Seminarski Rad Sve

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES
SEMINARSKI RAD
OPI KRITERIJI ZA PROJEKTIRANJA ZATITA VODOVA 110 kV,

TRANSFORMATORSKIH STANICA 110/X kV I VODOVA SN.
IZBOR ZATITA I PRORAUN PODEENJA ZATITA DALEKOVODA 110 kV,
TRANSFORMATORA 110/35/10 kV I ODVODA SN
0. U v o d
Unato mjera preduzetih u cilju smanjenja stupnja ovisnosti potroaa od isporuilaca
elektrine energije, stupnj ovisnosti i dalje raste sa rastom snage u prijenosnim sustavu, pa se stoga
toga u pogledu sigurnosti prijenosnog sustava postavljaju sve vei zahtevi.
U sustavima sa velikom koncentracijom energije, kao to je poznato, pojava kvara ima za
posljedicu ozbiljne prekide u snabdjevanju energijom, a analogno tome sve su dua i vremena
potrebna za otklanjanje kvara, nego to je to sluaj kod sustava kojima se prenosi manja snaga.
Dakle, u velikim sistemima se oekuje da i zatitni releji budu boljih performansi, u
odgovarajuem stupnju. U stvarnosti to naravno znai da se utjecaj kvara u sistemu svede na takvu
mjeru, da ne nastanu tetne posledice veeg obujma ni na postrojenjima niti bilo kakva opasnost po
ljude ili ivotinje. Ovo se moe ostvariti jedino na taj nain to e se usvojiti odgovarajua
koncepcija zatite, sa briljivo odabranim elementima, koja e neprestano pokirivati proizvodne,
prijenosne i distributivne sisteme.
U slijedeem izlaganju e biti razmotrene osnovne pretpostavke koje se odnose na
projektiranje takvih koncepcija zatite, pri emu e neke od njih biti blie objanjene.
1. Odreivanje potrebnog stupnja zatite
Odluka o tome kolika se suma novca moe utroiti na zatitu u odnosu na vrijednost
tienog objekta, prvi je korak koji se preduzima prilikom usvajanja koncepcije zatitnog sistema.
Ta suma se moe izraunati primjenom rauna vjerovatnoe, u odnosu na eliminiranje rizika koje
se eli preuzeti, tj. odreivanjem stupnja vjerovatnoe pojave kvara u odnosu na visinu premije
(osiguranja) za pokrivanje troka otklanjanja posljedica kvara koja se plaa, odnosno na cjenu
zatite
U cilju eliminiranja rizika, najpre se mora ustanoviti kakva je vjerovatnoa da e se
odreeni kvarovi desiti na tienom postrojenju. Ovdje se mogu koristiti statistiki podaci
elektroprivrednih poduzea, meunarodnih organizacija (I E C, CIGRE).
Na primjer, vjerovatnoa pojave kvara na nekom 110 kV vodu u Evropi iznosi 2 do 4 kvara na 100
km voda godinje.
Ove cifre ostaju u stvari konstantne i za primjenu u drugim dijelovima svijeta, pod uvjetom
da su uporedivi geografski, klimatski ili radni uvjeti. Sline statistike postoje i za generatore,
transformatore i druge dijelove postrojenja.
Kad se jednom ustanovi vjerovatnoa, moe se izraunati i oekivana vrijednost tete koja
bi nastale usljed kvara za jednu odreenu vrstu zatite, ako se uzme u obzir vrijeme koje je proteklo
do iskljuenja kvara (vrijeme od nastanka kvara pa do prekidanja struje greke tj. vlastito vrijeme
releja, plus vrijeme prekidaa plus vrijeme potrebno za gaenje luka). Ovom iznosu moraju se
dodati jo i trokovi materijala i radne snage, zatim trokovi usljed izgubljene elektrine energije i
eventualno trokovi nastali zbog opasnosti po ljudske ivote i prekida tehnolokih prooesa
(valjaonice u elianama, raunaski centri itd). Ako se ova raunica izvede za dvije razliite
koncpcije zatite sa razliitim vlastitim vremenima, dobijena razlika u trokovima direktno je
srazmerna smanjenju rizika koji nastaje upotrebom podesnije, odnosno bre koncepcije, a sam
izbor jedne ili druge koncepcije zavisi iskljuivo od rauna vjerovatnoe. Ovakav prilaz nije
uvjetovan samo vanou tienog postrojenja nego i vanou potroaa koji su na njega
prikljueni.
Tako na primjer, sasvim je mogue da je jednostruki vod od 110kV, kojim se napaja neki
grad ili industrijski pogon, mnogo vaniji od nekog 220 ili 400kV voda koji je samo jedan od tri
takva voda u paraleli.
Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.
SEMINARSKI RAD
U ovim procjenama vaan inbenik pretstavlja relativna veliina tienog postrojenja u

poreenju sa snagom koju sustav prenosi.
2. Vrijemena iskljuenja kvara
Razraujui dalje raunicu opisanu pod 1), na temeljeu statistikih podataka sakupljenih za
posljednjih l0 do 30 godina oigledno je da su tete na postrojenjima prouzrokovane kvarovima
koji su iskljueni u vremenu manjem od l00ms, znatno manje od onih koje su prouzrokovali
kvarovi iskljueni u vremenu preko l00ms. Bezbrojne analize kvarova koje su vrene potvruju
ovaj odnos, a kao posljedica toga je da sve moderne koncepcije zatite predviaju da se kvar
iskljui u vremenu od 80 do 120 ms pri emu, zavisno od prekidaa snage koji se koriste, ostaje 10
do 40 ms za rad zatitnih releja.
Kao primjer reenom, zamislimo da je nastao kvar na sabirnicama nekog vrlo snanog 220
kV postrojenja, koje pretstavlja vorite triju 220kV - evropskih sustava a takoer prijeko njega
radi i neka elektrana velike snage. Usljed pada vodia dolo je do tropolnog kratkog spoja na jednoj
sekciji sabirnica i do jednofaznog zemljospoja u susjednoj sabirnikoj sekciji. Kvar je iskljuen u
vremenu od 80 ms, djejstvom statike sabirnike zatite ije je vrijeme iznosilo 12 ms. Oteenja
su bila ograniena na lom samo jednog izolatora, to je i izazvalo kvar, a to je ujedno bio i jedini
dio koji je trebalo zamjeniti, tako da je vrijeme prekida pogona bilo svedeno na minimum. Slina
iskustva sa tropolnim kratkim spojem dobijena su i na jednom postrojenju 10 kV velike snage, gdje
je kvar takoer iskljuen u vremenu manjem od l00 ms i gdje ak nije bilo potrebno nita
popravljati niti mjenjati. Ovakvi primjeri dakle potvruju da se vrijeme do l00 ms moe usvojiti
kao neophodno za iskljuenje kvara.
3. Odreivanje najpovoljnije koncepcije zatite
Nakon dobijanja iznosa sredstava koja e se namjenjeniti za nabavku zatitnih ureaja,
mora se odrediti koja e se tehnika koncepcija zatita primeniti. Poznato je, temeljem reenog
pod 2) i vrijeme iskljuenja kvara. Sada e vjerojatno biti mogue da se izradi vie alternativa
zavisno od znaaja postrojenja.
Danas se koriste statiki mjerni sistemi zatite, gdje se od njih zahteva radi vanosti sistema rad sa
vie kriterija, postojanje ugraenog uredjaja za ispitivanje i sl.
A. POSTUPAK PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZA ZATITU
Sustavi zatite sastoje se od zatitnog relejnog ureaja i svih prateih ureaja, strujnih i
signalnih krugova, pomona napajanja, koji mogu utjecati na ispravnost djelovanja, tj. na zatajenje
ili nepotrebno djelovanje zatita. Kod projektiranja se mora obratiti panja na sve elemente sustava
zatite, a ne samo na sam zatitni relej.
Pri projektiranju zatita projektant treba uzeti u obzir sve elemente zatitnog sustava,
odnosno investitor treba kroz projektni zadatk projektantu dati jasne I potpune zahtjeve u pogledu
svih elementa sustava.
Projektiranje sustava zatite se sastoji od:
1. Izbora vrste ureaja za zatitu mora biti u sukladu sa vrstom tienog objekta, mjestom
ugradnje ureaja, oblika-konfiguracije mree u kojoj se nalazi tieni bjekat, naina uzemljenja
neutralne toke mree, zahtjevima u pogledu brzine eliminiranja kvarova u osnovnoj i
rezervnoj zoni, potrebitoj osjetljivosti zatita, a koja se odnosi na IKmin. , UKmin. te u sukladu
sa vrstom kvara ili opasnog pogonskog stanja.
2. Izbora naina postizanja zahtjevanog stupnja pouzdanosti djelovanja zatite: daljinska i lokalna
rezerva u sukladu sa uvjetima i mogunostima postizanja rezervnog djelovanja i rizicima zbog
zatajenja ili nepotrebnog djelovanja zatita.
3. Definiranje osnovnih parametra zatitnog ureaja na temelju podataka o tienom objektu i
mjernim transformatorima na koje se zatita prikljuuje ( struja, napon, vrijeme, opsezi
podeavanja vremenskih lanova, kao i drugi parametri).
SEMINARSKI RAD
4. Definiranje zahtjeva na krugove pomonog napajanja (napojne jedinice, traeni stupanj

redundancije, broj akumulatorskih baterija, pomone jednosmjerne i naizmjenine napone i
njihovi parametri): nominalni napon, dozvoljena odstupanja, snaga, sadraj viih harmonika i
dr.).
5. Izbor potrebnih telekomunikacionih ureaja i njihovih karakteristika potrebitog stupnja
sigurnosti telekomunikacionog sustava za prijenos informacija.
6. Definiranje vrste i parametara ureaja lokalne automatike i njihovih uzajamnih zahtjeva za
zatitnim ureajima.
7. Definiranje potrebitih signala, za svjetlosnu signalizaciju za sustav lokalne registracije i
daljinskog prijenosa pojedinanih ili grupnih signala.
8. Definiranje zahtjeva i parametara izvrnih organa na koje djeluje zatita (broj, struja
ukljuenja, napon djelovanja, trajanje naloga za iskljuenje ili ukljuenje i sl.).
9. Proraun karakteristinih elektrinih veliina za svaku vrstu zatite u normalnom,
poremeenom i havarijskom reimu rada za maksimalni i minimalni reim rada.
10. Analiza dozvoljenih graninih veliina i njihovog trajanja u sukladu s vrstom i parametrima
konkretnog tienog objekta za pojedine vrste kvarova i opasnih pogonskih stanja, odreivanje
podeenja u sukladu sa zahtjevima selektivnosti djelovanja. Kontrola s obzirom na osjetljivost
kod kvarova na kraju osnovne i rezervne zone djelovanja.
11. Provjera projekta (shema djelovanja) u smislu provjere ispravnosti spoja zatitnog ureaja na
mjerne ( strujne i naponske transformatore i meutransformatore ) naroito je to vano kod
diferencijalne zatite transformatora, zatite sabirnica, kod smjernih zatita, distantnih zatita i
dr. da se dovedu odgovarajue struje i naponi i da budu pravilno orijentirani po smjeru i
faznom stavu.
12. Provjera krugova djelovanja zatita na izvrne organe, signalizaciju i registraciju djelovanja.
Sustav zatite se sastoji od:
1. Mjernih strujnih i naponskih transformatora ili pretvaraa preko kojih se potrebne elektrine ili
neelektrine veliine dovode na zatitni ureaj.
2. Odgovarajueg ureaja za zatitu u sukladu sa namjenom, te zahtjevima u svezi sa ostvarenjem
potrebite selektivnosti djelovanja, brzine i osjetljivosti djelovanja.
3. Spojnih kabele izmeu relejnih i mjernih transformatora koji imaju zadatak da mjernu veliinu
u to vjernijem obliku i bez utjecaja raznih moguih smetnji prosljede na zatitni ureaj.
4. Ureaji i strujni krugovi za pomono napajanje (jednosmjernim i naizmjeninim naponom)
mjernih pretvaraa, zatitnog releja i izvrnih lanova.
5. Ureaji istrujni krugovi izvori naizmjeninog napona, ispravljai i akumulatorske baterije.
6. Izvrni lanovi sustava zatite: pomoni releji i sklopnici, iskljuni svici prekidaa svici za
aktiviranje servomehanizama kod pnumatskih pogona ( zaustavljanje turbine, aktiviranje
koenja agregata i dr.) ureaji za aktiviranje signalno - alarmnih ureaja i sl.
7. Sustav za povezivanje s drugim zatitnim ureajima u postrojenju
telekomunikacionih ureaja sa sustavima zatite u sujenim postrojenjima.
ili
putem
8. Sustavi za signalizaqciju i registraciju djelovanja zatita.
SEMINARSKI RAD
9. Lokalna automatika povezana sa djelovanjem zatitnog ureaja (zatitni ureaj aktivira

djelovanje automatike ili automatika ujee na na parametre ili logiku djelovanja zatita.
Zahtjevi koji se postavljaju na izbor zatitnih ureaja i automatike
Od zatite i pripadajue automatike, pri nastanku havariskog reima rada EES-a, zahtjeva
se da ima:
1. Trajno nadziranje karakteristinih elektrinih ili drugih veliina tienog objekta.
2. Signalizacija opsnih pogonskih stanja, poduzimanje mjera za njihovo otklanjanje ( putem
pogonskog osoblja ili lokalne automatike), krajnja mjera je iskljuenje tienog objekta.
3. Brzo iskljuenje u sluaju pojave kvara u cilju smanjenja obujma razaranja I negativnog
djelovanja na ostali zdravi sustav. Potrebne mjere poduzimaju se automatski u vrlo
kratkom vremenu 10 100 ms do 10 100 s pod djelovanjem zatitne relejne tehnike.
4. Veliku brzinu djelovanja tj to manje vrijeme djelovanja (4 40 ms)
5. Da djeluje maksimalno selektivno i da iskljui najmanji dio EES-a.
6. Da ima zahtjevanu osjetljivost i kod minimalnih vrijednosti mjernih veliina.
7. Raspoloivost i sigurnost u radu kod kvarova u osnovnoj i rezervnoj zoni tienja.
8. Ekonominost pri izboru koncepta zatita.
Uloga zatita u reduciranje opasnih opasnih pogonskih stanja u EES-u
1. S malom vremenskom zadrkom signalizira pogonskom osoblju ili u u centru upravljanja
prekoraenje dozvoljenih veliina.
2. Da ne djeluje nepotrebno prije nego to automataska regulacija ili pogonsko osoblje sanira
poremeaj, da inicira rad automatike.
3. Da iskljui tieni objekat ako se dosegnu granino doputene vrijednosti po iznosu i trajanju,
u protivnom bi moglo doi do poremeaja rada i razaranja elemenata EES-a zbog
velikih udarnih struje kratkih spojeva i njenog razornog elektrodinamikog djelovanja na
pojedine elemente EES-a.,
posljedica termikog djestva struje na elemente EES-a.
poveanih induciranja napona koji se manifestira kao porast napona koraka i dodira.
sloma napona na velikim podrujima.
Mogueg izazivanja gubitaka stabilnog rada sustava, to bi dovelo u konanom do rspada
EES-a.
Potrebne mjere za eliminiranje opasnih pogonskih stanja:
Brzina djelovanja:
Od zatita se trai da djeluje u to kraem vremenu t iz 0,1s tj. da ima to veu brzinu djelovanja
zbog:
1. Reduciranja razaranja i svoenja istog na to manji obujam, treba da djeluje u vremenu
2. Reduciranja stresova na EES,
3. Reduciranje ionizacije,
4. Smanjenje utjecaja na potroae.
Tehniki aspekti koji pri projektiranju utjeu na izbor zatita
Pri projektiranju zatita obavezno voditi rauna o tome da su kvarovi neizbjeni na svim
elementima EES-a i da nastaju izmeu ostalog i zbog:
1. Koncentracija izvora velikih snaga na pogodnim lokacijama (termoelektrane, hidroelektrane,
nuklearne elektrane, plinske i dizel elektrane).
2. Potreba prijenosa velikih koliina elektrine energije na vee ili velike udaljenosti.
3. Poveani zahtjevi u pogledu odravanja stabilnosti sustava jer rad sve blie granici stabilnosti
prijenosa.
4. Poveani zahtjevi potroaa u pogledu ostvarenja neprekidnog napajanja.
SEMINARSKI RAD
5. Sve vii naponi i sve vee snage izvora a time i kratkog spoja postavljaju sve otrije zahtjeve
na zatite i pratee ureaje.
6. Struje kratkog spoja su sve vee.
T
R .
7. Sve je vea vremenska konstanta mree
8. Jednosmjerna komponenta sadrana u struji kratkog spoja je sve izrenija, pa je potrebno
usuglasiti parametre strujnih mjertnih transformatora sa zahtjevima zatite koju napajaju
mjernom veliinom.
9. Prijelazni procesi u strujnim (pojava zasienja magnetskog materijala) i naponskim mjernim
transformatorima (vrmensko kanjenje u prijenosu i pojava izoblienja u prijenosu signala).
10. Prisustvo viih harmonika u normalnom pogonu, pri poremeajima i kvarovima.
11. Prisustvo serijske i paralelne kompenzacije dugih prijenosnih vodova.
12. Sve sloeniji oblik mree ( zamkasti oblik mree, grananje vodova, vodovi sa vie krajeva).
13. Jednovremenost zahtjeva za velikom brzinom (to krae vrijeme djelovanja zatita) i za
ostvarenjem selektivnost djelovanja.
14. Osjetljivost zatita treba da je to vea.
15. Sigurnost u radu zbog zatite vrlo skupih i sloenih elemenata EES-a.
16. Potrebna usuglaenost sa parametrima opreme koja ulazi u sustav zatite: sa posebnim osvrtom
na izbor mjernih transformatora, prekidai, izvori napajanja, automatika i regulacija
postrojenja, telekomunikacije,
Izbora vrste zatita i parametara zatitnog sustava u ovisnosti od zahtjeva:

1. Brzine eliminiranja poremeaja ili kvara.
2. Selektivnosti i uvjete postizanaj selektivnosti.
3. Sigurnosti djelovanja, redundanciji (rezervi sadranoj u drugim elementima).
4. Fleksibilnosti i adaptibilnosti na druge ureaje.
5. Odravanje i provjera ispravnosti.
Zatita mora biti tako koncipirana i podeena da ne djeluje nepotrebno kod maksimalnih pogonskih
struja, minimalanih pogonskih napona i kratkotrajnih prijelaznih procesa ( na pr. zaleta motora,
ukljuenja transformatora, ukljuenja kondenzatorske baterije i sl.).
Djelovanje zatita
1. Zatita treba da djeluje pri nastanku poremeaja u radu EES-a, kada doe do promjene
karakteristinih veliina van doputene granice:
2. Strujnog preoptereenja koje je ( I I dopusteno ).
3. Odstupanaj napona u granicama veim ili manjim od dozvoljene U .
4. Odstupanje frekvencije je postalo vee ili manje od f .
5. Nastanka neneormalnih tokova elektrine energije (P-aktivne, Q-reaktivne) po iznosu i
smjeru.
6. Previsoke temperature pojedinih elemenata EES-a, zbog porasta struje optereenja i zbog
nedovoljnog hlaenja.
Selektivnost djelovanja
Bez obzira na oblik mree iskljuiti samo elemente na kojima se je pojavio kvar.
Pri realiziranju ovog zahtjeva se javljaju problemi:
1. Velike struje optereenja kod kojih zatita ne treba da djeluje i visoka zahtjevana
osjetljivost kod kvara ( na.pr. kod I> zatita, Z< zatita i kod zemljospojnih zatita)
2. Visoko frekventni tranzijenti kod primjene kriterija smjera,
3. Bliski kratki spojevi sa potpunim slomom napona kod usmjerenih zatita,
4. Dugi kratki spojevi i paralelni vodovi kod primjene distantnih zatita,
5. Razlikovanje maksimalnih pogonskih od minimalnih struja kratkog spoja,
6. Utjecaj nesimetrinog optreenja ( na pr. u ciklusu 1polnog APU-a),
7. Jednovremenost zahtjeva za velikom brzinom i selektivnou djelovanja zatita.
Osjetljivost
SEMINARSKI RAD
Zatita treba da je dovoljno osjetljiva na minimalne vrijednosti kod kvara nastalog u osnovnoj i
rezervnoj zoni djelovanja, a treba da bude neosjetljiva na maksimalne vrijednosti kod poremeaja
ili kvara van zone djelovanja zatite ili kod kvara na koji ne treba da djeluje.
Pri realizaciji ovog zahtjeva javljaju se problemi zbog:
1. Velikih struja optereenja ili pri poremeajima u EES-u,
2. Potreban je nizak nivo proradnih vrijdnosti zbog toga se javljaju potekoe razlikovanja od
struja nebalansa zbog greaka mjernih transformatora i filtera,
3. Utjecaj viih harmonika (tipino 150 Hz),
4. Utjecaj struje magnetiziranja i struja prijelaznih procesa,
5. Vrlo dugi i jako optereeni vodovi,
6. Mogunost pojave velikih prijelaznih otpora na mjestu kvara,
7. Slab izvor iza zatite ili vie paralelnih vodova i izvora koji napajaju mjesto kvara (meu
napajanja).
Sigurnost, pouzdanost, raspoloivost
Zatita mora u svakom trenutku da bude raspoloiva, da sigurno djeluje u sluaju nastanka kvara za
koji je namjenjena , tj. da ne zataji, a da jednovremeno ne djeluje nepotrebno kod kvara ili
pormeaja van zone djelovanja ili za koje nije namjenjena.
Problemi koji se mogu javiti pri projektiranju zatita:
1. Postizanje selektivnosti i brzine,
2. Visokofrekventni tranzijenti u trenutku kvara,
3. Zasienje u strujnim mjernim transformatorima (SMT),
4. Tranzijenti u CNT.
5. Brzina djelovanja prekidaa.
Problemi u djelovanju zatita : mogu nastati zbog:
1. Moguih grjeaka i kvarova na ureajima za zatitu, kao i zbog:
2. Grjeaka u strujnim ili naponskim mjernim transformatorima (nedostatak informacije),
3. Grjeaka u u krugovima pomonog napajanja,
4. Zasienja strujnih transformatora ili zbog tranzinata,
5. Grjeaka u iskljunim krugovima,
6. Nepovoljnih uslova pri poremeaju u sustavu (njihanje, gubitak sinhronizma),
7. Zbog zatajenja ili nepotrebnog djelovanja izvrnih organa (prekidai, servo-mehanizmi i
dr.)
8. Utjecaja tranzijentnih prenapona ili elektromagnetnih polja na statike ili mikroprocesorske
zatite.
Za neke dijelove sustava postavljaju se otriji zahtjev na pouzdanost djelovanja, a za neke na
sigurnost, dok se pojedine elemente zahtjeva ispunjenje oba kriterija.
Ekonomski efekti ispravnog projetiranja zatita:
Trokovi (cijena pojedinih elemenata EES-a je znatno vea od cijene sredstava utroenih za zatitu.
Efekti uloenih sredstava u ureaje zatite se oituju u tomu da :
1. u sluaju kvara, ispravno odabrana zatita moe potpuno ili znatno reducirati trokove za
popravku postrojenja u kome je dolo do kvara.
2. Dobro projektirana tatita smanjuje stresove u EES i produava ivotnu dob opreme u
EES-u (naroito rotacinih strojeva i transformatora).
3. Dobro koncipirana zatita omoguava rad i u blizini termikih granica i u blizini granica
stabilnosti EE sustava, to znai da ne treba investirati u nove objekte ili se investicija
moe odgoditi za neko vrijeme.
Za promatrani model efekat uvoenja vrlo brzih zatita se ogleda u poveanju mogunosti
prijenosa veih koliina el. energije.
Nepotreban ispad proizvodne jedinice zahtjeva angairanje manje ekonominih jedinica
(na.pr. ukljuivanje plinskih elektrana ili kupovanje havarijske energije od drugih proizvoaa
tj. od drugih EES-ma. Razlika u cijeni je 2-4 puta.
SEMINARSKI RAD
Teko je ocjeniti tetu nastalu zbog prekida snadbjevanja potroaa el. energijom kod
ispada potroaa raunato je neisporuene elektrine energije to ovisi o strukturi i karakteru
potroaa.
Zakljuak je da: zatitu treba prvenstveno projektirati i odabrati tako da zadovolji slijedee
zahtjeve u pogledu:
1. brzine,
2. selektivnost,
3. osjetljivosti,
4. pouzdanosti i
5. sigurnosti.
Detaljnom analizom mogu se grubo ocjeniti i ekonomski efekti za varijantna rjeenja zatite,
odnosno rizici koji mogu nastati u sluaju izbora siromanije konfiguracije zatite.
Zatitu naroito poskupljuju jednovremeni otri zahtjevi na pouzdanost djelovanja i sigurnost
(udvostruavanje ili utrostruavanje sustava zatita.)
A1. DEFINICIJE POJEDINIH ZATITA
Nadstrujna zatita - Strujna zatita koja djeluje kada struja, na mjestu ugradnje releja, pree
odreenu podeenu vrijednost.
Distantna zatita - Impedantna zatita ije je djelovanje zavisno o udaljenosti izmeu mjesta
prikljuka (ugradnje) releja i mjesta kvara.
Usporedbena zatita - Zatita koja usporeuje iste elektrine mjerne veliine po iznosu.
smjeru i fazi na oba kraja tienog objekta. Usporeivanje se izvodi s pomonim vodom,
komunikacijskim kabelom ili telekomunikacijskim kanalom.
Usmjerena (uinska) zatita - Zatita koja djeluje kasa se smjer struje (energije) kvara
podudara s usmjerenjem releja, nezavisno ili zavisno u njenom iznosu.
Podnaponska zatita - Naponska zatita koja djeluje kada napon, na mjestu ugradnje releja,
padne ispod odreene podeene vrijednosti.
Nadnaponska zatita - Naponska zatita koja djeluje kada napon, na mjestu ugradnje releja,
pree odreenu podeenu vrijednost.
A.2 PODJELA RELEJNE ZATITE
1. Prema prikljuku releja (mjernog podsustava):
primarni zatitni ureaj,
sekundarni zatitni ureaj.
2. Prema izvedbi:
elektromehanika izvedba,
statika izvedba - elektronika izvedba releja s analognom obradom informacija,
digitalna (numerika) izvedba - elektronika izvedba releja s digitalnom obradom
informacija.
3. Prema vrsti poremeaja:
zatita od kvarova,
zatita od smetnji.
4. Prema nainu djelovanja:
osnovna zatita,
rezervna zatita.
5. Prema elementima elektroenergetskog sustava (tienim objektima):
zatita (sinkronih) generatora,
zatita transformatora,
zatita sabirnica,
zatita vodova (mrea),
SEMINARSKI RAD
zatita (visokonaponskih) motora,

zatita kondenzatorskih baterija.
A3. OSNOVNA SVOJSTVA ZATITNIH RELEJA

Osnovna svojstva releja slijede iz etiri temeljne injenice:
1. relej mora otkriti poremeaj,
2. treba iskljuiti samo pogoeni element sustava, poremeaj se prostorno ograniava na zonu
tienja,
3. trajanje poremeaj se vremenski ograniava, jer je teta koja nastaje na pogoenom
elementu sustava je tim vea to kvar dulje traje,
4. releji mogu da djeluju neispravno zbog kvarova u njima samima.
Prema tome svojstva releju su:
1. osjetljivost,
2. selektivnost,
3. brzina djelovanja,
4. pouzdanost,
5. rezerva,
6. fleksibilnost primjene,
7. ekonominost.
Relej je osjetljiv kada jo sigurno djeluje pri oekivanoj najmanjoj vrijednosti mjerne veliine
Najmanje vrijednosti mjerne veliine mogu se pojaviti naprimjer pri malom uvrtenju generatora
smanjenom broju uzemljenih toaka, u paralelnom pogonu vodova, usljed znatne promjene
konfiguracije mree, usljed poveanog otpora na mjestu kvara (otpora luka i prijelaznog otpora).
Relej selektivno djeluje ukoliko iskljui kvar samo na upravo pogoenom elementu mree. To
zna da relej ne smije iskljuiti kvar na susjednim elementima elektroenergetskog sustava.
Selektivnost zatite osigurava se izvedbom (diferencijalnim relejem, slika 6.1) ili vremenskin
stupnjevanjem (nadstrujnim relejem, slika 6.2 i distantnim relejem, slika 6.3).
Slika 6.1 Selektivnost djelovanja ostvarena izvedbom
(diferencijalnog) releja
Slika 6.2 Selektivnost djelovanja ostvarena vremenskim stupnjevanjem nadstrujnog releja
Slika 6.3 Selektivnost djelovanja ostvarena vremenskim stupnjevanjem distantnog releja
SEMINARSKI RAD
Slika 6.4 Selektivnost zatite u dijelu elektroenergetskog sustava ZONE DJELOVANJA

Relej je brz ako mu je vrijeme djelovanja krae od 100 ms. Najkrae vrijeme djelovanja releja
koji su danas u pogonu je 15-30 ms. Vrijeme djelovanje releja je vrijeme koje protee od trenutka
nastanka kvara do trenutka kada se na izlaznim kontaktima releja pojavi signal za iskljuenje
prekidaa. Vlastito vrijeme releja je vrijeme djelovanja releja, uz pretpostavku da je vremenska
odgoda (vremensko zatezanje) signala postavljena na niticu.
Vrijeme trajanja kvara se odreuje tako da se vremenu djelovanja releja pribroji vrijeme
djelovanja prekidaa, koje iznosi 50 - 100 ms.
Brzi releju su: diferencijalni, distantni releji (u prvom stupnju djelovanja) i nadstrujni releji s
trenutnim iskljuenjem. Ovi releji nemaju svojstvo rezerve, tj. djeluju samo pri kvarovima'u
osnovnom tienom podruju.
Spori releji su: nadstrujni releji, distantni releji (u viim stupnjevima djelovanja) i svi ostali releji
kombinirani s vremenskim relejem. Spori releji imaju svojstvo rezerve, tj. djelovanja pri kvarovima
i zatajenju osnovne zatite na susjednim elementima sustava.
Relej je pouzdan: ako mu je pouzdanost vea od pouzdanosti bilo kojeg ureaja ili dijela
postrojenja u tienom podruju. Pouzdanost releja slijedi iz dvije zadae:
relej mora djelovati pri kvaru (ne smije zakazati),
relej ne smije neeljeno djelovati (neselektivno djelovati, djelovati ako nema kvara, nepotrebno
djelovati).
Matematika definicija pouzdanosti je vjerojatnost uspjenih djelovanja releja. Uspjeno djelovanje
releja ima dvije komponente:
osjetljivost otkrivanja kvarova, uz najnepovoljnije uvjete djelovanja,
sigurnost djelovanja, koja je ovisi o stupnji zamrenosti izvedbe zatite, a time uz manje ili
vie uspjeno odravanje.
Pokazatelji pouzdanosti su:
uestalost zakazivanja releja,
srednje vrijeme izmeu dva uzastopna zakazivanja releja,
srednje vrijeme trajanja popravka kvara na releju.
Relej djeluje rezervno: kada iskljui kvar na susjednom elementu elektroenergetskog sustava iji
relej nije djelovao iz bilo kojeg razloga.
Prilagodljivost primjene: je mogunost ugradnje releja na bilo koje mjesto, za zatitu istovrsnog
ureaja, u elektroenergetskom sustavu.
Ekonominost primjene: ovisi o objektu koji zatita titi. Uobiajena vrijednost sustava zatite je
2 do 5% vrijednosti tienog objekta
SEMINARSKI RAD
B. ZADAA NUMERIKE RELEJNE ZATITE

1. Openito o zadaama numerikih releja
Suvremeni numeriki (mikroprocesorski) releji, u odnosu na prethodne generacije
elektromehanikih, statikih zatitnih ureaja, imaju sloeniju strukturu i trebaju da ispune
mnogobrojnije zadae.
Zadae numerikih releja se mogu podijeliti u nekoliko zasebnih cjelina i to:
1. zatitne zadae numerikih releja,
2. mjerne zadae releja, upravljake zadae releja,
3. nadzorne zadae releja,
4. komunikacija s relejem,
5. nadzor i samonadzor numerikih releja.
Potrebno je istaknuti da numeriki zatitni ureaj osim primarne zatitne funkcije moe obavljati i
neke zadaa nadzora i upravljanja koje su do sada bile "rezervirane" za opremu sustava daljinskog
voenja. Od numerikog releja se prvije svega zahtjeva da mora obaviti svoju primarnu zatitnu
zadau bez obzira na poremeaje koji mogu nastati na komunikacijskom podsustavu.
1.1 Zatitne zadae numerikih releja
U pravilu, numeriki zatitni ureaj obavlja vie zatitnih zadaa. Tako se, naprimjer, u sloenijim
numerikim zatitama istovremeno moe nai vie zatitnih funkcija, kao to su:
1. distantna zatita,
2. nadstrujna (usmjerena) zatita,
3. zemljospojna (usmjerena) zatita,
4. podstrujna zatita,
5. podnaponska/ nadnaponska zatita,
6. APU funkcija,
7. lokator kvara,
8. zatita od otkaza prekidaa,
9. toplinska zatita ,
10. te zapis dogaaja pri kvaru.
Zapisiva valnih oblika pri kvaru obino pohranjuje oko 100 ms zapisa prije nastanka kvara,
trajanje kvara, te oko 100 ms nakon kvara. Najee je ukupno mogue vrijeme zapisa 5 - 10 s, pa
zapisiva u skladu s tim moe memorirati nekoliko uzastopnih kvarova.
Osim kvarova, ova jedinica kontinuirano prati i zapisuje sve promjene u radu releja i dijela
elektroenergetskog sustava u njegovom okruenju. Te promjene predstavljaju npr. promjena
podeenja releja, signali s binarne ulazno/izlazne jedinice, djelovanje zatitnog algoritma,
djelovanje samonadzornih krugova. Zapisiva je opremljen satom koji, uz stvarno-realno vrijeme,
prikazuje i relativno vrijeme izmeu dva zapisa.
1.2 Mjerne zadae releja
Numeriki relej, za pogonske potrebe voenja sustava, moe dati korisne informacije o strujnim i
naponskim prilikama na mjestu njegove ugradnje. Uobiajene mjerne zadae su mjerenje faznih
struja i napona, mjerenje nultih struja i napona, mjerenje djelatne i jalove snage, odreivanje
faktora snage, mjerenje djelatne i jalove energije, mjerenje frekvencije, te harmonika analiza
strujnih i naponskih veliina.
1.3 Upravljake zadae releja
Numeriki zatitni ureaj moe obavljati i neke upravljake zadae, kao to su: upravljanje
prekidaima i rastavljaima, blokade aparata na razini polja i postrojenja, te omoguavanje
lokalnog ili daljinskog upravljanja s aparatima.
1.4 Nadzorne zadae releja
Osim signalizacije djelovanja zatitnih funkcija, numeriki releji najee imaju mogunost
nadzora aparata i ureaja u pripadnom polju. Na digitalne ulaze releja mogu se dovesti informacije
o stanju prekidaa i rastavljaa u postrojenju, stanju tlaka zraka ili SF6 plina, te signali iz Buchholz
Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el. 10
SEMINARSKI RAD
releja. Ove se informacije preko komunikacijske veze prenose do staninog raunala i dalje do
osoblja koje je zadueno za praenje, analizu i upravljanje pogonom.
1.5 Komunikacija s relejem
Komunikacija s relejem se najee izvodi pomou serijske komunikacijske veze, pri emu medij
za prijenos podataka moe biti iani ili optiki kabel. Pojedini proizvoai koriste razliite
komunikacijske protokole, to oteava, odnosno onemoguava meusobnu komunikaciju
numerikih ureaja razliitih proizvoaa.
Funkcije zatite se odabiru prema potrebi, odnosno prema zahtijevima mree i njenim parametrima
odnosno aktualnoj konfiguraciji mree i karakteru pogona.
Za distribucijsku mreu odnosno naponske razine 35 , 20 i 10 kV funkcije relejne zatite se djele
na:
1. zatitu transformatora,
2. zatitu maloomskog otpornika,
3. zatitu vodnog polja,
4. zatitu mjernog polja,
5. zatitu polja kompenzacije,
6. zatitu spojnog polja,
7. zatitu kunog transformatora,
8. zatitu polja MTU,
9. zatitu sabirnica i
10. zatitu od zatajenja prekidaa.
Osim funkcija zatite treba predvidjeti i optimalno, odnosno maksimalno koritenje ostalih
funkcija u zatitnim ureajima, a to su funkcije mjerenja, blokada, upravljanja i ostale nadzorne
funkcije.
Funkcije mjerenja se mogu koristiti za lokalne potrebe i potrebe nadreenog centra u smislu
pokaznih, energetskih mjerenja, snage i energije. Naime najee se u ureaje novijih generacija
prikljuuju i struje i naponi.
U postrojenjima je mogue koristiti blokade u samom polju i na razini objekta. Ovisno o
situaciji u postrojenju mogue je koristiti kombinacije postojeih icanih blokada i novih
programskih.
Takoer je mogue obavljati u funkcije upravljanja iz terminala.
Nadzorne funkcije se najee koriste za posredno praenje stanja prekidaa u ovisnosti o
isklopljenoj struji. Nadalje je mogue korisiti razne oblike nadzora struja i napona, lokatora kvara,
itd.
Posebno je interesantno praenje i oscilografiranje struja i napona, kao i interna lista
dogaaja.
Komunikacijske mogunosti ureaja treba iskorisiti te ih povezati ne samo na stanino
raunalo ve i u ured inenjera za zatitu.
Sl. blok struktura numerikog relejnog ureaja

C.
SEMINARSKI RAD
IZBOR ZATITA I PRORAUN PODEENJA ZATITA DALEKOVODA 110 kV,

TRANSFORMATORA 110/35/10 kV I ODVODA SN
DV 110 kV
DV 110 kV
TS A
TS B
14300 pF
0,2/ 800/ 20
HAEFELY TRENCH
800 A
800 A
VRVz- 11F E
M
VRVz- 11F E
M
1250 A; 31,5 kA
P2
1250 A; 31,5 kA
P2
ISF 123 E
ISF 123 E
2x300/ 1/ 1 A
2x300/ 1/ 1 A
kl. 0,5; 15 VA; Fs=10
kl. 0,5; 15 VA; Fs=10
kl. 10P20; 30 VA
P1
2000 A; 31,5 kA
M
VRV- 11F E
SFEL 12 E
2000 A; 31,5 kA
1250 A; 31,5 kA
6VPU- 123 "KON^AR"
VRV- 11F E
1250 A; 31,5 kA
kl. 0,2; 10 VA
kl. 1/ 3P; 75 VA
SFEL 12 E
2000 A; 31,5 kA
VRV- 11F E
kl. 10P20; 30 VA
P1
SFEL 12 E
1250 A; 31,5 kA
14300 pF
0,2/ 800/ 20
HAEFELY TRENCH
SFEL 12 E
2000 A; 31,5 kA
MJERNO POLJE 110 kV
VRV- 11F E
1250 A; 31,5 kA
P1
P1
ISF 123 E
ISF 123 E
2x150/ 1/ 1/ 1 A
2x150/ 1/ 1/ 1 A
kl. 0,5; 15 VA; Fs=10
kl. 0,5; 15 VA; Fs=10
kl. 10P20; 30 VA
PVN 76
OHIO BRASS
P2
10 kA
T1
kl. 10P20; 30 VA
PVN 76
OHIO BRASS
P2
10 kA
kl. 10P20; 30 VA
kl. 10P20; 30 VA
T1
ORF 20/ 230 PAUWELS

110+10x1,5%/ 36,75/ 10,5(21) kV
31,5/ 10/ 31,50 MVA
YN,d5,yn0
ORF 20/ 230 PAUWELS

110+10x1,5%/ 36,75/ 10,5(21) kV
31,5/ 10/ 31,50 MVA
YN,d5,yn0
PDV 100
"OHIO BRASS"
10 kA
PDV 100
"OHIO BRASS"
10 kA
MWK 36
"ABB"
10 kA
PDV 100
"OHIO BRASS"
10 kA
PDV 100
"OHIO BRASS"
10 kA
MWK 36
"ABB"
10 kA
VRVz- 7H "E"
2000 A; 40 kA
VRVz- 7H "E"
2000 A; 40 kA
VRVz- 7H "E"
2000 A; 40 kA
VRVz- 7H "E"
2000 A; 40 kA
P2
P2
2x500/5/5/5 A
kl. 0,5; 5 VA; Fs=10
Kl.10P10; 10 VA
kl. 10P10; 10 VA
2x500/5/5/5 A
kl. 0,5; 5 VA; Fs=10
Kl.10P10; 10 VA
kl. 10P10; 10 VA
P1
25 kA
25 kA
L1, L2, L3
L1, L2, L3
P2
P2
P1
L1, L2, L3
L1, L2, L3
M
2x100/5/5 A
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
kl. 10P10; 30 VA
2x100/5/5 A
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
kl. 10P10; 30 VA
P1
P1
16 kA (3 s)
1250 A
M
J05
J07
J04
J03
J02
J01
16 kA (3 s)
1250 A
H05
H04
J06
H03
H02
H01
H02
6A
P2
P2
DV 10 kV
B
DV 10 kV
C
kl. 10P10; 30 VA
P2
L1, L2, L3
2x100/ 5/ 5 A
P1
25 kA
P2
1250 A
6A
16 kA (3 s)
kl. 10P10; 30 VA
P2
L1, L2, L3
E
A
2x100/ 5/ 5 A
P1
DV 35 kV
DV 10 kV
1250 A
16 kA (3 s)
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
2x100/ 5/ 5 A
kl. 10P10; 30 VA
P1
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
P1
2x100/5/5A
kl.0,5;2,5VA;Fs=10
kl. 10P10; 10 VA
P1
2x100/5/5A
kl.0,5;2,5VA;Fs=10
kl. 10P10; 10 VA
P2
L1, L2, L3
L1, L2, L3
2x100/5/5A
kl.0,5;2,5VA;Fs=10
kl. 10P10; 10 VA
P1
L1, L2, L3
L1, L2, L3
2x100/5/5A
kl.0,5;2,5VA;Fs=10
kl. 10P10; 10 VA
10 kV
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
1250 A
16 kA (3 s)
M
P1
35 kV
P2
L1, L2, L3
25 kA
DV 35 kV
F
MJERNA ]ELIJA
35/ 3/ 0,1/ 3/ 0,1/ 3 kV
kl. 0,5; 50 VA
kl. 6P; 60/ 3 VA
25 kA
DV 35 kV
G
DV 10 kV
D
TS 110/35/10 kV
Za proraun podeenja zatita potrebno je poznavati slijedee veliine i podatke:

1. Konfiguraciju mree.
SEMINARSKI RAD
2. Parametre tenih vodova, odnosno kabela: duine (km), omski otpor R(/km, induktivni
otpor X(/km); uz to je za izraun struje zemljospoja potrebno poznavati kapacitete prema
zemlji zranih vodova i kabela C (F/km).
3. Parametre transformatora koji napajaju razmatrani dio mree.
4. Parametre strujnih i naponskih mjernih transformatora, prijenosne omjere i karakteristike
prijenoenja.
5. prijenosne omjere strujnih mjernih transformatora, pi
6.
7.
8.
9.
10.
Parametre zatita, mogunosti i ogranienja u eksploataciji.

Parametre ureaja za kompenzaciju reaktivne energije, ako ih ima.
Maksimalnu struju kratkog spoja IK max. za kvarove u osnovnoj i rezervnoj zoni.
Minimalnu struju kratkog spoja IK min. za kvarove u osnovnoj i rezervnoj zoni.
Maximalnu pogonsku ( oekivanu) struju Ipog. max.
11. Najveu dozvoljenu trajnu struju preoptereenja, I .dozv .maks .
12. Minimalni oekivani pogonski napon Upog. min.
13. Koeficijente grananja struja kvara za pojedina vorita.
14. Parametre izvora napajanja dijela razmatranog sustava, utjecaj napojne mree.
15. Zahtjeve u pogledu brzine eliminiranja kvara.
16. Zahtjevi u pogledu selektivnosti djelovanja.
17. Zahtjeve u pogledu raspoloivosti, pouzdanosti i sigurnosti zatita kao i u pogledu
potrebite redudancije.
18. Zahtjeve u pogledu osjetljivosti zatita.
19. Tretman neutralne toke mree u galvanskoj vezi i koordinacija sa zemljospojnim
zatitama.
C1.
PRINCIPI PODEENJA DISTANTNIH ZATITA NA OBJEKTIMA PRIJENOSNE

MREE EES
Osnovni princip podeavanja svih zona (stepeni) i pobude distantne zatite sastoji se u
izboru maksimalnih dosega zona uz ouvanje selektivnosti rada distantnih zatita u osnovnim i
rezevnim zonama djelovanja.
1. Podeenje prve zone
Zbog neizbjenih greaka kod mjerenja (mora se uzeti u obzir ograniena tanost releja
ukljuujui i poveanje dosega u prelaznim stanjima, 5% prema IEC 60255-6), greki strujnih
transformatora (1% za klasu 5P i 3% za klasu 10P) kao i zbog nepoznavanja tanih parametara
mree, te uzimanja u obzir granice sigurnosti od 5%, prvi stepen distantnih zatita se podeava tako
da ne dosegne sabirnice susjednog postrojenja. Podeenje dosega (proradna vrijednost impedanse)
prve zone od 80 - 85% je uobiajena praksa i zavisi od tipa i konstrukcije releja. Gdje su
raspoloive mjerene impedanse dalekovoda ili kablovskog voda, podeenje dosega prve zone moe
biti proireno na 90% [5, 6].
Za releje tipa RXAP, prema katalokoj dokumentaciji, podeenje dosega prve zone je 80% dok je
za sve ostale releje podeenje dosega prve zone 85%.
2. Podeenje druge zone
Preostali dio voda pokriva se II zonom djelovanja releja, koja iz gore navedenih razloga,
mora imati poveani doseg najmanje 120% tienog voda kako bi se osiguralo da II zona
sigurno pokriva kompletan vod. Doseg II zone moe biti i vei, ali openito, ne bi trebalo da nikad
prelazi 80% sljedeih impedansi:
Odgovarajue impedanse tienog voda plus doseg prve zone najkraeg susjednog voda.
Odgovarajue impedanse tienog voda plus ukupna impedansa maksimalnog broja transformatora
koji rade paralelno, na sabirnicama na suprotnom kraju tienog voda.
Podeenje ove zone uraeno je u dva koraka (iteracije):
SEMINARSKI RAD
prema impedansama voda (kilometarska metoda);

prema stvarnoj impedansi kratkog spoja koju relej mjeri.
U prvoj iteraciji odreena su podeenja zatita , bez uzimanja u obzir uticaja meunapajanja, ve su
podeenja proporcionalna impedansama dalekovoda. Dakle, za II zonu rauna se gornja (
X 2 MAX
X 2 MIN
i donja (
) granica podeenja, tj.
X 2 MIN 1.2 X V 1
X 2 MAX 0.8 ( X V 1 0.85 X NAJKRACI
SUSJEDNI DV
Ako je proraunom dobiveno da je:
X 2 MIN
X 2 MAX
za podeenje se odabira
X 2 MAX
. Ako je proraunom dobiveno da je:
X 2 MIN
X 2 MAX
X 2 MIN
za podeenje se odabira
t 2 rz t 2 oz t
gdje su:
t 2 oz
ali se drugi stepen rezervne zatite podeava na vrijednost
- vremensko zatezanje drugog stepena osnovne zatite;
t - selektivni vremenski interval.
U sluaju kada kratak vod ili mala impedansa transformatora u paralelnom radu sljedi dug vod,
zahtjevano podeenje 120% tienog voda moe preklopiti I zonu susjednog voda ili proi kroz
transformatore na drugi kraj voda. U takvim sluajevima vremensko stepenovanje (kanjenje) II
zone mora se poveati za jedan stepen ( t ). Doseg II zone ne smije biti reduciran ispod 120%
tienog voda. Ovo se mora osigurati u svim uslovima rada.
Kod distantnih zatita, sa upotrebom komunikacionih kanala, doseg II zone podeava se sa
vrijednou 120% tienog voda.
U drugom koraku, uzima se u obzir uticaj meunapajanja, to dovodi do toga da releji mjere vee
impedanse od podeenih i to ima za posljedicu skraenje dosega drugih zona tienja distantnih
zatita.
Upotrebom programskog paketa ASPEN provjerava se:
osnovni kriterij podeenja II stepena distantnih zatita a to je sigurna prorada releja u sluaju kvara
na prvim susjednim sabirnicama;
koordinacija parova releja kojima se ostvaruje osnovna i daljinska rezervna zatita vodei rauna
da razmak izmeu dvaju zona ne bude manji od minimalno 10% impedanse voda. Ako se taj uslov
ne moe ispuniti odabiru se dua vremenska zatezanja.
3. Podeenje tree zone
Funkcija tree zone distantne zatite je da obezbjedi rezervnu zatitu za sluaj neeliminisanja kvara
na susjednom vodu. Doseg se rauna tako da trea zona pokriva 120% impedanse (reaktanse)
SEMINARSKI RAD
izmeu mjesta ugradnje releja i sabirnica (kraja) najdueg susjednog voda, uzimajui u obzir i
faktor meunapajanja (doprinose u struji kvara) sa drugih vodova ili pralelnih DV.
X 3 MIN 1.2 ( X V 1 K gr X NAJDUI SUSJEDNI DV )

Faktori meunapajanja (koeficijenti grananja) raunaju se na bazi prorauna tropolnog i
jednopolnog kratkog spoja za zadanu konfiguraciju i mjesto kratkog spoja. Kada se koristi samo
jedna grupa parametara podeenja za sve pogonske uslove rada sistema, raunanje dosega tree
zone distantne zatite radi se sa minimalnim faktorom meunapajanja.
U uvorenim mreama, na potezima gdje se smjenjuju vrlo dugi i jako kratki vodovi ili gdje ima
mnogo paralelnih vodova, vrlo je teko, esto i nemogue, postii selektivnost u treem stepenu,
kao i rezervno djelovanje. Tome doprinose i koeficijenti meunapajanja (grananja) koji variraju sa
uklopnim stanjem. U ekstremnim sluajevima dolazi do okretanja (promjene smjera) struje kvara
ili je uticaj meunapajanja takav da neke od daljinskih rezervnih zatita uopte ne registriraju kvar.
U takvim sluajevima vri se selektivno podeenje I i II stepena, dok se za III stepen moraju
prihvatiti ili dua vremena iskljuenja ili gubitak selektivnosti. Na mjestima gdje se ne postie
rezervno djelovanje moraju se primjeniti dopunske zatite, obino se u tim sluajevima ide na
lokalnu rezervu (otkaz prekidaa, dodatna rezervna zatita na vodovima).
Prorauni dosega III zona distantnih zatita, u prvoj iteraciji, uraeni su u odnosu na najdui
susjedni dalekovod uzimajui u obzir koeficijente grananja, prezentirane u tabeli 12. Vrijednosti
ovako sraunatih dosega imaju visoke vrijednosti i esto su po nekoliko puta vee od stvarne
impedanse, izmeu mjesta kvara na susjednom dalekovodu i mjesta ugradnje releja.
Obzirom na strukturu 400 i 220 kV prenosne mree EES BiH, gdje se smjenjuju dugi i kratki
dalekovodi, sa jako izraenim efektom meunapajanja kvara (visoki koeficijenti grananja)
obezbjeenje rezervnog djelovanja distantnih zatita bi zahtjevalo jako visoke dosege III zona a
svaka promjena uklopnog stanja bi mogla dovesti do neselektivnog rada distantnih zatita.
Uvaavajui navedeno, u cilju obezbjeenja selektivnog rada distantnih zatita, izraunati dosezi
treih zona u prvoj iteracaiji (u odnosu na najdui susjedni DV) su reducirani, odnosno ponovo
izraunati, ali tako da dosezi treih zona distantnih zatita nikad (u svim pogonskim
uslovima/uklopnim stanjima) ne prelaze 90% dosega najkrae druge zone ma kojega voda spojenog
na sabirnice na suprotnom kraju voda.
Dosezi treih zona, distantnih zatita, odreeni su, za uklopno stanje sistema sa minimalnim
koeficijentom grananja / iskljuenjem grane (jednostruki ispad voda, transformatora, generatora)
koja ima najvei doprinos u struji kvara na sabirnicama na suprotnom kraju voda.
4. Podeenje etvrte zone
Kod numerikih distantnih zatita (ABB, SIEMENS) predvieno je da IV zona distantnih zatita
djeluje kao neusmjerena i doseg je izraunat tako da u direktnom smjeru pokriva 1.5 dosega tree
zone, a u inverznom smjeru 30% iza sabirnica najudaljenije stanice, u elektrikom smislu.
Kod statikih releja tipa 7SL 32 (SIEMENS) IV zona (offset) takoe je podeena kao neusmjerena i
doseg je izraunat tako da u direktnom smjeru pokriva 1.2 dosega tree zone, a u inverznom smjeru
0.1 dosega po X u direktnom smjeru.
5. Podeenje dosega distantnih zatita kod vodova sa otcjepima T vodovi
Kod vodova sa otcjepima, doseg prve zone rauna se prema [5, 23] u odnosu na krau dionicu i on
iznosi 85% impedanse krae dionice. Kod podeenja dosega prve zone ne uzima se u obzir uticaj
meunapajanja kvara i kao posljedica ovoga zatita nee vidjeti neke kvarove koji padaju unutar
dosega I zone. Meutim, kada je otcjep van pogona zatita e djelovati korektno.
SEMINARSKI RAD
Dosezi II i III zone raunaju se u odnosu na duu dionicu. Kod podeenja II i III zone mora se uzeti
u obzir uticaj meunapajanja kvara kako bi se osiguralo da zatita sigurno vidi kvar iza
najudaljenijeg vora, za sve mogue kombinacije uklopnog stanja. Doseg II zone iznosi 120%
impedanse due dionice.
6. Podeenje dosega distantnih zatita transformatora
Prva zona distantnih zatita na transformatorima podeava se sa vrijednou
X 1 0.8 0.85 X T min ,

n
X T min ( 1 r ) 2 X T
100
gdje je
reaktansa transformatora kod donjeg poloaja regulacione
preklopke nr (%) transformatora [3, 14] .
Druga zona podeava se sa vrijednou
X 2 1.2 X T max ,
X T max ( 1
nr 2
) XT
100
reaktansa transformatora kod gornjeg poloaja regulacione
gdje je
preklopke nr (%) transformatora [3, 14].
Trea zona distantnih zatita podeava se tako da pokrije i najdui dalekovod spojen na
sabirnice, uzimajui u obzir i uticaj meunapajanja
X 3 1.2 ( X T max K gr X NAJDUI SUSJEDNI DV )
10. Vremensko podeenje zona distantne relejne zatite

Kvarovi koji se pojave u prvoj zoni, distantna zatita iskljuuje sa minimalnom
vremenskom zadrkom koja je jednaka sopstvenom (proradnom) vremenu djelovanja zatite.
Sopstveno vrijeme djelovanja zatite zavisi od tipa i konstrukcije distantnih releja. Na prenosnim
mreama, u skladu sa [5], tipine vrijednosti sopstvenih vremena su:
kod elektromehanikih releja vlastito vrijeme djelovanja zatite se kree od 25 40 ms;

kod statikih releja u iznosu od 15 30 ms, a kod numerikih releja od 15 25 ms.
Preostali dio voda pokriva se II zonom djelovanja releja koja, da bi se osigurao selektivan rad
zatite, mora biti sa vremenskom zadrkom (vremensko stepenovanje). Ovo vrijeme kanjenja
dobije se sabiranjem slijedeih vremena [5]:
sopstvenog vremena djelovanja I zone releja na susjednom (slijedeem) vodu (gore navedena
vremena);
minimalnog vremena kanjenja prekidaa (period od davanja komande zatite za iskljuenje do

prekida struje kratkog spoja) na susjednom vodu (prosjeno 40 ms na VN prenosnoj mrei);
vremena resetovanja distantnog releja (za elektromehanike releje 60 100 ms, za statike
30 ms i numerike releje 20 ms);
greki timer-a releja (5% podeenog vremena kod elektromehanikih releja, minimum 60
100 ms, 3% podeenog vremena kod statikih releja, minimum 10 ms i 1% podeenog vremena
kod numerikih releja, minimum 10 ms);
startno vrijeme distantne zatite (ovo se primjenjuje samo kod zatita kod kojih je start releja
odloen / uslovljen do prorade lana za detekciju kvara) i tipine vrijednosti ovih vremena su:
za elektromehanike releje sa prekostrujnom pobudom 10 ms a sa podimpedantnom pobudom
25 ms, za statike releje sa prekostrujnom pobudom 5 ms a sa podimpedantnom pobudom 25
ms, za numerike releje openito 15 ms;
SEMINARSKI RAD
vremena potrebnog za obezbjeenje sigurnosne granice, zavisi od tipa releja za koje se radi
vremensko stepenovanje:
elektromehaniki elektromehaniki: 100 ms;
statiki/numeriki elektromehaniki: 75 ms;
numeriki/numeriki ili statiki/statiki: 50 ms.
Karakteristike zatitnih ureaja (distantnih releja) na prenosnoj mrei 400 i 220 kV EES-a BiH,
prema katalokoj dokumentaciji [7, 8, 10, 11, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22] prezentirane su u tabeli 9.
Tabela 9.
Naziv / Tip
Sopstveno vrijeme
Vrijeme
Greke tajmera
Startno
djelovanja
resetovanja
releja
vrijeme
[ msec ]
[ msec ]
[ msec ]
[ msec ]
RXAP
80
prosj. 80
prosj. 80
25
LZ 3, LZ 31, LZ 32
45
prosj. 80
prosj. 80
25
preporuuje se za
60 10
prosj. 80
prosj. 80
25
t II
20
prosj. 80
prosj. 80
---
zatitnog ureaja
LZ 420, L3Wyas
L 8 a, b
Napomena
0.4 0.5 sec
viesistemski rej,
bez preklapanja
RAZOAG
15
30
10
25
RAZFE
15
25
10
---
7SL 24
25
40
10
25
7SL 32
12
40
10
25
7SA 511
25
20
10
15
7SA 513
18
20
10
15
7SA 612
15
20
10
---
REL 316
28
40
10
---
REL 511
28
40
10
15
REL 521
28
40
10
---
REL 531
28
40
10
---
REL 561
28
40
10
---
Kod statikih i numerikih releja zahtjevana vremena kanjenja za razliite zone distantnih zatita
su meusobno neovisna jedna od drugih i da bi se ovo osiguralo raspoloivi su neovisni timer-i
za sve tri zone. Praktino gledano, kod releja ovog tipa uzimajui u obzir vremena djelovanja /
kanjenja navedena u [5] i tabeli 9, nema nikakvih realnih ogranienja da tipino vrijeme
zatezanja drugog stepena distantne zatite bude 200 ms odnosno da je, uzimajui u obzir i
minimalna vremena kanjenja prekidaa (prosjeno 50 ms), ukupno vrijeme iskljuenja kvara II
stepena distantne zatite 250 ms [8, 13, 15] .
Vrijeme kanjenja III zone odreuje se po istoj proceduri kao za zonu II i tipino podeenje ove
zone je 450 ms (ukupno vrijeme iskljuenja kvara uzimajui u obzir i minimalna vremena
kanjenja prekidaa) [8, 13].
U sluaju elektromehanikih releja tipa L 8 a,b (zadnja generacija elektromehanikih releja), ako se
primjeni isti postupak, tipino vrijeme zatezanja drugog stepena distantne zatite je 300 ms,
odnosno ukupno vrijeme iskljuenja kvara II stepena distantne zatite je 350 ms. Ukupno vrijeme
iskljuenja kvara III zone, ovih distantnih zaita, je 650 ms [13].
SEMINARSKI RAD
to se tie ostalih elektromehanikih zatita na prenosnoj mrei 400 i 220 kV EES-a BiH,
primjenjujui istu proceduru, tipino vrijeme zatezanja drugog stepena distantne zatite je 350
ms odnosno ukupno vrijeme iskljuenja kvara II stepena distantne zatite je 400 ms. Ukupno
vrijeme iskljuenja kvara III zone, ovih distantnih zaita, je 750 ms.
etvrta zona distantnih zatita predviena da djeluje kao neusmjerena i podeena je sa ukupnim
vremenom kanjenja od 2.5 sec.
C2. PRORAUN PODEENJA DISTANTNIH ZATITA NA DIJELU EES-A
ZATITA DALEKOVODA 110 kV

DV 110 kV
TS B
0,2/ 800/ 20
14300 pF
HAEFELY TRENCH
800 A
VRVz- 11F E
1250 A; 31,5 kA
M
Z<, t>
P2
ISF 123 E
7SA511
21
2x300/ 1/ 1 A
21
kl. 0,5; 15 VA; Fs=10

kl. 10P20; 30 VA
P1
SFEL 12 E
2000 A; 31,5 kA
M
110 kV
VRV- 11F E
1250 A; 31,5 kA
6VPU- 123 "KON^AR"

kl. 0,2; 10 VA
kl. 1/ 3P; 75 VA
21
21
N
MJERNO POLJE 110 kV
DISTANTNA ZATITA FAZA

DISTANTNA ZATITA, ZEMLJA
Za zatitu dalekovoda na prikazanom dijelu EES-a su primjenjene distantne zatite. Mrea se

napaja iz postaje A. Za dati dio mree postoji mogunost dvostranog napajanja.
U sluaju kratkog spoja na mjestu K, vodom AB e prema sabirnicama B protjecati struja
1
2
I KA I K
I KC I K
3
3
, a iz postaje C e vodom CB protjecati struja
.
Potrebiti podaci za izraun su dati na slici. Prijenosni omjeri mjernih transformatora su dati na
shemi mree.
C
B
I KA
Tr.1
150 MVA
uk =10,5%
A
A1
Z<
220 kV/0,1 kV
B1
Z<
C3
Z<
50 km
B2 400/1 XV=0,4 Ohm C1
40 km
400/1 XV=0,4 Ohm
NMT
Z<
I KC
80 km
C2 400/1 XV=0,4 Ohm
IK
E1
E2
60 km
B3 400/1 XV=0,4 Ohm
D1
D3
D2 400/1
K1
Treba izraunati:
a. podeenja za 10, 20 i 30 stupnja distantne zatite na odvodu A1 prema B,
b. podeenja za 10, 20 i 30 stupnja distantne zatite na odvodu B2 prema C,
c. podeenja za 10, 20 i 30 stupnja distantne zatite na odvodu B3 prema D,
SEMINARSKI RAD
d. nacrtati plan stupnjevanja distantnih zatita.

Izraunate primarne vrijednosti impedanci preraunati na sekundarne vrijednosti prema kojima e
se izvriti podeenje na distantnom releju, ako je distantni relej prikljuen na mjerni strujni
p iA 400 A
transformator prijenosnog omjera

prijenosnog omjera
pU 220 kV
5A
i na naponski mjerni transformator
0 ,1kV .
Nacrtati otporno vremenski diagram za izraunata podeenja, ako je vlastito vrijeme

djelovanja releja u prvom stupnju t i 0 ,1 s , a porast vremena djelovanaj za naredne stupnjeve u
koracima po t 0 ,5 s .
Zadani su koeficijenti sigurnosti za:
K
0 ,85
prvi stupanj S 10
K
0 ,90
drugi stupanj S 2 0
K
1 ,10
trei stupanj S 3 0
Najprije emo izraunati impedance:
dalekovoda AB: Z AB x v l AB 0 ,4 40 16
dalekovoda BC : Z BC x v l BC 0 ,4 50 20
dalekovoda BD : Z BD x v l BD 0 ,4 60 24
Podeenje prvog stupnja za vodove AB i BC su:

Z
K s 10 Z AB 0 ,85 16 13 ,6
dalekovoda AB: AB 10
Z
K s 10 Z BC 0 ,85 20 17 ,0
dalekovoda BC: BC 10
Z
K s 10 Z BD 0 ,85 24 20 ,4
dalekovoda BD: BD 10
Izbor podeenja vremena djelovanja:
prvog stupnja
t 10 0 ,1"
je vlastito vrijeme djelovanja zatite (obino 15 do 80 ms),
Podeenje drugog stupnja

releja A1 na vodu AB u stanici A:
dalekovoda AB:
odnosu na vod BC.
Z AB 20 K s 20 Z AB K gr .1 Z BC 10 0 ,9 16 1 17 29 ,7
izraunato u
Za podeenje drugog stupnja distantne zatite A1 u stanici A emo odabrati manju veliinu od
Z
izraunati impedanci AB 2 0 , u ovom sluaju e:
Z
__???
podeenje drugog stupnja e biti AB 2 0
.
releja B2 na vodu BC u postaji B prema E:
0 ,9 20 1 ??? ???
Z BD K gr .1 Z CF . 0 ,9 20 1 ??? ???
BC
gr .1
CE .
s 20
dalekovoda BC: BC 2 0
izraunato u odnosu na vod CE.
releja B3 na vodu BD u postaji B prema D:
s 20
dalekovoda BD: BD 20
izraunato u odnosu na vod DF.
SEMINARSKI RAD
Za podeenje drugog stupnja distantne zatite A1 u stanici A emo odabrati manju veliinu od
Z
izraunati impedanci BC 2 0 , u ovom sluaju e:
Z
11 ,43
podeenje drugog stupnja biti BC 2 0
.
Izbor podeenja vremena djelovanja: drugog stupnja
t 20 t10 t 0 ,1 0 ,5 0 ,6"
Podeenje treeg stupnja

releja A1 na vodu AB u stanici A:
dalekovoda AB:
Z AB 30 K s 30 Z AB K gr .1 Z BD 1 ,1 16 3 24 96 ,8
Izbor podeenja vremena djelovanja: drugog stupnja
t 30 t 20 t 0 ,6 0 ,5 1,1"
Koeficijent grananja se izraunava na nain kako je objanjeno u dijelu Izraunavanje koeficijenta

grananja za vorite.
Sve predhodno izraunate impedance su stvarne veliine impedanci vodova i transformatora, to su
ustvari primarne impedance, koje se na distantni relej preslikavaju prijeko prijenosnih omjera
mjernih transformatora u sekundarne veliine impedanci.
p
1
Z Z i Z
pu
k , gdje je:
Sekundarna impedanca je odreena relacijom:
400 A
p1 A1
400
1A
prijenosni omjer SMT na vodu A1 u stanici A
p uA
220 kV
2200
0 ,1kV
prijenosni omjer NMT u stanici A,
p u 2200
5 ,5
pi
400
pa je koeficijent prerunavanja
1
1
10
Z AB
Z AB 10
13 ,6 2 ,47
k A 1
5 ,5
1
1
20
Z AB
Z AB 2 0
29 ,7 5 ,4
k A 1
5 ,5
1
1
30
Z AB
Z AB 30
97 17 ,7
k A 1
5 ,5
C3. KONCEPT ZATITE TRANSFORMATORA 110/35/10 kV

1 Kvarovi i smetnje u pogonu energetskoga sustava i dijelova sustava
Odabrati relejnu zatitu za bilo koji element elektroenergetskoga sustava znai donijeti odluku o
njenom opsegu s obzirom na njegovu ulogu u elektroenergetskom sustavu, tj. na njegov znaaj s
obzirom na nazivnu snagu i nain prikljuka na mreu, te oekivane poremeaje.
Stoga se moe rei da su elementi koji utjeu na opseg relejne zatite slijedei:
1. oekivani kvarovi i smetnje,
2. nain uzemljenja zvjezdita,
3.
4.
5.
6.
7.
8.
SEMINARSKI RAD
nazivni napon i
oblik mree,
prikljuak tienog objekta na elektroenergetski sustav,
snaga tienog objekta, odnosno duljina visokonaponskoga voda,
poloaj i uloga tienog objekta u elektroenergetskom sustavu, te
prilike pri kvarovima i smetnjama u mrei.
ZATITA TRANSFORMATORA 110/35/10 kV
110 kV
VRV- 11F E
1250 A; 31,5 kA
SFEL 12 E
2000 A; 31,5 kA
7SJ60
ISF 123 E
P1
I>> I>, t>
2x150/ 1/ 1/ 1 A
kl. 0,5; 15 VA; Fs=10
50
kl. 10P20; 30 VA
7SJ60
IE>, t>
51G
87N
51
kl. 10P20; 30 VA
7VH80
PVN 76
OHIO BRASS
P2
10 kA
T1
ORF 20/ 230 PAUWELS
+ 10x1,5%/ 36,75/ 10,5(21) kV
110
87T
7UT513
31,5/ 10/ 31,50 MVA
63
VRVz- 7H "E"
2000 A; 40 kA
PDV 100
"OHIO BRASS"
MWK 36
"ABB"
10 kA
YN,d5,yn0
R
10 kA
PDV 100
"OHIO BRASS"
10 kA
100/5 A
kl. 10P10; 10 VA
25 kA
L1, L2, L3
P2
I>> I>, t>
2x100/5/5 A
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
kl. 10P10; 30 VA
50
51
P1
7SJ60
VRVz- 7H "E"
16 kA (3 s)
2000 A; 40 kA
M
1250 A
H04
35 kV
P2
2x500/5/5/5 A
kl. 0,5; 5 VA; Fs=10
Kl.10P10; 10 VA
kl. 10P10; 10 VA
I>> I>, t>

50
P1
51
L1, L2, L3
M
7SJ60
10 kV
50
KRATKOSPOJNA PREKOSTRUJNA
51
PREKOSTRUJNA ZATITA OD
PROPTEREENJA
51G
ZEMLJOSPOJNA PREKOSTRUJNA
87T
DIFERENCIJALNA ZATITA
TRONAMOTAJNOG TRAFOA
87N
OGRANIENA ZEMLJOSPOJNA
ZATITA TRAFOA
Osnovni je zadatak, prilikom pristupa izboru relejne zatite u elektroenergetskome sustavu,

utvrditi oekivane kvarove i smetnje za svaki tieni objekt. Energetski se transformatori, kao vani
elementi elektroenergetskoga sustava, tite pri unutarnjim i vanjskim kvarovima, te pri smetnjama.
Izolacija je energetskoga transformatora u pogonu izvrgnuta raznovrsnim naprezanjima i
utjecajima. Na nju djeluju mehanika naprezanja zbog vibracija i dinamikih sila kratkih spojeva,
SEMINARSKI RAD
te zbog rastezanja i skupljanja pri grijanju i hlaenju. Izolacija je takoer izloena termikim i
kemijskim utjecajima zbog kojih ona postepeno stari i gubi svoja osnovna svojstva. Na stanje
izolacije mogu utjecati i ostali vanjski uzroci, kao naprimjer:
taloenje neistoa na povrini izolacije,
mehanika oteenja pri postavljanju ili tijekom remonta transformatora.
Osim toga, izolacija moe biti u pogonu izvrgnuta previsokim elektrinim naprezanjima, do
kojih moe doi zbog atmosferskih ili pogonskih prenapona. Sva navedena naprezanja mogu
samostalno ili u kombinaciji jedni s drugim dovesti do proboja izolacije energetskoga
transformatora.
Dakle, kvar je poremeaj u radu energetskoga transformatora pri kojem su znaajna odstupanja
od normalnih elektrinih prilika uzrokovana probojem ili preskokom izolacije. Uzimajui u obzir
nain uzemljenja zvjezdita u transformatoru se mogu pojaviti slijedei kvarovi:
1. kratki spoj izmeu pojedinih faza u transformatoru ili na izvodima iz transformatora,
2. kratki spojevi meu zavojima iste faze,
3. zemljospojevi namota ili pojedinih izvoda iz transformatora,
4. lokalna tinjanja izolacije usljed previsokih termikih i elektrinih naprezanja.
Prilikom raznih kvarova i smetnji u mrei mogu se pojaviti takvi pogonski uvjeti koji sami
po sebi ne predstavljaju kvar u transformatoru, ali koji dovode do nedozvoljeno visokih termikih,
elektrikih ili mehanikih naprezanja. Ukoliko se ne bi pravovremeno poduzele potrebne mjere da
se takovo opasno pogonsko stanje ukloni, moglo bi doi do teeg oteenja i pojave kvara na
transformatoru. Prema tome, smetnje su nedozvoljena odstupanja od normalnih elektrinih prilika u
pogonu, koja nisu uzrokovana probojem ili preskokom izolacije. Uzroci smetnji su najee ispadi
drugih transformatora ili vodova koji napajaju isto podruje. Nenormalna pogonska stanja opasna
za rad transformatora su:
1. preveliko strujno optereenje transformatora,
2. prevelika struja pri kratkim spojevima u mrei koja tee kroz transformator,
3. nedozvojeno zagrijavanje.
S obzirom na vanost transformatora kao elementa mree, zahtijeva se sveobuhvatnost sa
stanovita relejne zatite, te to je mogue bre iskljuenje transformatora pri pojavi kvara.
Meutim, postoji razlika izmeu transformatora kako po snazi tako i po naponskim razinama mrea
koje povezuju. Prema tome, podjela transformatora na "velike" i "male" ima smisla.
Zatita transformatora, osim podjele prema snazi, razlikuje se i prema broju namota
(dvonamotni, tronamotni, autotransformator) i nainu pogona transformatora (spojni
transformatori, distribucijski transformatori, paralelni rad vie transformatora na iste sabirnice, blok
transformatori).
Prema tome, u sluaju transformatora postoje dvije osnovne podjele relejne zatite:
1. zatita od unutarnjih kvarova i
2. rezervna zatita od vanjskih kvarova.
Kao zatite od unutarnjih kvarova transformatora mogu se primijeniti:
1. diferencijalna zatita transformatora,
2. Buchholz relej (plinska zatita),
3. kotlovska zatita,
4. zemljospojna zatita,
5. nadstrujna zatita bez vremenskog usporenja,
6. distantna zatita.
Za zatitu od nedozvoljenih struja preotereenja primjenjuju se toplinske zatite, a od struja
vanjskih kratkih spojeva nadstrujna zatita s vremenskim usporenjem ili distantna zatita. Za zatitu
od prekomjenog zagrijavanja koriste se termoprotektori, kontaktni termometri i termo slika.
2
Zatita transformatora 110/x kV
SEMINARSKI RAD
Prijenosnu i distribucijsku mreu povezuje transformator 110/x kV, odnosno 110/35(10,20)

kV. Zbog toga se i zatita u distribucijskim postrojenjima analizira od ovih transformatora prema
niim naponskim razinama. Diferencijalna zatita ovih transformatora (slika 2.1) pokazala se kao
vrlo dobra zatita od unutranjih kvarova i od proboja prema uzemljenim dijalovima ako je
zvjezdite mree izravno uzemljeno.
Zbog mogunosti pojave veih struja neravnotee tijekom nornalnog pogona, nego pri
zatiti generatora, naroito kod regulacijskih transformatora, diferencijalna zatita podeava se na
veu minimalnu proradnu struju, uz vei utjecaj stabilizacije nego kod zatite generatora. Kod
transformatora koji nisu regulacijski odabire se oko 20 % nazivne struje, dok je za regulacijske
transformatore potrebno 30-40%.
Na slikama 2.1 i 2.2 je prikazan oubiajeni opseg relejne zatite koji se primjenjuje u
transformatorskim stanicama 110/x kV elektroprivrede.
Slika 2.1 Uobiajena zatita u TS 110/35(10, 20)
Slika 2.2 Zatita transformatora u veoj TS 110/35/10kV

3. Zatitne funkcije transformatora
Za relejnu zatitu pojedinih elemenata srednjenaponske mree dane su potrebne funkcije relejne
zatite za odreene tipove polja. Slijedi pregled zatitnih zadaa energetskih transformatora:
Vienaponska strana:
1. diferencijalna zatita,
SEMINARSKI RAD
2. nadstrujna zatita,
3. kratkospojna zatita,
4. zatita od jednopolnog kvara.
Nienaponska strana:
1. nadstrujna zatita,
2. kratkospojna zatita,
3. zatita od jednopolnog kvara.
Ureaj relejne zatite transformatora treba prihvatiti informacije o proradi primarnih zatita:
1. Buchholz zatita - iskljuenje,
2. Buchholz zatita - signalizacija,
3. termometar iskljuenje,
4. termometar signalizacija.
Ukoliko je transformator uzemljen preko malog otpora ureaj relejne zatite na nienaponskoj
strani transformatora mora imati zatitne funkcije koje tite maloomski otpornik.
4 Zatitne funkcije maloomskog otpora
zatita od premotenja (nadstrujna neovisna i ovisna karakteristika)
1. rezervna zatita vodnog polja
2. termika zatita (nadstrujna ovisna karakteristika)
3. zatita od visokoomskog kvara, drugi rezervni stupanj.
5 Zatitne funkcije vodnog polja
1. nadstrujna zatita ( bar dva stupnja),
2. kratkospojna zatita ( bar dva stupnja),
3. zemljospojna zatita s mogunou podeenja kuta izmeu struje i napona kvara (tretman
zvjezdita).
4. zatita od nesimetrije struja.
5. automatski ponovni uklop.
6. zatita od visokoomskog kvara, prvi osnovni stupanj
Nadstrujne i kratkospojne zatite trebaju biti koordinirane sa zatitama transformatora, odnosno
zatitom sabirnica.
C3.1 Diferencijalna zatita transformatora
1. Odreivanje minimalna proradna struja diferencijalne zatite
Minimalna proradna struja diferencijalne zatite (kad nema stabilizacijskog djelovanja) u
iznosu 0,2 -0,5 In je dovoljna da zatita obuhvati praktino sve kvarove u transformatoru i spojnim
elementima u zoni djelovanja. I kod kratkog spoja meu zavojima iste faze u najnepovoljnijim
sluajevima pojavljuje se diferencijalna struja reda (0,3 -1,2) In, tako da se moe smatrati da
diferencijalna zatita sigurno obuhvaa i ove kvarove.
Kod autotransformatora su prilike nepovoljnije tim vie to je omjer transformacije manji,
jer su tada i struje kvara mjerene na ulazu u transformator manje. U najnepovoljnijem sluaju moga
se dobiti male diferencijalne struje kvara reda (1-5)% In, dok u kratkospojenom zavojku tee
ogromne struja kvara, koju diferencijana zatita nemoe da vidi. U tom sluaju zatita se
preputa plinskoj zatiti transformatora.
Meufazni spojevi namotaja u transformatoru su vrlo rijetki kvarovi, naspram eim
kvarovima na izlaznim prikljucima (bushingu), ili pak probojima prema masi-jedru odnosno
zemlji. Proboj izolacije i spoj namotaja jedne faze prema uzemljenim dijelovima predstavlja veliku
opasnost po transformator zbog protoka velike struje zemljospoja koja moe dovesti ukoliko kvar
due traje do nepopravljivih oteenja transformatora. Dakle kod pojave ovih kvarova na
iskljuenje transformatora treba da djeluje kratkospojna prekostrujna zatita primara.
SEMINARSKI RAD
U mreama s direktno uzemljenim zvjezditem proboj izolacije namotaja ili izvoda iz

transformatora prema masi predstavlja jednopolni kratki stpoj te e zatita djelovati na iskljuenje
prekidaa atime i napajanja transformatora. Problem male osjetljivosti diferencijalne zatite moe
se pojaviti kod transformatora s vrlo velikom nazivnom snagom, gdje postotak proradne struje reda
(30-40)% In predstavlja relativno veliku struju i nije sigurno hoe li biti proizvedena te veliine da
bi zatita mogla da djeluje i kod kvarova udaljenijih od stezaljki transformatora koji su blie prema
zvjezditu. Ovaj problem je posebno izrazit kod transformatora relativno velike snage, kod kojih se
zbog potrbe ogranienja struje jednopolnog kratkog spoja, zvjezdite uzemljeva preko otpora kojim
se ograniava ova struja.
U koliko se na pr. radi o trannformatoru 110/20 kV, snage 40 MVA sekundarna nazivna
struja iznosi cca 1100A, ako se u zvjezdite 20 kV ugradi otpornik kojim e se ograniiti struju
jednopolnog kratkog spoja na cca 300A, pa ako je diferencijalna zatita podeena na 40% In ona
nee djelovati ni kod kratkog spoja na stezaljkama transformatora, a kamoli kod kvara blie (kraju
namota ) tj. zvjezditu, kad i struje kvara postaju znatno manje.
Dakle moe se desiti da veliina struje nastala zbog oteenja unutar transformatora
(meuzavojni spoj) ne bude dovoljna za aktiviranje ni diferencijalne ni kratkospojne prekostrujne
zastite transformatora, pa se za detekciju ovakvih kvarova mora primjeniti posebna zatita, koja
reagira na unutarnje kvarove u transformatoru koji rezultiraju pojavom plinova unutar kotla
nastalih zbog razlaganja ulja, to je tzv plinska zatita ili Bucholz. Ova zatita ne djeluje na kvarove
nastale izvan kotla transformatora.
Bolje rjeenje je primjena osjetljivije zemljospojne zatite uz diferencijalnu zatitu transformatora.
Isto tako se kod proboja izolacije namotaja prema uzemljenim dijelovima, a u sluaju da je
zvjezdite te strane uzemljeno preko otpora; sa ciljem smanjenja struje jednopolnih kvarova u
mrei; struja kvara moe biti tako niska da ovaj kvar ne uoi diferencijalna zatita, ni kratkospojna
zatita te se za detekciju ovih kvarova mora primjeniti posebna osjetljiva diferencijalna
zemljospojna zatita transformatora ogranienog obujma djelovanja, tzv. "ograniena zemljospojna
0
zatita transformatora"
(engl. restricted earth fult protection). (Oznaka 87N prema ANSI/
IEEE C 37.2 :IEEE Standard Electrical Power System Device Funkcion Numbers)
2. Proraun diferencijalne zatite transformatora

Izvriti emo sve izraune potrebne za izbor opreme, podeenje i prikljuak diferencijane zatite
tronamotajnog transformatora nazivne snage Sn=31,5
MVA, omjera transformacije r=110/35/6,3 kV,
U1
sprene grupe Yy0nd5, diomenzioniranog tako da na
I1
sekundar 35 kV moe prenijeti nazivnu snagu Sn12
ST1
=31,5 MVA, a tercijerni nmotaj 6,3 kV moe
MT1
prenijeti nazivnu snagu Sn13=10 MVA.
S 1n 31 ,5 MVA
S12 n
d5
110 / 35 / 6 ,3 kV
y0
MT3
MT2
ST2
Opseg regulacije napona je: m 10 1,5% .
S 13n
ST3
I3
i3l
i1l
87T
U tom cilju potrebito je uraditi slijedee:
i2l
Izvriti emo izbor strujnih mjernih transformatora

po nazivnim strujama, prijenosnim omjerima, klasi
U2
tonosti, nadstrujnom broju, nazivnoj snazi, vodei
rauna o ukupnom optereenju na sekundaru i namjeni strujnih transformatora.
Izvrti izbor sprene grupe i izraun prijenosnog omjera meutransformatora za prikljuak
diferencijalne zatite.
Nacrtati shemu spoja diferencijalne zatite, ucrtati struje prema smjeru i upisati veliine.
Izvriti izbor podeenja diferencijalnog releja za ovaj sluaj.
Izraunati lanu diferencijalnu struju pri nazivnom optereenju transforamatora na sekundaru i
I2
U3
SEMINARSKI RAD
pri poloaju regulacione sklopke na r=+15%.

Nazivna struja diferencijalnog releja je Inr=5 A.
Izvrit emo izbor mjernih transformatora, kako slijedi:
S1 n
31 ,5 10 3
I 1n
165 ,4 A
3 U 1n
3 110
Primar trafoa, nazivnu struju na primaru:
,
Nazivna primarna struja (Ipn) je: vrijednost primarne struje koja se upisuje na natpisnu
ploicu i prema kojoj se odreuju osobine transformatora. Standardne vrijednosti nazivnih
primarnih struja su: l0 - 12,5 - 15 - 20 - 25 - 30 - 40 - 50 - 60 - 75 A i njihovi decimalni umnoci
x10, x100. (preporuuju se oznaene vrijednosti)
Prema nazivnoj struji na primaru od 165,4 A odabiremo nazivni struju strujnog mjernog
transformatora (SAT1) tako da emo izabrati najbliu standardnu veliinu a to je 150 A, obzirom da
se SMT smije trano preopteretiti strujom do 20% , i da e biti u dozvoljenim granicama termikog
optereenja, izbor je dobar.
Nazivna sekundarna struja (Isn ) je: vrijednost sekundarne struje koja se upisuje na
natpisnu ploicu i prema kojoj se odreuju osobine transformatora. Standardne vrijednosti nazivnih
sekundarnih struja su: 5 A i l A.
Izabrat emo nazivnu struju 5 A na sekundarnu SMT.
Nazivni prijenosni omjer (pn) je omjer nazivne primarne i nazivne sekundarne struje.
pn
I pn
I sn
150
5
30
Obzirom da je jezgra namjenjena za prikljuak zatite ( P= protection) zadovoljit e u pogledu

tonosti ako izaberemo klasu k=1, pri kojoj je kod nazivne struje granica strujne pogreka 1% , a
kutna pogreka 60 min . , a to znai da je sloena pogreka 5%.
Odabrat emo SMT sa nadstrujnim brojem nn 10 , pa to moemo napisati skraeno kao: 3P10
Ukupna potronja (teret) na skundaru se sastoji od: gubitka snane Skab (VA) u prikljunim
strujnim vodiima: Otpornost strujne petlje od strujnih transformatora do releja mora se uzeti u
2 2 L I 2 2 0 ,0179 50 5 2 7 ,45 VA
S kab . Rkab . I sn
sn
A
6
,
obzir preko izraza:

su:
L -duina jednog provodnika od strujnog transformatora do releja u metrima =50 m,
-specifinaotpornost (za bakarne provodnike: = 0,0179 mm2/m),
A - popreni presek provodnika u 6mm2,
gdje
I ns -nazivna sekundama struja strujnih transformatora (l ili 5 A).
Gubici u prikljunim vodovima iznose na pr.:

Skab.= 3,5 VA za 10 m duplog voda presjeka 2,5 mm2 pri struji 5 A.
Skab.= 0,9 VA za 10 m duplog voda presjeka 10 mm2 pri struji 5 A.
Unutarnje optereenje (vlastitu potronju) strujnog transformatora SV daje proizvoa i ona
najee iznosi oko (10 20)% od nazivne snage jezgra Sn.
Ukoliko nemamo ovaj podataka, unutarnje radno optereenje SV odreujemo po izrazu:
2 0 ,2 S 0 ,2 10 2 VA
S v R I sn
i
n
,
gde je: Ri - unutarnja otpornost sekundara strujnih transformatora koja se moe izmjeriti.
Iz kataloga proizvaa treba da saznamo potronju snage u releju Srel (VA) koja obino iznosi za:
elektromehanike releje od cca 10 do 30 VA, statike releje cca 1 W, mikroprocesorske 1W.
SEMINARSKI RAD
Ukupna potronja na sekundaru tj. radno optereenje sekundara strujnih transformatora Sp sastoji
se od potronje strujnih kola: releja Srel i potronje prikljunih kabela Skab. tj.:
S p S rel . S kab . 0 ,5 7 ,45 7 ,95 VA

Nazivna snaga (Sn) je: vrijednost prividne snage (u VA, sa utvrenim faktorom snage) koju
transformator daje sekundarnom strujnom kolu pri nazivnoj sekundarnoj struji i prikljuenom
nazivnom teretu. Standardne vrijednosti nazivnih snaga su:
transformatori za mjerenje: 2,5 - 5,0 - 10 - 15 - 30 VA;
transformatori za zatitu:
l 0 - 15 - 30 - 45 - 60 VA.
Obziirom da je ukupna potronja na sekundaru
S p S rel . S kab . 0 ,5 7 ,45 7 ,95 VA
emo SMT nazivne snage S n 10 VA
odabrat
Ako strujni transformator pri nazivnom teretu Z n na sekundaru i pri struji i s koja je n n puta vea
od nazivne i Sn dotie u prenoenju strujnu pogreku ( pi % ) , tada e na sekundarnom namotu
vladati napon: e S nn i sn ( Z V Z n ) .
p
Ako je pak strujni transformator na sekundaru optereen sa teretom
razliitim od nazivnog
Z n i neka dostie pri struji i S n i Sn istu strujnu pogreku ( pi % ) i u ovom sluaju na sekundarnom
namotu vlada isti napon e S kao i u prethodnom sluaju, i neka on iznosi:

e S n i sn ( ZV Z P ) , pa s obzirom da su naponi u oba sluaja jednaki vai jednakost:
e S n i sn ( ZV Z P ) nn i sn ( Z V Z n ) iz ovoga slijedi novi faktor tonosti n jednak:
n nn
Zv Zn
Zv Z p
n nn
Sv Sn
Sv S p
ili izraen preko snaga:

nn - nazivni granini faktor tonosti pri nazivnom optereenju sekundara strujnog
transformatora,
n - stvarni faktor tonosti pri nazivnom optereenju sekundara strujnih transformatora, i
Sp radno, stvarno optereenje sekundara strujnih transformatora,
SV - unutranje optereenje strujnih vlastita potronja transformatora.
Zv vlastitii otpor strujnog transformatora,
Zn otpor nazivnogt tereta,
Zp stvarni otpor prkljuenih potroaa - teret,
Ako je SMT na sekundaru optereen sa teretom Sp tada e stvarni nadstrujni broj biti:
n nn
Sv Sn
0 ,2 10 10
10
12 ,6
Sv S p
0 ,2 10 7 ,95
U ovom primjeru je n = 12,6, a to znai da e pri struji struja kratkog spoja I Kmaks . koja je 12,6
I
puta vea od nazivne primarne struje pn strujni transformator SMT vjerno se prijenositi sa
tonou od 1% (klasa 5P), pri nazivnom teretu od 10 VA.
I 2n
S2n
3 U 2n
31 ,5 10 3
3 35
519 ,61 A
Sekundar trafoa, nazivnu struju na sekundaru:

,
Prema nazivnoj struji na sekundaru od 520 A odabiremo nazivni struju strujnog mjernog
transformatora (SMT2) tako da emo izabrati najbliu standardnu veliinu, a to je 500 A.
Izabrat emo nazivnu struju 5 A na sekundarnu SMT2.
SEMINARSKI RAD
I
500
p 2n
100
2 I sn
5
Obzirom da je jezgra namjenjena za prikljuak zatite ( P= protetcion) zadovoljit e u pogledu
tonosti ako izaberemo klasu k=1, pri kojoj je kod nazivne struje granica strujne pogreka 1% , a
kutna pogreka 60 min . , a to znai da je sloena pogreka 5%.
Odabrat emo SMT2 sa nadstrujnim brojem nn 10 , pa to moemo napisati skraeno kao: 3P10
Ukupna potronja (teret) na skundaru se sastoji od: gubitka snane Skab (VA) u prikljunim strujnim
vodiima: Otpornost strujne petlje od strujnih transformatora do releja mora se uzeti u obzir preko
izraza:
kab .
2 2 L I 2 2 0 ,0179 50 5 2 7 ,45 VA
I sn
kab .
A sn
6
,
Unutarnje optereenje (vlastitu potronju) strujnog transformatora SV je:
2 0 ,2 S 0 ,2 10 2 VA
S v R I sn
i
n
,
Ukupna potronja na sekundaru je:
S p S rel . S kab . 0 ,5 7 ,45 7 ,95 VA
pa odabiremo
SMT2 nazivne snage S n 10 VA

Obzirom da je SMT2 na sekundaru optereen sa teretom Sp tada e stvarni nadstrujni broj biti:
n nn
Sv Sn
0 ,2 10 10
10
12 ,6
Sv S p
0 ,2 10 7 ,95
I 3n
S 13 n
10 10 3
920 A
3 U 3n
3 6 ,3
Tercijer trafoa, nazivnu struju na sekundaru:
,
Prema nazivnoj struji na sekundaru od 920 A odabiremo nazivni struju strujnog mjernog
transformatora (SMT3) tako da emo izabrati najbliu standardnu veliinu, a to je 1000 A.
Izabrat emo nazivnu struju 5 A na sekundarnu SMT3.
I
1000
p 3n
200
3 I sn
5
Odabrat emo SMT sa nadstrujnim brojem nn 10 , pa to moemo napisati skraeno kao: 3P10
Ukupna potronja (teret) na skundaru se sastoji od: gubitka snane Skab (VA) u prikljunim strujnim
vodiima: Otpornost strujne petlje od strujnih transformatora do releja mora se uzeti u obzir preko
izraza:
kab .
2 2 L I 2 2 0 ,0179 50 5 2 7 ,45 VA
I sn
kab .
A sn
6
,
Unutarnje optereenje (vlastitu potronju) strujnog transformatora SV je:
2 0 ,2 S 0 ,2 10 2 VA
S v R I sn
i
n
,
Ukupna potronja na sekundaru je:
SMT3 nazivne snage S n 10 VA
S p S rel . S kab . 0 ,5 7 ,45 7 ,95 VA
pa odabiremo
Obzirom da je SMT na sekundaru optereen sa teretom Sp tada e stvarni nadstrujni broj biti:
n nn
SEMINARSKI RAD
Sv Sn
0 ,2 10 10
10
12 ,6
Sv S p
0 ,2 10 7 ,95
Izbor meutransformatora: - na primaru strana 110 kV

Da bi struja kroz diferencijlnu granu releja bila jednaka nuli tj. i d i1 i 2 0 , potrebno je da se
usuglase tj. izjednae po veliini i fazi sekundarne struje koje ulaze u diferencijalni relej. Nazivne
struje strujnih transformatora su standardizirane, pa je uglavnom nemogue izabrati SMT takvog
prijenosnog omjera da sekundarne struje na obje strane budu po apsolutnom iznosu jednake
nazivnoj struji diferencijalnog releja pri nazivnom optereenju energetskog transformatora.
U tu svrhu emo primjeniti meutransformatore koji nam daju mogunost izbora eljenog
prijenosnog omjera i ostvarenja potrebne grupe spoja u cilju postizanja prilagoena struja po iznosu
i po faznom stavu.
Kod transformatora koji imaju jednu stranu spojenu u zvijezdu, a drugu u trokut, struja primara I1 i
sekundara I2 razlikuju se ne samo po apsolutnom iznosu nego i po razliitom faznom poloaju, u
sluaju spoja Yd5 je fazna razlika 5x30=1500, a kod spoja Yy0 je razlika faze nula.
Osnovni problem kod projektiranja diferencijalne zatite transformatora je, prema tome,
prilagoene sekundarnih struja strujnih transformatora, kako po iznosu tako i po faznom poloaju.
Meutransformatori se sastoje od po tri jednofazna transformatora spojena u odgovarajuu sprenu
grupu. U naem sluaju emo meutransformatore spojiti sprenu grupu Yd5 da bi ostvarili fazni
pomak od 1500 sekundarnih meutransformatora koje ulaze u diferencijalni relej, tako da u
normalnom pogonu, pa i kod vanjskih kratkih spojeva struje imaju isti fazni poloaj tj. da su
kolinearne kako bi se mogle aritmetiki sabirati tj. oduzimati, te bi njihova razlika bila jednaka nuli
i d i1 i 2 0
Pridravajui se do sada navedenih principa, grupa spoja meutransformatora najlake se odreuje

crtanjem odgovarajuih faznih poloaja struje ispred i iza meutransformatora. Na primjer, za ovaj
tronamotajni transformator grupe Yy0d5 emo uzeti da svi primarni namotaji meutransformatora
budu spojem u zvijezdu, a da sekundarni namotaji (meutransformatora ) MT1, MT2 budu spojeni
u trokut zbog uzemljenja neutralnih toaka tienog transformatora na strani napona U1 i U2, zato
meutransformator MT3 treba biti spojen u zvijezdu.
pmt ( n )
Prijenosni omjer
meutransformatora se odreuje temeljem uvjeta, da pri nazivnom
optereenju namotaja energetskog transformatora treba da iz sekundara meutransformatora u
stabilizacione grane diferencijalnog releja teku struje jednake po iznosu nazivnoj struji releja
i nr 1 ili 5 A).
inr
S n K sp
3 U n( n ) pST n pmt n K ss
U tom sluaju podeeni postotak proradne struje releja odgovara postotku nazivne struje
diferencijalnog releja.
'
p
Prijenosni omjer mt n meutransformatora se definira kao kolinik fazne struje i1 koja tee
i
kroz primarni namotaj sa brojem zavojaka n1 i fazne struje 1 f koja tee kroz namotaj sekundara
sa brojem zavojaka n1 .
I1 n
i1
n1
SEMINARSKI RAD
Yd5
n1
l i1f
i1l
i1l i nr 5 A
pMT 1
i1 n1
i1f n1
i
i
i
i
i
n
1
1
p
1 1 1 1
mt 1 i
i
i
1
n
k
i
1f
1
1l
nr
i
s nr
3 nr
3
3
; ovdje je uvrten uvjet da je: i 1 l i nr
S 1n
I
I 1n
i 1 1 n
p1
3 U 1 n kad ovo uvrstimo u gornji izraz, slijedi da je potrebni
Kako je:
i
prijenosni omjer meutransformatora sad mogue izraunati na osnovu relacije:
S 1n
31 ,5 10 3
p mt 1
1 ,909
150
1
3 U 1 n p 1 i nr k 1 s
3 110
5
5
3
ili na drugi nain kako slijedi.
I
165 ,4
i 1 1 n
5 ,5 A
150
p1
5
Struja na sekundaru SMT1:
Ako je uvjet da je:
i1l i nr 5 A
tada je fazna struja kroz sekundarni namotaj

i
5 ,0
i 1f 1 l
2 ,89 A
3 1 ,73
meutransformatora jednaka:
,
i
5 ,5
p
1
1 ,903
mt 1 i
2 ,89
1
f
pa je potreban prijenosni omjer meutransformatora:
n1
n1
Znamo da je umnoak amperzavojaka primara jednak amperzavojcima sekundara, slijedi da je:

i 1 n1 i 1f n1
, a to znai da je omjer zavojaka obrnuto srazmjeran strujama koje teku kroz njih,
pa potreban omjer zavojaka primara u odnosu na broj zavojaka sekundarnog namota meutrafoa
n1 i 1f
1
0 ,525
n i 1
1 ,903
treba da bude jednak: 1
i 2 ,89 A
Da bi ostvarili transformaciju struje primara i 1 5 ,5 A na struju sekundara 1 f

primjeniti emo meutransformatore. Postoji vie proizvoaa transformatora, kao napr.: Iskra,
Siemens BBC, Energoinvest i drugi.
Vrlo esto su koriteni i sreu se na objektima meutransformatori proizvodnje Iskra poznati pod
oznakama i sa osnovnim podacima (ostali podaci se mogu nai u prospektu):
TD 355 za nazivne struje primara i sekundara 5/5 ampera sa prijenosnim omjerom od 0,25 do 4,0
TD 311 za nazivne struje primara i sekundara 1/1 ampera sa prijenosnim omjerom od 0,25 do 4,0
TD 315 za nazivne struje primara i sekundara 1/5 ampera sa prijenosnim omjerom od 0,13 do 0,57,
Na narednoj skici su prikazani namotaji i brojevi zavojaka za svaki namot transformatora.

Obzirom da smo izabrali nazivnu struju sekundara
strujnih mjernih transformatora 5 A, a tkoer nazivnu
struju diferencijalnog releja i nr 5 A , dakle vrimo
transformaciju struja sa cca 5A na 5A pa emo zato
SEMINARSKI RAD
primjeniti meutranasformator tipa: TD 355. Potrebni prijenosni omjer zavojaka p mt 1 1 ,903

emo izabrati iz tablica koje sadri prospekt proizvoaa.
Tip tansformatora:
TD 355 i
TD 311
Prijenosni
Prikljuci
Meusob
omjer
p
no
Prima Sekunda Tarcija
i1
n1
spojiti
r
r
i1f
n1 rK
prikljuk
1,000 35/35
G Ak Dl kC
E F BC
1,029 35/36
G C R A B DE, FP
H
1,893 28/53
E G B C D FM, NP,
R
HA
Zato emo iz tablice izabrati najbliu veliinu prijenosnog omjera naem 1,903 potrebitom, a to je:
1 ,893
53 n1 i 1
28 n1 i 1f
koji se postie ako se primarni namot ER ima broj zavojaka n1 28 , a
namot sekundara GB broj zavojaka n1 53 , pri tome treba spojit FM, NP i HA prikljuke.
16
E
KK
i1 5 ,5 A
E
K
E
FM
NP
MT1
LLYd5 k
F n M28 Nprimar
P
R
G
1
k
L
F
M
N
P
R
G
k
L
F
M
N
P
R
G
k
TD 355 3kom.
35
HA
B
i1f l 2 ,89 A
B
n1 H 53 Asekundar
l i1l inr 5 ,0 A
H
l
l
sada e meutransformator MT1 koji se satoji od tri jednofazna transformatora spojena u Yd5
grupu izgledati kao na slici dolje:
izbor meutransformatora MT2 na sekundaru transformatora 35 kV
U ovom sluaju emo meutransformatore spojiti sprenu grupu Yd5 da bi ostvarili fazni pomak
od 1500 jer je ovaj tronamotajni transformator grupe Yy0d5.
Poreban prijenosni omjer meutransformatora MT2 moemo odrediti iz relacije:
S 12 n
31 ,5 10 3
pmt 2
1 ,8
500
1
3 U 2 n p2 i nr k s 2
3 35
5
5
3
ili na drugi nain kako slijedi.
i 2
Struja na sekundaru SMT2:
I 2 n 519 ,6
5 ,196 A
500
p2
5
Ako je uvjet da je: i 2 l i nr 5 A tada je fazna struja kroz sekundarni namotaj meutransformatora
i
5 ,0
i 2f 2 l
2 ,89 A
1 ,73
3
jednaka:
pa je potreban prijenosni omjer meutransformatora:
p
mt 2
i
2 5 ,196 1 ,798
i
2 ,89
2f
n
2
n
2
Iz tablice izaberemo najblii prijenosni omjer naem 1,798 a to je: 1,815.

Tip tansformatora:
TD 355 i
TD 311
Prijenosni
Prikljuci
Meusobno
omjer p
i2
n2
Primar
K L
G H
G
H
A N
2
1,000
35/352
1,029 35/36
1,815 27/49
SEMINARSKI RAD
Tarcija
r
kC
E F
A B
E F BM, HC, DR
49 n2 i 2
27 n2 i 2 f
1 ,815
Ovaj omjer
spojiti
prikljuke
namotaja
BC
DE, FP
Sekundar
k
l
A D
C
R
emo ostvariti ako primarni namot AN ima broj zavojaka
n2 27 , a namot sekundara GP broj zavojaka n2 49 , pri tome treba spojit BM, HC i DR

n2 27 primar
18
i2 5 ,2 A
9
B
K
A
K
A
n2 49 sekun .
MT2
Yd5
k
L
k
L
k
35
G
H
17
D
-3
i2f 2 ,89 A
l i 2l i nr 5 A
l
l
TD 355 3kom.
prikljuke.
izbor meutransformatora MT3 na tercijeru transformatora 6,3 kV
U ovom sluaju emo meutransformatore spojiti sprenu grupu Yyo jer nije potrebno izvriti
fazno
da smo u predhodnim koracima izvrili fazno zakretanje vektora struja
I 1 pomjeranje
I 1 n 165obzirom
,4 A
primara i sekundara za 1500 i time ih doveli u kolinearnost sa strujom tercijera.
Poreban prijenosni omjer p mt 3 meutransformatora MT3 moemo odrediti iz relacije pri tome
MT1
emo pretpostaviti
da sva nazivna snaga primara moe biti prenesena tercijarnim namotajem na
Y
tercijer, to u realnosti nee biti sluaj jer je tercijer dimenzioniran samo za sngu S 13 n 10 MVA .
d5
y0
i 5 ,0 Azakon da zbir struja primara i tercijera jednak nuli.
Dakle mora biti zadovoljen
1. Kirhofov
MT3
i3l 5 ,0 A
MT2
Prijenosni
I 2 p0
mt 3
I 3 SI
*
31 nm
omjer
1l
i2l 0
se
moe
odrediti
31 ,5 10 3
2 ,886
1000
3 6 ,3
51
5
ili na slijedei nain.
2890 A
3 U 3 n p 3 i nr k s 3
relacijom:
Struja koja bi tekla na tercijeru ako bi prijeko tercijera ekla snaga 31,5 MVA:
S 1n
31 ,5 10 3
I 3* m
2890 A
3 U 3n
3 6 ,3
i 3*
tad bi na skundaru SMT3 tekla struja:
I 3* m 2890
14 ,45 A
1000
p3
5
Ako je uvjet da je: i 3 l i nr 5 A tada je fazna struja kroz sekundarni namotaj meutransformatora
i i 3l 14 ,45 A
jednaka: 3 f
pa je potreban prijenosni omjer meutransformatora MT3:
p
mt 3
i
3 14 ,45 2 ,88
i
5 ,0
3f
n
3
n
3
SEMINARSKI RAD
Iz tablice izaberemo najblii prijenosni omjer, naem 2,91 potrebitom, a to je:

Tip tansformatora:
TD 355 i
TD 311
Prijenosni
Prikljuci
Meusobno
omjer p
spojiti
Primar Sekundar Tarcija
i3
n2
prikljuke
K L k
l r
i3
n
namotaja
2,200
25/252
E N G
P kC
A B FM, HC, DR
2,240 25/56
E G
R
C FM, HA, BP
N
D
2,91 21/61
A R G
N E F BP, HC, DM
2 ,91
61 n3 i 3
21 n3 i 3f
koji se postie ako se primarni namot AR ima broj zavojaka n3 21 , a
namot sekundara GN broj zavojaka n3 61 , pri tome treba spojit BP, HC i DM prikljuke.
n3 21 primar
18
i 3 14 ,45 A
3
B
K
A
K
A
n3 61 sekun .
MT3
Yy0
9
l
L
l
L
l
17
i3l inr 5 A
35
k
k
k
TD 355 3kom.
Laanu diferencijalnu struju koja e tei kroz diferencijalnu granu u diferencijalnom releju pri
poloaju regulacione sklopke transformatora na r 10 1 ,5% 15% da bi na sekundaru odrali
napon od 35 kV i pri smanjenju napona na primaru za 15%, pri neoptereenom tercijeru, a kad se
na sekundaru pri naponu 35 kV odaje nazivna snaga 31,5 MVA se izraunava na nain kako slijedi.
Napon na primaru transformatora je u ovom sluaju:
r
15
U U ( 1 % ) 110 ( 1
) 126 ,5 kV
1
n1
100
100
I 1
Struja na primaru transformatora je:
i1
struja na sekundar SMT1 je:
pmt 1 1 ,893
MT1 je:
i1
i 1f
S n1
3 U 1
31 ,5 10 3
3 126 ,5
144 A
I 1 144
4 ,8 A
p1 150
5
, prijenosni omjer meutransformatora
iz ovoga slijedi da je:
i1f
i1
4 ,8
2 ,535 A
pmt 1 1 ,893
3 i
fazna struja na sekundaru MT1 jednaka:
3 2 ,53 4 ,38 A
1l
1f
linijska struja na sekundaru MT1 je:
Obzirom da je na sekundaru ostao nazivni napon 35 kV i da je optereen sa nazivnom snagom,
i 2
struje na sekundaru e ostati iste po veliini i smjeru, tj.:
I 2 n 520
5 ,25 A
500
p2
5
SEMINARSKI RAD
pmt 2
kako je odabrani prijenosni omjer MT2 jednak:
i 2
5 ,25
2 ,892 A
pmt 2 1 ,815
i 2l
3 i 2 f
id i
diferencijalna struja je jednaka:
iz ovoga slijedi da je:
i 2 f
fazna struja na sekundaru MT2 iznosi:
linijska struja na sekundaru MT2 je:
i 2
1 ,815
i 2 f
1l
2l
3 2 ,892 5 ,01 A
i 2l i 1l 5 ,01 4 ,386 0 ,623 A
Pri kratkom spoju na sekundarnoj strani van zone tienja pri kojem struja kratkog spoja iznosi:
I KS 7 I n e potei lana diferencijalna struja kroz diferencijalnu granu releja, iznosa:
i dKS 7 i d 7 0 ,632 4 ,361 A
Id n In
(A)
Id f ( I s )
15
Oblast djelovanja releja

na kvarove
10
Oblast neosjetljivosti
releja
na kvarove
5
4,36A
0,623A
1
(A)
0
0
25
35
Is 7 In
50
15
I s n In
C3.2. Izbor podeenja releja i zone djelovanja ograniene zemljospojne zatite trafoa
Za razmatrani transformator 110/35/10,5 kV, snage 20 MVA sprene grupe Yy0d5 zvjezdite 10,5
kV sekundarnog namotaja uzemljeno preko otpoprnika R=5, potrebno je odrediti podeenje
ograniene diferencijalne zemljospojne zatite nazivne struje In.rel.=5A tako da se ostvari zatita
od zemljospoja za 90% namotaja sekundara pri proboju izolacije prema uzemljenim dijelovima
transformatora. Odabrati strujne mjerne transformatore istog prijenosnog omjera i jednakih
karakteristika.
I 1n
Nazivna struja primara je:
I 2n
Nazivna struja sekundara je:
S n 12
3 U 1n
S n12
3 U 2n
20 10 3
3 110
105 ,09 A
20 10 3
3 10 ,5
1101 ,01 A
Odabiremo prijenosni omjer strujnih mjernih transformatora ST2 i ST0:
SEMINARSKI RAD
1000
5 ,
p ST 2 p ST 0
Struja kvara je odreena relacijom:
I K1
m U 2n
3R
0 ,1 10 ,5 10 3
iK1
35
121 ,38 A
I K 1 121 ,38
0 ,607 A
p ST 0 1000
5
,
Ova struja svedena na sekundarnu stranu STM je:

Da bi relej djelovao kod ove mininimalne struje kvara mora bitu udovoljeno uvjetu:
i pod .rel . i K 1 0 ,607 A
, na skali releja je obujam podeenja naznaen u odnosu na nazivnu struju

i
n
.
rel
.
releja
koja moe bit 5 ili 1A, pa na releju trba izvesti podeenje
iK1
i pod .rel i n .rel .
0 ,1214
0 ,1214 i
n .rel .
, a to znai da relej treba podesti na: pod .rel
da bi
zatita obuhvatila sve kvarove na namotaju u podruju od poetka namotaja m=1 (100%) do 10%
kada je m=0,1 na ovaj nain e biti tieno 90% namotaja sekundara.
C3.2.1 Proraun podeenja kratkospojne i prekostrujna zatita na primaru transforamatora

strana 110 kV
Snaga transformatora koji napaja potroako jedno podruje iznosa S n . 31 ,5 MVA .
Maksimalna pogonska snaga je: S max . 37 MVA . Snaga kratkog spoja na sbirnicama 110 kV je
S KS 110 5000 MVA . Postupak se svodi na slijedee:
Nacrtati emo shemu prikljuka nadstrujnog releja.
Izabrati emo strujne mjerne transformatore
Izraunati veliinu struje podeenja tj. proradnu struju releja zatite, ako je omjer otputanja
releja a 0 ,9 , a koeficijent sigurnosti k S 1 ,2 .
Uz to emo provjeriti da li e ovako podeen relej biti dovoljno osjetljiv da djeluje kao rezervna
zatita u sluaju nastanka tropolnog kratkog spoja na kraju najdueg voda 35 kV.
proraun:
shema prikljuka kratkospojne i prekostrujne zatite (zatite od preoptereenja ) na primarnoj 110
kV strani transformatora:
napajanje
-L
Isklj.
I>> I>
t>
L
l
k
l
k
I>> I>
+L
I>> I>
Yy0n
Struja koja tee kroz primar SMT na mjestu ugradnje zatite, pri otereenu energetskog
S1 n
31 ,5 10 3
I 1n
165 ,4 A
3
U
3
110
1
n
transformatora
nazivnom
snagom,
je:
In
Sn
3 U 1n
60 10 3
3 110
SEMINARSKI RAD
315 A
, prema ovoj struji odbiremo prvu najbliu veu standardnu

I
200 A
vrijednost nazivne struje za primar SMT, a to je: pn

za nazivnu struju sekundara izabrat
emo I sn 5 A , za jezgru SMT namjenjenu za prikljuak zatite izbrat emo nazivnu snagu
S SMTn 30VA , klasu k 1 , nadstrujni broj n 10 , to odgovara 3P10.
c. Veliina proradne struje nadstrujnog releja namjenjenog za zatitu od preoptereenja se odreuje
I
pog .maks .
iz uvjeta, da uvijek mora bit pr .
, da nebi dolo do djelovanja releja na iskljuenje
napajanja potroa i u sluaju najveih doputenih optereenja napojnog voda.
S maks .
37 10 3
I pog .maks .
194 ,5 A
3
U
3
110
1
n
Maksimalna oekivana struja optereenja voda:
Proradna
struja
svedena
na
sekundarnu
stranua
SMT
je:
k s I pog .maks . 1 ,2 194 ,5
i pr .
1 ,296 A
200
a pi
0 ,9
1
,
.
Na releju postoji skala sa ucrtanim vrijenostima za izbor podeenja. Podeenje potrebne proradne
vrijednosti, zavisno od izvedbe releja, mogue je vriti kontinuirano u cijelom obujmu skale ili se
moe vriti izborom u koracima. Skala je obino iskazana u x%Inr (postotcima od nazivne struje
releja).
i pr . pod 1 ,3 A
U naem sluaju za podeenje releja na skali emo izabrati vrijednost
Da bi mogli izraunati iznos struje koja e protjecati kroz relej pri kratkom spoju na kraju voda 35
kV, moramo izraunati nadomjesne impedanse dijela mree koji odreuje veliinu struje kvara.
U2
110 2
Z M 1n
2 ,42 / f
Sk
5000
nadomjesna impedansa ujecaja napojne mree:
u U 2
10 110 2
Z Tr k % 1 n
38 ,41 / f
100 S Tr .n 100 31 ,5
nadomjesna impedansa transformatora Tr.:
U
Z V zV lV 1 n
U 2n
110
35
0 ,4 30
nadomjesna impedansa voda:

ukupna nadomjesna impedansa napojne mree:
Z UK . Z M Z Tr . Z V 2 ,42 38 ,41 107 ,5 148 ,33 / f
Struja tropolnog kratkog spoja na strani 110 kV iznosi:
1 ,1 U 1 n
1 ,1 110 10 3
I KS .110
471 ,53 A
3 Z UK .
3 148 ,33
,
107 ,5 / f
kad ovu struju svedemo prijeko SMT na sekudarnu stranu, imamo:

I
471 ,53
i ks .110 KS .110
2 ,35 A i pr 1 ,3 A
pi
200
,
vidimo iz ovog da je struja kratkog spoja vea od struje prorade releja, znai relej e djelovati, pa
e ova zatita biti rezerva zatiti na odvodu u sluaju da zatita na odvodu zataji (otkae). Zatita e
i
2 ,35
k S KS .110
1 ,81
i pr . pod . 1 ,30
imati koeficijent sigurnosti:
C3.3. Proraun podeenja ograniene zemljospojne zatite transformatora
SEMINARSKI RAD
Za promatrani transformatora 110/35/10,5 kV, snage 31,5 20 MVA sprene grupe Yy0d5 zvjezdite
10,5 kV sekundarnog namotaja uzemljeno preko otpoprnika R=5, potrebno je:
odrediti podeenje ograniene diferencijalne zemljospojne zatite nazivne struje In.rel.=5A tako da
se ostvari zatita od zemljospoja za 90% namotaja sekundara pri proboju izolacije prema
uzemljenim dijelovima transformatora. Odabrati strujne mjerne transformatore istog prijenosnog
omjera i jednakih karakteristika.
S n 12
31 ,5 10 3
I 1n
165 ,57 A
3 U 1n
3 110
Nazivna struja primara je:
S n 12
31 ,5 10 3
I 2n
1734 ,1 A
3
U
3
10
,
5
2
n
Nazivna struja sekundara je:
Odabiremo prijenosni omjer strujnih mjernih transformatora ST2 i ST0:
2000
p ST 2 p ST 0
5 ,
m U 2 n 0 ,1 10 ,5 10 3
I K1
121 ,38 A
3R
35
Struja kvara je odreena relacijom:
,
iK1
I K 1 121 ,38
0 ,303 A
p ST 0 2000
5
,
Ova struja svedena na sekundarnu stranu STM je:

Da bi relej djelovao kod ove mininimalne struje kvara mora bitu udovoljeno uvjetu:
i pod .rel . i K 1 0 ,303 A
, na skali releja je obujam podeenja naznaen u odnosu na nazivnu struju

i
releja n .rel . koja moe bit 5 ili 1A, pa na releju trba izvesti podeenje
iK1
0 ,303
0 ,0607
i
0 ,0607 i n .rel .
i pod .rel i n .rel .
5
, a to znai da relej treba podesti na: pod .rel
da bi zatita obuhvatila sve kvarove na namotaju u podruju od poetka namotaja m=1 (100%) do
10% kada je m=0,1 na ovaj nain e biti tieno 90% namotaja sekundara.
C3.4 Izbor i podeenje relejne zatite maloomskog otpornika za uzemljenje zvjezdita sn
mree
Ako je kapacitivna struja zemljospoja suvie velika, pogon mree mora da se odvija sa
uzemljenom nultom tokom.
Uzemljenje preko maloomskog otpora se preporuuje kada se struja zemljospoja nalazi u
granicama 20IZ40 A za 10 kV i 15IZ 30 A za 20 kV, obvezno je primjeniti uzemljenje
neutralne toke kada je struja zemljospoja: IZ>40 A za 10 kV i IZ>30 A za 20 kV mreu.
Nain uzemljenja neutralne toke EES-a znatno utjee na uvjete rada sustava, oblik unutarnje
mree i izbor sustava zatite i automatike.
Mree nazivnog napona 10, 20 i 35 kV su trofazne petljasto oblikovane elektroenergetske
mree sa najee jednostranim i rijee dvostranim napajanjem
Ukoliko je zvjezdite transformatora na strani srednjeg napona uzemljeno direktno, tada
svaki zemljospoj, odnosno kvar prema zemlji sa ili bez prijelaznog otpora predstavlja u naravi
jednopolni kvar, pri kome protjeu vrlo velike struje koje svojim djelovanjem termiki i mehaniki
napreu elemente mree, tad se u cilju njenog smanjenja na podnosivu veliinu pristupa ugradnji
otpornika RN preko kojeg se uzemljuje zvjezdite transformatora na strani napona 10, 20 ili 35 kV.
Struja IK1.pol. jednopolnog kvara se moe odrediti prema relaciji:
I K 1 pol . =
SEMINARSKI RAD
3 U nf
Z d + Z i + Z 0 + 3( R N + R prel . )
,
u kojoj je njena veliina i fazni stav odreen naponom, ukupnim impedancama Zd, Zi, Z0 (tj.
karakteristikama voda i transformatora), a takoer veliinom i prirodom prijelaznog otpora
Rprel.=0 ukoliko se radi o direktnom metalnom kratkom spoju prema uzemljenim dijelovima ili
o spoju sa prijelaznim otporom kada je Rprel.0. U opem sluaju u prijelazni otpor je omskog
karaktera i sainjavaju ga otpor elektrinog luka RL i otpor dodira vodia sa uzemljenim
dijelovima.
Vreni su mnogobrojni opiti na dalekovodima raznih napona kako bi se utvrdio karakter
otpora elektrinog luka, pri tome je ustanovljeno, da pad napona po jedinici duine luka iznosi oko
2,5 kV/m i ostaje priblino stalan u dosta irokom rasponu veliine struje kratkog spoja. U literaturi
se navodi, da za pribline proraune otpora elektrinog luka se moe uzeti podatak da je pad
napona luka ustaljena veliina, tako da se temeljem ovoga veliina otpora elektrinog luka moe
odrediti prema izrazima:
17800
28700
R L 1 ,4 L
R L 1 ,4 L
I
I
/m, ili pak izraz:
/m, gdje je: L duina luka u metrima.
Uzimajui u obzir razmake izmeu vodia za razne naponske razine kao i struje kratkih
spojeva, moe se tvrditi da otpor elektrinog luka se kree u granicama 0,5 do 5 , s time da se u
odnosu na meufazne spojeve praene lukom, znatno vei otpor moe oekivati kod jednopolnih
kratkih spojeva, zbog velikih prijelaznih otpora uzemljenja stubova dalekovoda (kod nepovoljnih
uvjeta, otpor luka moe biti 50 do 100 ) ili drugih prijelaznih otpora (drvee, kameniti tereni i
sl.). Otpor luka i prijelazni otpori su u naravi omski i oni se kod kratkih spojeva i zemljospojeva
pojavljuju kao dodatni otpor koji se zbraja sa ostalim otporima elektrinog kruga.
C3.4.1 Naini zatita mree od posljedica
pojave zemljospoja
Zatita od zemljospoja moe se izvesti na
razne naine.
1. Razdvajanjem mree, tako da se
smanji duina galvanski povezanih
vodova ime se smanjuje i iznos
struje zemljospoja i suuje podruje
mogueg nastanka poremeaj.
2. Kompenzacijom struje zemljospoja,
koja se sastoji u tome, da se
kapacitivnoj struji zemljospoja doda
induktivna struja koja je kompenzira, pa se tako struja na mjestu kvara svede na minimum,
tj. na preostalu struju.
3. Uzemljenjem zvjezdita se svaki zemljospoj pretvara u jednopolni kratki spoj, pa e relejna
zatita taj vod lake uoiti i iskopati.
Direktnim uzemljavanjem zvjezdita smo namjerno poveali struju kvara to nije povoljno
obzirom da uzrokuje velika dinamika i termika opterenja opreme i vodova. U cilju smanjena
struje jednopolnog kvara moemo poduzeti razne mjere, kao na pr.:
1. Uzemljiti mreu ne direktno nego preko otpora (ovo se primjenjuje u mreama srednjeg
napona, a ne u mreama visokog napona).
2. Uzemljiti zvjezdita samo nekih od transformatora u istoj stanici (transformatorska
zvjezdita su u tom sluaju snadbjevena rastavljaima, pa se transformatori mogu po volji
uzemljiti ili ne).
3. Uzemljiti transformatore samo u nekim voritima mree (obino u krajnjim stanicama,
gdje su prenaponski valovi najopasniji).
SEMINARSKI RAD
4. Sve ove mjere dakako smanjuju efikasnost uzemljenja, pa je zbog toga i zatita od
naponskih smetnji slabija.
Izolirano zvjezdite se moe primjeniti samo kod srednjeg napona do 20kV, gdje se
elektrini luk sam po sebi gasi. U sluaju kvara prema zemlji kod neuzemljenog zvjezdita napon
zdravog faznog vodi moe prekoraiti 80% linijskog napona, jer je impedanca uzemljenja vrlo
velika zato to kod izoliranog zvjezdita ne postoji izmeu vodia i zemlje izravna galvanska
(aktivna) veza, osim jedino preko kapaciteta vodova (preko dozemnih kapaciteta) pa e na mjestu
kvara tei kapacitivna struja, koju nazivamo strujom zemljospoja, a takav kvar onda nazivamo
zemljospojem.
Direktno uzemljenje zvjezdita ili tonije reeno efikasno-izravno uzemljeno zvjezdite
doprinosi veoj utedi na izolaciji ( smanjeni su prenaponi pri kvaru) zato to kod bilo kojeg kvara
napon neke od zdravih faze nee prekorai veliinu od 80% linijskog napona, jer je kod izravnog
uzemljenja, impedanca uzemljenja razmjerno mala, ali zato je teko izbjei tetne posljedice nastale
zbog iskljuenja iz pogona dijela mree na kojoj se pojavio kvar. Ovakav nain uzemljenja
zvjezdita se primjenjuje na visokim i najviim naponima.
Rad mree sa izoliranim zvjezditem ima svoje prednosti (dozvoljen je dui rad mree u
stanju zemljospoja) i nedostatke (pojava visokih prenapona), takoer rad sa direktno uzemljenim
zvjezditem prua odreene povoljnosti (smanjeni prijelazni prenaponi) ali ima i nedostake (velike
struje jednopolnih kvarova), u cilju zadravanja pozitivnih osobina oba sluaja, smanjenja
prenapona i smanjenja struje kvara, tj. smanjenja negativnih utjecaja kao optimalno rijeenja
izmeu ova dva krajnja, nudi se uzemljavanje neutralne toke transformatora preko niskoomskog
otpornika.
Uzemljenje zvjezdita moe biti izvedeno preko: otpornika metalne ili elektrolitske
izvedbe, ili se pak izvodi preko reaktanse prigunice. Elektrolitska izvedba otpornika se rijee
koriste zbog potrebe za redovitim nadzorom i odravanjem.
Izabrana vrsta i veliina otpora uzemljenja najneposrednije utjee na visinu prenapona nastalih pri
zemljospoju. Vrlo je logino pri izboru naina uzemljenja neutalne toke prvenstveno voditi rauna
o oekivanim prenaponima i da pri tome faktor prenapona k ne bude vei od 2,5, to je posebna
tema.
Struja kratkog spoja je u ovom sluaju preteito induktivnog karaktera. Poveana struja
zemljospoja osigurava, takoer stabilan elektrini luk na mjestu kvara, ime se onemoguava
pojava intermitentnih prenapona. Poveanje veliine struje olakava otkrivanje kvara i
pojednostavljuje zatitu.
Struja jednopolnog kvara u 10(20) kV mrei se ograniava na veliinu oko 300 A, dok se
struja jednopolnog kvara u u mjeovitoj 10(20) kV mrei ograniava na veliinu 150 A, u kabelskoj
mrei na 300A, u novijoj praksi struja se ograniava na 300 A , bez obzira da li se radi o kabelskoj
ili zranoj mrei.
Niskonaponska distributivna 0,4 kVmrea je uzemljena izravno-direktno, tako da se
neutralna toka svakog energetskog transformatora 10(20) /0,4 kV spaja neposredno za radnopogonsko uzemljenje 10(20)/0,04 kV.
Transformatorske stanice 110/35/10 kV i 35/10 kV koje napajaju distributivnu mreu imaju
u pogonu uglavnom
jedan ili dva
transformatora, rijee tri ili vie transformatora,
kojima je neutralna toka uzemljena po shemi:
jedan otpornik po transformatorskoj stanici.
U transformatorskim stanicama sa dva ili vie
transformatora, koji smiju raditi paralelno treba
povezati zvjezdita njihovih namotaja srednjeg
SEMINARSKI RAD
napona prijeko odgovarajuih jednopolnih rastavljaa i vodova za uzemljenje te prikljuiti na

uzemljiva preko zajednikog otpornika.
U svim sluajevima, neutralna toka mree, uzemljuje se jedino u postrojenjima 110/35/10(20) kV,
110/10(20) kV odnosno 35/10(20) kV.
Ako su energetski transformatori spojeni u Yd5 grupu ( vidi sliku lijevo) sa ijeg se sekundara
napaja mrea iju neutralnu toku treba uzemljiti, formira se vjetaka neutralna toka pomou
jednonamotajnog transformatora za uzemljenje spojenog u Zn (cik-cak spoj) kome se neutralna
toka spaja preko otpornika RN na uzemljenje, nulta impedanca ovog transformatora mora biti to
manja da bi se zadrao rezistantni karakter uzemljenja, a struja dozemnog kvara ograniila na oko
300 A.
U srednjenaponskim mreama uzemljenim preko maloomskog otpornika postoji
mogunost pogrenih i nepotrebnih prorada relejne zatite u krugu malooskog otpornika. Da bi se
to izbjeglo potrebno je poznavati mogunosti podeavanja zatitnih releja. Istovremeno treba
razmatrati mogunosti zatite maloomskog otpornika sukladno njegovoj tehnikoj karakteristici.
Veliina struje i duina trajanja prijelazne pojave kod ukljuenja energetskih transformatora u
paralelan rad, te veliina otpora na mjestu jednopolnog kratkog spoja bitni su parametri koji
uvjetuju ispravan rad relejne zatite otpornika.
Brzopleta primjena tipskih rjeenja podeenja zatite otpornika, koja moe biti rezervna
zatita vodova moe dovesti do pogrenog djelovanja relejne zatite. Da bi se izbjegle pogrene
prorade i ispunila svrha zatite, treba uskladiti proradnu karakteristiku djelovanja releja sa
karakteristikom doputenog strujnog odnosno termikog opterenja otpornika.
Poveanjem vrijednosti proradne struje (podeenja) zatite smanjuje se njena osjetljivost da
djeluje na visokoomske jednopolne kvarove nastale sa velikim prijelaznim otporom na mjestu
kvara, ta neosjetljivost zatite da djeluje na iskljuenje transformatora kod visokoomske greke
moe dovesti zbog dugotrajnog toka nedoputeno velike struje do oteenja otpornika koje je
uzrokovano prekomjernim zagrijavanjem otpornika.
C3.4.2 Tehnike karakteristike maloomskog otpora
Potpuno saznanja o tehnikim karakteristikama otpornika, te prilikama u mrei kod
jednopolnih kvarova i pojavama nastalim prilikom uspostavljanja pogonskih stanja energetskih
transformatora, navest e nas na osmiljen pristup pri odabiru zatite otpornika s ciljem postizanja
potpune zatite otpornika a samim time smanjenju prekida u napajanju potroaa elektrinom
energijom.
Nazivni napon otpornika treba da iznosi 60% nazivnog napona mree ije se zvjezdite uzemljava.
Nazivna struja otpornika treba da bude bar tri puta vea od najvie efektivne veliine kapacitivne
struje zemljospoja, ali se bira u granicama od 150 do 1000 A, pri ovome se mora voditi rauna o
dozvoljenim naponima dodira i koraka, koji se mogu nastati tijekom kratkog spoja u postrojenju ili
njegovoj okolici. Uz to se mora voditi rauna o minimalnoj pobudnoj struji neophodnoj za
djelovanje zatita koja treba da obuhvati sve jednopolne kvarove - zemljospojeve na vodovima do
najudaljenijeg mjesta posmatrane mree.
U tijeku jednofaznog zemljospoja kroz otpornik protjee znatna struja, pri tome se veliki dio
elektrine energije mree u otporniku pretvara u toplinsku energiju, zagrijava otpornik podiui mu
temperaturu. Otpornik treba dimenzionirati tako da se pri tome ne zagrije previe kako ne bi dolo
do prevelike promjene otpornosti, a usljed toga i struje zemljospoja u odnosu na eljenu veliinu.
Tijek zagrijavanja otpornika pod pretpostavkom da je se odvija adijabatski, odren je
jednainom:
t
m C
2
i
dt
=
0 z
R d
0
,
SEMINARSKI RAD
gdje su:
iz trenutna veliina struje jednofaznog zemljospoja
t vrijeme trajanja kvara
m masa otpornika
C - specifina toplota otpornika na tempereturi
R - elektrina otpornost otpornika na temperaruri
0, - temperature otpornika koje odgovaraju u trenutcima 0 i t
t
2
z
dt - toplinski impuls struje iz
Dozvoljena veliina toplinskog impulsa odreuje se za: = g,

gdje je: g granina dopustiva tempereatura otpornika.
Dimenzije otpornika treba birati sa stajalita zagrijavanja nastalog usljed dueg protoka
struje nastale kod zemljospojeva sa velikim prijelaznim otporom na mjestu kvara, kada je struja
kvara moe biti manja od struje djelovanja zemljospojne zatite.
U daljem emo se osvrnuti na osnovne karateristike otpornika namjenjenog za uzemljenje SN
mree, projektiranog za kratkotrajno preoptereenje.
Otpornik se definira prema slijedeim vrijednostima struje:
nazivnom strujom s dozvoljenim trajanjem do 5 sekundi,
deset minutnom dozvoljenom strujom i
trajnom dozvoljenom strujom.
Ovo su vani parametri koji uvjetuju izbor i podeavanje zatite otpornika.
Radi informacije navest emo osnovne tehnike podatke za otpornike tipa: ONT proizvodnje
"IMP" Slovenija, koji je izvedbom predvien za vanjsku ugradnju.
Tablica
Nazivni
nap. 10
20
30
35
mree(kV)
Nazivni nap. otpora 6
12
18
24
(kV)
Stupanj izolacije
12
Si 24
Si
28/75
50/125
Nazivna struja (A)
150 300 700 1000
Nazivni otpor ()
6 do 140 suglasno
tipu otpora
Stupanj zatite
IP 23, IEC 144, DIN
40050
Tablica
Stupanj
Dozvoljen
tok
struje
Trajno
trajanje do 10min
trajanje do 5s
Nazivna struja otpornika

(A)
150 300 700 1000
2,5 5
12
17
10
20
47
67
150 300 700 1000
SEMINARSKI RAD
Nazivni napon otpornika se odnosi na 0,6 nazivnog napona mree.

Nazivna struja se odreuje za trajanje do 5 s, ne dulje, jer se tada nee prekoraiti propisano
dozvoljeno zagrijavanje, za dulje vrijeme trajanja toka struje treba izvriti redukciju dozvoljene
struje prema tabeli koju daje proizvoa.
Uz poznati materijal od kojeg je izraen otporni element te uz nazivnu struju otpornika i na bazi
dozvoljenog trajanja optereenja nazivnom strujom u trajanju do 5 sekundi mogue je izraunati
maksimalno vrijeme doputenog preoptereenja otpornog elementa za razne veliine struja iznad i
ispod nazivne.
Za primjer emo analizirati maloomski otpornik proizvoaa "Konar". Iz prospekta proizvoaa
dobiva se podatak da je otpornik izgraen iz elemenata od nehrajueg materijala CrNi.
Proraun dozvoljenog vremena trajanja preoptereenja sa nekom strujom izvrit e se za
navedenu nazivnu struju otpornika prema izrazu:
gdje je:
T - vremenska konstanta zagrijavanja otpornog
elementa,
la - struja kroz otpornik,
ln - nazivna struja otpornog elementa tema,
t - maksimalno vrijeme preoptereenja
Za poznato vrijeme tBmax = 5s doputenog
trajanja protoka struje jednake nazivnoj i uz
T = I20s moe se izraunati trajno
dozvoljena struja protjecanja kroz otporni
element. Za struju od 300 A otporni element se
izrauje s dozvoljenom trajnom strujom
jednakom ili veom od 65 A, dok za struju od
150 s dozvoljenom trajnom strujom jednakom
ili veom od 32 A. Vrijednosti struje su
dobivene na osnovu proizvoaevih
karakteristika meutim u pravilu su vee od
deklariranih.
Na osnovu podataka iz kataloga proizvoaa u
tablici 1. dana su maksimalna vremena
doputenog preoptereenja za otpornike izraenih od otpornih elemenata trajne dozvoljene struje
32 A, 65 A, 100 A i 150 A.
Slika. Maksimalno dozvoljeno vrijeme preoptereenja otpornih elemenata
C3.4.3. Zatita maloomskog otpornika u zvjezditu transformatora
Otpornik od strujnih i termikih preoptereenja treba zatititi odgovarajuom relejnom zatitom.
Vremensko podeenje djelovanja zatite zavisi o deklariranom dozvoljenom vremenu trajanja toka
struje visokoomskih kvarova suglasno tehnikim karakteristikama otpornika. Zatita od
visokomskih kvarova je prikljuena na strujni transformator u krugu otpornika i ona treba, ili da
direktno iskljuuje prekidae u transformatorskim poljima ili da aktivira automatiku koja e traiti
SEMINARSKI RAD
vod(ove) na kome(jim) je zemljospoj i iskljuivati vod(ove) na kojima je dolo do visokomskih

kvarova prema zemlji.
Izbor zatite otpornika ili prigunice, koga esto nazivamo ureajem, preko koga je uzemljenja
neutralna toke ovisi od vrste primjenjenog ureaja primjenjuje za uzemljenje (da li je on otpornik
ili reaktansa). U oba sluaja, za zatitu se koristi jednofazna prekostrujna zatita sa o struji
neovisnim vremenom djelovanja ili pak nadstrujna zatita sa o struji ovisnom vremenskom
karakteristikom djelovanja.
Buholc (ili plinski) relej se primjenjuje samo u sluaju da se koristi reaktansa tj Petersenova
prigunica.
Veliina struje kvara i izraun podeenja zatite
Veliina struje jednopolnog kvara - zemljospoja na bilo kom mjestu u opem sluaju odreena
relacijom:
3 U nf
I K1pol. =
= IZ
Z Td + Z md + Z Ti + Z mi + Z T0 + Z m0 + 3(R N + R L + Z prel. )
Ako se na primjer kvar desio na samom poetku voda tj. uz sami transformator i ako
pretpostavimo, to je i najei sluaj da su reaktance preostalog dijela mree i
transformatora mnogo manje od otpra uzemljenja X m X t RUZ
jednopolnog kvara tj. zemljospoja ima najveu veliinu i iznosi:
U nf
I Z0
RN
tada struja
Veliina struje zemljospoja na bilo kom udaljenjijem mjestu e biti manja od I Z 0 i iznosit e:
I z = I Z0 .
Veliina koeficijenta u direktnoj je zavisti od elektrinih parametara dijela mree koji ini petlju
zemljospoja. U opem sluaju veliina struje zemljospoja u najveim dijelom zavisi o veliini
preostalog dijela impedance voda na kome se desio zemljospoj, a naroito e to biti izrazito kod
udaljenih kvarova na dugim vodovima. Na priloenom dijagramu je pokazana ovisnost koeficijenta
o duini voda i veliini otpornosti odabranog otpornika RN (odnosno XN).
Pri izboru podeenja zatite otpornika moramo voditi rauna o slijedeem:

1. veliini podruja koje elimo da obuhvatimo ovom zatitom i da li ona treba da bude i rezerva
zemljospojnim zatitama na odvodima.
2. veliini oekivane minimalne struje zemljospoja I Z min . nastale zbog kvara na najudaljenjim
mjestu voda na kraju podruja tienja, a koju elimo da obuhvati ova zatita, u tom sluaju
mora biti zadovoljen uvjet:
I Z min .
i pod . i pr . min . =
k os a p STO
3. veliini doputenog vremena trajanja protoka dotine struje zemljospoja, kako nebi premaili
doputeno zagrijavanje otpornika (vidjeti karakteristiku zagrijavanja otpornika u ovisnosti o
struji i njenom trajanju).
SEMINARSKI RAD
t pod t B .maks .
U vezu vodia koji vezuje otporniku R sa pogonskim uzemljenjem neutralne toke

transformatora, ugrauje se strujni transformator STO i na njegov sekundar se prikljuuje
nadstrujni vremenski relej namjenjen za zatitu otpornika od termikog proptereenja i zatitu od
zemljospojeva u mrei.
Ukoliko se primijeni dovoljno osjetljiv prekostrujni relej i dovoljno nizak prijenosni omjer strujnog
transformatora ova zatita moe predstavljati rezervu kotlovskoj zatiti koja djeluje na kvarove
prema zemlji nastale u transformatoru. Istovremeno moe da predstavlja i rezervu dalekovodnim
zatitama u sluaju zemljospojnog kvara u mrei SN.
U elektroenergetskom sustavu primenjuju se dvije odnosno tri koncepcije zatite otpornika
ili prigunice i to kao:
1. prekostrujna jednostupanjaska zatita sa o struji neoviosnom vremenskom karakteristikom
2. prekostrujna dvostupanjaska zatita sa o struji neovisnim vremenima djelovanja
3. prekostrujna zatita sa strujno zavisnom vremenskom karakteristikom djelovanja
Po potrebi relej za drugi stupanj prikljuuje se preko strujnog meutransformatora odgovarajueg
prijenosnog omjer, iji je primar vezan na red sa relejem prvog stupnja.
a) Struja djelovanja jednostupanjske zatite otpornika podeava se na 75A (primarna vrijednost).
Vrijeme zatezanja zatite sa jednim stupnjom, podeava se maksimalno na 2,5 s. Vrijeme zatezanja
zatite prvog stupnja moe da bude i krae, ali obavezno za selektivni interval t 0 ,4 s due od
vremena zatezanja zemljospojne zatite na nienaponskoj strani elektro energetskog
transformatora.
b)
Struja
djelovanja
prvog
stupnja
dvostupanjske zatite otpornika reaktanse
podeava se na 75 A primarne vrijednosti.
Struja
djelovanja
drugog
stupnja
dvostupanjske zatite treba da sprijei "due"
proticanje struje kroz otpornik prilikom
nastanka
udaljenog
zemljospoja
ili
nesimetrinog optereenja (to je tzv. osetljiva
zemljospojna zatita).
Podatake o dozvoljenoj struji u ovisnosti od
vremena trajanja, daje proizvoa otpornika ili
reaktanse. Ukoliko nemamo taj podatak, struja
djelovanja drugog stupnja podeava se na 15 A
(primarna vrijednost)
Vrijeme
zatezanja
prvog
stupnja
dvostupanjske zatite otpornika, podeava se
maksimalno na 2,5 s. Vrijeme zatezanja zatite
prvog stupnja moe da bude i nie, ali
0
,
4
s
obavezno za selektivni interval
, vee od vremena zatezanja zemljospojne zatite na
nienaponskoj strani energetskog transformatora.
Vrijeme zatezanja drugog stupnja zatite otpornika daje proizvoa otpornika ili reaktanse, a ako
nememo taj podatak, podeava se na 6s.
C3.4.4. Zatita otpornika realizacija sa prekostrujnom zatitom sa strujno zavisnom
vremenskom karakteristikom djelovanja
Za zatitu otpornika osim jednostupanjske ili dvostupanjske strujno neovisne prekostrujne zatite
moe se vrlo uspjeno primjeniti strujno ovisna prekostrujna zatita, koja po prirodi karakteristike
djelovanja jako slii strujno- vremenskoj karakteristici doputenih opterenja otpornika, pa emo u
narednom razmotriti i ovu mogunost.
SEMINARSKI RAD
Postoje etiri internacionalne standardne

strujno-vremenske grupe krivulja. Odnos
izmeu struje i vremena definiran je
standardima BS 142 i IEC 255-4 i
izrazom kako slijedi:
gdje je:
t - vrijeme prorade,
k - vremenski multiplikator,
I - vrijednost struje kvara,
I>
- podeena vrijednost struj
Konstante i poprimaju vrijednosti prema
tablici:
Grupa
strujno-vremenskih
krivulja
Normal inverse
0,02 0,14
Very inverse
1,0
13,5
Extremely inverse
2,0
80,0
Long-time inverse
1,0
120,0
Na slici 2 i tablicom 2. je
prikazan
primjer izbora inverznih strujno-vremenski zavisnih
karakteristika za zatitu maloomskog otpornika nazivne struje 300 A.
Slika 2. Izbor inverznih strujno-vremenskih karakteristika za zatitu maloohmskog otpornika
Zatita maloohmskog otpornika u podruju vrijednosti struja do 300 A, podruje termike zatite
otpornika, izvedena je sa long time inverse karakteristikom definiranom parametrima k=1 i I=15A.
Vidljivo je sa slike da izabrana karakteristika cijelim podrujem prati termiku karakteristiku
maloomskog otpornika ne dopustivi nedozvoljena preoptereenja.
Zatita maloohmskog otpornika u podruju vrijednosti struja iznad 300 A, zatita od premotenja
otpornika, izvedena je extremely inverse karakteristikom definiranom parametrima k=0,05 i I=200
A. Vidljivo je da porastom struja kroz otpornik iznad 300 A dolazi do prorada relejne zatite tim
bre to su struje vee.
Pri izboru karakteristike releja za zatitu otpornika od preoptereenja potrebno je obratiti pozornost
na selektivnost zatite u odnosu na zatitu jednopolnog kratkog spoja u vodnim poljima. U
narednoj tablici su navedeni brojni podaci za strujno-vremenske karakteristike releja ta zatitu
maloomskog otpornika.
Tablica
vrijeme (s)
Zagrijavanj
I[a]
e. otpornika
16
21
25
30
35
40
51
66
420,4935
101
64,16812
151
24,59208
201
13,25503
251
8,330039
301
5,730647
400
3,211339
500
2,045332
long time
inverse
1800
300
180
120
90
72
50
35,29412
20,93023
13,23529
9,677419
7,627119
6,293706
very
inverse
extremely
inverse
168,75
3,308824
1,125
0,675
399,0025
6,956219
3,161993
1 ,333333
0,761905
800
900
1000
1100
1200
0,794814
0,627564
0,508074
0,419742
0,352601
0,306818
0,259615
0,225
0,198529
0,177632
SEMINARSKI RAD
0,266667
0,207792
0,166667
0,136752
0,114286
Primjer: upotrebe digitalnih releja za zatitu maloomskog otpornika

Problematiku: ukljuenja energetskog transformatora u paralelan rad, prelaznih pojava koje nastaju
prilikom jednopolnih kvarova u mrei, te visokoomskih kvarova mogue je bilo rijeiti primjenom
vie elektromehanikih ili statikih releja razliitih strujnih karakteristika te razliitih strujnih i
vremenskih podeenja. Takvo rjeenje je prilino skupo.
Danas nam stoji na raspolaganju generacija mikroprocesorskih zatita koje se mogu prilagoditi i
karakteristikom djelovanja udovoljiti vrlo sloenim zahtjevima u pogledu tienja nekog objekta.
Upotrebom digitalnih releja u kojima je u jednom ureaju objedinjeno vie funkcija mogue je
pojednostaviti a samim time i pojeftiniti rjeenje spomenutog problema uz istovremeno smanjenje
nepotrebnih prorada zatite.
Digitalne releje mogue je konfigurirati i podesiti tako da se istovremeno koriste inverzno zavisne
I-t karakteristike i vremenski nezavisne I-t karakteristike uz istovremeni nadzor uklopnog stanja
elemenata elektroenergetskog postrojenja vanih za logiku djelovanja relejne zatite.
Na slici je prikazana primjena digitalnih releja, ugraenih na nienaponskoj strani energetskih
transformatora.
Dva digitalna releja su istovremeno prikljuena na strujne mjerne transformatore nienaponske
strane energetskih transformatora i u seriju na obuhvatni strujni mjerni transformator u krugu
maloomskog otpornika.
Releji su konfigurirani tako da iskljue pripadajui prekida energetskog transformatora u ovisnosti
o poloaju sekcijskog 10(20) kV rastavljaa i poloaju rastavljaa u polju maloomskog otpornika.
Izborom zatitnih funkcija unutar digitalnih releja mogu se ostvariti slijedee zatite:
1. nadstrujna zatita od visokoomskog kvara upotrebom I-t vremenski neovisne prkostrujne
zatite sa (definit time) karakteristikom i sa strujnim podeenjem 5 A i vremenima
djelovanja podeenim tako da nakon:
t1 = 10 sekundi slijedi - signalizacija,
t2 = 5 minuta
slijedi - iskljuenje pripadnih energetskih transformatora,
2. termika zatita maloomskog otpornika upotrebom strujno zavisnih releja (inverzne I-t
karakteristike):
long time inverse, k=1 I=15 A .
zatita od premotenja maloomskog otpornika:
extremly inverse, k=0.05 I=200 A.
3. rezervna zatita voda od jednopolnog kvara upotrebom nadstrujne zatite sa I-t vremenski
neovisnom (definit time) karakteristikom sa strujnim podeenjem na 100 A primarno i
vremenom djelovanja nakon 5 sekundi,
4. zatita 10(20) kV sabirnica od kratkog spoja upotrebom I-t vremenski neovisne (definit
time) karakteristike sa strujnim podeenjem 900 A primarno i vremenom djelovanja 0.2s,
5. zatita od preoptereenja nienaponske strane energetskih transformatora upotrebom I-t
vremenski neovisnae (definit time) karakteristike sa strujnim podeenjem 492 A primarno i
vremenom djelovanja 1,8 s.
Na kraju se da zakljuiti da kvalitetna zatita maloomskog otpornika moe se postii uz poznavanje
i uvaavanje karakteristika otpornika, svojstva i vrste materijala od kojih je otpornik izraen.
Spomenute podatke potrebno je zatraiti i dobiti od proizvoaa. Na osnovu dobivenih podataka
emo odrediti termiku sliku otpornika na osnovu koje e se primjenom digitalnih releja i
koritenjem odgovarajuih I-t karakteristika birti karakteristika zatite.
SEMINARSKI RAD
Uporaba digitalnih releja nam omogue da u jednom relejnom ureaju objedinimo vie zatitnih
funkcija jednog polja, ime se postie potpuna zatita otpornika u skladu s njegovom termikom
karakteristikom.
C4. ZATITA SREDNJE NAPONSKIH RADIAJALNIH IZVODA
U Europi se uglavnom primjenjuje vremenski neovisna nadstrujna zatita, dok se u angloamerikim zemljama primjenjuje vremenski ovisna nadstrujna zatita.
Selektivnost se postie kroz primjenu vremenskog stupnjevanja, kod nadstrujne vremenski
neovisne zatita, od kraja ka poetku voda tj ka napajanju.
Vremensko stupnjevanje ovisi od vrste primjenjenih releja-ureaja (ovisi od tonosti8 vremenskih
lanova).
Kod statikih releja se obino primjenjuje korak od (0,25 do 0,5)s.
Ova vrsta zatite se odlikuje velikom jednostavnou i sigurnou djelovanja.
Pri odabiranju vremena djelovanja tj. podeenja vremenskog lanaka treba uzeti u obzir doputeno
trajanje struje kratkog spoja koje je u direktnoj vezi sa doputenim zagrijavanjem vodia.
Pri kratkom spoju se sva toplinska energija osloboena u vodiu troi na povienje temperature
vodia, koja naglo raste, jer nema odvoenja toplote u okolni zrak
Vrijednosti maksimalno dozvolene temperature kod kratkog spoja definirane su standardima i
tehnikim preporukama proizvoaa opreme. One iznose
za gole Cu vodie
200 0C,
za gole Al vodie
180 0C,
za mehaniki napregnutu Cu uad dalekovoda
170 0C,
za Al uad dalekovoda
160 0C,
za Al uad vodova
130 0C,
Prijesek vodia se odreuje temeljem relacije:
S k .I k . t
Nadstrujni releji prema obliku karakteristike sa dijele na:

momentane (trenutne) nadstrujne releje,
nadstrujne sa vremenski neovisnom karakteristikom,
nadstrujne releje sa vremenski zavisnom karakteristikom,
releje sa kombiniranom vremenski ovisnom i neovisnom karaktristikom djelovanja.
C4.1. ZATITA VODOVA 10 i 20 kV
SEMINARSKI RAD
ZATITA IZVODNOG POLJA 10 kV

J01
7SJ60
2x100/5/5A
k l.0,5;2,5VA;Fs=10
kl. 10P10; 10 VA
P1
51
PROPTEREENJA
51N
ZEMLJOSPOJNA PREKOSTRUJNA
AUTOMATSKI PONOVNI UKLOP
79
51N
51
79
I>> I>, t> IE>, t>

50
50
P2
DV 10 kV
D
Mrea 10 kV je uzemljena prijeko djelatnog otpora u zvjezditu transformatora 110/10 kV na strani

10 kV.
Zatita nadzemnih zrani vodovi 10 kV, ostvaruje se primjenom:
Za zatitu od viepolnih kratkih spojeva primjenioti, dvofazne ili trofazne sekundarne nadstrujne
neovisne vremenske zatite, sa momentanim lanom.
Proraun podeenja nadstrujnih zatita
Proradna struja se odreuje iz uvjeta da zatita ne djeluje nepotrebno kod maksimalne pogonske
struje:
Momentani nadstrujni (trenutni prekostrujni releji) sa lankom I
su predvieni za brzu zatitu od velikih struja kod bliskih kratkih spojeva.
Za ispravno podeenje zatite je potrebito je odrediti proradnu struju zatite temeljem uvjeta da
I
zatita ne smije da djeluje nepotrebno kod maksimalne pogonske struje pog . max . u razmatranoj
toki.
Dakle potrebno je poznavti maksimalnu i minimalnu struju kratkog spoja na odreenim mjestima
mree.
Sigurnost da zatita nee djelovati nepotrebno se izkazuje relacijom:
I pr . I pog .maks .
pr
K K
I
s
sp . pog . max .
a p
gdje je:
K s - koeficijent sigurnosti (1.1 1.2),

K sp .
- koeficijent spoja strujnih mjernit transformatora (1 za spoj u zvijezdu i

za spoj sekundara u trokut),
I pog . max .
- maksimalno dozvoljena struja u pogonu,
- omjer otputanja zatitnog releja (0.85 0.95).
pi - prijenosni omjer strujnih transformatora.
Ako je
I pr .
SEMINARSKI RAD
proradna struja (veliina struje na primaru SMT) kod koje privue kotva releja, a
I povr .
vrijednost struje kod koje otputa kotva releja, tada se se temeljem omjera ove dvije
I pov .
a
I pr .
veliine definira omjer otputanja releja
, kopji treba da bude to blii iznosu 1.
Nadstrujni (prekostrujni) releji sa lanom

Primjenjuje se za zatitu od grubih proptereenja i struja kratkih spojeva
Selektivnost se postie vremenskim stupnjevanjem:
t dj .( A ) t dj .( B ) t
t vremenski interval t (0.3 0.5) s , odabire se u ovisnosti vrsti izvedbe a time i o
tonosti ponovljivosti podeenog vremena djelovanja kao i od naina podeavanja na ureaju.
S druge strane proradna struja releja mora biti manja od minimalne struje kratkog spoja koj se vidi
u razmatranoj toki ugradnje releja
Osjetljivost se postie podeenjem:
I
I pr (A) Kmin .
k os . pi , gdje je:
I K . min . - minimalna struja kratkog spoja kod kvara na kraju rezervne zone ( K 2 ),
K os .
- koeficijent osjetljivosti (1.4 1.8),
pi
- prijenosni omjer strujnog mjernog transformatora (ST).
Dakle za ispravno izraunavanje podeenja nadstrujnih zatita potrebno je poznavati slijedee

veliine:
t
I pog . max I K . min pi t dj .( B ) I max . dozv .
,
,
,
,
u vremenu dj ( A ) ,
Izbor podeenja releja i zone djelovanja zatite izvoda 10 kV
Treba odrediti na koju minimalnu veliinu proradne struje (primarnu i sekundarnu) se smije
podesiti nadstrujni relej, ako se oekuje maksimalno pogonsko optereenje voda
I pog .maks . 1 ,2 I n 1 ,2 400 480 A
, na izvodu su ugraeni SMT prijenosnog omjera

400 A
pi
80
5A
, omjer otputanja releja je: a 0 ,8 .
Izraunati omjer otputanja releja za sluaj kada elimo da proradna struja ne bude:
pri I n 400 A .
I pr 1 ,5 I n
Kako ne elimo da doe do prekida napajanja potroaa elektrinom energijom ni u sluaju

najveeg optereenja, tj kada vodom protjee najvea oekivana pogonska struja, nadstrujna
zatita, koja vri funkciju zatite od preoptereenja vodia, mora biti podeena veliinu proradne
struje veu o najee oekivane pogonske struje:
odnosno svedeno na sekundarnu stranu SMT:
k s I pog .maks . 1 ,2 480
i pr
9A
a pi
0 ,8 80
,
I pr . k s I pog .maks .
(primarne vrijednosti),
Sada emo izraunati veliinu primarna struje kod koje treba da proraditi relej (tj. privue kotvu):
400
I pr . i pr . p i 9
720 A
5
.
SEMINARSKI RAD
a
Omjer otputanja releja je:
I ot . a I pr . 0 ,8 720 576 A
.
I ot . I ot .
0 ,92
I pr . 720
iz
ovoga
slijedi
da
je:
Sve ovo moemo predstaviti dijagramu I f ( t )

I
Oblast djelovanja releja

na kvarove
(A)
I pr .
Podruje strujne netonosti
720
Proradna oblast
.
I otp
I pog .maks .
In
Podruje vremenske netonosti
576
480
400
300
200
100
Oblast neosjetljivosti
releja
na kvarove
100
(s)
0
0
tpr.
Ako elimo da proradna struja ne bude vea od:
I pr 1 ,5 I n 1 ,5 400 600 A
i pr .
I pr .
600
7 ,5 A
80
pi
tada je sekudarna vrijednost proradne struje:
,
k s I pog .maks .
i pr .
7 ,5 A
a
p
i
odnosno:
, iz ovoga slijedi da traeni omjer otputanja releja
mora
C4.2. PRORAUN STRUJE ZEMLJOSPOJA I IZBOR PODEENJA ZEMLJOSPOJNIH
ZATITA NA IZVODIMA 35 kV
ZATITA IZVODNOG POLJA 35 kV

H03
6A
1250 A
kl. 10P10; 30 VA
2x100/ 5/ 5 A
kl. 0,5; 10 VA; Fs=10
16 kA (3 s)
P1
7SJ60
I>> I>, t> IE>, t>
50
51
51N
79
MJERNA CELIJA 35 kV
35/ 3/ 0,1/ 3/ 0,1/ 3 kV
kl. 0,5; 50 VA
kl. 6P; 60/ 3 VA
P2
L1, L2, L3
25 kA
DV 35 kV
50
51
PROPTEREENJA
51N
USMJERENA ZEMLJOSPOJNA
PREKOSTRUJNA ZATITA
79
AUTOMATSKI PONOVNI UKLOP
Osnovni kriteriji za izbor podeenja proradne struje zemljospojne usmjerene zatite odvoda
Proradnu struja usmjerenog zemljospojnog releja treba izabrati takvu, da udovolji uvjetima:
1. relej na vodu 1 treba podesiti tako da djeluje na najmanju struju koja je se moe pojaviti pri
zemljospoju na poetku voda 1 i pri najmanjem oekivanom doprinosu zdravih vodova.
Jasno je da moramo poznavati uklopno stanje mree pri kome e biti ukljueni vodovi koji e
ostvarivati najmanji doprinos kapacitivne struje u mreu. Proradna struja releja je:
SEMINARSKI RAD
I pr ( k ) I CUK .min . I C ( k ) min I C ( k )

k 1
2. mora biti vea od maksimalne struje koju daje vod kod zemljospoja na drugim vodovima kako
ne bi dolazilo do nepotrebnog djelovanja zatite.
I pr .1 I C .( n1 )
3. mora biti manja od minimalne struje kod iskljuenog najdueg voda koji je prikljuen na iste
sabirnice.
I pr .1 I CUK . min I C .( n 1 ).najdui
Ove proradne veliine struja su primarne struje strujnih trafoa, svodimo ih na sekundarne
p
veliine preko prijenosnog omjera ST ( k ) strujnih mjernih transformatora na odgovarajuem vodu:
I pr .( k )
i pr .( k )
p ST ( k )
Za isprvno rjeenje zahtijeva se tono poznavanje kapacitivnih struja svih vodova i moe se
primijeniti samo u sluajevima gdje se ne oekuju bitne promjene oblika mree i uklopnog stanja,
inae moramo izvriti promjenu podeenja. U protivnom bi moglo doi do neselektivnih
signalizacija i iskljuenja ili pak do izostanka djelovanja zatite.
3
Napajanje TS
Zrani vod LAB =16 km
150/5
100/5 LBD =0,8 km
100/5 Zrani vod LBC =40 km
4 E5
150/5
150/5
Kabelski vod
Zrani vod LAE =20 km
LKE =8 km
LAK =12 km
1
Sl. 22
Shema mree napona 35 kV sa
zemljospokem u mjestu K
Kabelski vod
100/5 LEF =0,7 km
6
100/5
Kabelski vod
LEF =0,7 km
F1
F2
Obzirom da se radi o mrei 35 kV sa izoliranim zvjezditem, konfiguracije kao na slici 22.

Potrebno je izraunati zemljospojne struje u pojedinim vodovima i na mjestu kvara oznaenom sa
K. Izabrati vrstu i mjesta ugradnje zatita. Odrediti podeenja zatita po struji, vremenu i smjeru
djelovanja.
Za ispravan raun potrebno je da znamo:
tretman neutralne toke mree,

nazivni napon mree,
doputeni minimalni radni napon,
shemu mree, (konfiguracija),
uklopno stanje, najei sluaj, uklopno stanje sa najmanjim brojem vodova,
podune kapacitete za zrane i kabelske vodove,
duljine vodova, najdui vod (vod sa najveim kapacitetom), najkrai vod (vod sa najmanjim
kapacitetom)
karakteristike i prijenosne omjere strujnih i naponskih mjernih transformatora,
karakteristike i mogunosti podeenja ureaja za relejnu zatitu,
Ukupna struja zemljospoja u izoliranoj mrei zavisi od ukupne kapacitivne struje koju proizvode
zdravi vodovi u mrei, dakle zavisi od uklopnog stanja vodova.
Neka je specifini kapacitet:
c
0 ,3F / km
zv
5 ,5nF / km
c0zv zrane vodove,
za kabele
Kapacitivne struje za pojedine zrane vodove u mrei su:
kv
SEMINARSKI RAD
I AB 3 U l c zv l AB 1 ,73 35 10 3 0 ,5 10 9 16 1 ,66 A
I BC 3 U l c zv l BC 1 ,73 35 10 3 0 ,5 10 9 40 4 ,16 A
I AK 3 U l c zv l AK 1 ,73 35 10 3 0 ,5 10 9 12 1 ,28 A
I KE
3 U l c zv l KE 1 ,73 35 10 3 0 ,5 10 9 8 0 ,83 A
I AE
3 U l c zv l AB 1 ,73 35 10 3 0 ,5 10 9 20 2 ,11 A
Kapacitivne struje za pojedine kabele u mrei su:

I BD 3 U l c KV l BD 1 ,73 35 10 3 0 ,9 10 6 0 ,8 4 ,56 A
I EF 1
3 U l c KV l EF 1 1 ,73 35 10 3 0 ,9 10 6 0 ,7 3 ,99 A
I EF 2
3 U l c zv l EF 2 1 ,73 35 10 3 0 ,9 10 6 0 ,7 3 ,99 A
Kapacitivna struja koja tee vodom AB od sabirnice je:

I A I AB I BC I BD 1 ,66 4 ,16 4 ,56 10 ,83 A
Kapacitivna struja koja tee vodom AE prema mjestu zemljospoja K je:
I AK I A I AK 10 ,83 1 ,28 11 ,66 A
Kapacitivna struja koja tee vodom EA prema mjestu zemljospoja K je:
I EK I EK I EF 1 I EF 2 0 ,83 3 ,99 3 ,99 4 ,75 A
Struja koja tee kroz mjesto K zemljospoja je:
I Z I AK I EK 11 ,66 4 ,75 16 ,41 A
Pri izraunu u cilju odreivanja najnieg podeenja zemljospojnih releja u mrei, mora se
udovoljiti uvjetima:
1. moramo izraunati kapacitivne struje za sve vodove posmatrane mree.
2. moramo znati za koje uklopno stanje vodova vrimo odreivanje proradnih veliina struja, jer
podeene zatite za jedno uklopno stanje nee ispravno djelovati za drugo uklopno stanje te
mree.
3. moramo znati ukupnu kapacitivnu struju za posmatrano stanje mree.
A
1, 66 A
B
4, 56 A
8, 72 A
S
T
ej
n
aj
ap
aN
A
8
3
,0
1
4, 16 A
5, 58 A
0, 83 A
3. 99 A
K
10, 38 A
Sl. 23 Tok struja pri zemljospoju

u mrei na mjestu K
1, 28 A
4, 75 A
3. 99 A
IZ
=1
6,
41
A
F1
F2
11, 66 A
Ukupna kapacitivna struja za ovakvu mreu je:

n
I C .UK I Cn I AB I BC I BD I AE I EF 1 I EF 2
1
I C .UK 1 ,66 4 ,16 4 ,56 2 ,11 3 ,99 3 ,99 20 ,47 A

Odreivanje podeenja releja se vri uz zadovoljenje kriterija:
SEMINARSKI RAD
1. proradna struja na pr. releja 1 na vodu 1 mora biti vea od maksimalne struje koja bi tekla
vodom 1 kod nastanka zemljospoja na drugim vodovima kako ne bi dolazilo do nepotrebnog
djelovanja zatite (vai sve dok se ne promijeni uklopno stanje mree).
To znai da proradna struja releja na mjestima ugradnje 1, 2, 3, 4 ili 5 mora da bude:
I pr .1 I AE I EF 1 I EF 2 2 ,11 3 ,99 3 ,99 10 ,09 A
I pr .2 I AB I BC I BD 1 ,66 4 ,16 4 ,56 ) 10 ,38 A
I pr .3 I BD 4 ,56 A
I pr .4 I BC 4 ,16 A
I pr .5 I EF 1 3 ,99 A
I pr .6 I EF 2 3 ,99 A
2. relej na vodu 1 treba podesiti tako da djeluje na najmanju struju koja je se moe pojaviti pri
zemljospoju na poetku voda 1 i pri najmanjem oekivanom doprinosu zdravih vodova.
Jasno je da moramo poznavati uklopno stanje mree pri kome e biti ukljueni vodovi koji e
ostvarivati najmanji doprinos kapacitivne struje u mreu. Proradna struja releja je:
n
I pr ( k ) I C min . I C ( k ) min I C ( k )
k 1
I pr .1 I C .UK I AE 20 ,47 2 ,11 18 ,36 A

I pr .2 I C .UK I AB 20 ,47 1 ,66 18 ,81 A
I pr .3 I C .UK I BD 20 ,47 4 ,56 15 ,9 A
I pr .4 I C .UK I BC 20 ,47 4 ,16 16 ,31 A
I pr .5 I C .UK I EF 1 20 ,47 3 ,99 16 ,48 A
I pr .6 I C .UK I EF 2 20 ,47 3 ,99 16 ,48 A
Podeenje releja izraena preko primarnih veliina struja treba da bude u intervalu:
10 ,09 I pr .1 18 ,38 A
10 ,38 I pr .2 18 ,81 A
4 ,56 I pr .3 15 ,90 A
4 ,16 I pr .4 16 ,31 A
3 ,99 I pr .5 16 ,48 A
3 ,99 I pr .6 16 ,48 A
ili preraunato na sekundarne struje:

0 ,336
0 ,346
0 ,228
0 ,208
0 ,199
0 ,199
I pr .1
p ST ( 1 )
I pr .2
p ST ( 2 )
I pr .3
p ST ( 3 )
I pr .4
p ST ( 4 )
I pr 5
p ST ( 5 )
I pr 5
p ST ( 5 )
I pr .1
30
I pr .2
30
I pr .3
20
I pr .4
20
I pr .5
20
I pr .5
20
0 ,612 A
0 ,627 A
0 ,795 A
0 ,815 A
0 ,824 A
0 ,824 A
SEMINARSKI RAD
1. Vremena djelovanja zatita na radijalnim vodovima se poveavaju od kraja prema sabirnicama:

pri tome mora biti t 2 t 3 za t 2 t 4 za t 0 ,5 s , odnosno t 1 t 5 za t1 t 6 za t 0 ,5 s ,
t 1 i t 2 moemo izabrati od 1 do nekoliko sekundi u koordinaciji sa vremenima drugih zatita,
svakako ne suvie kratko.
2. Moramo provjeriti za odreeno novo uklopno stanje da li je proradna struja releja manja od
minimalne struje kod iskljuenog najdueg voda koji je prikljuen na iste sabirnice.
I pr .1 I c . min I C .( n 1 ).najdui

Seminarski Rad Sve

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Seminarski Rad Sve

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

OPI KRITERIJI ZA PROJEKTIRANJA ZATITA VODOVA 110 kV,

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

U ovim procjenama vaan inbenik pretstavlja relativna veliina tienog postrojenja u

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

4. Definiranje zahtjeva na krugove pomonog napajanja (napojne jedinice, traeni stupanj

8. Sustavi za signalizaqciju i registraciju djelovanja zatita.

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

9. Lokalna automatika povezana sa djelovanjem zatitnog ureaja (zatitni ureaj aktivira

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

Izbora vrste zatita i parametara zatitnog sustava u ovisnosti od zahtjeva:

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

zatita (visokonaponskih) motora,

A3. OSNOVNA SVOJSTVA ZATITNIH RELEJA

Slika 6.2 Selektivnost djelovanja ostvarena vremenskim stupnjevanjem nadstrujnog releja

Slika 6.3 Selektivnost djelovanja ostvarena vremenskim stupnjevanjem distantnog releja

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

Slika 6.4 Selektivnost zatite u dijelu elektroenergetskog sustava ZONE DJELOVANJA

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

B. ZADAA NUMERIKE RELEJNE ZATITE

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el. 10

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

Sl. blok struktura numerikog relejnog ureaja

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

IZBOR ZATITA I PRORAUN PODEENJA ZATITA DALEKOVODA 110 kV,

kl. 0,5; 15 VA; Fs=10

kl. 0,5; 15 VA; Fs=10

6VPU- 123 "KON^AR"

MJERNO POLJE 110 kV

kl. 0,5; 15 VA; Fs=10

kl. 0,5; 15 VA; Fs=10

ORF 20/ 230 PAUWELS

ORF 20/ 230 PAUWELS

kl. 0,5; 10 VA; Fs=10

kl. 0,5; 10 VA; Fs=10

Za proraun podeenja zatita potrebno je poznavati slijedee veliine i podatke:

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

Parametre zatita, mogunosti i ogranienja u eksploataciji.

PRINCIPI PODEENJA DISTANTNIH ZATITA NA OBJEKTIMA PRIJENOSNE

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el. 13

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

prema impedansama voda (kilometarska metoda);

) granica podeenja, tj.

X 2 MAX 0.8 ( X V 1 0.85 X NAJKRACI

Ako je proraunom dobiveno da je:

. Ako je proraunom dobiveno da je:

ali se drugi stepen rezervne zatite podeava na vrijednost

- vremensko zatezanje drugog stepena osnovne zatite;

t - selektivni vremenski interval.

UPRAVLJANJE I ZATITA U EES

X 3 MIN 1.2 ( X V 1 K gr X NAJDUI SUSJEDNI DV )

Uradio: Zlatko Grgi, dipl.ing.el. 15