Laboratorijska vjeba br.

1
MEJOZA
U organizmima koji se spolno razmnoavaju dva su kljuna dogaaja oplodnja ( stapanje
gameta ) i mejoza. Ovom diobom nastaju spolne stanice: pri tome se jedna diploidna stanica
dva puta dijeli i nastaju etiri haploidne stanice. S obzirom da se broj kromosoma u stanicama
keri u odnosu na stanicu majku smanjuje na pola, ova dioba se naziva i redukciona.
Redukcija broja kromosoma obavlja se u prvoj diobi- mejoza I-kada se stanica majka ( sa n
brojem kromosoma ) podijeli na dvije stanice keri ( sa n brojem kromosoma ). U drugoj
diobi mejoza II- obje stanice keri se dijele tako da nastaju sveukupno etiri stanice. Poto
je mejoza II u stvari mitoza, te etiri stanice keri imaju haploidan broj kromosoma.( slika 1. )

Slika 1. Mejoza

Mejoza I
Mejoza I ili heterotipna dioba se uvjetno dijeli na profazu I, prometafazu I, metafazu I,
anafazu I i telofazu I.
Profazu I mejotike diobe odlikuje znatna relativna duina trajanja, a takoer i sloenost
(npr., kod ena ova faza traje do navrene 12 godine). Profaza I odreena je izgledom i
poloajem hromozoma, a uvjetno je podijeljena na pet karakteristinih podfaza: leptoten,
zigoten, pahiten, diploten i dijakineza.
Leptoten udvostrueni hromozomi ine klupko tankih niti na kojima se uoavaju jae
obojena mjesta hromomere. Ovo je poetni stadij mejoze.
Zigoten zapoinje uparivanje homologa (uzdunom konjugacijom), odgovarajue
homomere homologa se podudaraju. Konjugacija homologih hromozoma se odvija velikom
preciznou, tako da se meusobno uparuju sve homologe strukture. Uporedo se deava
proces spiralizacije hromozoma, a posljedica ovog procesa je njihovo skraivanje. Upareni
hromozomi se zovu bivalenti, odnosno tetrade (jedan homologi hromozom je univalent, a
upareni daju bivalent).
Pahiten traje relativno dugo. U ovoj fazi se bivalenti znatno skrauju. Homologi hromozomi
su meusobno tijesno povezani, a dvostruka struktura svakog hromozoma postaje jasno
izraena. Pred kraj pahitena, u pojedinim dijelovima poinje razdvajanje konjugiranih
hromozoma, to je posebno vidljivo u diplotenu. Hromozomi spareni itavom duinom ine
bivalente. U ovoj fazi dolazi do genetike rekombinacije tj. crossing-overa.
Diploten u ovoj fazi se nastavlja skraivanje i razdvajanje konjugiranih hromozoma;
homologi hromozomi meusobno ostaju vezani samo na pojedinim mjestima, koja se nazivaju
hijazme i njihov broj ovisi o duini i morfologiji hromozoma. Homolozi se razmiu, ali ih i
dalje zajedno dre prekrienja hijazme, koja su posljedica crossing-overa. Bivalenti se sve
vie kondenziraju.
Dijakineza je stadij u kojem se zavrava profaza I; bivalenti se jo vie skrauju, a homologi
hromozomi se meusobno sve vie razdvajaju, tako da dijakineza ima najkarakteristiniju
sliku. U ovoj fazi bivalenti zauzimaju poloaj uz jedrovu membranu, koja se, kao i jedarce,
pred kraj ove vaze dezorganizira.
Prometafaza I - veoma je kratka, a obuhvata period u kojem bivalenti putuju ka
ekvatorijalnoj ravni. Bivalenti su maksimalno skraeni i kondenzovani. Rasporeeni su u
centralnom dijelu elije i lahko ih je identificirati jer imaju karakteristian izgled; utvrivanje
haploidnog hromozomskog broja za neke vrste najlake je u ovoj fazi.

Metafaza I - ova faza poinje razgradnjom dvostruke ovojnice jedra i formiranjem diobnog
vretena. Bivalenti se nalaze u ekvatorijalnoj ravni, a dostiu svoje najkondenzovanije stanje
formirane hijazme meu homologim hromozomima se pomjeraju prema krajevima.
Metafaza I bivalenti su smjeteni u sreditu diobenog vretena, i to tako da su hijazme u
ekvatorijalnoj ravnini, a centromeri su usmjereni prema suprotnim polovima.
Anafaza I zapoinje razdvajanjem homologih hromozoma i njihovim kretanjem ka polovima.
Bivalenti se razdvajaju na univalente, a tetrade na dijade. Homolozi se razdvajaju putujui
prema suprotnim polovima (redukcija broja hromozoma). Svaki hromozom ine dvije
hromatide.
Telofaza I nastupa dolaskom anafaznih hromozoma na polove elije. Poto na polove
dolaze cijeli homologi hromozomi, to svaki pol ima haploidni broj hromozoma. Nakon
toga nastaje stvaranje jedrovih membrana i ostalih jedrovih struktura. Hromozomi trpe
odreene morfoloke promjene, a u nekim sluajevima zadravaju anafaznu morfologiju. Na
kraju telofaze dolazi do citokineze (dioba citoplazme), kojom se zavrava proces obrazovanja
dviju kerki elija. Hromozomi se despiraliziraju i oblikuju se dvije jezgre.
Mejoza II
Mejoza II se zove jo i homotipna dioba, poinje nakon kraeg interkinetikog perioda
i odvija se po tipu obine mitoze sa izvjesnim osobenostima.
Profaza II nakon interkineze (tokom koje se ne udvostruuje DNK) hromozomi se ponovo
spiraliziraju. Ova faza traje vrlo kratko. Hromozomi su upadljivo meusobno razdvojeni i
vezani samo u regionu centromere.
Metafaza II hromozomi se nalaze u ekvatorijalnoj ravni, a izuzetno su krai od profaznih i
veoma slini metafaznim hromozomima u mitozi. Formiranjem poluniti diobnog vretena
otpoinje proces razdvajanja sestrinskih hromatida hromozomi se postavljaju u
ekvatorijalnu ravninu, i to svojim centromerima (kao u mitozi).
Anafaza II svaki hromozom se dijeli na dvije hromatide koje se, odvojene, zovu monade i
koje zapoinju kretanje na suprotne polove elije.
Telofaza II - je period formiranja telofaznih jedara. elijska dioba se zavrava citokinezom.
Budui da se u mejozi II monade obrazuju od sestrinskih hromatida, ova dioba se ponekad
zove i ekvaciona. Hromatide se razdvajaju i postaju samostalni hromozomi, koji se
despiraliziraju i oblikuju se nove jezgre koje su genetiki razliite.Na taj nain, poslije dviju
uzastopnih dioba, u mejozi se obrazuju etiri elije sa haploidnim hromozomskim brojem.

Cilj vjebe
Materijal i
pribor

Postupak

Izrada preparata i posmatranje mejoze u polenovnicama pranika cvjetnih

pupova biljke
Biljni materijal: polenovnice pranika cvjetnih pupova biljke;
Pribor: skalpel, pincete, pipete (mogu posluiti i kapaljke), plitke staklene
posudice, predmetna i pokrovna stakalca, filter papir, mikroskop, po
potrebi imerziono ulje
Najbolje je odabrati cvat biljke iji su cvjetovi jo zeleni i zatvoreni. Cvjetni
pup se otrgne, pa ga se iletom i iglicom otvori i oslobode pranici.Nekoliko
pranika se prenese na istu predmetnicu, na kojoj se nalazi kap boje-karmin
octene kiseline. Pranice se pritisnu kako bi se rasprsnule i kako bi iz njih
izaao sluzavi sadraj, koji se odmah stavi u boju. Boja fiksira stanice i boji
kromosome. Iz boje je potrebno odstraniti krupnije ostatke pranica.Preparat
se prekrije pokrovnicom, prieka par minuta ( kako bi boja prodrla u stanice ),
a zatim se prisloni filter papir na pokrovnicu. Filter papir se lagano upija boja
sve dok preparat ne postane proziran. Nakon toga preparat se lagano zagrije.
Nakon toga se mikroskopira , da bi se vidjela cijela mejoza, mora se uzeti
nekoliko cvjetnih pupova razliite starosti.
Faze mejoze

Zadatak: Pronai i nacrtati faze mejoze na odreenim preparatima!

ivinice, 10.10.2016.
Potpis mentora:
Dr.sc. Sead Noajevi