg trotila. Umesto drvenih kalupa,
korisno se mogu upotrebiti prazne kartonske kutije,
na primer, od peadijske municije, u koje stane oko
250 g livenog trotila. Kad vojnik koji vadi zrna iz
kazana preda zrno s istopljenim trotilom vraa se,
prihvata novo zrno i kletima ga sputa u kazan umesto izvaenog. Pri sputanju zrna u vodu mora
biti paljiv zrno treba da spusti polako da ga vre
la voda ne bi poprskala. I vojnik koji odnosi zrno s
istopljenim trotilom mora imati termike zatitne
rukavice, kecelju i izme. Ciklus je gotov kad se iz
kazana izvade sva zrna s rastopljenim trotilom, a na
njihova mesta stave nova zrna za topljenje. Topla
voda iz kante vrati se u kazan, vatra se opet upali
i pone zagrevanje. Vojnik koji je izlivao rastoplje
ni trotil iz kouljice zrna ohlaene prazne kouljice
stavlja u sanduke i slae u stok. Za to vreme se ve
ohladi i ovrsne trotil u sanduku ili kalupima. Ako
je trotil liven u kalupe, izvadi se iz njih i sloi u san
duke u kojima e se uvati. Sanduci s kouljicama i
trotilom se zatvore, plombiraju i etiketiraju, a potom
prevezu na mesto za uvanje elemenata dobijenih
delaboracijom. Ako se pregledom ustanovi da je na
kouljici ostao tanak sloj ovrslog trotila, oko 5 m od
stokova s praznim kouljicama organizuje se skida
nje te skrame. Ona se razgrebe kukom od mesinga i,
272
273
Za rad na delaboraciji municije vae mere bezbednosti propisane Uputstvom za smetaj i ruko
vanje municijom i minskoeksplozivnim sredstvima,
TS V, 3, izdanje 1970. godine. Mere pirotehnike
bezbednosti navedene su u II glavi (t. 72208) tog
uputstva.
Konkretne mere pirotehnike bezbednosti za
pojedine radove na delaboraciji municije navedene
su u okviru opisa tih radova u ovom priruniku.
Delaboraciju municije i MES-a mogu vriti sa
mo lica koja su za to struno osposobljena piro
tehniari.
275
DEO
ZAPALJIVA
VI
SREDSTVA
1. IMPROVIZOVANA Z A P A L J I V A SREDSTVA
Improvizovana zapalj iva sredstva upotreblj avaju se sa ciljem da se vatrom i visokom temperatu
rom uniti ili onesposobi borbena ili neborbena teh
nika, vani i osetljivi vojni objekti agresora (skla
dita municije, goriva i maziva, hrane, odee i obu
e, i dr.) industrijska postrojenja i objekti infra
strukture koje agresor koristi. Mogu se upotrebiti i
u dejstvima na ivu silu.
Improvizovano zapaljivo sredstvo sastoji se od
inicijatora, pripalne smee, mehanizma za tempira
nje i zapaljive materije.
1) INICIJATORI
Uloga inicijatora je da svojim dejstvom postig
ne paljenje pripalne smee. Kao inicijatori koriste
se formacijski improvizovani sporogorei tapin,
sumporna kiselina, voda, glicerin i sijalica baterijske lampe.
Sporogorei tapin upotrebljava se tako to se
jedan njegov kraj uroni i uvrsti u odgovarajuu
pripalnu smeu, a drugi kraj zapali.
Teni inicijatori: sumporna kiselina, voda i gli
cerin upotrebljavaju se tako to se na pogodan na
in obezbedi da u odreenom trenutku nekoliko kapi
inicijatora doe u dodir sa pripalnom smeom i za
pali je.
279
Naziv materije
Delova
po zapremini
1.
Benzin
Etil-alkohol
Sapun
36
1
20
2.
Benzin
Loj
Etil alkohol
Natrijumhidroksid
Voda
58
14
3
2
3.
Benzin
Belance jaja
Kuhinjska so
85
14
1
4.
Benzin
Benzol
Polististirol
(ambalaa od
jogurta i kis.
mleka, i sl.)
25
25
50
Napomena
1 Umesto etil-alkoh.
moe se upotrebiti ne
ko estoko pie, ko
lonjska voda, i sl.
Umesto loja moe se
upotrebiti ista kolii
na lanolina, ricinusovog ili ribljeg ulja,
ili dvostruka koliina
biljnog ulja (suncokretovo, kukuruzno), mar
garina ili maslaca;
Benzin se moe zameniti nekim drugim ugljovodoninim gorivom (ulje za loenje, dizel, mazut,
i sl.). Ako se komponente meaju u koliinama koje
su navedene u tabeli, dobiva se improvizovani napalm gustine maslaca, koji se dobro lepi na objekte
dejstva (zadrava se na glatkim, vertikalnim i po
roznim povrinama) i gori znatno due nego ist ben
zin. Moe zapaliti sve zapaljive materijale. Na ob
jekte dejstva nanosi se premazivanjem, a efikasnost
mu je direktno proporcionalna povrini na koju se
nanese. Za paljenje improvizovanog napalma moe
se upotrebiti bilo koja pripalna smea. Pripremlje
nom improvizovanom napalmu moe se dodati do
10% (po zapremini) praha aluminijuma, ime se pos
tiu vie temperature pri gorenju.
Improvizovani termit izrauje se meanjem dva
dela po zapremini praha ili sitnih opiljaka alumini
juma i tri dela gvoeoksida. Osobine improvizova
nog termita vrlo su sline osobinama formacijskog:
ima relativno visoku temperaturu paljenja, gori vrlo
brzo i bez plamena, a pri gorenju oslobaa tempe
raturu do 2 500C i tenu usijanu ljaku. Osnovna
namena termita je izazivanje oteenja razliitih
metalnih konstrukcija, transformatora, elektromoto
ra, leita osovina, zupanika, vozila, rezervoara,
cisterni, cevovoda : (gasovoda, naftovoda), eleznikih ureaja i transportnih sredstava, itd. Moe se
upotrebiti i za paljenje svih zapaljivih materijala. Za
improvizovano paljenje termita koristi se pomoni
upalja za termit.
5.) OPTE KARAKTERISTIKE IZRADE
IMPROVIZOVANIH ZAPALJIVIH SREDSTAVA
8. Izraena sredstva treba uvati na suvom mestu udaljenom od otvorenog plamena i izvora toplote.
9. Sredstva moe izraivati samo obueno lice
(koje poznaje postupke i mere zatite).
Pored navedenih mera, u radu je neophodno po
tovati i druge mere tehnike zatite koje su propi
sane za rad sa eksplozivnim materijama.
Izrada improvizovanih zapaljivih sredstava podrazumeva pripremu svakog od sastavnih delova i
njihovo spajanje u jednu celinu. Pri tome je kombinovanjem razliitih inicijatora, mehanizama za
tempiranje, pripalnih smea i zapaljivih materijala
mogue izraditi sredstva razliitih karakteristika.
Neka od pogodnih sredstava su zapaljive boce, zapa
ljiva cigla i improvizovana termitska kutija.
Zapaljive boce namenjene su za paljenje svih
zapaljivih materijala, a mogu se upotrebiti i u dejstvima na ivu silu. Postoje dva osnovna tipa zapa
ljivih boca: sa trenutnim i tempirnim dejstvom.
Zapaljiva boca sa trenutnim dejstvom izrauje
se tako to se u staklenu bocu sipa koncentrovana
sumporna kiselina (oko 1 dl) i benzin, a sa spoljne
strane boce se privrsti gaza, vata ili hartija na ko
ju je prethodno nanesen vatreni kola, Boca se
aktivira razbijanjem, pri emu sumporna kiselina
zapali vatreni kola, a on razliveno gorivo koje pali
objekat dejstva. Boca se moe bacati na objekat
dejstva ili skriveno postavljati u transportna sredr
stva, tako da prilikom kretanja doe do njenog pada
i razbijanja.
Zapaljiva boca sa tempirnim dejstvom izrauje
se tako to se u bocu sipaju koncentrovana sumporna
kiselina i benzin i boca zaepi. Dno epa kojim se bo
ca zatvara se izdubi i u udubljenje se sipa smea
286
Fosfor e se zapaliti im doe u dodir sa vazduhom, a upalie se i parafin kojim je fosfor bio oblo
en, to e se preneti i na lakozapaljivi materijal.
289
OSNOVNI
TAKTICKO-TEHNICKI
PODACI
masa upaljaa
60
g;
masa pripale
2,3 g;
dimenzije 3x10,8 cm;
pouzdano radi na temperaturi od 30C do
+50C;
291
SASTAVNI
DELOVI
poklopac
utvriva upaljaa (gumeni)
telo
_
_
_
_
_
pripala
padobran
PRINCIP
1
2
3
4
5
DEJSTVA
NEKE
SPECIFINOSTI
UZB
radnji je
gumenog
poklopac
i priljub
PAKOVANJE
Sl 117 Upa
lja zapaljive
boce (UZB)
294
3. SPECIJALNA Z A P A L J I V A M I N A
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
295
DELOVI
KOMOPLETA
MINE
DEJSTVA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
ZAPALJIVU
MINU
297
DEO
SPECIJALNA
VII
HEMIJSKA
SREDSTVA
masa bombe
TAKTIKO - TEHNIKI
236 g;
122 g;
hemijskog punjenja
112 g;
PODACI
4 g;
vreme usporenja
4s;
75 mm;
cblik
loptast;
materijal tela
guma.
OSTALI
PODACI
TAKTIKO-TEHNIKI
masa bombe
421 g;
280 g;
104 g;
upalja M20 6 A 2 ;
vreme usporenja
34 s;
vreme sagorevanja
max. 60 s;
oblik
cilindrini;
elini lim
debljine
0,3 mm;
PODACI
materijal tela
57 mm;
PODACI
Bomba runa AG-1, kod koje se osloboena toplota pri sagorevanju pirotehnike smee, koristi se
za brzo otparavanje materije CS i stvaranje visokih
303
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
masa rasprivaa
PODACI
168 g;
oko 40 ml;
moe kontaminirati
6080 m3
prostora;
domet mlaza
vreme pranjenja
3 m;
9 s;
305
OSTALI
PODACI
PODACI
masa pitolja
1,14 kg;
kalibar
38 mm;
domet
do 40 m;
PODACI
masa puke
3,18 kg;
kalibar
38 mm;
domet 140 m;
307
6. M I N A T R O M B L O N S K A HEMIJSKA KOLSKA
E K S P L O Z I V N A (MTHS-E)
NAMENA
309
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
OSTALI
PODACI
8. RASPRASlVA LENI M l ( R L - M 1 )
NAMENA
312
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
masa raspraivaa
kapacitet spremnika
pritisak u boci
vreme pranjenja
domet mlaza pri brzini vetra od 23
m/s
prostiranje oblaka
SASTAVNI
15 m;
500 m.
DELOVI
spremnik
nosa
prikljune cevi i mlaznice
boce, rezervni delovi i pribor
sanduk
PRINCIP
14 kg;
10 kg;
200 atm.,
4,5 s;
1
2
3
4
5
RADA
313
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
RL-M1
DEO
SREDSTVA
ZA
VIII
IZVIANJE
1. R U N I D V O G L E D (RD 7X40)
NAMENA
7X40)
317
OSNOVNI
TAKTIKO - TEHNIKI
PODACI
RADA
318
319
gde je:
D daljina u metrima;
H (baza), irina ili visina objekta u metrima;
interval broj podeoka od 10 hiljaditih.
Primer: ako je visina nekog objekta 30 m, ovaj
objekat se vidi pri posmatranju sa RD, pod uglom
od 1,5 intervala. Rastojanje iznosi:
ili:
Ureaj za detekciju IC zraenja nalazi se u levoj monokularnoj cevi i slui za detekciju izvora IC
zraenja na daljinama do 300 m. Sastoji se od IC de320
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
masa PD-4
2,2 kg;
uveliava
4 puta;
podeavanje otrine vida od +5 do 5 dioptera;
podeavanje razmaka okulara od 5872 mm;
daljina uoavanja ciljeva pri normalnoj osvetljenosti iznosi oko 500 m;
polje vida
10;
polje izotravanja je od 4 m do beskonano.
21
321
OSTALI
PODACI
21*
323
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
DELOVI
325
azimuta
327
5. PERISKOP
6. KURVIMETAR M-59
Kurvimetar M59 (sl. 139) namenjen je za merenje rastojanja (dui) na kartama, uglavnom krivih li
nija za razmere: 1 : 25.000. 1 : 50.000, 1 : 100.000 i
1 : 300.000.
Kurvimetar se nosi u konoj futroli, a pri upo
trebi se dri za alku desnom rukom (izmeu palca i
kaiprsta), kao olovka pri pisanju, tako da je radni
toki okrenut nadole (sl. 148). Radni toki, pri merenju rastojanja (dui) na karti, treba da bude okre
nut u pravcu rastojanja koje se meri, a telo kurvimetra upravo na kartu.
320
330
Sl.
140 Poloaj
332
baterije 7 A C H l / C ) ;
kapacitet izvora 0,450 A;
autonomnost rada sa tri baterije 24 h.
333
SASTAVNI
DELOVI
PODACI
(b)
(a)
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
IR-3)
50 kg;
300
1.500
2.000
3.000
m;
m;
m;
m;
DELOVI
primopredajnik sa antenom;
3 akumulatora (1 u radu, 2 u rezervi);
naglavne slualice (2 para);
tronoac;
busola M-57;
transportni sanduk;
uputstvo za rukovanje, i
alat i pribor.
-
OSTALI
PODACI
337
OSNOVNI
TAKTIKO - TEHNIKI
PODACI
*
masa amca
nosivost
broj komora
broj posluilaca
pokree se veslima; .
24 kg;
3 vojnika;
4;
1;
OSTALI
PODACI
22*
339
DEO
IX
ORIJENTACIJA I KRETANJE
NEPOZNATOM
ZEMLJITU
NA
1. ORIJENTACIJA NA ZEMLJITU
se vri
zemlji
pomou
objekata
343
348
349
6. KRETANJE PO AZIMTJTU
353
355
Sl.
Sl.
154
Odreivanje
stajne take
sa strane
presecanjem
pravaca
357
Sl
155
Odreivanje
stajne take
unazad
presecanjem
pravaca
359
Skica je crte zemljita izraen odoka bez razmere. Ona slui za potpunije izvetavanje o izvre
nom zadatku: (izvianje, plan vatre, i dr.). Skica
moe biti: skica izvetaj, skica vatre, skica raspore
da objekata, itd.
Izrada skice (sl. 156) poinje obeleavanjem
stajne take, a dalji postupak je sledei:
361
DEO
MASKIRNA SREDSTVA
MASKIRNA
SREDSTVA
1. PRIRODNI MESNI M A T E R I J A L I ZA
MASKIRANJE
Prirodni mesni materijali najee se primenjuju pri izvoenju maskirnih radova, jer pri pra
vilnoj upotrebi daju najbolje maskirne efekte. Na
laze se na licu mesta i do njih se lako dolazi.
To ubrzava izvoenje maskirnih radova, a
izbegnut je transport materijala, obrada, i dr. Ima
bezbroj vrsta ovih materijala, a ukazaemo samo na
neke od njihovih vanijih osobina i mogunosti primene. Tri osnovne grupe prirodnih mesnih materi
jala su:
iva vegetacija;
odseena vegetacija, i
ostali prirodni materijali.
Ziva
vegetacija
vegetacija
prirodni
materijali
3. FORMACIJSKA M A S K I R N A SREDSTVA
NAMENA
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
NAMENA
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
NAMENA
371
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl.160
372
NAMENA
TAKTICKO-TEHNICKI
PODACI
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl. 161
PAKOVANJE
6. DIVERZANTSKO ODELO
NAMENA
DELOVI
kapa;
bluza;
pantalone, i
pododelo od flanela (gornji i donji deo).
OSNOVNI
PODACI
376
DEO
XI
SREDSTVA NHB
ZATITE
SREDSTVA NHB
ZATITE
1. Z A T I T N A M A S K A
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
sa pripadajuim
1,28 kg;
delovima
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
obrazina;
cedilo;
torbica;
p r i b o r ('flanelska i sapunska k r p i c a ) .
ODGOVARAJUE
Veliina
M
mala
S
srednj a
V
velika
380
VELIINE
OBRAZINE
Obim glave u cm
Vertikalno
Horizontalno
6162
5556
6365
5759 .
6667
6062
2. Z A T I T N I O G R T A
NAMENA
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
3. _ Z A T I T N E R U K A V I C E
NAMENA
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
4.
ZATITNE
CIZME
NAMENA
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
6. Z A T I T N A PASTA (ZP-M69)
NAMENA
UPOTREBE
OSNOVNI
PODACI
25
385
PRIMENE
388
Sl.
389
OSNOVNI
PODACI
pribor se dodeljuje svakom vojniku i stareini i nosi se u torbici zatitne maske ili u borbenom
rancu, odnosno depu bluze ili injela;
slui za jednokratnu upotrebu i zamenjuje
se novim;
vreme pripreme za upotrebu je oko 2,5 mi
nuta;
delimina dekontaminacija oruja moe se
obaviti za 4 do 5 minuta, a potpuna za 12 do 15 mi
nuta;
odea se leti dekontaminira za 8, a zimi za
10 do 12 minuta;
lino oruje moe se dekontaminirati u leeem, kleeem i stojeem stavu;
po mogunosti, treba ga nasloniti na drvo,
zid, ogradu, i sl.;
uvek se pri upotrebi L P D , dekontaminira
odea, pa zatim oruje;
prilikom dekontaminacije obavezno se upo
trebljavaju zatitna maska i rukavice.
Upotrebi pribora prethodi priprema radnog me
sta i pribora za rad. Aoviem se iskopa rupa za ba
canje upotrebljenih tampona (moe i za vie koris
nika) i pripremi deo zemljita za smetaj pribora
(izvri dekontaminacija nasipanjem ili skidanjem
gornjeg sloja).
Zatim se pripremaju vreice sa prakom i na
kraju izvri priprema pribora za dekontaminaciju
oruja. Veoma je vano da se tablete iz crvene ku
tije, u boci sa crvenim zatvaraem, dobro rastvore
snanim mukanjem.
390
3. PRIBOR ZA D E K O N T A M I N A C I J U ZAJEDNIKOG
PEADIJSKOG ORUJA PDPO
NAMENA
OSNOVNI
PODACI
392
pamunjaka. Crvena posuda puni se rastvorom (toluol) iz kante sa crveno obojenim krugom i oznakom
MDH.HMr. Crna posuda puni se alkalnim rastvo
rom iz kante sa crno obojenim krugom i oznakom
MDH.Ar. Punjenje se obavlja na otvorenom prosto
ru, uz korienje zatitnih sredstava i preduzimanje
mera protivpoarnog obezbeenja. Puenje na me
stu punjenja je strogo zabranjeno.
4. PRIBOR ZA D E K O N T A M I N A C I J U V O Z I L A
(PDV)
NAMENA
PODACI
396
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
a) dozimetar;
masa dozimetra 30 g;
meri doze od 06,90 Gy (0720 r ) ;
pouzdano radi na temperaturi od 243F do
323F;
vek trajanja je 10 godina;
Sl.171 Lini
dozimetar
DL-M3
b) ita dozimetra:
masa itaa 700 g;
ima 33 etalonske boje (ampule);
399
DELOVI
a) dozimetra:
zapua
dra _
_ telo
_
_
ampula
poklopac
zaptiva
broj dozimetra
400
1
2
3
4
5
6
7
telo itaa
kontrolni dozimetri 10 kom.
alat za skidanje poklopca dozimetra
kutija
1;
2;
3;
4.
PRINCIP
RADA
a) dozimetra:
Pod dejstvom zraenja boja se u ampuli dozi
metra menja proporcionalno primljenoj dozi od ute
preko narandaste do ljubiastocrvene. Doze se ne
mogu neposredno itati na dozimetru, ve samo po
mou itaa linog dozimetra;
b) itaa linog dozimetra
Oitavanje, odnosno uporeivanje boja vri se
vizuelnim osmatranjem. Jedna od 33 etalonske ampule mora se poklapati sa bojom ampule iz dozi
metra.
ita ima sledee delove: kuite, dva plata i
bubanj sa 33 ampule.
Da bismo oitali lini dozimetar, treba uraditi
sledee:
izvaditi ita iz kutije;
skinuti ep sa grla (gnezdo za stavljanje do
zimetra);
401
izvui plastoke;
regulisati izvor svetla;
sa dozimetra (pomou alata) skinuti poklo
pac;
dozimetar se navije na grlo itaa i ita na
gne da ampula iz dozimetra pree u ita;
ita se postavi tako da mrana komora bu
de u visini oiju. Prednji deo itaa se digne.
41)2
RADIOLOKI
DETEKTOR
Ml
403
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
Sl.75
Radioloki
detektor
Ml
404
RUKOVANJE
Namenjen je za otkrivanje bojnih otrova u vazduhu, na zemlji, oruju, opremi, zrnastim artiklima
hrane i vode.
Glavni delovi detektora su: kutija, runa pumpa
sa dodatkom, nosa indikatorskih cevica, grejalica,
nosa pomonih delova, staklenka za uzorke rastre
sitog materijala, epruveta za vodu, cevica za uzorke
vazduha i dima, indikatorski papirii, lopatica, baterijska lampa, zatitna kapica, rezervni delovi i
uputstvo za rad.
Postupak za otkrivanje bojnih otrova indikatorskim papiriima je sledei: jednim krajem papi
ria dohvati se vidljiva kapljica bojnog otrova, na
kon 7 minuta vidi se promena boje papiria, a prema
uputstvu za rad odredi se vrsta bojnog otrova.
408
410
su:
PODACI
DELOVI
DOZIMETROM
DK-500
415
4 . K O M P L E T Z A OBELEAVANJE K O N T A M I N I
R A N O G Z E M L J I T A I O B J E K A T A (KonZ-a)
Formacijska sredstva za obeleavanje KonZ-a
su table i zastavice.
Sl.
183
Komplet
za obeleavanje
ljita
i objekata
kontaminiranog
zem
417
5.
PREGLED
Tablica
419
DEO
SREDSTVA
XII
VEZE
423
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
PRIPREMA
ZA
RAD
424
La i
TAKTIKO - TEHNIKI
PODACI
426
SASTAVNI
DELOVI
primopredajnik;
tap-antena;
mikrotelefonska kombinacija;
izvori elektrine energije;
torbica;
rezervni kristali;
indikatorska sijalica;
uputstvo za rad.
PRIPREMA
ZA
RAD
427
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
RU-33
OSNOVNI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
SASTAVNI
DELOVI
radio-primopredajnik;
izvor elektrine energije;
antene (tap i dipol);
pribor za opsluivanje i prenos (taster, mikrotelefonska kombinacija, naglavna mikrofonska
garnitura sa produenim kablom).
OSTALI
PODACI
TAKTIKO-TEHNIKI
PODACI
A N T E N A ; AT-25 F l , A l , A31
domet 35 km
posluga 2 + 1 = 3;
koristi naizmeninu struju napona 220 V (iz
mree ili agregata);
kompletiran je sa dva telefona M-63;
koristi dve vrste antena (tap i dipol);
pre poetka rada kabina i elektroagregat
moraju biti uzemljeni.
SASTAVNI
DELOVI
UREAJA
PRINCIP
RADA
SPECIFINOSTI
VEZANE
ZA
RTU-100
436
DEO
SANITETSKA
XIII
SREDSTVA
1.
PRVI
ZAVOJ
NAMENA
Namenjen je za previjanje rane, ime se posti
e zaustavljanje krvavljenja i zatita rane od zaga
enja.
Sl.
192 Prvi
zavoj
Prvi zavoj upotrebljava se na sledei nain: pocepaju se platneni i plastini omota koji su zaseeni, otkopa se igla skopanica i sauva, a omota
od votane hartije se razvije. Uzima se zavoj sa jas
tuiima i stavlja na ranu ako je jedna rana, (ulazna), onda se oba jastuka stavljaju na nju, ako
su dve rane (ulazna i izlazna) onda se jastuci raz
miu i postavljaju na obe rane.
Na gumiranom omotu odtampano je Uputstvo
za upotrebu zavoja.
2. U P R T A C A
441
SASTAV KOMPLETA
tablete protiv bolova (12 na dan max. dnevno 5);
tablete protiv kalja (1 max. 3 na dan);
tablete protiv sna (1 ujutru i 1 posle podne);
tablete za dezinfekciju vode (pantocid tablete);
kapi za nos (protiv kijavice);
kapsule protiv infekcije;
sredstvo (injekcija) protiv jakih bolova;
sredstvo (injekcija) protiv nervnih bojnih
otrova.
Komplet se sastoji od tri dela:
I deo slui za smetaj Uputstva o upotrebi
lekova koje je napisano na jezicima naroda i narodnosti Jugoslavije;
442
unu-
ili
nak
445
449
451
koji je doveo do
prestanka
VESTACKO
DISANJE
SPOLJNA
MASAA
SRCA
2. POSTUPCI SA RANJENICIMA
Evakuacija ranjenika ili povreenih moe da se
vri pre ili posle pruene prve pomoi. Ona se obav
lja samo u sluaju kada preti opasnost od ponov
nog ranjavanja ili povrede, i to na zaklonjeno mesto,
gde se moe pruiti prva pomo.
Evakuacija se vri izvlaenjem ili prenoenjem.
Izvlaenje se vri na atorskom krilu, pomou
opasaa, za kragnu bluze i na leima u puzeem sta
vu, samo do prvog pogodnog zaklona gde se ranje
nome povreenome prua prva pomo i smeta se
do prenoenja na leenje.
Po ukazivanju prve pomoi ranjenik povre
eni prenosi se do baze, sanitetske ustanove, lekara,
naselja, na nekoliko naina: preko ramena, na krkae, na sedalu aka, i sl.
Prenoenje na veu daljinu ili tee povreenog
vri se obavezno na prirunim nosilima, koja se izra
uju na licu mesta, od 2 motke i atorskog krila, i
njela, dve bluze i sl.
Teki ranjenici i povreeni evakuiu se to pre
sa mesta, rejona izvoenja diverzantskih dejstava u
461
464
DEO
XIV
ALAT, P O M O N I P R I B O R I O P R E M A
30
1. K O M P L E T IN2INJERIJSKO-DIVERZANTSKI
(KiD)
NAMENA
DELOVA
KOMPLETA
SU
irizinjerijsko-diverzantski
1;
2;
(KiD)
467
7;
8;
9;
12;
13;
14;
15;
17;
18.
SASTAVNI
DELOVI
KOMPLETA
VERACKE
OPREME
pojas veraki;
verake hvataljke J U M A R ;
veraka osmica A S M U ;
kotu raca;
dereze;
cepin;
lem, i
komplet za prvu pomo.
469
KRATAK
OPIS
DELOVA
KOMPLETA
Planinarske
ome
Sl 211 Cepina
Slem
Namenjen za zatitu glave veraa od padajueg
kamenja. Na glavi ne sm stajati tvrdo, jer tada ne
smanjuje silu udaraca. Izraen je od specijalne pla
stine mase, a teak je oko 350 gr.
Sl.12
Slem
prve pomoi, serum protiv zmijskog ujeda, 12 udlage za imobilizaciju, tablete protiv bolova i za de
zinfekciju vode.
Napomena
U nedostatku formacijskih sredstava mogu se
koristiti improvizovana pod uslovom da nisu slabija
i manje otporna od formacijskih.
Veracka
Sl 213 Ve
rake osmice
Koturaa
Namenjena za lake sputanje i podizanje tere
ta, za prebacivanje tereta sa objekta na objekat, kao
i za sputanje povreenih.
Izraena je od legure aluminijuma. Nosivosti je
oko 500 kg.
473
Dereze
Namenjene za sigurno i brzo hodanje po snegu
i ledu.
Dereze se moraju dobro pripajati uz cipele, od
nosno cipele se u njima ne smeju pomicati. Ima ih
jednodelnih i dvodelnih.
Carabin
Namenjen za privrivanje uadi za klin.
U zavisnosti od namene razliitog su oblika (ovalni, bubreasti i krukasti) i razliite su nosivosti
od 1.000 do 5.000 daN. Izraeni su od elastinog ili
ilavog elika i aluminijskih legura, to im smanjuje
masu ak od 60 g. Prosena masa im je oko 130 g.
8l 215 Garabini
Pojas
veraki
jumar
DELOVI
KOMPLETA
SU
smuarske cipele
planinarska bluza
demper
rukavice
potkapa
arape
tozluci (sare)
vetrovka i
zimsko maskirno odelo.
477
Ova sredstva imaju pomonu funkciju npr. obeleavanje kretanja uzbrdo, tite oi i lice od preja
kih sunevih zraka i sunane refleksije od povrine
snega i dr.
d) Komplet alata i rezervnih delova:
cekic
kombinovana kleta
no
runa burgija
ilo
odvrtka
kutijica sa ekseriima i zavrtnjima
komad tankog mekog lima 20x15 cm
rezervna krivina za smuke.
479
DEO
XV
BORAVAK DIVERZANATA
U NEPRIJATELJEV OJ POZADINI
1.
BAZIRANJE
DIVERZANTSKIH
JEDINICA
483
uvebavanje ljudstva;
sklonita za prikrivanje diverzanata i mate
rijalnih sredstava za vreme potera (racija) i drugih
mera koje neprijatelj preduzima;
prijem novog ljudstva i popuna materijal
nim sredstvima kojima se snabdevaju diverzantske
jedinice; i
prikupljanje posle izvrenog zadatka.
Baza moe imati jedan ili vie objekata stalnog
ili privremenog tipa. Ako se u bazi nalazi vie obje
kata, njihova meusobna udaljenost, zavisno od kon
kretnih uslova, orijentirno treba da bude od 100 do
500 m. Diverzantske jedinice (grupe), bez obzira na
uslove dejstva, treba uvek da imaju dve baze, od
kojih je jedna osnovna, a druga rezervna. Izmeu
pojedinih objekata u bazi i baza meusobno, po mogustvu, treba obezbediti fiziku vezu za skriveni
prelaz iz jedne u drugu. To se moe postii prikrive
nim prirodnim jarkovima i podzemnim hodnicima ili
pokrivenim rovovima, koji treba da budu izlomlje
ni (sl. 218).
485
486
KRASU
489
pravovremenog otkrivanja i spreavanja obavetajne i druge neprijateljske delatnosti, zatite sopstvene baze i jedinice, njenih narnera, odluke i planova
izvoenja, dejstva, elemenata komandnih veza, bor
benih MTS, vanih objekata i zatite tajnosti poda
taka i dokumenata, obmane neprijatelja, odravanja
utvrenog reima i kontrole sprovoenja nareenih
mera bezbednosti.
Radi to uspenijeg organizovanja i funkcionisanja preduzimaju se sledee mere:
razvijanje svesti o potrebi budnosti, inicija
tive i odgovornosti;
informisanje ljudstva o oblicima i metodama
delovanja neprijatelja;
zavoenje odgovarajuih reima bezbednosti
u bazi i u zoni izvoenja diverzantskih dejstava;
otkrivanje nosilaca neprijateljeve delatnosti
i preduzimanje odgovarajuih protivmera;
kontrola sprovoenja propisanih i nareenih
mera bezbednosti, i
preduzimanje odgovarajuih kontraobavetsjnih mera.
Mesto baziranja naelno se obezbeuje:
osmatranicama;
obiavnicama;
patrolama;
udvojenim straama, i
MTS predvienim za ovu namenu.
Ljudstvo koje se nalazi na obezbeenju ima za
datak da kontrolie iri rejon baze i sprei even
tualno iznenaenje i iznenadni napad na bazu. Po
stavlja se na najverovatnijim pravcima nailaska ne
prijatelja.
491
se
od
kanti,
buradi i
se
od
opeka,
kamena,
492
ZEMLJANE
zemlji.
PEI
izrauju
se
ukopavanjem
580 g;
48 g;
350 g;
6 g;
10 g;
319 g.
b) Nain spremanja:
1. U posebnoj posudi rastopiti pripadajuu koli
inu masti ili ulje i usitnjeni beli sir.
2. Od pripadajuih koliina brana, rastvora soli,
kvasca, masti ili ulja i sira, uz dodatak vode, zamesiti hlebno testo, koje treba da fermentira oko 13
asa.
3. Pri odmeravanju testanih komada dodati 22%
na ime isparavanja, odnosno odmeriti 1.220 g da bi se
dobilo 1.000 g peenog improvizovanog obroka. Hleb
se oblikuje u obliku vekne. Zavrna fermentacija
traje 30 minuta.
498
brano kukuruzno
sir beli, meki
mast ulje
voda
so, kuhinjska
200 g
175 g
50 g
0,800 1
6 g
2.880 J
1.012 J
1.768 J
Svega:
5.660 J
b) Nain spremanja
U odreenu koliinu vode staviti pripadajuu ko
liinu sira, ulja i soli, pa zagrejati do kljuanja. Za
tim postepeno sipati brano, uz stalno meanje.
Konzistencija treba da bude osrednje gusta.
Trajnost jela od kaamaka je u letnjem periodu tri
dana, a u zimskom do 5 dana. Prednost ovakvog je
la je u tome to se njime moe ublaiti nestaica
hleba.
3) Preni
krompir
2.860 g;
285 g;
20 g.
499
b) Nain spremanja
Krompir treba oljutiti, oprati i popreno ga isei na kolutove, debljine oko 2,5 mm. Masnou zagrejati do vrenja i staviti krompir da se pri. Prenje
traje dok krompir dobije zlatnoutu boju, odnosno
dok se kolutovi po celoj debljini ispre. Od 2.285 g
(oienog) dobija se 1.000 g prenog krompira.
Kalorina vrednost 1.000 g prenog krompira je
oko 18423 J. Trajnost ovog obroka je u letnjem
periodu do 3 dana, a u zimskom do 5 dana.
6. PRIPREMANJE VATRE I OGNJITA
PRIPREMANJE
VATRE.
Pored
uobiajenih
sredstava, za paljenje vatre mogu se koristiti i im
provizacije. Najee se koriste sunevi zraci i ras
poloiva soiva ili kamen (zvani kremen) i elik.
500
Sl.
502
230 Poluukopano
ognjite
U pojedinim periodima godine, naroito u prolee, dolazi do bujanja divljeg bilja, a u jesen sazrevaju divlji plodovi, pa se ne moe sve odjednom upo
trebiti. Ovo bilje, biljni plodovi, kao i meso divljih
ivotinja moe se konzervirati i spremiti za dui pe
riod upotrebe i za upotrebu u tekim uslovima snabdevanja diverzantskih jedinica sa ivotnim namirni
cama.
Konzerviranje se vri suenjem ili kiseljenjem.
Suenje bilja. Cele biljke ili njihove jestive delove treba oistiti i isei na sitnije delove. Oiene
biljke rasprostiru se na platnu ili hartiji u tanjem
sloju i stave u hladovinu, na suvo i promajno mesto
da se sui. Ako situacija zahteva brzo suenje, bilje
se stavlja na sunce. ajne biljke, mogu se vezati u
snopie i suiti obeene na drvo ili ispod nadstre
nice. Bilje je potpuno osueno kada se moe lomiti.
Sueno bilje priprema se za jelo, kao i svee.
Pre pripremanja jela stavlja se u vodu radi bubre
nja. Bubrenje traje nekoliko asova, a vreme kuvanja zavisi od vrste bilja.
Kiseljenje bilja. Meavina od nekoliko vrsta bi
lja stavlja se u drvenu, dobro opranu kacu. Bilje se
503
Prikupljanje
9. FORMACIJSKI FILTERI
iz raz
forma
filterisvi dati
NAMENA
masa
kapacitet
utroak tableta na 1 litar vode
potrebno uloaka na 20 litara vode
broj pripadajuih uloaka
sa brojem pripadajuih uloaka
moe se preistiti vode
broj posluilaca
508
3,2 kg;
75 l/h;
12 kom;
1 par;
128 pari;
2.500 l;
1.
OSNOVNI
DELOVI
KOMPLETA
SU
NAMENA
OSNOVNI T A K T I K O - T E H N I K I PODACI:
masa
18 kg;
200 l/h;
100120 l/h;
0,72 h;
2.20021.0001/;
1.
OSNOVNI D E L O V I K O M P L E T A SU:
Filter; usisno crevo; uloak; filtrir-papir; sred
stva za dezinfekciju vode; alat; rezervni delovi; na
vlaka za pakovanje i postolje.
PAKOVANJE
511
513
NAMENA
Namenjen je za preivljavanje (ishranu) poje
dinaca ili manjih grupa, za vreme izvravanja zada
taka u neposrednoj neprijateljevoj blizini i to u us
lovima kada nema ili se ne moe organizovati ni je
dan drugi nain ishrane. Komplet sadri artikle is
hrane za jednodnevno preivljavanje diverzanata.
Obrok je lagan i po gabaritu malen, pa se, po
red ostale diverzantske opreme, lako prenosi. Masa
celokupnog obroka je oko 240 grama. Dugog je veka
trajanja.
514
SASTAV
OBROKA
suvo meso
okolada
karamele
tvrde bombone
ekstrakt kafe
so u tableti
ibice
ambalaa
HRANLJIVE
40 g:
70 g;
20 g;
40 g;
4 g;
4 g;
10 kom;
39 g.
MATERIJE:
masti
belanevine
ugljeni hidrati
UKUPNO
KALORIJA
49,9 g;
26,3 g;
112,6 g.
1031
515
DEO
XVI
PRILOZI
_ K O L I I N A E K S P L O Z I V A ZA RUENJE
ELINIH ELEMENATA
2. RUENJE E L I N I H ( M E T A L N I H ) E L E M E N A T A
522
3. RUENJE DRVETA
ODREIVANJE KOLIINE EKSPLOZIVA ZA
RUENJE DRVETA
523
4. POTREBNA K O L I I N A E K S P L O Z I V A I MESTO
POSTAVLJANJA E K S P L O Z I V N I H PUNJENJA PRI
RUENJU ELEZNICKIH P R U G A I POSTROJENJA
Naziv elementa
Masa eksploz.
punjenja u kp
Mesto postavlja
li anj a eksploziv
nog punjenja
0,200,40
0,200,40
0,40
1.00
4,00
1,00
U dva preseka
na vratu ine
(si. 1)
(si- 2)
(si. 3)
(sl. 4)
Stanica za vodu:
nadzemni rezervoar
dovodne cevi za vodu
pumpa za vodu
podzemni rezervoar
vodocrpni
1,01,5
0,20,4
1,0-2,0
25,00
1,02,0
Parne lokomotive
0,4-1,0
Radilica, klip
njaa, cilindar,
parni kotao i po
gonski tokovi
0,41,0
0,41,0
1,0
Blok-motora, a
sija i pogonski
tokovi
Rezervoar za
vodu
Venac tokova,
gibnjevi ili oso
vine
524
5. PALJENJE E K S P L O Z I V N I H PUNJENJA
PRENOSOM DETONACIJE
Rastojanje izmeu minskih
punjenja u cm
Masa
minskog punjenja
u gramima
50
100
75
200
100
400
150
800
175
1000
200
1500
250
2000
300
3000
320
4000
&
525
jala:
drvena burad imaju korisnu nosivost 2/3 zapremine u pojedinanoj upotrebi ili 1/2 zapremine u
skelama;
3
korisna nosivost 1 m suvog drveta iznosi
200 kg ili se izraunava po obrascu: zapremina drva
U m3 = nosivost u tonama, podeljena sa brojem 5.
F
=
=
=
=
zapremina;
srednja irina;
korisna visina;
srednja duina.
527
528
8. POLUDEBLJINE ZA G A M A I NEUTRONSKO
ZRAENJE N U K L E A R N E EKSPLOZIJE
Poludebljina u cm
Materijal
Gustina
g/cm3
za neutron,
zraenje
za gama
zraenje
Voa
46
1420
Poluetilen
0,92
46
1525
Oklop
7,8
812
23
Olovo
11,3
1020
1,42
Zemlja
1,6
1114
1013
Beton
2,3
912
611
Drvo
0,7
1215
1520
34
529
S t e p e n
neznatan
srednji
z a m o r a
jak
Boja lica
malo
crvena
znatno crvena
Znojenje
neznatno
znatno, naro
ito u rame
nom pojasu
Disanje
ubrzano
ravno- merno
Korak
dobar
nesiguran,
povoenje
jako povoenje,
zaostajanje od
kolone
Oseanje
bez albe
bol u nogama,
lupanje srca,
zaptivanje
bol u nogama,
lupanje srca, za
ptivanje, glavo
bolja, muka,
povraanje
vrlo ubrzano, po
vrno, neritmicno, teko
NAPOMENA
Duni smo da, koristei se podacima iz tablice, kontroliemo stepen zamorenosti.
U sluaju pojave zamora srednjeg stepena smanjiti br
zinu kretanja, ili dati zastanak, odnosno odmor. Na konaitu i predanku ljudstvu treba obezbediti dobar odmor
(spavanje osam asova).
530
10. Z A P I S N I K MINSKOEKSPLOZIVNE
PREPREKE (MINSKA POLJA)
11. Z A P I S N I K MINSKO-EKSPLOZIVNE
PREPREKE (GRUPE M I N A )
12. U P U T S T V O ZA POPUNJAVANJE Z A P I S N I K A
MINSKOEKSPLOZIVNE PREPREKE (MEP)
A PODACI
O IZRADI
Registarski broj
serija
Skica MEP
Orijentirne take
Raspored MES po
redovima
grupama
Redni broj 1
Redni broj 2
533
1
Redni broj 3
Redni broj 4
B PODACI 0 RAZMINIRANJU
<
Redni broj 1
Redni broj 2
Redni broj 3
Redni broj 4
Redni broj 5
534
13. T A B L I C A USTAVLJENIH S I G N A L A
535
536
537
538
Nou
ujnost
u km
45
1,22
1,5
0,9
Vojnik u pokretu
0,85
Glava oveka
0,4
0,3
0,15
Pojedinosti na odei
0,1
Objekti aktivnosti
Blesak vatre
Svetlost
fenjera
Osvetljena i
svetla
Plamen ibice
praina
1
0,3
Zapaljena cigareta
0,050,1
0,20,3
539
0,050,07
0,015
Pucanj iz puke
0,81,5
Kretanje automobila
Neoprezno rukovanje zatva
raem
0,5
0,4
Zveckanje opreme
0,3
Obian razgovor
0,2
0,2
0,05
541
542
16 PREVOENJE KONJSKIH S N A G A
U KILOVATE
543
Red.
broj
Za koje potrebe
Obina
Sma
njena
Norme u litrama
Za pie, napitke
i rezervu u
uturici
4.5
3.5
Za spremanje
hrane
Za pranje
sudova
0,5
Za umivanje
pranje ruku i
nogu
5,5
Za kupanje
Za pranje 1 kg
, rublja
Za peenje 1
kg hleba
40
main. 30
runo 40
1
Fiziolo
ki mi
nimum
Mini
malna
3
za sve
potrebe
leti 3
zimi 2
30
.
^ ^ ^ ^ ^
b) Za tehnike potrebe
Red.
broj
1
2
3
544
Za tehnike potrebe
1 Putniki automobil
Terenski automobil
1 Teretni automobil
Za jedno
punjenje
hladnjaka,
litara
Dopunsko
punjenje,
litara
12
1119
45
2,5
26
'
9
c) Za dekontaminaciju
Vrste dekontaminacije
Red.
broj
Sta se dekontaminira
Ljudstvo
30
125
Stoka
80
400
Puka, automat i RB
100
Pukomitraljez
2,7
200
Mitraljez
4.5
130
18. TABLICA
STEPENOVANJA KOHENOVANJA
I POVRINE K R U G A
549
DEO
NAORUZANJE
Strana
550
1. T A P I N S K O
PALJENJE
PUNJENJA
1.) Sredstva za Stapinsko paljenje
a) Sporogorei tapin
b) Detonirajui tapin
c) Detonatorska kapisla
d) Minerska ibica
e) Tinjajui fitilj
_ _
Strana
EKSPLOZIVNIH
85
85
86
87
88
89
_
90
2. E L E K T R I N O
PALJENJE
EKSPLOZIVNIH
PUNJENJA
2.) Sredstva za elektrino paljenje
a) Elektrina detonatorska kapisla
b) Provodnici elektrine struje
c) Podaci o elektrinim detonatorima
d) Izvori elektrine struje
(a) Podaci o suvim baterijama
(b) Nain vezivanja baterija i akumulatora
(c) Maina za paljenje EDK-mala ( M P E D K - M )
OSNOVNE K A R A K T E R I S T I K E
belaran prikaz)
E K S P L O Z I V A (ta
102
103
103
104
106
106
106
107
109
111
112
115
DEO I I I
UPALJAI
1. T R E N U T N I
2. T R E N U T N I
(UDOP-1)
3. T R E N U T N I
4. T R E N U T N I
-1)
P O T E Z N I U P A L J A (UDP-1)
OTPUSNO-POTEZNI UPALJA
Z G L O B N I U P A L J A (UDZ-1)
U N I V E R Z A L N I U P A L J A (UDU
125
127
130
133
5. T R E N U T N I ODVIJAJUI U P A L J A (UDOd-1)
137
6. V R E M E N S K I
UPALJA
(UDVK)
140
SA
KISELINOM
551
7. _
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Strana
S A T N I U P A L J A DESETOCASOVNI (SU-10
M66)
144
S A T N I U P A L J A DVADESET C E T V O R O C A S O V N I (SU-24 M69)
149
E L E K T R O M E H A N I K I U P A L J A (EMU-1) 154
UPALJA SPECIJALNI INERCIJALNI TRE
N U T N I (USI-T)
159
UPALJA
SPECIJALNI
SVETLOSNI-TREN U T N I (USS-T)
162
UPALJA SPECIJALNI TERMlCKI-TRENUT N I (UST-T)
165
U P A L J A S P E C I J A L N I T E M P I R N I (UST) 167
UPALJA SPECIJALNI HEMIJSKI-POTEZNI (USHP-1)
169
U P A L J A S P E C I J A L N I HEiMIJSKI N A G A Z N O - P O T E Z N I - 1 (USHNP-1)
172
E L E M E N T I H E M I J S K I U S P O R A C K I OD 5
I 10 SEKUNDI 175
U P A L J A S P E C I J A L N I T E M P I R N I HEMIJ
S K I (USTH)
176
U P A L J A M E H A N I K I POTEZNI-1 (UMP-1) 179
U P A L J A M E H A N I K I P O T E Z N I - 2 (UMP-2) 181
UPALJA MEHANIKI N A G A Z N O POTEZNI 1 (UMNP-1)
184
UPALJA MEHANIKI OTPUSNO-POTEZN I - 1 (UMOP-1)
186
UPALJA MEHANIKI NAGAZNO-OTPUSN O - P O T E Z N I - 1 (UMNOP-1)
189
PAKOVANJE UPALJAA
194
DEO
IV
M I N E
1. P R O T I V P E S A D I J S K A
NA-1
2.
(PMA-1)
199
PROTIVPESADIJSKA A N T I M A G N E T N A MI-
NA-2 (PMA-2)
552
A N T I M A G N E T N A MI-
201
Strana
PROTIVPEADIJSKA A N T I M A G N E T N A M I NA-3 (PMA-3) 203
PROTIVPEADIJSKA
RASPRSKAVAJUCA
MINA-2A (PMR-2A)
205
PROTIVPEADIJSKA
RASPRSKAVAJUCA
M I N A SVETLEA (PMR-2AS)
208
PROTIVPEADIJSKA
RASPRSKAVAJUCA
MINA-3 (PMR-3)
208
PROTIVPEADIJSKA
RASPRSKAVAJUCA
ODSKONA MINA-1 (PROM-1)
211
PROTIVPEADIJSKA
MINA
RASPRSKA
VAJUCA USMERENOG DEJSTVA (MRUD)
214
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 1A (TMA-1A)
217
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 2A (TMA-2A)
219
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 3 (TMA-3) 221
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 4 (TMA-4) 223
PROTIVTENKOVSKA A N T I M A G N E T N A M I
NA 5 (TMA-5) 225
PROTIVTENKOVSKA
RAZORNO-PROBOJNA M I N A 6 (TMRP-6) 227
PROTIVTENKOVSKA M E T A L N A M I N A 1
(TMM-1)
230
M I N A P R I L E P K A RAZORNA (MPR) 233
M I N A PRILEPKA PROBOJNA
238
PLOVNA RENA M I N A 1A (PLRM-1A)
241
DEO V
247
248
250
553
Strana
4. I M P R O V I Z O V A N A
DETONATORSKA
KA
P I S L A OD 2 I V I N O G F U L M I N A T A
252
5. I Z V O R I ENERGIJE KOJI SE MOGU K O R I S
T I T I ZA IMPROVIZOVANA DIVERZANTSKA
SREDSTVA
_ _ _
255
1.)
2.)
3.)
4.)
5.)
6.)
7.)
8.)
9.)
a)
Trenje
_ _ 2 5 5
Galvanski elementi
256
Toplotne elije
_ _ _ _ _ _ _ 2 56
Toplotni izvori
256
Svetlosni izvori
_ - _ _ _ _ _ 2 57
I z v o r i na bazi PIJEZO-efekta _ ___ 257
Elektromagneti
257
Suve baterije _ _ _ _ _ 259
Akumulatori
261
Pregled akumulatora koji se mogu koristiti u
diverzantskim dejstvima
262
6. D E L A B O R A C I J A
_ _ _ _ _ 2 65
I . ) Delaboracija streljake municije 265
2.) Delaboracija antimagnetnih PT mina 268
3.) Delaboracija artiljerijskih zrna
269
a) Delaboracija eksplozivnog punjenja
269
b) Vaenje eksploziva iz zrna
269
c) Topljenje eksploziva pomou tople vode 271
d) Topljenje eksploziva pomou vodene pare 273
4.) Mere bezbednosti pri radu na delaboraciji mu
nicije _ _ _ _ _ 275
DEO V I
ZAPALJIVA
SREDSTVA
1. I M P R O V I Z O V A N A Z A P A L J I V A SREDSTVA
279
1.) Inicijatori
279
2.) Pripalne smee
_____280
3.) Mehanizmi za tempiranje
281
4.) Zapaljive materije
_ _ _ _ 2 82
5.) Opte karakteristike izrade improvizovanih za
paljivih sredstava
284
6.) Improvizovana primena belog fosfora 288
2. U P A L J A Z A P A L J I V E BOCE (UZB)
290
3. S P E C I J A L N A Z A P A L J I V A M I N A
295
554
DEO V I I
SPECIJALNA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
HEMIJSKA
Strana
B O M B A R U N A S P E C I J A L N A M79 AF-1
301
B O M B A R U N A S P E C I J A L N A M79 AG-1
303
R A S P R S I V A C R U N I M83
304
HEMIJSKI PITOLJ
306
HEMIJSKA PUKA
307
M I N A T R O M B L O N S K A HEMIJSKA KOLSKA-EKSPLOZIVNA (MTKS-E)
309
M I N A TROMBLONSKA HEMIJSKA KOLS K A - D I M N A (MTHS-D)
310
R A S P R S I V A C LEDNJI Ml ( R L - M 1 )
312
DEO
SREDSTVA Z A
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
SREDSTVA
VIII
IZVIANJE
317
321
323
325
328
329
332
333
335
338
DEO I X
ORIJENTACIJA
K R E T A N J E NA
ZEMLJITU
NEPOZNATOM
1. O R I J E N T A C I J A NA Z E M L J I T U
2. ODREIVANJE S T R A N A S V E T A
SUNCA I V R E M E N A
3. ODREIVANJE P R A V C A SEVERA
ZVEZDE SEVERNJACE
POMOU
POMOU
343
344
345
555
Strana
4. ODREIVANJE STRANA SVETA POMOU
RAZNIH OBJEKATA 346
5 PRESTAVLJANJE OBJEKATA NA K A R T I
348
6. KRETANJE PO A Z I M U T U
350
7. KORIENJE KARTE NA ZEMLJITU
352
1.) Opte o karti 352
2.) Razmera karte
353
3.) Orijentacija karte
354
4.) Odreivanje stajne take 356
5.) itanje karte 358
6.) Kretanje pomou karte 359
7.) Izrada skice 360
DEO X
MASKIRNA
M A S K I R N A SREDSTVA
SREDSTVA
365
556
379
381
381
382
383
384
3 8 4
2.
3.
4.
5.
Strana
SREDSTVA ZA RHB D E K O N T A M I N A C I J U
385
1. L I N I
P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U
(LPD-M1)
385
2. P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U L I N O G
N A O R U A N J A I ODEE fPDLO) 389
3. P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U ZAJED
N I K O G PEADIJSKOG ORUJA (PDPO) 391
4. P R I B O R ZA D E K O N T A M I N A C I J U V O Z I L A
(PDV)
395
SREDSTVA ZA DETEKCIJU I D O Z I M E T R I J U
398
1. L I N I D O Z I M E T A R (LD-M3) I I T A L I
N O G D O Z I M E T R A (DL-M3)
398
2. R A D I O L O K I D E T E K T O R Ml
403
3. R A D I O L O K I D E T E K T O R (RD-M3)
406
4. HEMIJSKI D E T E K T O R (DH-M11B)
408
5. K O M A N D N I D O Z I M E T A R (DKP-50A) I P U
NJA D O Z I M E T R A (TPD-01 I ZD-5)
411
6. K O M A N D N I D O Z I M E T A R (DK-500) I P U
NJA D O Z I M E T R A (PTD-02)
413
K O M P L E T Z A OBELEAVANJE K O N T A M I N I R A
N O G Z E M L J I T A I O B J E K A T A (KonZ-a)
417
PREGLED P R I M L J E N I H DOZA, N J I H O V I H AKUTNIH EKVIVALENATA I STALNO ZAOSTA
L I H D O Z A Z A R A Z L I I T O VREMEE POSLE O Z R A E N J A (tablica) 418
DEO X I I
SREDSTVA
1.
2.
3.
4.
1.
VEZE
I N D U K T O R S K I T E L E F O N M-63
RADIO-UREAJ RUP-33
R A D I O - U R E A J RU-20
RADIO-TELEPRINTERSKI
UREAJ ( R T U -100)
OSNOVNI E L E M E N T I K R I P T O Z A T I T E
DEO
SANITETSKA
423
426
430
432
435
XIII
SREDSTVA
1. P R V I ZAVOJ
2. U P R T A C A
3. S A N I T E T S K I
DIVERZANTSKI
KOMPLET
(SnK-2)
__
439
440
44i
557
Strana
452
2. POSTUPCI SA RANJENICIMA
443
444
446
448
449
449
450
451
45i
461
462
DEO X I V
A L A T , POMONI PRIBOR I OPREMA
1. KOMPLET IN2INJERIJSKO-DIVERZANTSKI
(KiD)
2. KOMPLET VERAKE OPREME
3. KOMPLET SMUARSKE OPREME
467
468
476
DEO X V
BORAVAK
DIVERZANATA U NEPRIJATELJEVOJ
POZADINI
1. BAZIRANJE DIVERZANTSKIH JEDINICA 483
1. DIVERZANTSKA BAZA
484
2. KORISENJE I PODEAVANJE
MESNIH
OBJEKATA ZA BORAVAK I Z A T I T U
486
3. MERE SAMOZASTITE I BEZBEDNOSTI U
BAZI
490
1.) Unutranje ureenje baze
492
2.) Odvodnjavanje
492
3.) Zagrevanje
492
4.) Provetravanje
493
5.) Osvetljavanje
493
Strana
6.)
7.)
4.
5.
1.)
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
494
494
494
495
497
500
503
505
508
510
514
515
DEO X V I
PRILOZI
1. K O L I I N A E K S P L O Z I V A ZA RUENJE E
LINIH ELEMENATA
2. RUENJE E L I N I H ( M E T A L N I H ) ELEME
NATA
3. RUENJE D R V E T A ODREIVANJE K O
L I I N E E K S P L O Z I V A Z A RUENJE D R
VETA
4. P O T R E B N A K O L I I N A E K S P L O Z I V A I ME
STO P O S T A V L J A N J A E K S P L O Z I V N I H P U
NJENJA P R I RUENJU 2 E L E Z N I C K I H P R U
GA I POSTROJENJA
5. PALJENJE
EKSPLOZIVNIH
PUNJENJA
PRENOSOM DETONACIJE
6. M E S N A SREDSTVA I MESNI M A T E R I J A L
7. K A T E G O R I Z A C I J A ZEMLJE I S T E N A ZA
RUNI I M A S I N S K I R A D
8. POLUDEBLJINE ZA G A M A I N E U T R O N S K O ZRAENJE N U K L E A R N E EKSPLOZIJE
9. Z N A C I Z A M O R A L J U D S T V A
10. Z A P I S N I K
MINSKO-EKSPLOZIVNE
PRE
PREKE (MINSKA POLJA)
11. Z A P I S N I K
MINSKO-EKSPLOZIVNE
PRE
PREKE (GRUPE M I N A )
519
520
523
524
525
526
528
529
530
531
532
559
12. U P U T S T V O ZA P O P U N J A V A N J E Z A P I S N I
KA
MINSKO-EKSPLOZIVNE
PREPREKE
(MEP)
13. T A B L I C A U S T A L J E N I H S I G N A L A
14. T A B L I C A V I D L J I V O S T I I UJNOSTI
15. _ P R E G L E D M E R N I H J E D I N I C A M E U N A
R O D N O G S I S T E M A SI
16. PREVOENJE K O N J S K I H S N A G A U K I L O
VATE
17. N O R M E U T R O K A VODE
18. T A B L I C A S T E P E N O V A N J A K O R E N O V A N J A I POVRINE K R U G A
560