Zakon o Opštem Upravnom Postupku PDF

Katalog propisa v3.
05
ZAKON
O OPTEM UPRAVNOM POSTUPKU
("Sl. list RCG", br. 60/03 od 28.10.2003, 73/10 od 10.12.2010, 32/11 od 01.07.2011)
PRVI DIO
OSNOVNE ODREDBE
Glava I
OSNOVNA NAELA
Vaenje zakona
lan 1
Po ovom zakonu duni su da postupaju dravni organi i organi lokalne uprave kada, u upravnim stvarima,
neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima fizikog lica, pravnog
lica ili druge stranke, kao i kada obavljaju druge poslove utvrene ovim zakonom.
lan 2
Po ovom zakonu duni su da postupaju i ustanove i druga pravna lica kada, u vrenju javnih ovlaenja, rjeavaju
u upravnim stvarima, odnosno kada obavljaju druge poslove iz lana 1 ovog zakona.
lan 3
Odredbe zakona kojima se, zbog specifine prirode upravnih stvari u pojedinim upravnim oblastima, propisuju
neophodna odstupanja od pravila opteg upravnog postupka moraju biti u saglasnosti sa osnovnim naelima
utvrenim ovim zakonom.
Naelo zakonitosti
lan 4
(1) Dravni organi, organi lokalne uprave, kao i ustanove i druga pravna lica (u daljem tekstu: organ) koji
postupaju u upravnim stvarima rjeavaju na osnovu zakona i drugih propisa.
(2) U upravnim stvarima u kojima je organ zakonom ovlaen da rjeava po slobodnoj ocjeni rjeenje se mora
donijeti u granicama ovlaenja i u skladu sa ciljem u kome je ovlaenje dato.
Naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa
lan 5
(1) Pri voenju postupka i rjeavanju u upravnim stvarima, organi su duni strankama omoguiti da to lake
zatite i ostvare svoja prava i pravne interese, vodei rauna da ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa
ne bude na tetu prava i pravnih interesa drugih lica, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim
interesom.
(2) Kada ovlaeno slubeno lice, s obzirom na postojee injenino stanje, sazna ili ocijeni da stranka ili drugi
uesnik u postupku ima osnova za ostvarivanje nekog prava ili pravnog interesa upozorie ih na to.
(3) Ako se na osnovu zakona strankama i drugim uesnicima u postupku nalau obaveze, prema njima e se
primjenjivati mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj
zakona.
Naelo efikasnosti
lan 6
Organi koji vode postupak, odnosno rjeavaju u upravnim stvarima duni su da obezbijede uspjeno i kvalitetno
ostvarivanje i zatitu prava i pravnih interesa fizikih lica, pravnih lica ili drugih stranaka.
Strana: 1
Katalog propisa v3.05
Naelo istine
lan 7
U postupku se moraju utvrditi pravilno i potpuno sve injenice i okolnosti koje su od znaaja za donoenje
zakonitog rjeenja (odluujue injenice).
Naelo sasluanja stranke
lan 8
(1) Prije donoenja rjeenja stranci se mora omoguiti da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od
znaaja za donoenje rjeenja.
(2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog sasluanja stranke samo u sluajevima u kojima je to zakonom
doputeno.
Naelo ocjene dokaza
lan 9
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje ovlaeno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i
briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.
Naelo samostalnosti u rjeavanju
lan 10
(1) Organ vodi postupak i donosi rjeenje samostalno, u okviru ovlaenja utvrenog zakonom, odnosno drugim
propisom.
(2) Ovlaeno slubeno lice samostalno utvruje injenice i okolnosti i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti
primjenjuje propise na konkretan sluaj.
Dunost stranke da govori istinu
lan 11
(1) U postupku stranke su dune da govore istinu i da ne zloupotrebljavaju prava koja su im priznata ovim ili
drugim zakonom, odnosno propisom organa lokalne samouprave.
(2) Organ mora sprijeiti svaku zloupotrebu prava koja stranka ima u postupku.
Naelo dvostepenosti u rjeavanju (pravo na albu)
lan 12
(1) Protiv rjeenja doneenog u prvom stepenu stranka ima pravo na albu.
(2) Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena i to, ako je na drugi
nain obezbijeena zatita prava i pravnih interesa stranke, odnosno zatita zakonitosti.
(3) Protiv rjeenja doneenog u drugom stepenu alba nije doputena.
Naelo ekonominosti postupka
lan 13
Postupak se mora voditi bez odugovlaenja i sa to manje trokova za stranku i druge uesnike u postupku, ali
tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno i potpuno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje
zakonitog i pravilnog rjeenja.
Naelo pruanja pomoi stranci
lan 14
Organ koji vodi postupak starae se da neznanje i neukost stranke i drugih uesnika u postupku ne budu na tetu
prava koja im po zakonu pripadaju.
Upotreba jezika i pisma u postupku
lan 15
Strana: 2
(1) Organ vodi postupak na jeziku koji je Ustavom propisan kao slubeni jezik u Crnoj Gori, a ravnopravno je
irilino i latinino pismo. U optinama u kojima veinu ili znaajan dio ine pripadnici manjinskih naroda i
manjinskih nacionalnih zajednica, u slubenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa Ustavom i
posebnim zakonom.
(2) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, odnosno drugih uesnika u postupku koji su dravljani Crne Gore,
obezbijedie im se preko tumaa prevoenje toka postupka na njihov jezik, kao i dostavljanje poziva i drugih
pismena na njihovom jeziku i pismu.
(3) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nijesu dravljani Crne Gore, imaju pravo da tok postupka prate preko
tumaa i da u tom postupku upotrebljavaju svoj jezik.
Glava II
NADLENOST
1. Stvarna i mjesna nadlenost
lan 16
Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreena
upravna oblast, odnosno po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa.
lan 17
Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno su nadleni organi odreeni zakonom ili drugim
propisima i organi lokalne uprave odreeni propisom organa lokalne samouprave.
lan 18
(1) Organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je rijeiti, osim ako je to
zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom.
(2) Ako organ nadlean za nadzor nad organom prvog stepena ustanovi da prvostepeni organ ne rjeava upravne
stvari u roku, upozorie starjeinu organa i odrediti mu dodatni rok u kojem prvostepeni organ mora odluiti
o toj upravnoj stvari.
(3) Ako istekom dodatnog roka iz stava 2 ovog lana nije odlueno, organ drugog stepena moe preuzeti
odluivanje u toj upravnoj stvari, ali samo ako smatra da bi u suprotnom mogla nastati opasnost po ivot i
zdravlje ljudi, ovjekovu prirodnu i ivotnu sredinu i imovinu vee vrijednosti.
(4) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe, na osnovu zakonskog ovlaenja, prenijeti
rjeavanje u toj stvari na drugi organ.
lan 19
Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, niti
dogovorom organa, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 20
(1) Mjesna nadlenost se odreuje:
1) u upravnim stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mjestu u kome se ona nalazi;
2) u upravnim stvarima koje se odnose na poslove iz nadlenosti dravnog organa, kao i u upravnim stvarima
koje se odnose na djelatnost privrednog drutva ili drugog oblika vrenja privredne djelatnosti ili drugog
pravnog lica- prema sjeditu dravnog organa, privrednog drutva ili drugog oblika vrenja privredne
djelatnosti ili drugog pravnog lica;
3) u upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost dijela privrednog drutva ili drugog oblika vrenja
privredne djelatnosti ili drugog pravnog lica kada ono obavlja djelatnost van svog sjedita - prema mjestu
obavljanja djelatnosti tog dijela privrednog drutva ili drugog oblika vrenja privredne djelatnosti ili
drugog pravnog lica;
4) u upravnim stvarima koje se odnose na djelatnost preduzetnika ili drugog fizikog lica koje profesionalno
obavlja ili treba da obavlja djelatnost, a nema svojstvo preduzetnika - prema sjeditu, odnosno prema
mjestu u kome se djelatnost obavlja ili treba da se obavlja;
5) u ostalim upravnim stvarima - prema prebivalitu stranke. Kada ima vie stranaka, nadlenost se odreuje
prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u Crnoj Gori, nadlenost se
odreuje prema njenom boravitu, a ako nema ni boravita - prema njenom posljednjem prebivalitu,
odnosno boravitu u Crnoj Gori;
6) ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti po odredbama ta. 1 do 4 ovog stava, odreuje se prema mjestu
Strana: 3
u kome je nastao povod za voenje postupka.

(2) U upravnim stvarima koje se odnose na brod ili vazduhoplov ili u kojima je povod za voenje postupka
nastao na brodu ili vazduhoplovu, mjesna nadlenost se odreuje prema matinoj luci broda, odnosno
matinom pristanitu vazduhoplova.
lan 21
(1) Ako su prema odredbama lana 20 ovog zakona istovremeno mjesno nadlena dva ili vie organa, nadlean
e biti organ koji je prvi pokrenuo postupak. Mjesno nadleni organi mogu se sporazumjeti koji e od njih
voditi postupak.
(2) Svaki mjesno nadleni organ izvrie na svom podruju one radnje postupka koje ne trpe odlaganja.
lan 22
Organ koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadlean zadrava nadlenost i kada u toku postupka nastupe
okolnosti prema kojima bi bio mjesno nadlean drugi organ. Organ koji je pokrenuo postupak moe ustupiti
predmet organu koji je prema novim okolnostima postao mjesno nadlean ako se time znatno olakava postupak,
naroito za stranku.
lan 23
(1) Organ pazi po slubenoj dunosti, u toku cijelog postupka, na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.
(2) Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, postupie na nain propisan u lanu 55
st. 3 i 4 ovog zakona.
(3) Ako je nenadleni organ izvrio neku radnju postupka, nadleni organ kome je upravna stvar ustupljena
cijenie da li e radnju ponoviti.
2. Stranke sa diplomatskim imunitetom
lan 24
(1) U pogledu nadlenosti organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva diplomatski imunitet, strana
drava ili meunarodna organizacija vae pravila meunarodnog prava.
(2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu diplomatskog imuniteta, objanjenje daje ministarstvo nadleno za
inostrane poslove.
(3) Slubene radnje koje se tiu lica koja uivaju diplomatski imunitet vre se preko ministarstva nadlenog za
inostrane poslove.
3. Prostorno ogranienje nadlenosti
lan 25
(1) Organ izvrava slubene radnje u granicama svog podruja.
(2) Ako postoji opasnost zbog odlaganja, a slubenu radnju bi trebalo izvriti van granica podruja organa, organ
moe izvriti radnju i van granica svog podruja. On je duan da o tome odmah obavijesti organ na ijem je
podruju tu radnju izvrio.
(3) Slubene radnje u zgradama ili drugim objektima koje koristi Vojska Crne Gore (u daljem tekstu: Vojska)
vre se po prethodnoj prijavi pretpostavljenom starjeini.
(4) Slubene radnje koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju vre se preko ministarstva nadlenog za
inostrane poslove.
4. Sukob nadlenosti
lan 26
Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) rjeava sukob nadlenosti izmeu ministarstava, organa uprave,
ministarstava i organa uprave, te ministarstava i organa uprave i organa koji vre poslove dravne uprave.
lan 27
(1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari, predlog za
rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je poslednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga
podnijeti i stranka.
(2) Organ koji rjeava sukob nadlenosti istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donio
nenadleni organ, odnosno ponitie zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i dostavie
spise predmeta nadlenom organu.
Strana: 4
(3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti stranka ne moe izjaviti posebnu albu niti voditi
upravni spor.
(4) Odredba lana 21 stav 2 ovog zakona shodno se primenjuje u sluaju sukoba nadlenosti.
4a. Jedinstveno mjesto za kontakt i koordinaciju
lan 27a
(1) Organ je duan da obezbijedi da fiziko lice, pravno lice ili druga stranka na jednom mjestu dobije
obavjetenja, savjete i drugu pomo, kao i propisane obrasce u vezi sa ostvarivanjem svog prava ili pravnog
interesa iz nadlenosti tog organa.
(2) Ako je za ostvarivanje nekog prava ili pravnog interesa fizikog lica, pravnog lica ili druge stranke
neophodno sprovoenje vie upravnih postupaka, organi koji su nadleni za odluivanje u tim postupcima
duni su da obezbijede da to lice na jednom mjestu dobije obavjetenja, savjete i drugu pomo, kao i
propisane obrasce u vezi ostvarivanja prava ili pravnog interesa iz nadlenosti tih organa, kao i da preda
podneske na tom mjestu.
(3) U sluaju iz stava 2 ovog lana organi su duni da zakljue sporazum kojim e odrediti organ u kojem e se
obezbijediti jedinstveno mjesto za kontakt i koordinaciju i koji e po slubenoj dunosti, bez odlaganja, te
podneske dostaviti nadlenim organima.
(4) U sluaju kad se ne zakljui sporazum iz stava 3 ovog lana, Vlada e, na predlog ministarstva nadlenog za
poslove uprave, odrediti jedinstveno mjesto za kontakt i koordinaciju.
(5) Prijem podnesaka na nain iz st. 2 i 3 ovog lana je bez uticaja na stvarnu i mjesnu nadlenost organa za
rjeavanje u upravnom postupku.
5. Pravna pomo
lan 28
(1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku koje treba preduzeti van podruja nadlenog organa, taj organ e
zamoliti nadleni organ na ijem podruju treba preduzeti radnju.
(2) Ukoliko ukazivanje pravne pomoi izmeu dravnih organa i organa lokalne uprave iziskuje posebne
trokove, pravna pomo e se ukazati ukoliko organ koji trai tu pomo obezbijedi potrebna sredstva.
(3) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili izbjegavanja
nepotrebnih trokova, vrenje pojedine radnje u postupku povjeriti drugom organu ovlaenom za
preduzimanje takve radnje.
lan 29
(1) Organi su duni da jedni drugima ukazuju pravnu pomo u upravnom postupku. Ta pomo se trai slubenom
zamolnicom.
(2) Zamoljeni organ iz stava 1 ovog lana duan je da postupi po zamolnici bez odlaganja, a najkasnije u roku od
15 dana od dana prijema slubene zamolnice.
(3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od suda, u skladu sa posebnim
propisima. Izuzetno, organ nadlean za rjeavanja u upravnim stvarima moe traiti od suda da mu dostavi
spise koji su potrebni za voenje upravnog postupka. Sud je duan da postupi po tom zahtjevu, ako se time ne
ometa sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kome mu se spisi moraju vratiti.
(4) Za pravnu pomo u odnosu sa inostranim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako tih ugovora
nema, primjenjuje se naelo uzajamnosti. U sluaju sumnje u postojanje uzajamnosti, objanjenje daje
ministarstvo nadleno za inostrane poslove.
(5) Organi ukazuju pravnu pomo inostranim organima na nain utvren zakonom. Organ e uskratiti pravnu
pomo, ako se trai obavljanje radnje koja je protivna javnom poretku. Radnja koja je predmet molbe
inostranog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inostrani organ, ako takav postupak nije protivan
javnom poretku.
(6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog optenja sa inostranim organima,
organi opte sa inostranim organima preko ministarstva nadlenog za inostrane poslove.
6. Izuzee
lan 30
Slubeno lice koje rjeava u upravnim stvarima ili obavlja pojedine radnje u postupku izuzee se, ako je:
1) u predmetu u kome se vodi postupak stranka, saovlaenik, odnosno saobveznik, svjedok, vjetak,
punomonik ili zakonski zastupnik stranke;
Strana: 5
2) sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do
etvrtog stepena zakljuno, brani ili vanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, ak i
onda kada je brana, odnosno vanbrana zajednica prestala;
3) sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca;
4) u prvostepenom postupku uestvovalo u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.
lan 31
Slubeno lice koje treba da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili koje treba da obavi odreenu radnju u
postupku, im sazna da postoji neki od razloga za izuzee iz lana 30 ovog zakona, duno je da prekine svaki dalji
rad na predmetu i da o tome obavijesti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu. Ako slubeno lice smatra da
postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegovo izuzee, obavijestie o tome isti organ, ne prekidajui rad.
lan 32
(1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubenog lica kad postoje razlozi navedeni u lanu 30 ovog zakona, kao i
kada postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. U svom zahtjevu stranka mora
navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuzee.
(2) Slubeno lice za koje je stranka zahtijevala izuzee iz bilo kog razloga navedenog u lanu 30 ovog zakona ne
moe, sve do donoenja zakljuka o tom zahtjevu, vriti nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe
odlaganje.
lan 33
(1) O izuzeu slubenog lica odluuje ministar, odnosno starjeina organa, ustanove i drugog pravnog lica.
(2) O izuzeu ministra, odnosno starjeine organa uprave odluuje Vlada.
(3) O izuzeu starjeine organa lokalne uprave odluuje predsjednik optine.
(4) O izuzeu starjeine ustanove i drugog pravnog lica koje vri javna ovlaenja odluuje organ koji vri
nadzor nad njihovim radom.
(5) O izuzeu se odluuje zakljukom.
lan 34
(1) U zakljuku o izuzeu odredie se slubeno lice koje e rjeavati u upravnoj stvari, odnosno obavljati
pojedine radnje u postupku u predmetu u kome je izuzee odreeno.
(2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena posebna alba.
lan 35
(1) Odredbe ovog zakona o izuzeu shodno se primjenjuju i na lanove kolegijalnih organa.
(2) Zakljuak o izuzeu lana kolegijalnog organa donosi taj organ.
lan 36
(1) Odredbe ovog zakona o izuzeu shodno se primjenjuju i na zapisniara.
(2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubeno lice koje vodi postupak.
Glava III
STRANKA I NJENO ZASTUPANJE
1. Stranka
lan 37
Stranka je lice po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koga se vodi postupak ili koje, radi zatite svojih
prava ili pravnih interesa, ima pravo da uestvuje u postupku.
lan 38
(1) Stranka u postupku moe biti svako fiziko i pravno lice.
(2) Dravni organ, organizacija, naselje, grupa lica i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu biti stranke, ako
mogu biti nosioci prava i obaveza ili pravnih interesa o kojima se rjeava u postupku.
lan 39
(1) Pravo da uestvuje u postupku ima svako lice koje iskae pravni interes. Smatra se da je pravni interes
iskazan, ako lice tvrdi da se ukljuuje u postupak zbog zatite svojih prava ili pravnog interesa
Strana: 6
(zainteresovano lice).
(2) Pravni interes je neposredan, na zakonu ili drugom propisu zasnovan lini interes.
(3) Lice iz stava 1 ovog lana ima u postupku ista prava i obaveze kao i stranke, ako zakonom nije drukije
odreeno.
(4) Lice koje trai da uestvuje u postupku duno je da u podnesku precizno navede ta je njegov pravni interes.
lan 40
(1) Dravni tuilac i drugi dravni organi, kada su zakonom ovlaeni da u postupku zastupaju javni interes,
imaju, u granicama tih ovlaenja, prava i dunosti stranke.
(2) Organi iz stava 1 ovog lana ne mogu u postupku imati ira ovlaenja nego to ih imaju stranke, osim ako su
im takva ovlaenja data zakonom.
2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik
lan 41
(1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama vriti radnje u postupku (procesna sposobnost).
(2) Za procesno nesposobnu stranku radnje u postupku vri njen zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik se
odreuje na osnovu zakona ili aktom nadlenog dravnog organa.
(3) Pravno lice vri radnje u postupku preko zakonskog zastupnika, odnosno ovlaenog predstavnika koji se
odreuje na osnovu opteg akta tog pravnog lica, ako nije odreen aktom nadlenog dravnog organa.
(4) Dravni organ vri radnje u postupku preko propisom ovlaenog predstavnika, organizacija koja nema
svojstvo pravnog lica - preko lica koje se odreuje prema optem aktu organizacije, a naselje, grupa lica i dr.
koji nemaju svojstvo pravnog lica - preko lica koje oni ovlaste, ako posebnim propisom nije drukije
odreeno.
(5) Kada organ koji vodi postupak utvrdi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu
panju u zastupanju obavijestie o tome organ starateljstva.
lan 42
(1) U toku cijelog postupka organ e, po slubenoj dunosti, paziti da li lice koje se pojavljuje kao stranka moe
biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno ovlaeni predstavnik.
(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, odnosno prestanak pravnog lica, postupak se moe obustaviti ili
nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne
moe da se nastavi, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv koga je doputena posebna alba.
3. Privremeni zastupnik
lan 43
(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili ako neku radnju treba preduzeti protiv lica
ije je prebivalite, odnosno boravite nepoznato, a koje nema punomonika, organ koji vodi postupak
postavie takvoj stranci privremenog zastupnika, ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora sprovesti.
Taj organ e odmah izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen licu ije je
prebivalite, odnosno boravite nepoznato, objavie svoj zakljuak na oglasnoj tabli organa, odnosno u
slubenom glasilu.
(2) Ako pravno lice, organizacija, naselje, grupa lica i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica nemaju zakonskog
zastupnika, odnosno ovlaenog predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uslovima iz
stava 1 ovog lana, postavie toj stranci privremenog zastupnika i o tome e se ona odmah obavijestiti.
Pravnom licu se privremeni zastupnik postavlja, po pravilu, iz reda slubenih lica tog pravnog lica.
(3) Na nain predvien u st. 1 i 2 ovog lana postavie se privremeni zastupnik i kada treba izvriti radnju koja se
ne moe odloiti, a stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika, ovlaenog predstavnika ili punomonika
nije mogue blagovremeno pozvati. O tome e se stranka, zakonski zastupnik, ovlaeni predstavnik ili
punomonik odmah obavijestiti.
(4) Lice koje se postavlja za privremenog zastupnika duno je da se primi zastupanja, a zastupanje moe odbiti
samo iz razloga koji su predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za
koji je izriito postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili ovlaeni predstavnik, odnosno sama
stranka ili njen punomonik.
4. Zajedniki predstavnik, odnosno zajedniki punomonik
lan 44
Strana: 7
(1) Dvije stranke ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drukije odreeno, u istom predmetu
istupati zajedniki. U tom sluaju dune su da naznae ko e od njih istupati kao njihov zajedniki
predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.
(2) Organ koji vodi postupak moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti zakljukom strankama koje u
postupku uestvuju sa istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku odrede ko e ih od njih predstavljati ili da
postave zajednikog punomonika. Ako stranke po takvom zakljuku ne postupe, zakonskog zastupnika,
ovlaenog predstavnika ili zajednikog punomonika moe odrediti sam organ koji vodi postupak, u kom
sluaju zajedniki predstavnik, odnosno zajedniki punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne
postave drugog. Protiv takvog zakljuka stranke imaju pravo na posebnu albu, koja ne odlae izvrenje
zakljuka.
(3) U sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno zajednikog punomonika, svaka stranka zadrava
pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, kao i da samostalno izjavljuje albu i koristi druga
pravna sredstva.
5. Punomonik
lan 45
(1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e zastupati stranku u postupku,
osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.
(2) Radnje u postupku koje punomonik preduzima u granicama punomoja imaju isto pravno dejstvo kao da ih
je preduzela sama stranka, odnosno njen zakonski zastupnik.
(3) Pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a one se mogu od nje i neposredno traiti.
(4) Stranka koja je prisutna kada njen punomonik daje usmenu izjavu moe neposredno, poslije date izjave,
izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se tiu injenica
postoji nesaglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi postupak cijenie obje
izjave u smislu lana 9 ovog zakona.
lan 46
(1) Punomonik moe biti svako lice koje je potpuno poslovno sposobno, osim lica koja se bave nadripisarstvom.
(2) Ako se kao punomonik pojavi lice koje se bavi nadripisarstvom, organ e takvom licu uskratiti dalje
zastupanje i o tome e odmah obavijestiti stranku i nadlenog dravnog tuioca.
(3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odlae izvrenje zakljuka.
lan 47
(1) Punomoje se moe dati pisano ili usmeno u zapisnik. Ako se u toku postupka ne sastavlja zapisnik, o
usmenom punomoju sastavie se zabiljeka u spisu predmeta.
(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie stavie na pisano punomoje otisak kaiprsta umjesto
potpisa. Ako se punomoje izdaje licu koje nije advokat, mora ga ovjeriti nadleni organ.
(3) Izuzetno, slubeno lice koje vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti da u ime
stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju bez priloenog punomoja lan njene porodice ili
domainstva ili lice koje je u radnom odnosu s njom, ako nema sumnje u postojanje i obim punomoja. Ako
takvo lice postavi zahtjev za pokretanje postupka ili u toku postupka daje izjavu suprotnu ranijoj izjavi
stranke, od njega e se zatraiti da u odreenom roku naknadno podnese punomoje.
lan 48
(1) Punomoje se moe dati u obliku privatne isprave.
(2) Ako je punomoje dato u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njegovu istinitost, moe se narediti da se
podnese ovjereno punomoje.
(3) Pravilnost punomoja ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pisanog punomoja otklanjaju se shodno
odredbi lana 57 ovog zakona, pri emu slubeno lice koje vodi postupak moe dopustiti punomoniku s
neurednim punomojem da izvri hitne radnje u postupku.
lan 49
(1) Za obim punomoja mjerodavna je sadrina punomoja. Punomoje se moe dati za itav postupak ili samo
za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.
(2) Punomoje ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog
zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati ranije
punomoje.
(3) Na pitanja u vezi s punomojem koja nijesu ureena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona
kojima je ureen parnini postupak.
Strana: 8
lan 50
(1) Ako je punomonik advokat, a punomoje je dato za cijeli postupak, on moe obavljati sve radnje u
postupku, osim ulaganja vanrednih pravnih sredstava, za ta je potrebno posebno punomoje.
(2) Ako advokat zastupa stranku koja je u toku postupka preminula, a u postupak se ukljuuju njeni pravni
nasljednici, advokat mora dobiti potvrdu punomoja svih pravnih nasljednika.
(3) Ako stranku u postupku zastupa lice koje nije advokat, a dato je opte punomoje, takav punomonik moe
obavljati sve procesne radnje, ali ne moe odustati od zahtjeva, sklopiti poravnanje, prenijeti dato punomoje
na tree lice, kao ni ulagati vanredna pravna sredstva.
lan 51
Odredbe ovog zakona koje se odnose na stranke shodno se primjenjuju na njihove zakonske zastupnike,
ovlaene predstavnike, punomonike, privremene zastupnike, zajednike predstavnike i zajednike punomonike.
lan 52
(1) Stranci e se dozvoliti da u upravnim stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom
postupka dovede struno lice koje e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). To lice ne zastupa
stranku.
(2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa lice koje nije poslovno sposobno ili koje se bavi
nadripisarstvom.
Glava IV
KOMUNIKACIJA ORGANA I STRANAKA
1. Podnesci
lan 53
(1) Podnescima se smatraju zahtjevi, predlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saoptenja kojima se
stranke obraaju organima.
(2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pisano ili u elektronskom obliku ili se usmeno
saoptavaju u zapisnik, a mogu se, ako nije drukije propisano, izjavljivati i telegrafski, odnosno telefaksom.
(3) Nain i postupak predaje elektronskog podneska ili podneska koji se predaje elektronskom potom, kao i
nain dostavljanja elektronskim putem ureuje ministarstvo nadleno za poslove uprave.
lan 54
Podnesak se predaje u dovoljnom broju primjeraka organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati
svakog radnog dana u toku radnog vremena.
lan 55
(1) Organ koji je nadlean za prijem podneska duan je da primi podnesak koji mu se predaje, odnosno da uzme
na zapisnik podnesak koji mu se usmeno saoptava.
(2) Slubeno lice koje primi podnesak duno je, na usmeni zahtjev podnosioca, da mu potvrdi prijem podneska.
Za tu potvrdu ne plaa se taksa.
(3) Ako organ nije nadlean za prijem podneska, slubeno lice tog organa upozorie na to podnosioca i uputiti ga
organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak primi, slubeno
lice je duno da primi takav podnesak. Ako organ nae da nije nadlean za rad po takvom podnesku, donijee
zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti.
(4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a nesumnjivo je koji je organ nadlean za
prijem, poslae podnesak, bez odlaganja, nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e obavijestiti stranku.
Ako organ koji je dobio podnesak ne moe da utvrdi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijee, bez
odlaganja, zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.
(5) Protiv zakljuka doneenog po odredbama st. 3 i 4 ovog lana doputena je posebna alba.
(6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, dostavie je, bez odlaganja, nadlenom sudu, o
emu e obavijestiti podnosioca tube.
lan 56
(1) Podnesak mora biti razumljiv i da bi se po njemu moglo postupati treba da sadri naroito: oznaenje organa
kome se upuuje; predmet na koji se odnosi; zahtjev, odnosno predlog; ko je zastupnik, punomonik ili
Strana: 9
predstavnik, ako ga ima, kao i ime i prezime i prebivalite, odnosno boravite i adresu ili firmu i sjedite
podnosioca, odnosno zastupnika, punomonika ili predstavnika.
(2) Podnosilac je duan da svojeruno potpie podnesak. Izuzetno, podnesak moe, umjesto podnosioca, potpisati
njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki ili advokat koji je po ovlaenju stranke sastavio
podnesak. Lice koje je potpisalo podnesak duno je da na podnesku potpie svoje ime i stavi svoju adresu.
(3) Smatra se da je elektronski podnesak uredan, ako je potpisan elektronskim potpisom sa kvalifikovanom
potvrdom.
(4) Podnesak koji se dostavlja elektronskim putem ili telegrafski ne mora da ispunjava sve uslove iz stava 1 ovog
lana, ako nije drukije odreeno.
(5) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisae ga pismeno lice koje e potpisati i svoje
ime i navesti svoju adresu.
lan 57
(1) Ako podnesak sadri neki formalni nedostatak koji sprjeava postupanje po podnesku ili ako je nerazumljiv
ili nepotpun, organ koji je primio takav podnesak, odnosno organ nadlean za rjeavanje u upravnom
postupku odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema podneska, traie od podnosioca da se
nedostaci otklone i odredie podnosiocu rok u kome je duan da to uini. To se moe saoptiti podnosiocu
telefonom ili usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji saoptava da podnesak sadri nedostatke. O
uinjenom saoptenju organ e staviti zabiljeku na spisu.
(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrae se da je podnesak bio od poetka uredan.
Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe postupati po podnesku,
organ e zakljukom odbaciti takav podnesak. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u pozivu
za ispravku podneska. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba.
(3) Kada je podnesak poslat telegrafski, odnosno telefaksom ili u elektronskom obliku, pa se posumnja da je
podnesak podnijelo lice ije je ime oznaeno na telegrafskom podnesku, odnosno telefaksom, odnosno
elektronskom podnesku, organ e pokrenuti postupak za utvrivanje tih injenica, pa ako se one ne utvrde,
odnosno ako se nedostaci ne otklone, postupie na nain propisan u stavu 2 ovog lana. O ovome se sastavlja
slubena zabiljeka. Protiv zakljuka organa kojim se podnesak odbacuje moe se izjaviti posebna alba.
lan 58
Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzee u
rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a sa ostalim zahtjevima postupie u smislu lana 55 stav 4 ovog
zakona.
2. Pozivanje
lan 59
(1) Organ koji vodi postupak ovlaen je da pozove lice ije je prisustvo u postupku potrebno, a koje boravi na
njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pisanih otpravaka rjeenja,
odnosno zakljuaka ili radi saoptenja koja se mogu izvriti potom ili na drugi nain pogodniji za lice kome
saoptenje treba dostaviti.
(2) Na usmenu raspravu moe biti pozvano lice koje boravi van podruja organa koji vodi postupak, ako se time
postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne prouzrokuje vee trokove ili veu dangubu za pozvanog.
(3) Pozivanje se vri pisanim pozivom, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain.
lan 60
(1) U pisanom pozivu oznaie se: naziv organa koji je izdao poziv; ime i prezime i adresa lica koje se poziva;
mjesto, dan, a kada je to mogue i as dolaska pozvanog; predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao
stranka, svjedok, vjetak itd.) i koja pomona sredstva i dokaze pozvani treba da pribavi, odnosno podnese. U
pozivu se mora navesti da li je pozvano lice duno da doe lino ili moe poslati punomonika koji e ga
zastupati i upozorie se da je, u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu, duno da izvijesti organ koji je
izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na posljedice ako se ne odazove pozivu ili ne izvijesti da je
sprijeen da doe.
(2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pisane i druge dokaze, a moe se
obavijestiti da moe povesti svjedoke na koje namjerava da se pozove.
(3) Kada to doputa priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanom licu da, umjesto linog dolaska, preda do
odreenog dana potrebnu pisanu izjavu.
lan 61
(1) Prilikom pozivanja organ e voditi rauna o tome da lice ije je prisustvo potrebno pozove da doe u vrijeme
Strana: 10
koje e najmanje ometati pozvanog u vrenju njegovog redovnog posla.

(2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi, osim ako se radi o hitnim i neodlonim mjerama.
lan 62
(1) Pozvano lice duno je da se odazove pozivu.
(2) Ako je pozvano lice, zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga, sprijeeno da doe duno je, odmah po
prijemu poziva, da o tome izvijesti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije odmah po saznanju tog razloga.
(3) Ako se lice kome je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda moe biti privedeno i
kanjeno novanom kaznom od 50 . Te mjere e se primijeniti samo ako je u pozivu bilo oznaeno da e se
primijeniti. Ako su usljed neopravdanog izostanka pozvanog lica nastali trokovi u postupku, moe se
odrediti da te trokove snosi lice koje je izostalo. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne, odnosno o
plaanju trokova donosi slubeno lice koje vodi postupak, u saglasnosti sa slubenim licem ovlaenim za
rjeavanje upravne stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti sa starjeinom tog organa, odnosno sa
slubenim licem ovlaenim za rjeavanje u slinim upravnim stvarima. Protiv tog zakljuka doputena je
posebna alba.
(4) Ako se pozivu nije odazvao pripadnik vojske ili policije, organ e se obratiti nadlenoj komandi, odnosno
nadlenom organu sa zahtjevom da se on dovede, a moe ga i kazniti po stavu 3 ovog lana, odnosno odrediti
da snosi trokove koje je svojim nedolaskom prouzrokovao.
3. Zapisnik
lan 63
(1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i o vanijim usmenim izjavama stranaka ili
treih lica u postupku sastavlja se zapisnik.
(2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih lica koje nemaju bitnog uticaja na rjeavanje u
upravnoj stvari, o upravljanju tokom postupka, o saoptenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i
nalazima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak nee se, po
pravilu, sastavljati zapisnik, ve e se u samom spisu staviti zabiljeka koju potvruje slubeno lice koje je
zabiljeku stavilo, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o usmenim zahtjevima stranke o
kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojim zahtjevima se udovoljava, ve se takvi zahtjevi mogu
samo evidentirati na propisan nain.
lan 64
(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji vri radnju; mjesto u kome se vri radnja; dan i as kad se vri radnja;
predmet u kome se ona vri i imena slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika, punomonika ili
predstavnika.
(2) Zapisnik treba da sadri, tano i kratko, tok i sadraj izvrenih radnji u postupku, kao i datih izjava. Pri tome,
zapisnik treba da se ogranii na ono to se tie same upravne stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se
navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene na usmenoj raspravi. Prema potrebi, te isprave se
prilau zapisniku.
(3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih lica koja uestvuju u postupku, a koje su od znaaja za rjeavanje
u upravnoj stvari, upisuju se u zapisnik to tanije a, po potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i
svi zakljuci koji se u toku izvrenja radnje donesu.
(4) Ako se sasluanje vri preko tumaa, oznaie se na kom je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma.
(5) Zapisnik se vodi u toku vrenja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti, unijee se svakog
dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se propisno potpisati.
(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla izvriti bez prekida, u zapisniku e se oznaiti da je bilo
prekida.
(7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i sl. ovjerie se i prikljuiti
zapisniku.
(8) Zapisnik se u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije.
(9) Zapisnik koji se vodi u obliku knjige dostavlja se stranci da, najkasnije u roku od tri dana od dana
dostavljanja, da primjedbe na zapisnik. Ako u odreenom roku stranka ne da primjedbe na zapisnik, smatra se
da nema primjedbi.
(10) Zapisnik se moe diktirati u elektronski nosilac zvuka, a u roku od tri dana mora se napraviti pisani oblik
zapisnika i dostaviti strankama da, najkasnije u roku od tri dana od dana dostavljanja, daju primjedbe na
zapisnik. Ako u odreenom roku stranke ne daju primjedbe na zapisnik, smatra se da nemaju primjedbi.
lan 65
Strana: 11
(1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do zakljuenja
zapisnika moraju ostati itljiva i ovjerena potpisom slubenog lica koje rukovodi radnjom postupka.
(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u zakljuenom zapisniku unosi
se u dodatak zapisniku.
lan 66
(1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim licima i ostalim licima koja uestvuju u postupku. Ta lica
imaju pravo da i sama pregledaju zapisnik i da stave svoje primjedbe. Na kraju zapisnika e se navesti da je
zapisnik proitan i da nijesu stavljene nikakve primjedbe ili, ako jesu, ukratko e se upisati sadraj primjedbi.
Zatim e zapisnik potpisati lice koje je uestvovalo u radnji, a na kraju e ga ovjeriti slubeno lice koje je
rukovodilo radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.
(2) Ako zapisnik sadri sasluanje vie lica, svako e se od njih potpisati ispod onog dijela zapisnika u kome je
upisana njegova izjava.
(3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisae lica koja su suoena.
(4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima. Svaki list e na kraju ovjeriti
svojim potpisom slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka i lice ija je izjava upisana na kraju lista.
(5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
(6) Ako lice koje treba da potpie zapisnik nije pismeno ili ne moe da pie, potpisae ga pismeno lice. To ne
moe biti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka niti zapisniar.
(7) Ako neko lice nee da potpie zapisnik ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i
navesti razlog zbog koga je potpis uskraen.
lan 67
(1) Zapisnik sastavljen saglasno lanu 64 ovog zakona ima znaaj javne isprave. Zapisnik je dokaz o toku i
sadrini radnje postupka i datih izjava, osim onih djelova zapisnika na koje je sasluano lice stavilo
primjedbu da nijesu pravilno sastavljeni.
(2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
lan 68
(1) Kada u postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kada je u
postupku po albi jednoglasno odlueno ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tome
moe staviti samo zabiljeka na spisu.
(2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuju se, pored podataka o linom sastavu kolegijalnog organa, oznaenje
predmeta o kome se radi i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i izdvojena miljenja, ako ih je bilo. Taj
zapisnik potpisuje lice koje predsjedava i zapisniar.
4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka
lan 69
(1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom troku prepiu, odnosno fotokopiraju potrebne
spise. Razgledanje i prepisivanje, odnosno fotokopiranje spisa vre se pod nadzorom ovlaenog slubenog
lica.
(2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepie, odnosno fotokopira pojedine spise ima i svako lice, ako za
to uini vjerovatnim svoj pravni interes.
(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje, odnosno fotokopiranje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe
traiti od lica iz stava 2 ovog lana da pisano ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog pravnog
interesa. O zahtjevu organ je duan odluiti u roku od tri dana od dana podnoenja zahtjeva.
(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati, odnosno fotokopirati: zapisnik o vijeanju i glasanju; slubeni referati i
nacrti rjeenja, kao ni spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka ili ako
se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne od stranaka ili treeg lica.
(5) Stranka i svako tree lice koje uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresovani dravni
organi imaju pravo da se obavjetavaju o toku postupka.
(6) Protiv zakljuka o odbijanju zahtjeva iz st. 1 do 5 ovog lana doputena je posebna alba i kada zakljuak
nije izdat pisano. alba se moe izjaviti odmah po saoptenju, a najkasnije u roku od 24 asa od izvrenog
saoptenja. O albi se mora odluiti u roku od 48 asova od asa izjavljivanja albe.
Glava V
DOSTAVLJANJE
Strana: 12
1. Nain dostavljanja
lan 70
(1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako to se
pismeno predaje licu kome je namijenjeno.
(2) Dostavljanje se vri potom, telefaksom, odnosno elektronskim putem ili ga vri organ preko slubenog lica
ili preko lica koje je registrovano za obavljanje dostavljanja fizikim ili elektronskim putem. Lice kome
pismeno treba da se dostavi moe biti pozvano radi prijema samo izuzetno, kada to zahtijeva priroda ili
znaaj pismena koje treba uruiti.
(3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja.
lan 71
(1) Dostavljanje se vri radnim danom od 7 do 20 asova.
(2) Organ ije pismeno treba dostaviti moe, iz naroito vanih razloga, odrediti da se dostavljanje izvri i u
nedjelju ili na dan dravnog praznika, a i nou ako je to neodlono.
(3) Dostavljanje potom moe se vriti i u nedjelju i na dan dravnog praznika.
lan 72
(1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu, u poslovnoj prostoriji ili na radnom mjestu na kome je zaposleno
lice kome dostavljanje treba izvriti, a advokatu - u njegovoj advokatskoj kancelariji.
(2) Dostavljanje se moe izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1 ovog lana, ako lice kome se dostavljanje
vri pristane da primi pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, tom licu moe se izvriti
dostavljanje ma gdje se ono zatekne.
2. Posredno dostavljanje
lan 73
(1) Kada se lice kome dostavljanje treba izvriti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri predajom pismena
nekom od odraslih lanova njegovog domainstva.
(2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu lica kome pismeno treba dostaviti, a to lice se tu ne zatekne,
dostavljanje se moe izvriti licu koje je na istom mjestu zaposleno, ako ono pristane da primi pismeno.
Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskoj kancelariji.
(3) Dostavljanje po st. 1 i 2 ovog lana ne moe se izvriti licu koje, u istom postupku, uestvuje sa suprotnim
interesom.
lan 74
(1) Ako se utvrdi da je lice kome dostavljanje treba izvriti odsutno i da mu lica navedena u lanu 73 ovog
zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratie se pismeno organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje
se odsutni nalazi.
(2) Ako se prebivalite, odnosno boravite lica kome dostavljanje treba izvriti ne moe utvrditi, organ koji je
izdao pismeno postavie tom licu privremenog zastupnika u smislu lana 43 ovog zakona i njemu e predati
pismeno.
lan 75
(1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 73 ovog zakona, a nije utvreno da je lice
kome dostavljanje treba izvriti odsutno, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu na ijem se
podruju nalazi prebivalite, odnosno boravite lica kome se dostavljanje vri ili poti u njegovom
prebivalitu, ako se dostavljanje vri potom. Na vratima stana, poslovne prostorije ili radnog mjesta lica
kome dostavljanje treba izvriti dostavlja e pribiti pismeno saoptenje o tome gdje se pismeno nalazi i time
se smatra da je dostavljanje izvreno. Na saoptenju i na samom pismenu koje je trebalo dostaviti dostavlja
e oznaiti razlog takvog dostavljanja, kao i dan kada je saoptenje pribio na vrata i stavie svoj potpis.
(2) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1 ovog lana obavijestie se organ koji je naredio
dostavljanje.
3. Obavezno lino dostavljanje
lan 76
(1) Dostavljanje se mora izvriti lino licu kome je pismeno namijenjeno kada se radi o rjeenju, zakljuku ili
Strana: 13
drugom pismenu od ijeg dostavljanja poinje tei rok koji se ne moe produavati, kada je takvo
dostavljanje odreeno drugim propisom ili kada to naroito odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra
se da je izvreno lino dostavljanje advokatu i predajom pismena licu zaposlenom u advokatskoj kancelariji.
(2) Kada se lice kome dostavljanje treba lino izvriti ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji, na radnom mjestu
ili se u advokatskoj kancelariji ne zatekne ni lice koje je u njoj zaposleno, a nema podataka da je ta osoba
odsutna, dostavlja e pismeno vratiti poti, odnosno organu koji ga alje, ukoliko se pismeno ne dostavlja
putem pote, a licu kome se pismeno dostavlja e u potanskom sanduetu ili na vratima stana, poslovnog
prostora ili radionice ili na drugom primjerenom mjestu ostaviti pisano saoptenje gdje se pisano nalazi i da
ga mora preuzeti u roku od 15 dana.
(3) Dostavlja je duan da saoptenje iz stava 2 ovog lana potpie i da na pismenu koje vrati poti, odnosno
organu oznai gdje je ostavio saoptenje.
(4) Smatra se da je dostavljanje izvreno na dan kada lice kome je pismeno namijenjeno preuzme pismeno. Ako
lice u roku od 15 dana od dana ostavljanja saoptenja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavljanje
izvreno istekom petnaestog dana od dana ostavljanja saoptenja.
(5) Ako se ustanovi da je lice iz stava 2 ovog zakona odsutno, dostavlja e pismeno vratiti organu koji ga je
izdao i koji e dostavljanje odrediti ponovo, kada sazna da se lice kome je pismeno namijenjeno vratilo, a
najkasnije u roku od 30 dana. Nakon isteka ovog roka pismeno se dostavlja punomoniku za primanje
pismena.
(6) Svako ko je odsutan vie od 30 dana duan je da organ koji vodi postupak obavijesti o imenu, prezimenu i
adresi punomonika za primanje pismena (lan 79).
(7) Ako punomonik iz stava 6 ovog lana nije odreen, dostavljanje e se ponovo izvriti na nain iz st. 2 i 4
ovog lana.
(8) Lice kome se dostavljanje vri na nain iz ovog lana moe dokazivati odsutnost duu od 30 dana, ako
navede opravdane razloge zbog kojih nije moglo preuzeti spise ili odrediti punomonika za primanje
pismena. Ako dokae opravdanu odsutnost, lice ima pravo da trai povraaj u preanje stanje.
lan 77
(1) Dostavljanje elektronskim putem obavlja se upotrebom informacionog sistema dravnog organa odnosno
pravnog ili fizikog lica koje obavlja dostavljanje pismena elektronskim putem kao svoju djelatnost, ako za to
dobije dozvolu od ministarstva nadlenog za poslove uprave.
(2) Preko informacionog sistema iz stava 1 ovog lana alje se licu kome je pismeno namijenjeno elektronsko
saoptenje u kome se navodi da se u informacionom sistemu nalazi pismeno i odreuje rok od 15 dana u
kome se to pismeno mora podii.
(3) Lice kome je pismeno namijenjeno moe da iz informacionog sistema iz stava 1 ovog lana preuzme pismeno
sa kvalifikovanom potvrdom kojom dokazuje svoj elektronski potpis i tim potpisom potpisuje elektronsku
dostavnicu.
(4) Smatra se da je dostavljanje iz stava 2 ovog lana izvreno na dan kada lice kome je pismeno namijenjeno iz
informacionog sistema preuzme pismeno. Ako lice u roku od 15 dana od dana ostavljanja elektronskog
saoptenja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavljanje izvreno istekom petnaestog dana od dana
ostavljanja saoptenja. Istekom petnaestog dana informacioni sistem brie pismeno, a licu kome je
namijenjeno dostavlja elektronsko saoptenje u kome se navodi da je pismeno izbrisano iz informacionog
sistema i da se moe podii kod organa koji je to pismeno izdao.
(5) Informacioni sistem za dostavljanje i obavjetavanje o izvrenom dostavljanju elektronskom dostavnicom
obavjetava organ koji je izdao pismeno.
4. Posebni sluajevi dostavljanja
1) Dostavljanje zakonskom zastupniku i punomoniku
lan 78
(1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan u l. 70 do
76 ovog zakona.
(2) Ako vie stranaka ima zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostavljanje se
za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika,
dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih.
2) Dostavljanje punomoniku za primanje pismena
lan 79
(1) Stranka moe ovlastiti odreeno lice kome treba vriti sva dostavljanja za nju. Kada stranka obavjesti o tom
Strana: 14
ovlaenju organ koji vodi postupak, taj organ e vriti sva dostavljanja tom punomoniku (punomonik za
primanje pismena).
(2) Punomonik za primanje pismena duan je da svaki akt, bez odlaganja, poalje stranci.
(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, zakonskom zastupniku ili punomoniku znatno odugovlailo
postupak, slubeno lice koje vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom predmetu i u odreenom
roku postavi u sjeditu organa punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu,
organ moe postupiti shodno lanu 43 ovog zakona.
(4) Kada se stranka ili njen zakonski zastupnik nalazi u inostranstvu, a nema punomonika u Crnoj Gori, pozvae
se, prilikom dostavljanja prvog pismena, da u odreenom roku postave punomonika ili punomonika za
primanje pismena i upozorie se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po
slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik.
(5) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvreno stranci kojoj
je pismeno trebalo dostaviti.
lan 80
(1) Kada vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju sa istovjetnim zahtjevima nemaju zajednikog
punomonika dune su, prilikom prve radnje u postupku, da prijave organu zajednikog punomonika za
primanje pismena, po mogunosti onog koji stanuje u sjeditu organa. Dok ne prijave zajednikog
punomonika za primanje pismena, za takvog punomonika smatrae se ona stranka izmeu njih koja je na
prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti
punomonik, slubeno lice koje vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako
je broj stranaka veliki ili su iz raznih mjesta, stranke mogu prijaviti, a i samo slubeno lice moe odrediti vie
takvih punomonika i oznaiti koju e od stranaka svaki od njih zastupati.
(2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je, bez odlaganja, obavijestiti sve stranke o pismenu koje
je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da uva.
(3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznaie se sva lica za koja se dostavljanje
vri.
3) Dostavljanje dravnim organima, ustanovama i drugim pravnim licima
lan 81
(1) Dostavljanje dravnim organima, ustanovama i drugim pravnim licima vri se predajom pismena slubenom
licu, odnosno licu odreenom za primanje pismena, ako za pojedine sluajeve nije drukije propisano.
(2) Ako u postupku uestvuju organizacija, naselje, grupa lica i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica (lan 38
stav 2), dostavljanje se vri predajom pismena licu koje su oni ovlastili, odnosno odredili (lan 41 stav 4).
(3) Ako dostavlja u odreenom radnom vremenu ne nae lice ovlaeno za primanje pismena, predaju pismena
moe izvriti bilo kom licu zaposlenom u dranom organu, ustanovi i pravnom licu iz stava 1 ovog lana koje
se zatekne u njihovim prostorijama.
4) Dostavljanje ostalim licima
lan 82
(1) Licima u inostranstvu, kao i licima u zemlji koja uivaju diplomatski imunitet dostavljanje se vri preko
ministarstva nadlenog za inostrane poslove, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
(2) Dravljanima u inostranstvu dostavljanje izvoda iz matinih knjiga, uvjerenja, potvrda i drugih pismena
izdatih na zahtjev stranke moe se vriti neposredno. Dostavljanje rjeenja i zakljuaka vri se preko
diplomatskih i konzularnih predstavnitava drave u inostranstvu.
(3) Pripadnicima Vojske Crne Gore ili policije i licima zaposlenim u suvozemnom, renom, pomorskom i
vazdunom saobraaju dostavljanje se moe vriti i preko nadlene komande, odnosno organa, ustanove i
drugog pravnog lica u kojima su zaposleni.
lan 83
Licima koja su liena slobode dostavljanje se vri preko uprave ustanove u kojoj se nalaze.
5) Dostavljanje javnim saoptenjem
lan 84
Ako se radi o veem broju lica koja organu nijesu poznata ili koja se ne mogu odrediti, dostavljanje e se izvriti
javnim saoptenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje izvreno po isteku
Strana: 15
15 dana od dana isticanja saoptenja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Pored
objavljivanja na oglasnoj tabli, organ objavljuje saoptenje i u dnevnoj tampi, odnosno u drugim sredstvima
javnog informisanja ili na drugi uobiajeni nain.
6) Odbijanje prijema
lan 85
(1) Ako lice kome je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva odbije, bez zakonskog
razloga, da primi pismeno ili to uini lice zaposleno u dravnom organu, ustanovi i pravnom licu ili u
advokatskoj kancelariji, odnosno ako to uini lice koje su za primanje pismena odredili organizacija, naselje,
grupa lica i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica (lan 38 stav 2), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili
prostoriji u kojoj je odnosno lice zaposleno ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije.
(2) Kada je dostavljanje izvreno na nain predvien u stavu 1 ovog lana, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici
dan, as i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio i smatra se da je time dostavljanje
izvreno.
7) Promjena prebivalita, odnosno boravita ili sjedita
lan 86
(1) Kada stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite, odnosno boravite ili
sjedite duni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak.
(2) Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva dalja
dostavljanja u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak.
(3) Dostavljanje se smatra izvrenim po isteku osam dana od dana pribijanja pismena na oglasnu tablu organa
koji vodi postupak.
(4) Kada punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promjeni svoje prebivalite,
odnosno boravite, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da
punomonik nije ni postavljen.
5. Dostavnica
lan 87
(1) Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici sam
slovima naznaiti dan prijema.
(2) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i dan
predaje i stavie napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
(3) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan
predaje pismena i smatra se da je time dostavljanje uredno izvreno.
(4) Ako je dostavljanje izvreno nekom od lica navedenih u lanu 73 ovog zakona, dostavlja e na dostavnici
naznaiti lice kome je pismeno predato i odnos tog lica prema licu kome je dostavljanje trebalo izvriti.
(5) Ako je dostavljanje izvreno po lanu 75 ovog zakona, na dostavnici treba naznaiti dan izvrenog
saoptenja, kao i dan predaje pismena nadlenom organu na ijem se podruju nalazi prebivalite, odnosno
boravite lica kome se dostavljanje vri ili poti njegovog prebivalita, odnosno boravita.
(6) Ministarstvo nadleno za poslove uprave propisuje oblik i nain elektronskog dostavljanja.
6. Greke u dostavljanju
lan 88
(1) Ako pri dostavljanju bude uinjena greka, smatrae se da je dostavljanje izvreno onog dana za koji se utvrdi
da je lice kome je pismeno namijenjeno stvarno dobilo to pismeno.
(2) Ako je dostavnica nestala, dostavljanje se moe dokazivati i drugim sredstvima.
Glava VI
ROKOVI
lan 89
(1) Za preduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.
(2) Ako rokovi nijesu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja,
Strana: 16
slubeno lice koje vodi postupak.

(3) Rok koji je odredilo slubeno lice koje vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je predviena
mogunost produenja moe se produiti na molbu zainteresovanog lica podnesenu prije isteka roka, ako
postoje opravdani razlozi za produenje.
lan 90
(1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine, a mogu se raunati i na asove.
(2) Kada je rok odreen po danima, dan u koji je dostavljanje ili saoptenje izvreno, odnosno u koji pada
dogaaj od koga treba raunati trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni
dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana, mjeseca,
odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kada je dostavljanje ili saoptenje izvreno, odnosno danu
u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u mjesecu, rok se zavrava
posljednjeg dana tog mjeseca.
(3) Zavretak roka moe se oznaiti i odreenim kalendarskim danom.
lan 91
(1) Poetak i tok rokova ne sprjeavaju nedjelje i dani dravnih praznika.
(2) Ako poslednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika ili u neki drugi dan kada organ pred
kojim treba preduzeti radnju ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana.
lan 92
(1) Podnesak je predat u roku, ako je prije nego to istekne rok stigao organu kome je trebalo da bude predat.
(2) Kada je podnesak upuen potom preporueno ili telegrafski, odnosno telefaksom, dan predaje poti, odnosno
dan prijema telefaksa smatra se kao dan predaje organu kome je upuen.
(3) Ako je podnesak poslat elektronskim putem, smatra se da je blagovremen, ako ga je informacioni sistem za
dostavljanje i obavjetavanje primio prije isteka roka.
(4) Za lica koja se nalaze u vojsci dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili tabu smatra
se kao dan predaje organu kome je upuen.
(5) Za lice lieno slobode dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se nalazi smatra se kao dan predaje
organu kome je upuen.
(6) Ako je organ odredio dan kada e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna da podnese, pa je pozvao
stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan da uzme u razmatranje podnesak koji je
primljen prije poetka raspravljanja.
Glava VII
POVRAAJ U PREANJE STANJE
lan 93
(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju u postupku, pa je usljed tog
proputanja izgubila pravo na vrenje te radnje dozvolie se, po njenom predlogu, povraaj u preanje
stanje.
(2) Na predlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak dozvolie joj se povraaj u preanje stanje i
kada je ona iz neznanja ili oiglednom omakom podnesak blagovremeno predala poti, odnosno
nenadlenom organu.
(3) Povraaj u preanje stanje dozvolie se i kada je stranka oiglednom omakom prekoraila rok, a podnesak
ipak primi nadleni organ najkasnije tri dana od dana isteka roka, ako bi stranka zbog zadocnjenja izgubila
neko pravo.
lan 94
(1) Stranka je duna da u predlogu za povraaj u preanje stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprijeena
da u roku izvri proputenu radnju i da te okolnosti uini bar vjerovatnim.
(2) Predlog za povraaj u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije ocijenio kao
nedovoljnu za produenje roka ili odlaganje rasprave.
(3) Ako se povraaj u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak, predlogu
treba priloiti i taj podnesak.
lan 95
(1) Predlog za povraaj u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je
Strana: 17
prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje - od dana kad je to saznala.
(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje.
(3) Ako se propusti rok za traenje povraaja u preanje stanje, ne moe se traiti povraaj u preanje stanje
zbog proputanja tog roka.
lan 96
(1) Predlog za povraaj u preanje stanje podnosi se organu pred kojim je trebalo izvriti proputenu radnju.
(2) O predlogu za povraaj u preanje stanje odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu
radnju.
(3) Neblagovremeno podneen predlog za povraaj u preanje stanje odbacie se bez daljeg postupka.
(4) Ako su injenice na kojima se predlog za povraaj u preanje stanje zasniva optepoznate, organ moe
odluiti o tom predlogu bez izjanjenja protivne stranke.
lan 97
(1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povraaj u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je povraaj
dozvoljen po predlogu koji je neblagovremeno podneen ili je nedoputen (lan 95 stav 3).
(2) Protiv zakljuka kojim je odbijen predlog za povraaj u preanje stanje doputena je posebna alba, osim
ako je zakljuak donio drugostepeni organ.
(3) alba nije doputena protiv zakljuka o predlogu za povraaj u preanje stanje koji je donio organ nadlean
za rjeavanje u drugom stepenu o glavnoj stvari.
lan 98
(1) Predlog za povraaj u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje o tom
predlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o predlogu ne postane konaan.
(2) Kada je povraaj u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u stanje u kome se nalazio prije
proputanja, a ponitavaju se i sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi sa proputanjem.
Glava VIII
ODRAVANJE REDA
lan 99
(1) Slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka duno je da se stara o odravanju reda u radu organa.
(2) Slubeno lice je ovlaeno da opominje lica koja ometaju rad organa i da preduzima druge mjere za
odravanje reda.
(3) Lica koja prisustvuju nekoj radnji postupka ne smiju nositi oruje ili opasno orue. Ako ta lica imaju kod
sebe oruje ili opasno orue, duna su da ga predaju slubenom licu koje vodi postupak. U protivnom, nee
im se dozvoliti da prisustvuju radnjama postupka. Po zavretku radnji, oruje, odnosno opasno orue vratie
se licima koja su ga predala slubenom licu.
lan 100
(1) Lice koje, i pored opomene, ometa rad ili se nepristojno ponaa prilikom vrenja radnje postupka moe biti
udaljeno. Lice koje uestvuje u radnji postupka moe biti udaljeno tek poto je prethodno opomenuto da e
biti udaljeno i poto su mu predoene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili
zbog nepristojnosti izrie slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka.
(2) Ako, na osnovu stava 1 ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika ili ako bude udaljen
punomonik, a stranka iji je punomonik nije prisutna, slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka
pozvae lice koje se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvano lice to ne uini, slubeno lice moe
odloiti radnju na troak lica koje je odbilo da postavi svog punomonika, a moe mu i samo postaviti
punomonika, ako je to potrebno. Takav punomonik moe zastupati stranku samo u radnji postupka sa koje
je stranka udaljena.
lan 101
(1) Ko u radnji postupka tee narui red u radu organa, vrijea organ ili slubeno lice ili se nepristojno ponaa,
moe se, pored udaljenja, kazniti novanom kaznom za povredu procesne discipline od 50 .
(2) Kazna iz stava 1 ovog lana ne iskljuuje krivinu, prekrajnu ili disciplinsku odgovornost.
(3) Kaznom iz stava 1 ovog lana moe biti kanjeno i lice koje svojim podneskom grubo povrijedi ugled organa
ili slubenog lica koje vodi postupak.
Strana: 18
lan 102
(1) Novanu kaznu zbog radnji predvienih u lanu 101 stav 1 ovog zakona izrie slubeno lice koje rukovodi
radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 101 stav 3 - organ koji vodi postupak.
(2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o kazni zbog naruavanja reda
ne odlae izvrenje kazne.
Glava IX
TROKOVI POSTUPKA
1. Trokovi organa i stranaka
lan 103
(1) Posebni izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih lica, izdaci
za svjedoke, vjetake, tumae, odnosno prevodioce, uviaj, oglase i slino, a koji su nastali sprovoenjem
upravnog postupka, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak prouzrokovao.
(2) Kada lice koje uestvuje u postupku prouzrokuje, svojom krivicom ili obijeu, trokove pojedinih radnji u
postupku duno je da snosi te trokove.
(3) Kada je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti zavren povoljno za stranku, trokove postupka
snosi organ koji je postupak pokrenuo.
lan 104
(1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su trokovi
dolaenja, danguba, izdaci za takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje.
(2) Kada u postupku uestvuju dvije stranke ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je
prouzrokovala postupak, a na iju je tetu postupak zavren duna je da protivnoj stranci naknadi opravdane
trokove nastale u postupku. Ako je u takvom sluaju neka od stranaka djelimino uspjela sa svojim
zahtjevom duna je da naknadi protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva u kome nije
uspjela. Stranka koja je obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove u postupku duna je da joj te
trokove naknadi.
(3) Zahtjev za naknadu trokova po odredbama st. 1 i 2 ovog lana mora biti stavljen blagovremeno, tako da
organ koji vodi postupak moe o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na naknadu
trokova. Slubeno lice koje vodi postupak duno je da na to upozori stranku.
(4) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije drukije
odreeno.
(5) Trokove stranke i drugog lica u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj dunosti ili u
javnom interesu, a koje stranka ili drugo lice u postupku nije prouzrokovalo svojim ponaanjem snosi organ.
lan 105
Trokove postupka u vezi sa izvrenjem snosi izvrenik. Ako se ti trokovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih
stranka po ijem je predlogu izvrenje sprovedeno.
lan 106
Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati posebne izdatke
u gotovom novcu (u vezi sa uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe
zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj
iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako produenje
postupka zahtijeva javni interes.
lan 107
(1) U rjeenju kojim se postupak zavrava organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove postupka, njihov
iznos i kome se i u kom roku moraju isplatiti.
(2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj koji snosi trokove morati da naknadi trokove drugoj
stranci (lan 104 st. 2 i 3).
(3) Ako trokove postupka snosi vie lica, trokovi e se izmeu njih podijeliti na jednake djelove, odnosno u
odgovarajuoj srazmjeri.
(4) Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navee u rjeenju da e se o trokovima donijeti poseban
zakljuak.
Strana: 19
lan 108
(1) Svjedoci, vjetaci, tumai i slubena lica imaju pravo na propisanu naknadu trokova putovanja i izdataka
izazvanih boravkom u mjestu. Ako im za to vrijeme pripada i zarada, imaju pravo i na propisanu naknadu
izgubljene zarade. Pored propisane naknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na propisanu posebnu nagradu za
obavljeno vjetaenje, odnosno tumaenje.
(2) Zahtjev za naknadu, odnosno nagradu svjedoci, vjetaci i tumai duni su da postave prilikom sasluanja,
davanja miljenja vjetaka, odnosno tumaenja. U protivnom, gube to pravo. Slubeno lice koje vodi
postupak duno je da na to upozori svjedoka, vjetaka, odnosno tumaa.
(3) Iznos naknade, odnosno nagrade utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreujui ko je
duan da je plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja
osnov za izvrenje (izvrna isprava).
lan 109
(1) Propis o naknadi trokova u upravnom postupku donosi Vlada.
(2) U pogledu naknade slubenim licima primjenjuju se propisi kojima su ta pitanja za ova lica ureena.
2. Osloboenje od plaanja trokova
lan 110
(1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku od plaanja trokova u cjelini ili djelimino, ako nae da ih
ne moe podnijeti bez tete po svoje nuno izdravanje, odnosno po nuno izdravanje svoje porodice. Organ
donosi zakljuak o tome, po predlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje
nadleni organ.
(2) Osloboenje od plaanja trokova odnosi se na osloboenje od taksa i izdataka organa koji vodi postupak,
kao to su putni trokovi slubenih lica, izdaci za svjedoke, vjetake i tumae, uviaj, oglase i slino, kao i na
osloboenje od polaganja obezbjeenja za trokove.
(3) Strani dravljani oslobodie se od plaanja trokova kada je to predvieno meunarodnim ugovorom, a ako
takvog ugovora nema, pod uslovom uzajamnosti. U sluaju sumnje u postojanje uzajamnosti, objanjenje
daje ministarstvo nadleno za inostrane poslove.
lan 111
Organ koji vodi postupak moe, u toku postupka, ukinuti zakljuak o osloboenju od plaanja trokova, ako
utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena od plaanja trokova.
lan 112
Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za osloboenje od plaanja trokova, kao i protiv zakljuka iz
lana 111 ovog zakona stranka moe izjaviti posebnu albu.
DRUGI DIO
PRVOSTEPENI POSTUPAK
Glava X
POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA
1. Pokretanje postupka
lan 113
Postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke.
lan 114
(1) Nadleni organ e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kada to odreuje zakon ili drugi propis i kada
utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba pokrenuti postupak radi zatite javnog
interesa.
(2) Pri pokretanju postupka po slubenoj dunosti organ uzima u obzir i eventualne predstavke graana i
organizacija i upozorenje nadlenih organa.
lan 115
Strana: 20
Postupak pokrenut po slubenoj dunosti, pokrenut je im organ izvri ma koju radnju radi voenja postupka.
lan 116
(1) Postupak po zahtjevu stranke pokrenut je danom prijema zahtjeva.
(2) Nadleni organ odbacie zahtjev stranke zakljukom, ako:
1) predmet postupka nije upravna stvar;
2) podnosilac zahtjeva nije nosilac prava ili pravnog interesa, odnosno ako po ovom zakonu ne moe biti
stranka u postupku;
3) zahtjev koji je vezan za rok predaje nije predat u roku;
4) je u istoj upravnoj stvari ve pokrenut drugi postupak ili sudski postupak ili je u toj upravnoj stvari ve
bilo pravosnano odlueno rjeenjem kojim je stranci bilo priznato pravo ili odreena neka obaveza. Na
isti nain organ e postupiti i kada je u istoj upravnoj stvari izdato rjeenje kojim se stranci odbija zahtjev,
a nakon toga se nije promijenilo pravno i faktiko stanje.
(3) Organ moe odbaciti zahtjev u toku cijelog postupka, ako se utvrde razlozi iz stava 2 ovog lana.
(4) Protiv zakljuka kojim se odbacuje zahtjev dozvoljena je posebna alba.
lan 117
U upravnim stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje postupka potreban
zahtjev stranke, organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev.
2. Spajanje stvari u jedan postupak
lan 118
(1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom
osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i
voditi jedan postupak i onda kada se radi o pravima i obavezama vie stranaka.
(2) Pod istim uslovima jedna stranka ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih
zahtjeva.
(3) O voenju jednog postupka u sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana organ e donijeti poseban zakljuak. Protiv
tog zakljuka moe se izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.
lan 119
Organ moe javnim saoptenjem pokrenuti upravni postupak prema vie lica koja organu nijesu poznata ili se ne
mogu odrediti, a koja u postupku mogu imati poloaj stranaka, ako se radi o bitno istom zahtjevu prema svima
njima.
lan 120
(1) Kada se, u smislu lana 118 ovog zakona, vodi jedan postupak ili kada je postupak pokrenut javnim
saoptenjem u smislu lana 119 ovog zakona, svaka stranka uestvuje u postupku samostalno.
(2) U zakljucima kojima se u postupku iz stava 1 ovog lana preduzimaju mjere prema strankama mora se
odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako se radi o strankama koje u postupku
zajedniki uestvuju sa istovjetnim zahtjevima ili ako zakonom nije drukije odreeno.
3. Izmjena zahtjeva
lan 121
(1) Poto je postupak pokrenut, stranka moe, do donoenja rjeenja u prvom stepenu, proiriti stavljeni zahtjev
ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira na to da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na
istom pravnom osnovu, pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju.
(2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijee o tome zakljuak. Protiv
takvog zakljuka doputena je posebna alba.
4. Odustanak od zahtjeva
lan 122
(1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.
(2) Ako u postupku ima i protivna stranka, stranka koja je podnijela zahtjev moe odustati od zahtjeva sve dok se
protivna stranka na usmenoj raspravi ne upusti u raspravljanje o predmetu. Ukoliko se protivna stranka
ukljuila u raspravljanje o predmetu, stranka koja je podnijela zahtjev moe od zahtjeva odustati samo uz
Strana: 21
pristanak protivne stranke, koji se moe dati odmah ili u roku od osam dana. Ako u ovom roku protivna
stranka nita ne saopti, smatra se da je saglasna sa odustankom od zahtjeva.
(3) Kada je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi
postupak donijee zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako
je ima.
(4) Ako je dalje voenje postupka potrebno u javnom interesu ili ako to zahtijeva protivna stranka, organ e
produiti voenje postupka.
(5) Kada je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj
upravnoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti ako stranka to zahtijeva.
(6) Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba.
lan 123
(1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva izjavom koju daje organu koji vodi postupak. Dok organ koji vodi
postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj
odustanak od zahtjeva.
(2) Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustankom od zahtjeva samo kada je to
zakonom odreeno.
(3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a prije isteka roka za
albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio
pozitivno ili djelimino pozitivno rijeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a
prije nego to joj je dostavljeno rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava
se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, u cjelini ili djelimino, ako je stranka u cjelini
odustala od svog zahtjeva.
lan 124
Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je da snosi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka,
osim ako posebnim propisima nije drukije odreeno.
5. Poravnanje
lan 125
(1) Ako u postupku uestvuju dvije stranke ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubeno lice koje vodi
postupak nastojae, u toku cijelog postupka, da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim
pitanjima.
(2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili
pravnog interesa treih lica. Slubeno lice koje vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se
utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih lica, organ koji
vodi postupak nee prihvatiti da se zakljui poravnanje i o tome e donijeti poseban zakljuak.
(3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kada stranke, poslije proitanog zapisnika o
poravnanju, potpiu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predae se strankama, ako ga trae.
(4) Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja donijetog u postupku (izvrna isprava).
(5) Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijee zakljuak kojim e, po potrebi, postupak obustaviti u
cjelini ili djelimino.
(6) Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zakljuenim poravnanjem,
protiv zakljuka je doputena posebna alba.
Glava XI
POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA
A. Opta naela
1. Zajednike odredbe
lan 126
(1) Prije donoenja rjeenja moraju se utvrditi sve odlune injenice i okolnosti koje su od znaaja za donoenje
rjeenja i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese.
(2) injenice i okolnosti iz stava 1 ovog lana utvruju se i prava i pravni interesi iz tog stava ostvaruju se i tite
u skraenom postupku (lan 133) ili u posebnom ispitnom postupku (l. 134 i 135).
Strana: 22
(3) Podatke koji predstavljaju slubenu tajnu ili se radi o podacima o linosti slubeno lice u organu koji vodi
postupak moe pribaviti samo ako je to dozvoljeno posebnim zakonom, odnosno na osnovu pisane dozvole
stranke, odnosno druge osobe na koju se ti podaci odnose.
lan 127
(1) Slubeno lice koje vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati injenino stanje i izvoditi
dokaze radi utvrivanja i onih injenica koje u postupku nijesu bile iznijete ili nijesu utvrene.
(2) Slubeno lice koje vodi postupak naredie po slubenoj dunosti izvoenje svakog dokaza, ako nae da je to
potrebno radi razjanjenja stvari.
(3) Slubeno lice koje vodi postupak pribavie po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu
evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari. Na isti nain postupie slubeno lice u
pogledu injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ.
(4) Slubena evidencija, u smislu ovog zakona, je evidencija koja je ustanovljena zakonom, odnosno drugim
propisom, kojom se organizovano registruju podaci ili injenice za odreene namjene, odnosno za potrebe
odreenih korisnika.
lan 128
(1) injenino stanje na kome zasniva svoj zahtjev stranka je duna da iznese tano, potpuno i odreeno.
(2) Ako se ne radi o injenicama koje su optepoznate, stranka je duna da za svoje navode predloi dokaze i da
ih po mogunosti podnese. Ako sama stranka tako ne postupi, slubeno lice koje vodi postupak pozvae je da
to uini. Od stranke se nee traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti organ koji
vodi postupak, niti da podnosi uvjerenja i druge isprave koje organi nijesu duni da izdaju po l. 165 i 166
ovog zakona.
(3) Ako stranka nije u naknadno odreenom roku predloila, odnosno, po mogunosti, podnijela dokaze, organ
e zakljukom odbaciti zahtjev kao da nije uredno podnijet (lan 57 stav 2). Protiv tog zakljuka doputena je
posebna alba.
lan 129
(1) Stranka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno.
(2) Kada se radi o sloenoj upravnoj stvari ili kada su potrebna opirnija struna objanjenja, slubeno lice koje
vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pisanu izjavu u odreenom roku. U takvom sluaju i stranka
ima pravo da trai da joj se dopusti davanje pismene izjave.
(3) Ako je stranci naloeno ili doputeno da podnese pisanu izjavu, ne moe joj se usljed toga oduzeti pravo da
svoju izjavu da i usmeno.
lan 130
(1) Ako se u toku postupka pojavi lice koje do tada nije uestvovalo u postupku kao stranka, pa zahtijeva da
uestvuje u postupku kao stranka, slubeno lice koje vodi postupak moe, u posebnoj usmenoj raspravi,
ispitati njegovo pravo da bude stranka i o tome e donijeti zakljuak.
(2) Protiv zakljuka kojim se priznaje ili ne priznaje pravo iz stava 1 ovog lana doputena je posebna alba.
(3) Postupak e se nastaviti nakon pravosnanosti zakljuka.
lan 131
(1) Slubeno lice koje vodi postupak duno je da, po potrebi, upozori stranku na njena prava u postupku i da joj
ukazuje na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja u postupku.
(2) Organ koji vodi postupak, prije poetka ispitnog postupka, poziva sva lica za koja smatra da mogu iskazati
pravni interes za uee u postupku. Ako organ ne zna imena i prezimena lica koja mogu iskazati pravni
interes za uee u postupku, on ih moe pozvati putem javnog poziva ili na drugi primjeren nain.
(3) Ako lica pozvana na nain iz stava 2 ovog lana daju pisanu izjavu ne treba ih pozivati da lino prisustvuju
postupku.
(4) Lica koja su bila pozvana na nain iz stava 2 ovog lana i koja su bila upoznata sa postupkom, a nijesu se
odazvala nemaju pravo na albu protiv rjeenja u postupku.
(5) Lica koja tvrde da im nije bila data mogunost da uestvuju u postupku, iako su to pravo imala, mogu traiti
dostavljanje rjeenja u roku za albu stranke kojoj je to rjeenje izdato.
2. Pripremni postupak
lan 132
(1) Pripremni postupak odreuje organ koji vodi postupak ako se odrava usmena rasprava, odnosno uviaj.
Strana: 23
(2) Organ koji vodi postupak mora, najkasnije sedam dana prije odravanja pripremnog postupka, pozvati stranke
i druga lica ako smatra da je njihovo prisustvo potrebno. Zajedno sa pozivom organ stranci alje podnesak
koji je osnov za odreivanje pripremnog postupka, a u pozivu odreuje dan, mjesto i vrijeme odravanja
pripremnog postupka.
(3) Ako je organ zapoeo postupak po slubenoj dunosti, u pozivu e navesti koja procesna radnja e se obaviti
na pripremnom postupku.
(4) Organ e u pozivu pozvana lica upozoriti na zakonske posljedice neopravdanog izostanka.
(5) Pripremni postupak se, po pravilu, odrava u sjeditu organa koji vodi postupak.
(6) Organ moe odrediti i drugo mjesto za odravanje pripremnog postupka, ako je to ekonominije.
(7) Protiv zakljuka iz stava 6 ovog lana nije dozvoljena alba.
(8) Organ moe odloiti pripremni postupak na svoju inicijativu ili na zahtjev stranke, ako za to postoje
opravdani razlozi.
(9) Protiv zakljuka o dozvoli ili zabrani odlaganja pripremnog postupka nije dozvoljena alba.
3. Skraeni postupak
lan 133
Organ moe, po skraenom postupku, rijeiti upravnu stvar neposredno:
1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi
stanje stvari ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu optepoznatih injenica ili injenica koje su
organu poznate;
2) ako se stanje stvari moe utvrditi neposrednim uvidom, odnosno na osnovu slubenih podataka kojima
organ raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njenih prava, odnosno pravnih
interesa;
3) ako je propisom predvieno da se upravna stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nijesu
potpuno utvrene ili se dokazima samo posredno utvruju, pa su injenice ili okolnosti uinjene
vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da zahtjevu stranke treba udovoljiti;
4) kada se radi o preduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odlagati, a injenice na
kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene vjerovatnim. Hitne mjere postoje ako
se ugroava ivot i zdravlje ljudi, javni red i mir, javna bezbjednost ili imovina vee vrijednosti.
4. Poseban ispitni postupak
lan 134
(1) Poseban ispitni postupak se sprovodi kada je to potrebno radi utvrivanja odlunih injenica i okolnosti koje
su od znaaja za razjanjenje upravnih stvari ili radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja
prava i pravne interese.
(2) Tok ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubeno lice koje vodi postupak, u
skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na upravnu stvar o kojoj se radi.
(3) U granicama iz st. 1 i 2 ovog lana slubeno lice koje vodi postupak naroito: odreuje koje radnje u
postupku treba izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje; odreuje redosljed kojim e se pojedine radnje
vriti i rokove u kojima e se izvriti, ako oni nijesu propisani zakonom; odreuje usmenu raspravu i
sasluanja, kao i sve to je potrebno za njeno odravanje; odluuje koji e se dokazi izvesti i odluuje o svim
predlozima i izjavama podnesenim u postupku.
(4) Slubeno lice koje vodi postupak odluuje da li e se raspravljanje i dokazivanje vriti odvojeno o pojedinim
spornim pitanjima ili jedinstveno za predmet.
lan 135
(1) Stranka ima pravo da uestvuje u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, da daje potrebne
podatke i brani svoja prava i zakonom zatiene interese.
(2) Stranka ima pravo da iznosi injenice koje mogu biti od uticaja za rjeavanje upravne stvari, da predlae
dokaze radi utvrivanja tih injenica i da pobija tanost navoda koji se ne slau sa njenim navodima. Ona ima
pravo da, sve do donoenja rjeenja, dopunjuje i objanjava svoje navode, a ako to ini poslije odrane
usmene rasprave duna je da opravda zbog ega to nije uinila na raspravi.
(3) Slubeno lice koje vodi postupak duno je da prui mogunost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i
injenicama koje su iznijete u ispitnom postupku i o predlozima i ponuenim dokazima; da uestvuje u
izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubenog lica koje
vodi postupak, a sa njegovom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna sa rezultatom izvoenja dokaza i da
se o tome izjasni. Organ ne smije donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o
injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje, a o kojima stranci nije bila data mogunost
Strana: 24
da se izjasni, osim ako je sasluanje stranke ovim ili posebnim zakonom iskljueno.
5. Prethodno pitanje
lan 136
(1) Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeavanja ne moe rijeiti sama upravna stvar, a
to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeavanje nadlean sud ili drugi organ (prethodno pitanje)
on moe, pod uslovima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje ili postupak prekinuti dok nadleni organ to
pitanje ne rijei. O prekidu postupka donosi se zakljuak, protiv koga je doputena posebna alba, osim ako je
zakljuak donio drugostepeni organ.
(2) Ako je organ koji vodi postupak sam raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno dejstvo
samo u upravnoj stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.
(3) U pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ koji vodi postupak vezan je
pravosnanom presudom suda kojom se optueni oglaava krivim.
lan 137
(1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kada se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivinog
djela, na postojanje braka, na utvrivanje oinstva ili kada je to zakonom odreeno.
(2) Kada se prethodno pitanje odnosi na krivino djelo za koje se gonjenje preduzima po slubenoj dunosti, a
nema mogunosti za krivino gonjenje, organ koji vodi postupak raspravie i to pitanje.
lan 138
Ako se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak, organ koji vodi postupak moe sam uzeti u
razmatranje prethodno pitanje i raspraviti ga kao sastavni dio upravne stvari i na toj osnovi rijeiti samu upravnu
stvar.
lan 139
(1) Ako organ koji vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u razmatranje u smislu lana 138 ovog zakona, a
postupak za rjeavanje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po slubenoj dunosti jo nije pokrenut
pred nadlenim organom, on e traiti da nadleni organ pokrene postupak po tom pitanju.
(2) U upravnoj stvari u kojoj se postupak za rjeavanje prethodnog pitanja pokree povodom zahtjeva stranke,
organ koji vodi postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da, u cilju rjeavanja prethodnog
pitanja, trai od nadlenog organa pokretanje postupka, odreujui joj rok u kome je duna da to uini i da
mu o tome podnese dokaz. Pri tome e organ koji vodi postupak upozoriti stranku na posljedice proputanja.
Rok za traenje pokretanja postupka za rjeavanje prethodnog pitanja poinje tei od dana kada zakljuak
postane konaan.
(3) Ako stranka, povodom ijeg zahtjeva je pokrenut postupak, ne podnese u odreenom roku dokaz da je od
nadlenog organa traila pokretanje postupka o prethodnom pitanju smatrae se da je ta stranka odustala od
zahtjeva, a organ koji vodi postupak obustavie postupak. Ako to nije uinila protivna stranka, organ e
nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje.
(4) Protiv zakljuka iz stava 2 ovog lana doputena je posebna alba.
lan 140
Postupak prekrenut zbog rjeavanja prethodnog pitanja pred nadlenim organom nastavie se poto bude
konano odlueno o tom pitanju.
6. Prekid postupka
lan 141
(1) Postupak se prekida, ako:
1) stranka umre, a prava i obaveze, odnosno pravni interes o kome se odluivalo u postupku moe da pree na
pravne nasljednike. U tom sluaju organ obavjetava mogue pravne nasljednike o mogunosti ukljuenja
u postupak i dostavlja im zakljuak o prekidu postupka;
2) stranka izgubi poslovnu sposobnost, a u postupku nema punomonika ili joj organ ne odredi privremenog
zastupnika. U tom sluaju organ dostavlja zakljuak o prekidu postupka centru za socijalni rad;
3) zakonski zastupnik stranke umre ili izgubi poslovnu sposobnost, a stranka nema punomonika, odnosno
zakonskog zastupnika ili joj nije postavljen privremeni zastupnik. U tom sluaju organ dostavlja zakljuak
o prekidu postupka centru za socijalni rad, a ako se radi o pravnom licu zakljuak se dostavlja organu koji
ima pravo odreivanja zakonskog zastupnika;
Strana: 25
4) organ koji vodi postupak odlui da o prethodnom pitanju nee odluivati sam, odnosno ako po zakonu ne
moe sam rjeavati prethodno pitanje;
5) su za stranku nastupile pravne posljedice steajnog postupka, i u tom sluaju zakljuak se dostavlja
steajnom duniku;
6) je lice uloilo albu protiv zakljuka kojim se ne priznaje poloaj stranke ili zainteresovanog lica.
(2) Prekid postupka traje dok traju razlozi iz stava 1 ovog lana, i to za razloge:
1) iz take 1 dok se pravni nasljednik ne ukljui u postupak;
2) iz ta. 2 i 3 dok stranka ne odredi zakonskog zastupnika;
3) iz take 4 dok prethodno pitanje nije konano, odnosno pravosnano rijeeno;
4) iz take 5 dok se steajni upravnik kao zakonski zastupnik stranke ne ukljui u postupak;
5) iz take 6 dok se o albi na zakljuak ne odlui pravosnanim rjeenjem.
(3) Prekidom postupka prestaju da teku svi rokovi odreeni za procesne radnje. U vrijeme prekida ne tee rok za
izdavanje rjeenja iz lana 212 stav 1, odnosno iz lana 242 stav 1 ovog zakona.
(4) Protiv zakljuka kojim se prekida postupak dozvoljena je alba, koja ne zadrava izvrenje zakljuka.
7. Usmena rasprava
lan 142
(1) Slubeno lice koje vodi postupak odreuje, po svojoj inicijativi ili po predlogu stranke, usmenu raspravu u
svakom sluaju kada je to korisno za razjanjenje upravne stvari, a mora je odrediti:
1) u upravnim stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima;
2) kada treba da se izvri uviaj ili saslua svjedok ili vjetak.
(2) Slubeno lice koje vodi postupak moe odrediti usmenu raspravu u sluaju odluivanja o zahtjevu iz lana 39
stav 1 ovog zakona.
(3) Ako organ ima tehnike mogunosti, slubeno lice moe, na predlog stranke, odrediti video raspravu.
(4) Za video raspravu shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o usmenoj raspravi.
lan 143
(1) Usmena rasprava je javna.
(2) Slubeno lice koje vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio,
ako:
1) to zahtijevaju razlozi morala ili javne bezbjednosti;
2) postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave;
3) treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici;
4) treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju dravnu, vojnu, slubenu, poslovnu, profesionalnu,
naunu ili umjetniku tajnu.
(3) Predlog za iskljuenje javnosti moe podnijeti i zainteresovano lice.
(4) O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen i u informacionom
sistemu za dostavljenje i obavjetavanje.
(5) Pri objavljivanju rjeenja po sprovedenom postupku javnost se ne moe iskljuiti.
lan 144
(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zastupnike, punomonike, predstavnike i strune
pomagae.
(2) Slubeno lice koje vodi postupak moe dopustiti da usmenoj raspravi sa koje je javnost iskljuena prisustvuju
pojedina slubena lica, nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno nauni rad.
Slubeno lice koje vodi postupak upozorie ta lica da su duna da uvaju, kao tajnu, ono to budu na raspravi
saznala.
lan 145
(1) Organ koji vodi postupak duan je da preduzima sve to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez
odugovlaenja i, po mogunosti, bez prekidanja i odlaganja.
(2) Licima koja se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i
da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim licima ostavie se, po pravilu, osam dana od
dostavljanja poziva do dana rasprave.
lan 146
Kada je za razmatranje upravne stvari na usmenoj raspravi potrebno upoznati se sa planovima, spisima ili drugim
predmetima, te predmete treba staviti na uvid pozvanim licima istovremeno sa odreivanjem usmene rasprave, a u
pozivu za usmenu raspravu naznaiti vrijeme i mjesto kada i gdje se oni mogu razgledati.
Strana: 26
lan 147
(1) Organ koji vodi postupak duan je da i javno objavi odreivanje usmene rasprave kada: postoji opasnost da
se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti; postoji vjerovatnoa da ima zainteresovanih lica koja se
jo nijesu pojavila kao stranke ili kada to nalau drugi slini razlozi.
(2) Javna objava usmene rasprave treba da sadri sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedinanom pozivu,
kao i poziv da na usmenu raspravu doe svako ko smatra da se upravna stvar tie njegovih pravnih interesa.
Ta objava se saoptava na nain propisan u lanu 84 ovog zakona.
lan 148
Usmena rasprava odrae se, po pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uviaj u mjestu
van sjedita tog organa, usmena rasprava se moe odrati na mjestu uviaja. Organ koji vodi postupak moe
odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kada je to potrebno zbog znatnog smanjenja trokova i zbog
temeljnijeg, breg ili jednostavnijeg raspravljanja upravne stvari.
lan 149
(1) Slubeno lice koje vodi postupak duno je da na poetku usmene rasprave utvrdi koja su od pozvanih lica
prisutna, a u pogledu odsutnih - da provjeri da li su im pozivi uredno dostavljeni.
(2) Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na usmenu raspravu, a nije utvreno da joj je poziv
uredno dostavljen, slubeno lice koje vodi postupak odloie usmenu raspravu, osim ako je ona na vrijeme
javno objavljena.
(3) Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a
iz cjelokupnog stanja stvari se moe pretpostaviti da je zahtjev povukla, organ koji vodi postupak obustavie
postupak. Protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka
zahtjev povukla ili ako bi se postupak, u javnom interesu, morao nastaviti po slubenoj dunosti, slubeno
lice e, prema okolnostima sluaja, sprovesti raspravu bez tog lica ili e je odloiti.
(4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane, mada je uredno pozvana, slubeno lice
koje vodi postupak moe sprovesti usmenu raspravu i bez nje, a moe, na njen troak, i odloiti usmenu
raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeavanja stvari.
lan 150
(1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi primjedbu u toku same usmene rasprave na
radnje koje se na usmenoj raspravi preduzimaju smatrae se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi
primjedbu na radnje preduzete na usmenoj raspravi, organ koji rjeava o upravnoj stvari cijenie i tu
primjedbu, ako ona moe imati uticaja na rjeavanje stvari i ako nije data poslije usmene rasprave radi
odugovlaenja postupka.
(2) Ako stranka koja je pozvana javnim saoptenjem nije dola na usmenu raspravu, a primjedbe na radnje
preduzete na usmenoj raspravi stavi poslije usmene rasprave, te e se primjedbe uzeti u obzir pod uslovom iz
stava 1 ovog lana.
lan 151
(1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet posebnog ispitnog postupka.
(2) Ako se predmet posebnog ispitnog postupka ne moe pretresti na jednoj usmenoj raspravi, slubeno lice koje
vodi postupak prekinue usmenu raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za taj nastavak slubeno lice e
preduzeti sve mjere koje su propisane za odreivanje usmene rasprave, a prisutnim licima moe usmeno
saoptiti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Prilikom nastavka usmene rasprave slubeno lice
koje vodi postupak iznijee, u glavnim crtama, tok dotadanje usmene rasprave.
(3) Za izvoenje pisanih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odreivati usmena rasprava, ali e
se stranci dati mogunost da se o izvedenim dokazima izjasni.
B. Dokazivanje
lan 152
(1) injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje (odlune injenice) utvruju se dokazima.
(2) Kao dokaz mogu se upotrijebiti sva sredstva podesna za utvrivanje stanja stvari i koja odgovaraju pojedinom
sluaju, kao to su: isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i miljenja vjetaka, uviaj.
Strana: 27
lan 153
(1) O tome da li neku injenicu treba utvrivati ili ne odluuje slubeno lice koje vodi postupak, zavisno od toga
da li ta injenica moe imati uticaja na rjeavanje upravne stvari. Dokazi se, po pravilu, izvode poto se
utvrdi ta je u injeninom pogledu sporno ili ta treba dokazivati.
(2) Ne treba dokazivati injenice koje su optepoznate.
(3) Ne treba dokazivati injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih
injenica, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 154
Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo, povezano sa nesrazmjernim trokovima ili
velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim organom.
lan 155
Kada je propisom predvieno da se upravna stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nijesu
potpuno utvrene ili se dokazima samo posredno utvruju (injenice i okolnosti koje su uinjene vjerovatnim),
izvoenje dokaza u tom cilju nije vezano za odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza.
lan 156
(1) Ako organu koji rjeava o upravnoj stvari nije poznato pravo koje vai u stranoj dravi moe se obavijestiti o
tome kod ministarstva nadlenog za inostrane poslove.
(2) Organ koji rjeava o upravnoj stvari moe od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu izdatu od nadlenog
inostranog organa kojom se potvruje koje pravo vai u dravi iji je organ izdao ispravu. Doputeno je
dokazivanje da je strano pravo drukije nego to je to sadrano u javnoj ispravi, ako meunarodnim
ugovorom nije drukije odreeno.
2. Isprave
lan 157
(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno ustanova i
drugo pravno lice u okviru zakonom povjerenog javnog ovlaenja (javna isprava) dokazuje ono to se u njoj
potvruje ili odreuje. Ta isprava moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka.
(2) injenino stanje utvruje se i na osnovu podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na
osnovu zakona, osim ako organ koji odluuje u upravnoj stvari nema mogunost pristupa informacionom
sistemu u kojem se nalaze ti podaci. Smatra se da su podaci iz tih evidencija dio spisa iako se u njemu ne
nalaze. U zapisnik, odnosno slubenu zabiljeku unosi se gdje se nalaze ti podaci i na koji nain su dostupni.
(3) U postupku dokazivanja mikrofilmska ili elektronska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije
izjednaava se sa ispravom iz stava 1 ovog lana, ako je mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije
izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno zakonom povjerenog javnog ovlaenja.
(4) Doputeno je dokazivati da su u ispravi, odnosno mikrofilmskoj ili elektronskoj kopiji isprave ili
reprodukcije te kopije injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska kopija
isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena.
(5) Doputeno je dokazivati da mikrofilmska i elektronska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije nije
vjerna originalu.
lan 158
Javne isprave imaju vremenski neogranienu dokaznu snagu, ako se pravne injenice (pravni poslovi) poslije
njenog izdavanja ne mogu promijeniti. Ako naknadna promjena pravnih ili faktikih dejstava moe uticati na
sadraj isprave, isprava ima vremenski ogranienu dokaznu snagu. Slubeno lice moe ispitivati da li su injenice
navedene u ispravi sa vremenski ogranienom dokaznom snagom istinite.
lan 159
Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano, izbrisano ili umetnuto ili ako na ispravi postoje kakvi drugi spoljni
nedostaci, slubeno lice koje vodi postupak ocijenie, prema svim okolnostima, da li je time i u kojoj mjeri
umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje u upravnoj
stvari o kojoj se vodi postupak.
lan 160
(1) Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja organ koji vodi postupak. Stranka podnosi
ispravu u originalu, mikrofilmskoj ili elektronskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u ovjerenom
Strana: 28
prepisu, a moe je podnijeti i u obinom prepisu.

Kada stranka podnese ispravu u ovjerenom prepisu, slubeno lice koje vodi postupak moe traiti da stranka
pokae originalnu ispravu, a kada podnese ispravu u obinom prepisu, slubeno lice e utvrditi da li je taj
prepis vjeran originalu. Mikrofilmska, odnosno elektronska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je
na propisan nain izdao organ ima u postupku dokaznu vrijednost originala isprave, u smislu lana 157 stav 3
ovog zakona, za rjeavanje upravne stvari o kojoj se vodi postupak.
(2) Kao podnijeta isprava smatra se i saoptenje organu u kojem se navodi gdje u informacionoj bazi ili
evidenciji postoji zapis, ako se radi o javnoj evidenciji, odnosno drugoj evidenciji koja je dostupna organu.
(3) Ako je organ koji je za to bio nadlean neke injenice ili okolnosti ve utvrdio ili su one dokazane u javnoj
ispravi (lina karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji vodi postupak uzee te injenice i okolnosti kao
utvrene. Kada je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatnoa da su se te injenice i okolnosti
naknadno izmjenile ili ih, na osnovu posebnih propisa, treba posebno utvrditi, slubeno lice e traiti da
stranka podnese posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima ili e ih organ sam pribaviti.
lan 161
(1) Slubeno lice koje vodi postupak moe naloiti stranci koja se poziva na neku ispravu da je podnese, ako
njom raspolae ili ako je moe pribaviti.
(2) Ako se isprava nalazi kod suprotne stranke, a ona nee dobrovoljno da je podnese ili pokae, slubeno lice
koje vodi postupak pozvae tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi da bi se druga stranka mogla
o njoj izjasniti.
(3) Ako stranka kojoj je naloeno da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po pozivu, organ koji vodi
postupak cijenie, s obzirom na sve okolnosti sluaja, od kakvog je to uticaja za rjeavanje u upravnoj stvari.
U takvom sluaju organ moe toj stranci izrei novanu kaznu za povredu procesne discipline u iznosu od 50
, a tu kaznu moe i ponovo izrei u istom iznosu, odnosno sve dok stranka ne pristane da podnese, odnosno
pokae ispravu. Protiv zakljuka kojim je izreena novana kazna stranka moe izjaviti posebnu albu, koja
ne zadrava izvrenje zakljuka.
lan 162
Ako se isprava koju treba upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa, a stranka koja se pozvala na tu
ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavie tu ispravu po slubenoj dunosti.
lan 163
(1) Ako se isprava nalazi kod treeg lica, a ono nee dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi postupak donijee
zakljuak kojim e naloiti tom licu da pokae ispravu na raspravi da bi se stranke mogle o njoj izjasniti.
(2) Tree lice moe uskratiti pokazivanje isprave iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje.
(3) Protiv treeg lica koje bez opravdanog razloga odbija da pokae ispravu postupie se kao protiv onoga koji
odbija da svjedoi.
(4) Protiv zakljuka kojim mu se nareuje pokazivanje isprave, kao i protiv zakljuka o kazni zbog
nepokazivanja isprave tree lice ima pravo na albu, koja odlae izvrenje zakljuka.
(5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod treeg lica duna je da naknadi trokove koje je to lice
imalo u vezi sa pokazivanjem isprave.
lan 164
Isprave koje su izdali inostrani organi, a koje u dravi u kojoj su izdate vae kao javne isprave imaju, pod
uslovima uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave, ako su prevedene i propisno ovjerene.
lan 165
(1) Organi izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o injenicama o kojima vode
slubenu evidenciju.
(2) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija moraju se izdavati saglasno
podacima iz slubene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju znaaj javne isprave.
(3) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se stranci na usmeni
zahtjev, po pravilu, istog dana kad je stranka zatraila izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, a
najkasnije u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva, ako propisom kojim je ustanovljena slubena
evidencija nije drukije odreeno.
(4) Ako organ odbije zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave o injenicama o kojima vodi
slubenu evidenciju duan je da o tome donese posebno rjeenje. Ako u roku od osam dana od dana
podnoenja zahtjeva ne izda uvjerenje, odnosno drugu ispravu o injenicama o kojima vodi slubenu
evidenciju, niti donese i dostavi stranci rjeenje o odbijanju zahtjeva, stranka moe izjaviti albu kao u
sluaju da je zahtjev odbijen.
Strana: 29
(5) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspolae, smatra da joj uvjerenje, odnosno druga isprava o
injenicama o kojima se vodi slubena evidencija nije izdata u skladu s podacima iz te evidencije moe
zahtijevati izmjenu ili izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave. Organ je duan da donese posebno
rjeenje, ako odbije zahtjev stranke da joj izmijeni ili izda novo uvjerenje, odnosno drugu ispravu. Ako u
roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva za izmjenu ili izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge
isprave to ne bude uinjeno, stranka moe izjaviti albu kao da je njen zahtjev odbijen.
lan 166
(1) Organi izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave i o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je
to zakonom ili drugim propisom odreeno. U tom sluaju, injenice se utvruju u postupku propisanom
odredbama ove glave.
(2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na nain predvien u stavu 1 ovog lana ne obavezuje organ kome je
podnijeta kao dokaz koji treba da rjeava o upravnoj stvari. Taj organ moe ponovo utvrivati injenice
navedene u uvjerenju, odnosno drugoj ispravi.
(3) Uvjerenje, odnosno druga isprava se stranci izdaje, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci
dostavlja u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, stranka moe izjaviti
albu kao da je njen zahtjev odbijen.
3. Svjedoci
lan 167
(1) Svjedok moe biti svako lice koje je bilo sposobno da opazi injenicu o kojoj treba da svjedoi i koje je u
stanju da to svoje opaanje saopti.
(2) Lice koje u postupku uestvuje u svojstvu slubenog lica ne moe biti svjedok.
lan 168
Svako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se odazove pozivu i da svjedoi, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.
lan 169
Ne moe se ispitati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja dravne, vojne ili
slubene tajne dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti.
lan 170
(1) Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) ako bi odgovor na pojedina pitanja izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju
njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, njegovog
branog ili vanbranog druga ili srodnika po tazbini do drugog stepena zakljuno, pa i onda kada je brak ili
vanbrana zajednica prestala, kao i njegovog staraoca ili tienika, usvojioca ili usvojenika;
2) ako bi odgovorom na pojedina pitanja povrijedio obavezu, odnosno pravo da uva poslovnu,
profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu;
3) o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku;
4) o onome o emu se stranka ili drugo lice ispovijedi svjedoku kao vjerskom ispovjedniku.
(2) Svjedok se moe osloboditi od dunosti svjedoenja i o drugim injenicama i okolnostima kada iznese vane
razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge da uini vjerovatnim.
(3) Svjedok ne moe zbog opasnosti od imovinske tete uskratiti svjedoenje o pravnim poslovima pri kojima je
bio prisutan kao svjedok, zapisniar ili posrednik, o radnjama koje je u vezi sa spornim odnosom preduzeo
kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj radnji o kojoj je, na osnovu posebnih
propisa, duan da podnese prijavu ili da izjavu.
lan 171
(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva svjedoka koji e se kasnije sasluati.
(2) Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubenog lica koje vodi postupak.
(3) Slubeno lice koje vodi postupak moe sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a svjedoke iji se iskazi ne
slau moe suoiti.
(4) Lice koje, zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti, ne moe doi po pozivu ispitae se u svom stanu, odnosno u
objektu u kome boravi.
lan 172
Strana: 30
(1) Svjedok e se prethodno upozoriti da je duan da govori istinu, da ne smije nita preutati i da moe poloiti
zakletvu na svoj iskaz, pa e mu se predoiti i posljedice davanja lanog iskaza.
(2) Od svjedoka e se uzeti opti lini podaci sljedeim redoslijedom: ime i prezime; zanimanje; prebivalite,
odnosno boravite; mjesto roenja; godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti ispitan i o
okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kome se radi, a naroito o
njegovim odnosima prema strankama.
(3) Slubeno lice koje vodi postupak pouie svjedoke na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje. Poslije toga
svjedoku e se postaviti pitanje o samom predmetu i pozvae se da iznese ta mu je o tome poznato.
(4) Nije doputeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi trebalo odgovoriti.
(5) Svjedoku e se uvijek postaviti pitanje otkuda mu je poznato ono o emu svjedoi.
lan 173
(1) Ako svjedok ne zna jezik na kome se vodi postupak, ispitae se preko tumaa.
(2) Ako je svjedok gluv, pitanja e mu se postavljati pisano, a ako je nijem pozvae se da pisano odgovara. Ako
se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe
sporazumjeti.
lan 174
(1) Poto saslua svjedoka, slubeno lice koje vodi postupak moe odluiti da svjedok poloi zakletvu na svoj
iskaz. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne moe dovoljno da shvati znaaj zakletve.
(2) Zakletva se polae usmeno, izgovaranjem rijei: "Zaklinjem se da sam o svemu o emu sam ovdje pitan
govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nijesam preutao".
(3) Nijemi svjedoci koji znaju da itaju i piu zaklinju se na nain to potpisuju tekst zakletve, a gluvi svjedoci e
proitati tekst zakletve. Ako nijemi ili gluvi svjedoci ne znaju da itaju ni piu, zaklee se preko tumaa.
lan 175
(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog
razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti da se prinudno
dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe mu izrei novanu kaznu za povredu procesne discipline u
iznosu od 50 .
(2) Ako svjedok doe, pa bez opravdanog razloga odbije da svjedoi, iako je upozoren na posljedice odbijanja,
moe se kazniti za povredu iz stava 1 ovog lana novanom kaznom od 50 , a ako i poslije toga odbije da
svjedoi moe se ponovo kazniti novanom kaznom od 50 . Zakljuak o izricanju novane kazne donosi
slubeno lice koje vodi postupak, u saglasnosti sa slubenim licem ovlaenim za rjeavanje u upravnoj
stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti sa starjeinom tog organa, odnosno sa slubenim licem
ovlaenim za rjeavanje u slinim stvarima.
(3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubeno lice koje vodi postupak ponitie zakljuak o kazni
ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedoi, slubeno lice moe ponititi zakljuak o kazni.
(4) Slubeno lice koje vodi postupak moe odluiti da svjedok naknadi trokove koje je prouzrokovao svojim
izostankom ili odbijanjem da svjedoi.
(5) Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni doneenog na osnovu ovog lana doputena je posebna
alba.
4. Izjava stranke
lan 176
(1) Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz ili se takva injenica ne moe utvrditi na
osnovu drugih dokaza, za utvrivanje te injenice moe se, kao dokaz, uzeti i usmeno data izjava stranke.
Izjava stranke moe se uzeti kao dokaz i u upravnim stvarima malog znaaja, ako bi odreenu injenicu
trebalo utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedita organa ili ako bi, uslijed
pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke.
(2) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po naelu sasluanja stranke propisanom u lanu 8 ovog zakona.
(3) Prije uzimanja izjave stranke, slubeno lice koje vodi postupak duno je da upozori stranku na krivinu i
materijalnu odgovornost za davanje lane izjave.
5. Vjetaci
lan 177
Kada je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje u upravnoj stvari potrebno struno znanje
Strana: 31
kojim ne raspolae slubeno lice koje vodi postupak izvee se dokaz vjetaenjem.
lan 178
(1) Ako bi dokazivanje vjetaenjem bilo nesrazmjerno skupo prema znaaju ili vrijednosti predmeta, upravna
stvar e se rijeiti na osnovu drugih dokaza.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana vjetaenje e se izvriti ako stranka to zahtijeva i pristane da snosi trokove,
a produavanje postupka ne bi dovelo do tete za javni interes i interese drugih lica.
lan 179
(1) Radi izvoenja dokaza vjetaenjem slubeno lice koje vodi postupak odreuje, po slubenoj dunosti ili na
predlog stranke, jednog vjetaka, a kada ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka.
(2) Za vjetake e se odrediti struna lica i to prvenstveno ona koja imaju posebno ovlaenje za davanje
miljenja o pitanjima odgovarajue struke.
(3) Stranka e se, po pravilu, prethodno sasluati o linosti vjetaka.
(4) Za vjetaka se ne moe odrediti lice koje ne moe biti svjedok.
lan 180
(1) Svako ko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka, osim ako ga slubeno lice koje vodi
postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao to su preoptereenost vjetaenjima, drugim poslovima
i slino.
(2) Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i starjeina dravnog organa, rukovodilac ustanove ili
direktor pravnog lica, preduzetnik ili drugo fiziko lice kod kojih je vjetak zaposlen.
lan 181
(1) Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje.
(2) Zaposleno lice oslobodie se od dunosti vjetaenja kada je na osnovu posebnih propisa osloboeno od te
dunosti.
lan 182
(1) U pogledu izuzea vjetaka shodno se primjenjuju odredbe o izuzeu slubenih lica.
(2) Stranka moe traiti izuzee vjetaka, ako uini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo struno
znanje.
(3) O izuzeu vjetaka odluuje zakljukom slubeno lice koje vodi postupak.
lan 183
(1) Prije poetka vjetaenja, vjetaka treba upozoriti da je duan da predmet vjetaenja briljivo razmotri i u
svom nalazu tano navede ta je zapazio i naao, kao i da svoje obrazloeno miljenje iznese nepristrasno i u
skladu sa pravilima nauke i vjetine.
(2) Slubeno lice koje vodi postupak naloie vjetaku u pogledu kojih injenica treba da da svoj nalaz i
miljenje.
(3) Kada vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubeno lice koje vodi postupak, kao i stranke mogu mu
postavljati pitanja i traiti objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
(4) U pogledu sasluanja vjetaka shodno se primjenjuju odredbe lana 172 ovog zakona.
(5) Vjetak ne polae zakletvu.
lan 184
(1) Vjetaku se moe naloiti da izvri vjetaenje i van usmene rasprave. U tom sluaju moe se od vjetaka
traiti da na usmenoj raspravi obrazloi svoj pisani nalaz i miljenje.
(2) Ako je postavljeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako se ne slau, svaki e od
njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje.
lan 185
(1) Ako nalaz i miljenje vjetaka nijesu jasni ili potpuni ili se nalazi i miljenje vjetaka bitno razlikuju ili
miljenje nije dovoljno obrazloeno ili se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti se nedostaci
ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluanjem vjetaka, ponovie se vjetaenje sa istim ili drugim vjetacima, a
moe se zatraiti i vjetaenje od naune ili strune organizacije.
(2) Vjetaenje od naune ili strune organizacije moe se traiti i kada se zbog sloenosti sluaja ili zbog
potrebe vrenja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain doi do tanijeg nalaza i miljenja.
Strana: 32
lan 186
(1) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili doe, ali odbije da vjetai ili kada u
ostavljenom roku ne podnese svoj pisani nalaz i miljenje moe se kazniti za povredu procesne discipline
novanom kaznom od 50 . Ako su usljed neopravdanog izostanka vjetaka, usljed njegovog odbijanja da
vjetai ili proputanja da podnese pisani nalaz i miljenje nastali trokovi u postupku moe se odrediti da te
trokove snosi vjetak.
(2) Zakljuak o novanoj kazni, odnosno o plaanju trokova donosi slubeno lice koje vodi postupak, u
saglasnosti sa slubenim licem ovlaenim za rjeavanje u upravnoj stvari, a pred zamoljenim organom u
saglasnosti sa starjeinom tog organa, odnosno sa slubenim licem ovlaenim za rjeavanje u slinim
stvarima.
(3) Ako vjetak naknadno opravda svoj izostanak ili naknadno opravda to svoj pisani nalaz i miljenje nije
podnio na vrijeme, slubeno lice koje vodi postupak ponitie zakljuak o novanoj kazni, odnosno o
trokovima, a ako vjetak naknadno pristane da vjetai, slubeno lice moe ponititi zakljuak o novanoj
kazni.
(4) Protiv zakljuka o trokovima, odnosno o novanoj kazni doneenog na osnovu st. 1 ili 2 ovog lana
doputena je posebna alba.
6. Tumai
lan 187
Na tumae se shodno primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na vjetake.
7. Uviaj
lan 188
Uviaj se vri kada je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno
opaanje slubenog lica koje vodi postupak.
lan 189
(1) Stranke imaju pravo da prisustvuju uviaju. Slubeno lice koje vodi postupak odreuje koja e lica, pored
stranaka, prisustvovati uviaju.
(2) Uviaj se moe izvriti i uz uee vjetaka.
lan 190
Uviaj stvari koja se bez tekoa moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvrie se na tom mjestu, a ako
se stvar ne moe donijeti na mjestu gde se stvar nalazi.
lan 191
(1) Vlasnik ili dralac stvari, prostorija ili zemljita koje treba razgledati ili u kojima, odnosno na kojima se
nalaze stvari uviaja ili preko kojih je potrebno prei duan je da dopusti da se uviaj izvri.
(2) Ako vlasnik ili dralac ne dopusti da se uviaj izvri, shodno e se primijeniti odredbe ovog zakona o
uskraivanju svjedoenja.
(3) Prema vlasniku ili draocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uviaj izvri mogu se primijeniti
mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije da svjedoi (lan 175 st. 2 do 4). Protiv zakljuka
kojim je izreena mjera doputena je posebna alba.
(4) teta nanijeta prilikom vrenja uviaja spada u trokove postupka i naknadie se vlasniku ili draocu.
Zakljuak o tome donosi organ koji vodi postupak. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. Protiv
rjeenja doneenog po albi ne moe se voditi upravni spor, a nezadovoljna stranka moe pokrenuti spor za
naknadu tete pred nadlenim sudom.
lan 192
Slubeno lice koje rukovodi uviajem pazie da uviaj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrijeena neija
poslovna, profesionalna, nauna ili umjetnika tajna.
8. Obezbjeenje dokaza
lan 193
(1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti
oteano moe se, radi obezbjeenja dokaza, u svakom stanju postupka, pa i prije nego to je postupak
Strana: 33
pokrenut, taj dokaz izvesti.

(2) Obezbjeenje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po predlogu stranke, odnosno lica koje ima pravni
interes.
lan 194
(1) Za obezbjeenje dokaza u toku postupka nadlean je organ koji vodi postupak.
(2) Za obezbjeenje dokaza prije pokretanja postupka nadlean je organ na ijem se podruju nalaze stvari koje
treba razgledati, odnosno na ijem podruju borave lica koja treba sasluati.
lan 195
(1) O obezbjeenju dokaza donosi se poseban zakljuak.
(2) Protiv zakljuka kojim se odbija predlog za obezbjeenje dokaza doputena je posebna alba koja ne prekida
tok postupka.
Glava XII
RJEENJE
1. Organ koji donosi rjeenje
lan 196
(1) Na osnovu odlunih injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o upravnoj
stvari koja je predmet postupka.
(2) Kada o upravnoj stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od polovine njegovih
lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije
predviena kvalifikovana veina.
lan 197
Kada je zakonom ili drugim propisima odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva ili vie organa, svaki od njih
duan je da rijei o toj stvari. Ti organi e se sporazumjeti koji e od njih izdati rjeenje, a u rjeenju mora biti
naveden akt drugog organa.
lan 198
(1) Kada je zakonom ili drugim propisom odreeno da rjeenje donosi jedan organ uz prethodnu saglasnost
drugog organa, rjeenje se donosi poto je drugi organ dao saglasnost. Organ koji donosi rjeenje duan je da
u svom rjeenju navede akt kojim je drugi organ dao saglasnost.
(2) Kada je zakonom ili drugim propisom odreeno da rjeenje donosi jedan organ u saglasnosti sa drugim
organom, organ koji donosi rjeenje sastavlja ga i dostavlja, sa spisima predmeta, na saglasnost drugom
organu, koji moe dati saglasnost potvrdom na samom rjeenju ili posebnim aktom. U tom sluaju rjeenje je
doneeno kada je drugi organ dao saglasnost, a smatra se kao akt organa koji ga je donio, odnosno izdao.
(3) Odredba stava 2 ovog lana vai i kada je zakonom ili drugim propisom odreeno da rjeenje donosi jedan
organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa.
(4) Kada je zakonom ili drugim propisom odreeno da je nadleni organ duan da prije donoenja rjeenja
pribavi miljenje drugog organa, rjeenje se donosi po pribavljenom miljenju.
(5) Organ ija je saglasnost ili miljenje potrebno za donoenje rjeenja, duan je da saglasnost, odnosno
miljenje da u roku od jednog mjeseca od dana kad mu je zatraeno, ako posebnim propisima nije odreen
drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne obavijesti organ koji donosi rjeenje da daje ili odbija saglasnost,
smatra se da je dao saglasnost, a ako ne da miljenje, nadleni organ moe donijeti rjeenje i bez pribavljenog
miljenja, ako posebnim propisima nije drukije odreeno.
lan 199
Ako slubeno lice koje je vodilo postupak nije ovlaeno da donese rjeenje, duno je da podnese nacrt rjeenja
organu koji donosi rjeenje. To slubeno lice parafira nacrt rjeenja.
2. Oblik i sastavni djelovi rjeenja
lan 200
(1) Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, posebnim propisima moe se predvidjeti da se rjeenju
moe dati i drugi naziv.
Strana: 34
(2) Rjeenje se donosi u pisanoj formi. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom, rjeenje se moe
objaviti usmeno.
(3) Pisano rjeenje sadri: uvod; dispozitiv (izreku); obrazloenje; uputstvo o pravnom sredstvu; naziv organa sa
brojem i datumom rjeenja; potpis slubenog lica i peat organa. Ako se rjeenje izdaje u elektronskom
obliku, ono mora biti potpisano zatienim elektronskim potpisom. U sluajevima predvienim zakonom ili
drugim propisom rjeenje ne mora sadravati pojedine od tih djelova. Ako se rjeenje obrauje
mehanografski, umjesto potpisa i peata moe da sadri faksimil.
(4) Kada se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati u pisanom obliku, osim ako zakonom ili drugim propisom nije
drukije odreeno. Pisano izraeno rjeenje mora potpuno da odgovara rjeenju koje je usmeno objavljeno.
(5) Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu.
(6) Pisano rjeenje je izdato kada se dostavi stranci (ako ima vie stranaka, kada se dostavi posljednjoj stranci), a
usmeno rjeenje je objavljeno kada je stranci saopteno na jeziku koji razumije.
lan 201
(1) Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje; propis o nadlenosti tog organa; ime stranke i njenog
zakonskog zastupnika ili punomonika, ako ga ima i kratko oznaenje predmeta postupka.
(2) Ako su rjeenje donijela dva ili vie organa ili je ono doneeno uz saglasnost dva ili vie organa, to se mora
navesti u uvodu, a ako je stvar rijeio kolegijalni organ, u uvodu se oznaava dan sjednice na kojoj je stvar
rijeena.
lan 202
(1) Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cjelini i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka
nije posebno rijeeno.
(2) U dispozitivu se moe odrediti i uslov od ijeg ispunjenja zavisi ostvarivanje prava iz rjeenja.
(3) Ako se rjeenjem nalae izvrenje neke radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kome se ta radnja mora
izvriti.
(4) Kada je propisano da alba ne odlae izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu.
(5) Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, ko je duan da
ih plati, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o trokovima, navee se da e se o njima
donijeti poseban zakljuak.
(6) Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a ako je potrebno, moe se podijeliti i na vie taaka.
lan 203
(1) U jednostavnim upravnim stvarima u kojima uestvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim upravnim
stvarima u kojima u postupku uestvuju dvije stranke ili vie stranaka, ali ni jedna ne prigovara postavljenom
zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja moe sadravati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i
pozivanje na materijalne propise na osnovu kojih je upravna stvar rijeena. U takvim stvarima rjeenje se
moe izdati i na propisanom obrascu.
(2) U ostalim upravnim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka; utvreno
injenino stanje i, ukoliko je to stanje utvreno na osnovu podataka iz elektronskog registra ili evidencije,
napomenu o tome, a po potrebi i razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza; razloge zbog kojih nije uvaen
koji od zahtjeva stranaka; materijalne propise i razloge koji, s obzirom na utvreno injenino stanje, upuuju
na rjeenje kakvo je dato u dispozitivu. Ako alba ne odlae izvrenje rjeenja, obrazloenje sadri i
pozivanje na propis koji to predvia. U obrazloenju rjeenja moraju se obrazloiti i zakljuci protiv kojih
nije doputena posebna alba.
(3) Kada je nadleni organ zakonom ili drugim propisom ovlaen da rijei upravnu stvar po slobodnoj ocjeni,
duan je da u obrazloenju, pored podataka iz stava 2 ovog lana, navede taj propis i da izloi razloge kojima
se pri donoenju rjeenja rukovodio. Organ je duan da u obrazloenju navede u kojim granicama je prilikom
odluivanja upotrijebio slobodnu ocjenu i sa kojim ciljem.
lan 204
(1) Uputstvom o pravnom sredstvu stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti
upravni spor ili drugi postupak pred sudom.
(2) Kada se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputstvu se navodi kome se izjavljuje, u kom roku, u koliko
primjeraka i s kolikom taksom se predaje, kao i da se moe izjaviti i na zapisnik.
(3) Kada se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor ili drugi sudski postupak, u uputstvu se navodi kome
sudu se tuba podnosi, u koliko primjeraka i u kom roku.
(4) Kada je u rjeenju dato pogreno uputstvo, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po uputstvu.
Stranka koja postupi po pogrenom uputstvu ne moe zbog toga trpjeti tetne posljedice.
(5) Kada u rjeenju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka moe postupiti po vaeim
Strana: 35
propisima, a moe, u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja, traiti od organa koji je rjeenje donio
da ga dopuni.
(6) Kada je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenja nema
mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostavljanja
rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije prije toga podnijela albu
nadlenom organu.
(7) Kada protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se protiv tog rjeenja moe
aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, taj rok tee od dana
dostavljanja rjeenja kojim je alba odbaena, ako stranka nije prije toga pokrenula upravni spor.
(8) Uputstvo o pravnom sredstvu, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije obrazloenja, sa lijeve
strane.
lan 205
(1) Rjeenje potpisuje slubeno lice koje ga donosi.
(2) Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako zakonom ili drugim propisom nije
drukije odreeno.
(3) Kada je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prepis rjeenja, a kada je
upravnu stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu sa tim zakljukom. Ovjeren prepis tog rjeenja
dostavlja se strankama.
lan 206
(1) Kada se radi o upravnoj stvari koja se tie vie lica, koja su organu poznata, moe se za sva ta lica donijeti
jedno rjeenje, ali ona moraju biti imenovana u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja moraju biti izloeni
razlozi koji se na svako od njih odnose. Takvo rjeenje mora se dostaviti svakome od tih lica, osim u sluaju
predvienom u lanu 80 ovog zakona.
(2) Ako se radi o upravnoj stvari koja se tie vie lica, koja organu nijesu poznata, moe se za sve njih donijeti
jedno rjeenje, ali ono mora sadrati takve podatke da se iz njih moe lako utvrditi na koja se lica rjeenje
odnosi (na primjer, stanovnici ili vlasnici nepokretnosti u odreenoj ulici i slino).
lan 207
(1) U upravnim stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti
interes treih lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u vidu zabiljeke na spisu, ako su razlozi za
takvo rjeenje oigledni i ako nije drukije propisano.
(2) Rjeenje iz stava 1 ovog lana, po pravilu, saoptava se stranci usmeno, a pismeno joj se mora izdati ako ona
to trai.
(3) Rjeenje iz stava 1 ovog lana, po pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je, po prirodi, ono potrebno.
Takvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.
lan 208
(1) Kada se radi o preduzimanju izuzetno hitnih mjera radi obezbjeenja javnog reda i mira i bezbjednosti ili radi
otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovinu, organ moe donijeti rjeenje i usmeno.
(2) Organ koji je donio usmeno rjeenje po stavu 1 ovog lana moe narediti njegovo izvrenje bez odlaganja.
(3) Po zahtjevu stranke, organ koji je donio usmeno rjeenje duan je da ga izda stranci u pisanom obliku,
najkasnije u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva. Taj zahtjev se moe podnijeti u roku od dva
mjeseca od dana donoenja usmenog rjeenja.
3. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje
lan 209
(1) Kada se u jednoj upravnoj stvari rjeava o vie pitanja, a samo su neka od njih sazrela za rjeavanje i kada se
pokae kao cjelishodno da se o tim pitanjima odlui posebnim rjeenjem, organ moe donijeti rjeenje samo
o tim pitanjima (djelimino rjeenje).
(2) Djelimino rjeenje smatra se, u pogledu pravnih sredstava i izvrenja, kao samostalno rjeenje.
lan 210
(1) Ako organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, na predlog
stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja doneenim rjeenjem nijesu
obuhvaena (dopunsko rjeenje). Ako predlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv
zakljuka o tome doputena je posebna alba.
Strana: 36
(2) Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog sprovoenja
posebnog ispitnog postupka.
(3) Dopunsko rjeenje smatra se, u pogledu pravnih sredstava i izvrenja, kao samostalno rjeenje.
lan 211
(1) Ako je, prema okolnostima sluaja, neophodno prije zavretka postupka donijeti rjeenje kojim se
privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rjeenje donosi na osnovu podataka koji postoje u
vrijeme njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno.
(2) Donoenje privremenog rjeenja po predlogu stranke organ moe usloviti davanjem obezbjeenja za tetu
koja bi mogla, usljed izvrenja tog rjeenja, nastati za suprotnu stranku, ako osnovni zahtjev predlagaa ne
bude usvojen.
(3) Rjeenjem o glavnoj stvari koje se donosi po okonanju postupka ukida se privremeno rjeenje doneeno u
toku postupka.
(4) Privremeno rjeenje smatra se, u pogledu pravnih sredstava i izvrenja, kao samostalno rjeenje.
4. Rok za izdavanje rjeenja
lan 212
(1) Kada se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti, ako je to u interesu
stranke, a prije donoenja rjeenja nije potrebno sprovoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi
zbog kojih se ne moe donijeti rjeenje bez odlaganja (rjeavanje prethodnog pitanja i dr.), organ je duan da
donese rjeenje i dostavi ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 20 dana od dana predaje urednog
zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako posebnim zakonom nije odreen
krai rok. U ostalim sluajevima, kada se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj
dunosti, ako je to u interesu stranke, organ je duan da donese rjeenje i dostavi ga stranci najkasnije u roku
od jednog mjeseca, ako posebnim zakonom nije odreen krai rok.
(2) Ako organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u propisanom
roku, stranka ima pravo na albu kao da je njen zahtjev odbijen. Ako alba nije doputena, stranka moe
neposredno pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom, u skladu sa zakonom kojim se ureuje upravni
spor.
lan 212a
(1) U pojedinim upravnim oblastima koje se odnose na obavljanje privredne ili uslune djelatnosti, kad je to
zakonom propisano, smatrae se da je zahtjev stranke usvojen ako organ, u postupku pokrenutom na uredan
zahtjev stranke za ije rjeavanje je nadlean, ne donese rjeenje u propisanom roku.
(2) Privredne, odnosno uslune djelatnosti, u smislu stava 1 ovog lana, su djelatnosti koje su kao privredne,
odnosno uslune utvrene propisima o klasifikaciji djelatnosti.
(3) Stranka iz stava 1 ovog lana ima pravo da zahtijeva da organ donese rjeenje kojim se utvruje da je zahtjev
stranke usvojen. Organ je duan da to rjeenje donese u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva
stranke.
(4) Rjeenje iz stava 3 ovog lana ne moe se donijeti ako bi njegovo donoenje bilo u suprotnosti sa zakonom
utvrenim javnim interesom.
(5) Ako organ ne donese rjeenje iz stava 3 ovog lana u propisanom roku i ne dostavi ga stranci, stranka ima
pravo na albu, odnosno da pokrene upravni spor u skladu sa lanom 212 stav 2 ovog zakona.
5. Ispravljanje greaka u rjeenju
lan 213
(1) Organ koji je donio rjeenje, odnosno slubeno lice koje je potpisalo ili izdalo rjeenje moe, u svako
vrijeme, ispraviti greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, kao i druge oigledne netanosti u
rjeenju ili njegovim ovjerenim prepisima. Ispravka greke proizvodi pravno dejstvo od dana od koga
proizvodi pravno dejstvo rjeenje koje se ispravlja, ako je rjeenje povoljno za stranku. Ako je rjeenje
nepovoljno za stranku, onda ispravka greke proizvodi pravno dejstvo od dana izdavanja i dostavljanja
zakljuka o ispravci.
(2) O ispravci se donosi poseban zakljuak. Biljeka o ispravci upisuje se u izvornik rjeenja, a ako je to mogue
i u sve ovjerene prepise dostavljene strankama. Biljeku potpisuje slubeno lice koje je potpisalo zakljuak o
ispravci.
(3) Protiv zakljuka kojim se ve doneeno rjeenje ispravlja ili kojim se odbija predlog za ispravljanje
doputena je posebna alba.
Strana: 37
6. Konanost i pravosnanost rjeenja

lan 214
Konano je rjeenje koje se vie ne moe pobijati albom. Od nastupanja pravnog dejstva konanosti stranka
moe ostvarivati svoja prava, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 215
(1) Pravosnano je rjeenje koje se vie ne moe pobijati u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postupku,
a stranka je njime stekla odreeno pravo, odnosno pravni interes ili su joj naloene odreene obaveze.
(2) Ako se albom, odnosno tubom pobijaju pojedini djelovi dispozitiva rjeenja, oni djelovi dispozitiva
rjeenja koji se ne pobijaju i nijesu zavisni od drugih djelova dispozitiva rjeenja postaju pravosnani
ispunjenjem uslova iz stava 1 ovog lana.
(3) Ako se rjeenje pobija u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postupku, a sudskom odlukom se ne
ukida odnosno ponitava, rjeenje postaje pravosnano od pravosnanosti sudske odluke, kojom je odlueno
o zakonitosti rjeenja.
(4) Pravosnano rjeenje je mogue ponititi, ukinuti, odnosno promijeniti samo na osnovu vanrednih pravnih
sredstava odreenih zakonom.
(5) Potvrdu o konanosti, odnosno pravosnanosti rjeenja izdaje organ koji vodi postupak, na zahtjev stranke,
odnosno dravnog organa, ako se rjeenje izvrava u javnom interesu.
(6) U skladu sa ovim zakonom mogua je ispravka nepravilno izdate potvrde o konanosti odnosno
pravosnanosti rjeenja.
Glava XIII
ZAKLJUAK
lan 216
(1) Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka.
(2) Zakljukom se odluuje i o pitanjima koja se, kao sporedna, pojave u vezi sa sprovoenjem postupka, a
kojima se ne odluuje rjeenjem.
lan 217
(1) Zakljuak donosi slubeno lice koje vri onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet
zakljuka, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredie se i rok u kome se ta radnja mora izvriti.
(3) Zakljuak se saoptava zainteresovanim licima usmeno, a u pisanom obliku se izdaje na zahtjev lica koje
moe protiv zakljuka izjaviti posebnu albu ili kada se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.
lan 218
(1) Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kada je to zakonom izriito predvieno. Takav
zakljuak mora biti obrazloen i sadrati i uputstvo o albi.
(2) alba protiv zakljuka se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu kao i alba protiv rjeenja.
(3) Zakljuak protiv kojeg nije doputena posebna alba mogu stranke i druga lica koja imaju pravni interes
pobijati albom protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ovim zakonom iskljuena.
(4) alba ne odlae izvrenje zakljuka, osim ako je zakonom ili samim zakljukom drukije odreeno.
TREI DIO
PRAVNA SREDSTVA
Glava XIV
ALBA
1. Pravo na albu
lan 219
(1) Protiv rjeenja doneenog u prvom stepenu stranka ima pravo na albu.
Strana: 38
(2) Pravo na albu ima i lice kome nije bila data mogunost da uestvuje u prvostepenom postupku, ako se
rjeenje odnosi na njegova prava i pravne interese (zainteresovano lice). Ako zahtijeva dostavljanje rjeenja u
roku koji stranka ima za albu, to lice ima pravo da izjavi albu do roka za odluivanje o albi stranke.
(3) Dravni tuilac i drugi dravni organi, kada su zakonom ovlaeni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim
je povrijeen zakon u korist fizikog ili pravnog lica, a na tetu javnog interesa.
lan 220
(1) Protiv prvostepenog rjeenja ministarstva moe se izjaviti alba samo kada je to zakonom predvieno, kao i u
sluaju kada se radi o stvari u kojoj je iskljuen upravni spor.
(2) Protiv prvostepenog rjeenja organa uprave, organa lokalne uprave, ustanove i drugog pravnog lica u vrenju
javnih ovlaenja dozvoljena je alba.
(3) Protiv rjeenja Vlade ne moe se izjaviti alba.
2. Nadlenost organa za rjeavanje po albi
lan 221
(1) Kada je dozvoljena alba protiv prvostepenog rjeenja ministarstva i organa uprave koje je donijeto od strane
organizacione jedinice obrazovane za vrenje odreenih upravnih poslova, po albi rjeava to ministarstvo,
odnosno organ uprave.
(2) Po albi na prvostepeno rjeenje organa uprave, organa lokalne uprave, ustanove i drugog pravnog lica u
vrenju javnih ovlaenja rjeava organ koji vri nadzor nad njegovim radom.
lan 222
(1) Po albi protiv rjeenja doneenog na osnovu lana 197 ili lana 198 ovog zakona rjeava organ koji je
nadlean za rjeavanje po albi protiv rjeenja organa koji je izdao (lan 197), odnosno donio (lan 198)
pobijano rjeenje, ako posebnim propisom nije odreeno da po albi rjeava drugi organ.
(2) U sluajevima iz stava 1 ovog lana drugostepeni organ moe samo ponititi pobijano rjeenje, a ne moe ga
izmijeniti.
(3) Ako je organ koji je po stavu 1 ovog lana trebalo da rjeava po albi dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu na
prvostepeno rjeenje, po albi rjeava organ odreen zakonom, a ako takav organ nije odreen, to
prvostepeno rjeenje je konano.
lan 223
Ako za rjeavanje po albi na rjeenje koje je donijela ustanova i drugo pravno lice u vrenju javnih ovlaenja
nije odreen drugostepeni organ, odnosno organ koji vri nadzor, po albi rjeava organ uprave nadlean za
odgovarajuu upravnu oblast.
3. Rok za albu
lan 224
alba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 225
(1) U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kada je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne moe
izvriti sve dok se rjeenje koje je doneeno po albi ne dostavi stranci.
(2) Izuzetno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, kao i poto je alba izjavljena, ako je to zakonom
predvieno, ako se radi o preduzimanju hitnih mjera (lan 133 stav 1 taka 4) ili ako bi usljed odlaganja
izvrenja bila nanijeta nekoj stranci teta koja se ne bi mogla popraviti. U posljednjem sluaju moe se traiti
odgovarajue obezbjeenje od stranke u ijem se interesu sprovodi izvrenje i ovim obezbjeenjem usloviti
izvrenje.
4. Razlozi za pobijanje rjeenja albom
lan 226
(1) Rjeenje se moe pobijati albom:
1) zbog povrede pravila postupka;
2) zbog nepotpuno ili nepravilno utvrenog injeninog stanja;
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.
(2) Bitne povrede pravila upravnog postupka postoje, ako:
Strana: 39
1) rjeenje donese stvarno nenadlean organ;

2) licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke ili zainteresovanog lica nije bila data mogunost da
uestvuje u postupku;
3) ako stranci ili zainteresovanom licu nije data mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima
koje su bile bitne za donoenje rjeenja;
4) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, odnosno ako punomonik nije imao punomoje;
5) ako su prekrene odredbe ovog zakona o upotrebi jezika u postupku;
6) ako je u voenju ili odluivanju u postupku uestvovalo lice koje je, po ovom zakonu, trebalo biti izuzeto,
odnosno lice koje po ovom ili posebnom zakonu ne ispunjava uslove za voenje postupka, odnosno za
odluivanje u postupku;
7) ako je dispozitiv rjeenja u suprotnosti sa obrazloenjem, tako da nije mogue utvrivanje zakonitosti u
albenom postupku.
5. Sadraj albe
lan 227
(1) U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija i oznaiti naziv organa koji ga je donio, kao i broj i datum
rjeenja. Dovoljno je da alilac u albi izloi razloge za albu, odnosno u kom je pogledu nezadovoljan
rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti.
(2) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi zbog ega ih nije
mogao iznijeti u prvostepenom postupku.
(3) Ako su u albi iznijete nove injenice i novi dokazi, a u postupku uestvuju dvije stranke ili vie stranaka sa
suprotnim interesima, alba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sve stranke. U tom sluaju, organ
dostavlja svakoj stranci primjerak albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Taj
rok ne moe biti krai od osam ni dui od 15 dana od dana dostavljanja.
6. Predavanje albe
lan 228
(1) alba se neposredno predaje ili alje potom organu koji je donio prvostepeno rjeenje.
(2) Ako je alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, on je odmah alje prvostepenom organu.
(3) alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, u pogledu roka, smatra se kao da je predata
prvostepenom organu.
7. Rad prvostepenog organa po albi
lan 229
(1) Prvostepeni organ ispituje da li je alba doputena, blagovremena i izjavljena od ovlaenog lica.
(2) Nedoputenu, neblagovremenu ili od neovlaenog lica izjavljenu albu prvostepeni organ e odbaciti svojim
zakljukom.
(3) Blagovremenost albe koja je predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, prvostepeni organ cijeni
prema danu kad je predata, odnosno poslata tom organu.
(4) Protiv zakljuka kojim je alba odbaena na osnovu stava 2 ovog lana stranka ima pravo na posebnu albu.
Ako organ koji odluuje po albi nae da je alba opravdana, odluie ujedno i po albi koja je bila
odbaena.
lan 230
(1) Ako organ koji je donio prvostepeno rjeenje nae da je alba osnovana, a nije potrebno sprovoditi novi
posebni ispitni postupak moe stvar rijeiti drukije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom
pobija.
(2) Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana stranka ima pravo albe.
lan 231
(1) Ako organ koji je donio prvostepeno rjeenje nae, povodom albe, da je sprovedeni postupak bio nepotpun,
a da je to moglo biti od uticaja na rjeavanje upravne stvari, on moe postupak dopuniti saglasno ovom
zakonu.
(2) Organ koji je donio prvostepeno rjeenje dopunie postupak i onda kad alilac iznese u albi injenice i
dokaze koji bi mogli biti od uticaja za drukije rjeenje upravne stvari, ako je aliocu morala biti data
mogunost da uestvuje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja, a ta mu mogunost nije bila data ili
Strana: 40
mu je bila data, a on je propustio da je koristi, ali je u albi opravdao to proputanje.

(3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio prvostepeno rjeenje moe, u granicama zahtjeva
stranke, upravnu stvar rijeiti drukije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija.
(4) Protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana stranka ima pravo albe.
lan 232
Kada je rjeenje doneeno bez prethodno sprovedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obavezan ili kada
je doneeno po lanu 133 stav 1 ta. 1, 2 ili 3 ovog zakona, ali stranci nije bila data mogunost da se izjasni o
injenicama i okolnostima koje su od znaaja za donoenje rjeenja, a stranka u albi trai da se posebni ispitni
postupak sprovede, odnosno da joj se prui mogunost da se izjasni o tim injenicama i okolnostima, prvostepeni
organ je duan da sprovede taj postupak. Po sprovoenju postupka, prvostepeni organ moe uvaiti zahtjev iz
albe i donijeti novo rjeenje.
lan 233
(1) Kada organ koji je donio prvostepeno rjeenje nae da je podnijeta alba doputena, blagovremena i
izjavljena od ovlaenog lica, a nije novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija duan je, bez
odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, dostaviti albu organu nadlenom za
rjeavanje po albi.
(2) Uz albu iz stava 1 ovog lana prvostepeni organ je duan da priloi sve spise koji se odnose na predmet.
(3) Ako prvostepeni organ ne dostavi spise predmeta drugostepenom organu u roku iz stava 1 ovog lana,
drugostepeni organ zatraie od prvostepenog organa da mu dostavi spise predmeta i odredie mu rok za to.
Ako prvostepeni organ ne dostavi spise predmeta u ostavljenom roku, drugostepeni organ moe rijeiti
upravnu stvar i bez spisa predmeta.
8. Rjeavanje drugostepenog organa po albi
lan 234
(1) Ako je alba nedoputena, neblagovremena ili izjavljena od neovlaenog lica, a prvostepeni organ je
propustio da je zbog toga odbaci, odbacie je organ koji je nadlean za rjeavanje po albi.
(2) Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje.
(3) Drugostepeni organ moe odbiti albu, ponititi rjeenje u cjelini ili djelimino ili ga izmijeniti.
lan 235
(1) Drugostepeni organ e odbiti albu kada utvrdi da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno sproveden i
da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana.
(2) Drugostepeni organ e odbiti albu i kada nae da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da oni
nijesu mogli imati uticaja na rjeavanje upravne stvari, a ne radi se o bitnim povredama pravila postupka iz
lana 226 ovog zakona.
(3) Kada drugostepeni organ nae da je prvostepeno rjeenje zasnovano na zakonu, ali zbog drugih razloga, a ne
zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom rjeenju izloiti te razloge, a albu odbiti.
lan 236
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da je u prvostepenom postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje
nitavim, oglasie takvo rjeenje nitavim, kao i onaj dio postupka koji je sproveden poslije te nepravilnosti.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rjeenje donio stvarno nenadlean organ, ponitie to
rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rjeavanje.
(3) Ako drugostepeni organ utvrdi da se radi o bitnim povredama pravila postupka iz lana 226 stav 2 ovog
zakona, ponitie to rjeenje po albi, odnosno po slubenoj dunosti i predmet vratiti prvostepenom organu
na ponovni postupak, osim u sluaju iz lana 226 stav 2 taka 3 ovog zakona kada moe sam rijeiti stvar, na
nain to e otkloniti bitne povrede pravila postupka.
lan 237
(1) Kada drugostepeni organ utvrdi da se u prvostepenom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja
su od uticaja na rjeavanje stvari, a ne radi se o bitnim povredama pravila postupka iz lana 226 ovog zakona,
on e dopuniti postupak i otkloniti navedene nedostatke sam ili preko prvostepenog organa ili zamoljenog
organa. Ako drugostepeni organ nae da se na osnovu injenica utvrenih u dopunjenom postupku upravna
stvar mora rijeiti drukije nego to je rijeena prvostepenim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi
prvostepeno rjeenje i sam rijeiti upravnu stvar.
(2) Ako drugostepeni organ nae da e nedostatke prvostepenog postupka bre i ekonominije otkloniti
Strana: 41
prvostepeni organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i vratiti predmet prvostepenom
organu na ponovni postupak. U tom sluaju, drugostepeni organ je duan svojim rjeenjem da ukae
prvostepenom organu u kom pogledu treba dopuniti postupak, a prvostepeni organ je duan u svemu da
postupi po drugostepenom rjeenju i da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 20 dana od dana prijema
predmeta, donese novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo na albu.
lan 238
(1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih
injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, da je pogreno primijenjen pravni propis
na osnovu koga se rjeava upravna stvar ili ako nae da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti
drukije rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti upravnu stvar.
(2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i u pogledu primjene
zakona, ali da se cilj zbog koga je doneeno moe postii i drugim sredstvima povoljnijim za stranku,
izmijenie prvostepeno rjeenje u tom smislu.
lan 239
(1) Drugostepeni organ moe, povodom albe, izmijeniti prvostepeno rjeenje u korist alioca i mimo zahtjeva
postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostepenom postupku, ako se time ne vrijea pravo
treih lica.
(2) Drugostepeni organ moe, povodom albe, izmijeniti prvostepeno rjeenje na tetu alioca, ali samo iz nekog
od razloga predvienih u l. 257, 259 i 260 ovog zakona.
lan 240
(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na prvostepeno rjeenje shodno se primjenjuju i na rjeenja koja se
donose po albi.
(2) U obrazloenju drugostepenog rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe.
9. alba kada prvostepeno rjeenje nije doneeno
lan 241
(1) Ako je albu izjavila stranka zato to prvostepeni organ nije donio rjeenje u propisanom roku (lan 212 stav
2), drugostepeni organ e traiti da mu prvostepeni organ saopti razloge zbog kojih rjeenje nije doneeno u
roku. Ako nae da rjeenje nije doneeno u roku iz opravdanih razloga ili zbog krivice stranke, odredie
prvostepenom organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 20 dana. Ako razlozi zbog kojih
rjeenje nije doneeno u roku nijesu opravdani, drugostepeni organ e traiti da mu prvostepeni organ dostavi
spise predmeta.
(2) Ako drugostepeni organ moe rijeiti upravnu stvar prema spisima predmeta, donijee svoje rjeenje, a ako
ne moe, sam e sprovesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti upravnu stvar. Izuzetno, ako drugostepeni
organ nae da e postupak bre i ekonominije sprovesti prvostepeni organ, naloie da to uini i da mu
prikupljene podatke dostavi u odreenom roku, poslije ega e sam rijeiti upravnu stvar. Takvo rjeenje je
konano.
10. Rok za donoenje rjeenja po albi
lan 242
(1) Rjeenje po albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje
albe, ako posebnim zakonom nije odreen krai rok.
(2) Ako stranka odustane od albe, postupak po albi obustavlja se zakljukom, protiv koga nije doputena alba.
Protiv tog zakljuka moe se neposredno pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.
11. Dostavljanje drugostepenog rjeenja
lan 243
Organ koji je donio drugostepeno rjeenje alje, po pravilu, svoje rjeenje, sa spisima predmeta, prvostepenom
organu, koji je duan da ga dostavi strankama u roku od osam dana od dana prijema spisa.
Glava XV
PONAVLJANJE POSTUPKA
Strana: 42
1. Pokretanje ponavljanja postupka

lan 244
Postupak okonan rjeenjem protiv koga nema redovnog pravnog sredstva u postupku (konano rjeenje)
ponovie se, ako:
1) se sazna za nove injenice ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u
vezi sa ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice,
odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku;
2) je rjeenje doneeno na osnovu lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili ako je dolo kao
posljedica djela kanjivog po krivinom zakonu;
3) se rjeenje zasniva na presudi doneenoj u krivinom postupku ili u postupku za privredni prestup, a ta
presuda je pravosnano ukinuta;
4) je rjeenje povoljno za stranku doneeno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio
postupak bio doveden u zabludu;
5) se rjeenje organa koji je vodio postupak zasniva na nekom prethodnom pitanju, a nadleni organ je to
pitanje kasnije rijeio bitno drukije;
6) je u donoenju rjeenja uestvovalo slubeno lice koje je po zakonu moralo biti izuzeto;
7) je rjeenje donijelo slubeno lice koje nije bilo ovlaeno za njegovo donoenje;
8) kolegijalni organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sastavu predvienom vaeim propisima ili ako za
rjeenje nije glasala propisana veina;
9) licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke, odnosno zainteresovanom licu nije bila data mogunost
da uestvuje u postupku, a ne radi se o sluaju iz lana 219 stava 2 ovog zakona;
10) stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa.
lan 245
(1) Ponavljanje postupka moe traiti stranka, a organ koji je donio rjeenje kojim je postupak zavren moe
pokrenuti ponavljanje postupka po slubenoj dunosti.
(2) Zbog okolnosti navedenih u lanu 244 ta. 1, 6, 7, 8 i 10 ovog zakona stranka moe traiti ponavljanje
postupka samo ako bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem postupku iznese okolnosti zbog kojih trai
ponavljanje.
(3) Iz razloga navedenih u lanu 244 ta. 6 do 10 ovog zakona stranka ne moe traiti ponavljanje postupka, ako
je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku.
(4) Dravni tuilac moe traiti ponavljanje postupka pod istim uslovima kao i stranka.
lan 246
Ako je rjeenje po kome se trai ponavljanje postupka bilo predmet upravnog spora, ponavljanje se moe
dozvoliti samo zbog injenica koje je organ utvrdio u ranijem postupku, a ne i zbog onih koje je utvrdio sud u
svom postupku.
lan 247
(1) Stranka moe traiti ponavljanje postupka u roku od jednog mjeseca, i to:
1) u sluaju iz lana 244 taka 1 - od dana kada je mogla iznijeti nove injenice, odnosno upotrijebiti nove
dokaze;
2) u sluaju iz lana 244 ta. 2 i 3 - od dana kada je saznala za pravosnanu presudu u krivinom postupku ili
u postupku za privredni prestup, a ako se postupak ne moe sprovesti - od dana kada je saznala za obustavu
tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih
nema mogunosti za krivino gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prestup;
3) u sluaju iz lana 244 taka 5 - od dana kada je mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rjeenje);
4) u sluaju iz lana 244 ta. 4, 6, 7 i 8 - od dana kada je saznala razlog za ponavljanje;
5) u sluaju iz lana 244 ta. 9 i 10 - od dana kada joj je dostavljeno rjeenje.
(2) Ako bi rok odreen u stavu 1 ovog lana poeo da tee prije nego to je rjeenje postalo konano, taj e se
rok raunati od dana kada rjeenje postane konano, odnosno od dostavljanja konanog rjeenja nadlenog
organa.
(3) Rokom iz stava 1 ovog lana vezan je i organ ako ponavljanje postupka pokree po slubenoj dunosti.
(4) Po proteku roka od pet godina od dostavljanja rjeenja stranci, odnosno zainteresovanom licu, ponavljanje
upravnog postupka se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti.
(5) Ponavljanje se, izuzetno, moe traiti, odnosno pokrenuti i poslije roka od pet godina samo iz razloga
navedenih u lanu 244 ta. 2, 3 i 5 ovog zakona.
Strana: 43
lan 248
(1) Postupak se moe ponoviti iz razloga navedenih u lanu 244 taka 2 ovog zakona i ako se krivini postupak
ne moe sprovesti ili ako postoje okolnosti zbog kojih se taj postupak ne moe pokrenuti.
(2) Prije donoenja zakljuka o ponavljanju postupka iz razloga navedenih u lanu 244 taka 2 ovog zakona,
slubeno lice e od organa nadlenog za krivino gonjenje zatraiti obavjetenje o tome da li je krivini
postupak obustavljen, odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se taj postupak ne moe pokrenuti.
Slubeno lice ne mora zatraiti takvo obavjetenje, ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili ako je
nastupila smrt lica na iju se krivinu odgovornost ukazuje u zahtjevu za ponavljanje, odnosno ako okolnosti
zbog kojih se krivini postupak ne moe pokrenuti samo slubeno lice moe sa sigurnou utvrditi.
lan 249
Stranka je duna da u predlogu za ponavljanje postupka uini vjerovatnim okolnosti na kojima zasniva predlog,
kao i okolnost da je predlog stavljen u zakonskom roku.
2. Rjeavanje o ponavljanju postupka
lan 250
(1) Predlog za ponavljanje postupka stranka predaje ili alje organu koji je o predmetu rjeavao u prvom stepenu
ili organu koji je donio konano rjeenje.
(2) O predlogu za ponavljanje postupka rjeava organ koji je donio konano rjeenje.
(3) Kada se ponavljanje postupka trai po rjeenju koje je doneeno u drugom stepenu, prvostepeni organ koji
primi predlog za ponavljanje postupka prikljuie spise predmeta predlogu i dostavie ih organu koji je
rjeavao u drugom stepenu.
lan 251
(1) Kada organ koji je nadlean za rjeavanje o predlogu za ponavljanje postupka primi predlog duan je da
ispita da li je predlog blagovremen, da li ga je podnijelo ovlaeno lice i da li je okolnost na kojoj se predlog
zasniva uinjena vjerovatnom.
(2) Ako uslovi iz stava 1 ovog lana nijesu ispunjeni, organ e svojim zakljukom odbaciti predlog za
ponavljanje postupka.
(3) Ako su uslovi iz stava 1 ovog lana ispunjeni, organ e ispitati da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se
iznose kao razlog za ponavljanje postupka takvi da bi mogli dovesti do drukijeg rjeenja, pa ako utvrdi da
nijesu, odbie predlog svojim rjeenjem.
lan 252
(1) Ako organ ne odbaci niti odbije predlog za ponavljanje postupka na osnovu lana 251 ovog zakona, donijee
zakljuak da se ponavljanje postupka dozvoli i odredie u kome e se obimu postupak ponoviti. U
ponavljanju postupka po slubenoj dunosti, organ e donijeti zakljuak kojim se ponavljanje dozvoljava,
ako prethodno utvrdi da su za ponavljanje ispunjeni zakonski uslovi. Ranije radnje u postupku na koje ne
utiu razlozi ponavljanja postupka nee se ponavljati.
(2) Kada je to prema okolnostima sluaja mogue, a u interesu je ubrzanja postupka, nadleni organ moe, im
utvrdi postojanje uslova za ponavljanje, prei na one radnje postupka koje treba ponoviti, ne donosei
poseban zakljuak kojim se ponavljanje dozvoljava.
(3) Kada o predlogu za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni organ, on e sam izvriti potrebne radnje u
ponovljenom postupku, a izuzetno, ako nae da e te radnje bre i ekonominije izvriti prvostepeni organ,
naloie mu da to uini i da mu materijal o tome dostavi u odreenom roku.
lan 253
Na osnovu podataka pribavljenih u ranijem i u ponovljenom postupku, organ donosi rjeenje o upravnoj stvari
koja je bila predmet postupka i njime moe rjeenje, koje je bilo predmet ponavljanja postupka, ostaviti na snazi ili
ga zamijeniti novim. U sluaju zamjene rjeenja, s obzirom na sve injenice i okolnosti, organ moe ranije rjeenje
ponititi ili ukinuti.
lan 254
(1) Protiv zakljuka, odnosno rjeenja kojim se odbacuje ili odbija predlog za ponavljanje postupka, kao i protiv
rjeenja doneenog u ponovljenom postupku moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak, odnosno
rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je zakljuak ili rjeenje donio drugostepeni organ, moe se neposredno
pokrenuti upravni spor.
(2) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava ponavljanje postupka nije dozvoljena alba.
Strana: 44
lan 255
(1) Predlog za ponavljanje postupka, po pravilu, ne odlae izvrenje rjeenja po kome se ponavljanje trai, ali
organ koji je nadlean za odluivanje o predlogu za ponavljanje postupka, ako ima dovoljno razloga za
ocjenu da bi taj predlog bio uvaen, moe rijeiti da se odloi izvrenje dok se ne odlui o ponavljanju
postupka.
(2) Zakljuak kojim se dozvoljava ponavljanje postupka odlae izvrenje rjeenja protiv koga je ponavljanje
dozvoljeno.
Glava XVI
NAROITI SLUAJEVI PONITAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJEENJA
1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi sa upravnim sporom
lan 256
Organ protiv ijeg je rjeenja blagovremeno pokrenut upravni spor moe, do zavretka spora, ako uvaava sve
zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje,
ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili pravo treeg lica.
2. Ponitavanje i ukidanje po osnovu slubenog nadzora
lan 257
(1) Konano rjeenje nadleni organ e ponititi po osnovu slubenog nadzora, ako:
1) ga je donio stvarno nenadleni organ, a ne radi se o sluaju predvienom u lanu 260 taka 1 ovog zakona;
2) je u istoj upravnoj stvari ranije doneeno pravosnano rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije rijeena;
3) ga je donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a to je potrebno po
zakonu ili drugom propisu;
4) ga je donio mjesno nenadleni organ;
5) je rjeenje doneeno kao posljedica prinude, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedozvoljene radnje.
(2) Konano rjeenje moe se ukinuti po osnovu slubenog nadzora ako je njime oigledno povrijeen
materijalni zakon. U upravnim stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima
rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresovanih stranaka.
(3) Konano rjeenje organa lokalne uprave donijeto u vrenju prenijetih, odnosno povjerenih poslova, ako je
njime oigledno povrijeen materijalni zakon, ukida ministarstvo nadleno za odreenu upravnu oblast.
(4) Ako je za donoenje rjeenja nadlean dravni organ ili organizacija, a rjeenje je donijela Vlada, takvo
rjeenje se ne moe ponititi na osnovu odredbe stava 1 taka 1 ovog lana.
lan 258
(1) Rjeenje moe ponititi ili ukinuti, po osnovu slubenog nadzora, drugostepeni organ. Ako nema
drugostepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti organ koji je ovlaen da vri nadzor nad radom
organa koji je donio rjeenje.
(2) Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju rjeenja po slubenoj dunosti, po zahtjevu stranke ili dravnog
tuioca, a rjeenje o ukidanju - po slubenoj dunosti ili po zahtjevu dravnog tuioca.
(3) Rjeenje o ponitenju na osnovu lana 257 stav 1 ta. 1 do 3 ovog zakona moe se donijeti u roku od pet
godina, a na osnovu stava 1 taka 4 istog lana - u roku od jedne godine od dana kad je rjeenje postalo
konano. Rjeenje o ukidanju na osnovu lana 257 st. 2 i 3 ovog zakona moe se donijeti u roku od jedne
godine od dana kad je rjeenje postalo konano.
(4) Rjeenje o ponitenju rjeenja na osnovu lana 257 stav 1 taka 5 ovog zakona moe se donijeti bez obzira na
rokove utvrene u stavu 3 ovog lana.
(5) Protiv rjeenja doneenog na osnovu lana 257 ovog zakona nije doputena alba, ve se protiv njega moe
neposredno pokrenuti upravni spor.
3. Vanredno ukidanje
lan 259
(1) Izvrno rjeenje moe se ukinuti, ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti po ivot i
zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i javni poredak ili javni moral ili radi otklanjanja poremeaja u
privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena
Strana: 45
prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo djelimino, u obimu neophodnom da se opasnost otkloni ili zatite
navedeni javni interesi.
(2) Ako je rjeenje donio prvostepeni organ, to rjeenje moe, u smislu stava 1 ovog lana, ukinuti taj organ, a
moe ga ukinuti i drugostepeni organ. Ako drugostepenog organa nema, rjeenje moe ukinuti organ koji je
ovlaen da vri nadzor nad radom organa koji je donio rjeenje.
(3) Protiv rjeenja kojim se ranije rjeenje ukida doputena je alba samo kada je to rjeenje donio prvostepeni
organ. Kada je to rjeenje donio drugostepeni organ ili organ koji vri nadzor, protiv takvog rjeenja moe se
neposredno pokrenuti upravni spor.
(4) Stranka koja usled ukidanja rjeenja trpi stvarnu tetu ima pravo na naknadu pretrpljene tete, izuzev naknade
za izgubljenu dobit. O zahtjevu za naknadu pretrpljene tete rjeava, u parninom postupku, nadleni sud.
4. Oglaavanje rjeenja nitavim
lan 260
Nitavim se oglaava rjeenje:
1) koje je u upravnom postupku doneeno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uopte ne moe
rjeavati u upravnom postupku;
2) koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonu;
3) ije izvrenje nije mogue;
4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke (lan 117), a na to stranka nije naknadno, izriito ili
preutno, pristala;
5) ako je stranka postigla povoljno rjeenje u suprotnosti sa lanom 11 ovog zakona;
6) koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti.
lan 261
(1) Rjeenje se moe, u svako doba, oglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili po predlogu stranke ili dravnog
tuioca.
(2) Rjeenje se moe oglasiti nitavim u cjelini ili djelimino.
(3) Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje oglaava nitavim ili se odbija predlog stranke ili dravnog tuioca za
oglaavanje rjeenja nitavim doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava po albi, protiv tog rjeenja
moe se neposredno pokrenuti upravni spor.
5. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja
lan 262
(1) Ponitavanjem rjeenja ponitavaju se i pravne posljedice koje je to rjeenje proizvelo.
(2) Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo, ali se onemoguava
dalje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja.
(3) Oglaavanje rjeenja nitavim ima posledice iz stava 1 ovog lana, s tim to stranka moe, u parninom
postupku, traiti i naknadu tete koja je nastala na osnovi nitavog rjeenja.
6. Dunost obavjetavanja nadlenog organa u sluaju postojanja razloga za ponavljanje postupka, odnosno
za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja
lan 263
Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za ponavljanje postupka,
odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja duan je da o tome, bez odlaganja, obavijesti organ
nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja, odnosno dravnog tuioca.
ETVRTI DIO
IZVRENJE
Glava XVII
lan 264
(1) Izvrenje rjeenja sprovodi se radi ostvarivanja novanih ili nenovanih obaveza.
Strana: 46
(2) Rjeenje se izvrava kada postane izvrno.

(3) Prvostepeno rjeenje postaje izvrno:
1) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena;
2) dostavljanjem stranci, ako alba nije doputena;
3) dostavljanjem stranci, ako alba ne odlae izvrenje;
4) dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.
(4) Drugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci.
(5) Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje
postaje izvrno istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno
u roku od 15 dana od dana dostavljanja. Rjeenjem ostavljeni rok za izvrenje rjeenja, odnosno propisani rok
od 15 dana poinje da tee od dana kada rjeenje, u smislu st. 3 i 4 ovog lana, postane izvrno.
(6) Izvrenje se moe sprovesti i na osnovu poravnanja, ali samo protiv lica koje je uestvovalo u poravnanju.
(7) Ako alba odlae izvrenje rjeenja, a rjeenje se odnosi na dvije stranke ili vie stranaka koje u postupku
uestvuju sa istovjetnim zahtjevima, alba makar i jedne stranke sprjeava izvrnost rjeenja.
lan 265
(1) Zakljuak doneen u postupku izvrava se kada postane izvran.
(2) Zakljuak protiv koga se ne moe izjaviti posebna alba, kao i zakljuak protiv koga se moe izjaviti posebna
alba koja ne odlae njegovo izvrenje postaje izvran saoptavanjem, a ako nije saopten - dostavljanjem
stranci.
(3) Kada je zakonom ili samim zakljukom odreeno da alba odlae izvrenje zakljuka, zakljuak postaje
izvran istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je izjavljena -dostavljanjem stranci rjeenja
kojim se alba odbacuje ili odbija.
(4) U ostalim sluajevima, zakljuak postaje izvran pod uslovima propisanim za izvrnost rjeenja u lanu 264
st. 4, 5 i 7 ovog zakona.
(5) Odredbe ovog zakona o izvrenju rjeenja vae i za izvrenje zakljuka.
lan 266
(1) Kada postoji mogunost da se izvrenje sprovede na vie naina i primjenom raznih sredstava, izvrenje e se
sprovesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koji dovode do cilja, a koji su po izvrenika najblai.
(2) Nedjeljom, u dane dravnih praznika i nou, radnje izvrenja mogu se sprovesti samo ako postoji opasnost od
odlaganja i ako je organ koji sprovodi izvrenje izdao za to pisani nalog.
lan 267
(1) Izvrenje se sprovodi protiv lica koje je obavezno da ispuni obavezu (izvrenik).
(2) Izvrenje se sprovodi po slubenoj dunosti ili po predlogu stranke.
(3) Po slubenoj dunosti izvrenje se sprovodi kada to nalae javni interes, a izvrenje koje je u interesu stranke
sprovodi se po predlogu stranke (trailac izvrenja).
lan 268
Izvrenje rjeenja sprovodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u sluajevima predvienim
ovim zakonom - sudskim putem (sudsko izvrenje).
lan 269
(1) Izvrenje radi ispunjenja novanih i nenovanih obaveza izvrenika sprovodi se administrativnim putem.
(2) Izvrenje rjeenja na nekretnine i na udjele lanova u privrednom drutvu i drugom obliku obavljanja
privredne djelatnosti sprovodi se sudskim putem po zakonu kojim je ureen izvrni postupak.
lan 270
(1) Administrativno izvrenje, izuzev novanih obaveza, sprovodi organ koji je stvar rjeavao u prvom stepenu,
ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
(2) Nosioci javnih ovlaenja mogu sprovoditi izvrenje svojih rjeenja, ako dobiju dozvolu od ministra
nadlenog za poslove uprave, odnosno predsjednika optine.
(3) Ako je propisano da administrativno izvrenje ne moe sprovesti organ koji je upravnu stvar rjeavao u
prvom stepenu, a posebnim propisom nije odreen organ koji je za to ovlaen, izvrenje sprovodi nadleni
dravni organ na ijem se podruju nalazi prebivalite, odnosno boravite ili sjedite izvrenika, ako zakonom
nije drukije odreeno.
(4) Organ nadlean za unutranje poslove duan je da organu nadlenom za sprovoenje izvrenja, na njegov
zahtjev, prui pomo u sprovoenju izvrenja.
Strana: 47
lan 271
(1) Organ nadlean za sprovoenje administrativnog izvrenja donosi, po slubenoj dunosti ili po predlogu
traioca izvrenja, zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se konstatuje da je rjeenje koje treba izvriti
postalo izvrno i odreuju nain i sredstva izvrenja. Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom
drugostepenom organu.
(2) Ako se radi o rjeenju iz lana 133 taka 4 ovog zakona, zakljuak o dozvoli izvrenja, nain, rok i sredstva
izvrenja odreuju se u rjeenju tako da se ne izdaje zakljuak o dozvoli izvrenja.
(3) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja koje je doneeno u upravnoj stvari po slubenoj dunosti, organ
nadlean za sprovoenje administrativnog izvrenja duan je da donese, bez odlaganja, kad je to rjeenje
postalo izvrno, a najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno, ako posebnim
propisom nije drukije odreeno. Nedonoenje zakljuka do tog roka ne iskljuuje obavezu njegovog
donoenja.
(4) Kada administrativno izvrenje ne sprovodi organ koji je rjeavao u prvom stepenu, trailac izvrenja podnosi
predlog za dozvolu izvrenja organu koji je donio rjeenje koje treba izvriti. Ako je rjeenje postalo izvrno,
taj organ stavlja na rjeenje potvrdu da je postalo izvrno (potvrda izvrnosti) i dostavlja ga radi izvrenja
organu nadlenom za izvrenje, s tim to e istovremeno predloiti i nain i sredstva izvrenja. Organ
nadlean za izvrenje e donijeti zakljuak o dozvoli izvrenja.
(5) Kada po slubenoj dunosti treba sprovesti izvrenje rjeenja organa koji nije ovlaen za sprovoenje
izvrenja, taj organ se radi izvrenja obraa predlogom za dozvolu izvrenja organu nadlenom za izvrenje
nakon sprovedenog postupka propisanog u stavu 3 ovog lana.
lan 272
(1) Administrativno izvrenje koje sprovodi organ koji je upravnu stvar rjeavao u prvom stepenu sprovodi se na
osnovu rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja.
(2) Administrativno izvrenje koje ne sprovodi organ koji je upravnu stvar rjeavao u prvom stepenu sprovodi se
na osnovu rjeenja na kom je stavljena potvrda izvrnosti i zakljuka o dozvoli izvrenja.
lan 273
(1) U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne
moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava.
(2) alba se izjavljuje nadlenom drugostepenom organu. alba ne odlae izvrenje. U pogledu roka za albu i
organa nadlenog za rjeavanje po albi primjenjuju se odredbe l. 221 do 225 ovog zakona.
lan 274
(1) Administrativno izvrenje e se obustaviti po slubenoj dunosti i sprovedene radnje ponititi, ako se utvrdi
da je obaveza u cjelini izvrena, da izvrenje nije bilo uopte doputeno, da je bilo sprovedeno prema licu
koje nije u obavezi, ako trailac izvrenja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je izvrna isprava
ponitena ili ukinuta.
(2) Administrativno izvrenje e se odloiti, ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja obaveze dozvoljen poek ili
je, umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava, doneeno rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od
privremenog rjeenja. Odlaganje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja.
lan 275
(1) Rjeenja koja glase na novane obaveze, odnosno novane kazne doneena po ovom zakonu ili po propisima
o posebnim upravnim postupcima izvrava organ uprave nadlean za javne prihode.
(2) Novana kazna naplauje se u korist budeta iz koga se finansiraju poslovi, odnosno organ koji je izrekao
kaznu.
lan 276
(1) Kada treba da se sprovede sudsko izvrenje rjeenja donesenog u postupku, organ ije rjeenje treba izvriti
stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti (lan 271 stav 3) i dostavlja ga radi izvrenja sudu nadlenom za
izvrenje.
(2) Rjeenje doneeno u postupku koje sadri potvrdu izvrnosti jeste osnov za sudsko izvrenje. To izvrenje
sprovodi se po odredbama zakona kojim se ureuje izvrni postupak i odredbama drugih zakona koji vae za
sudsko izvrenje.
2. Izvrenje nenovanih obaveza
Strana: 48
lan 277
Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obaveza izvrenika sprovodi se preko drugih lica, odnosno prinudom.
1) Izvrenje preko drugih lica
lan 278
(1) Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i drugo lice, a izvrenik je ne izvri
uopte ili je ne izvri u cjelini, ta radnja e se izvriti preko drugog lica, na troak izvrenika. Izvrenik mora
biti na to prethodno opomenut.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, organ koji sprovodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da
unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obraun naknadno izvri.
Zakljuak o polaganju tog iznosa je izvran.
2) Izvrenje prinudom
lan 279
(1) Ako je izvrenik duan da neto dopusti ili trpi, pa postupa protivno toj obavezi ili ako je predmet izvrenja
izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega da izvri drugo lice, organ koji sprovodi izvrenje prinudie
izvrenika na ispunjenje obaveze prinudnom mjerom, odnosno novanom kaznom.
(2) Organ koji sprovodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prinudnog sredstva, ako svoju
obavezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako izvrenik u toku tog roka preduzme neku radnju protivno svojoj
obavezi ili ako ostavljeni rok bezuspjeno protekne, zaprijeeno prinudno sredstvo e se odmah izvriti, a
ujedno e se odrediti novi rok za izvrenje radnje i zaprijetiti novom, stroom, prinudnom mjerom.
(3) Novana kazna koja se na osnovu stava 1 ovog lana izrie prvi put ne moe biti manja za pravno lice od 500
niti vea od 5.000 , a za fiziio lice ne moe biti manja od 50 niti vea od 500 . Novana kazna se moe
ponovo izricati sve dok se obaveza ne izvri.
(4) Naplaena novana kazna se ne vraa.
lan 280
Ako se izvrenje nenovane obaveze uopte ili blagovremeno ne moe sprovesti primjenom sredstava
predvienih u l. 278 i 270 ovog zakona, izvrenje se, prema prirodi obaveze, moe sprovesti i neposrednom
prinudom, ako propisom nije drukije odreeno.
lan 281
(1) Kad je na osnovu rjeenja sprovedeno izvrenje, a rjeenje je kasnije poniteno ili izmijenjeno, izvrenik ima
pravo da zahtijeva da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se stvar vrati u stanje koje proizlazi iz
novog rjeenja.
(2) O zahtjevu izvrenika rjeava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja.
Glava XVIII
IZVRENJE RADI OBEZBJEENJA I PRIVREMENI ZAKLJUAK
1. Izvrenje radi obezbjeenja
lan 282
(1) Radi obezbjeenja izvrenja moe se zakljukom dozvoliti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo
izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje poslije izvrnosti rjeenja.
(2) Ako se radi o obavezama koje se prinudno izvravaju samo po predlogu stranke, predlaga mora opasnost od
osujeenja ili oteavanja izvrenja uiniti vjerovatnom, a organ moe izvrenje iz stava 1 ovog lana usloviti
davanjem obezbjeenja shodno lanu 211 stav 2 ovog zakona.
(3) Protiv zakljuka doneenog na predlog stranke za izvrenje radi obezbjeenja, kao i protiv zakljuka
doneenog po slubenoj dunosti doputena je posebna alba. alba protiv zakljuka kojim je odreeno
izvrenje radi obezbjeenja ne odlae sprovoenje izvrenja.
lan 283
(1) Izvrenje radi obezbjeenja moe se sprovesti administrativnim ili sudskim putem, a izvrenje radi
obezbjeenja izvrenja na nekretninama ili na udjelu lanova u privrednim drutvima ili drugim oblicima
obavljanja privredne djelatnosti sprovodi se sudskim putem po odredbama Zakona o izvrnom postupku.
Strana: 49
(2) Kad se izvrenje radi obezbjeenja sprovodi sudskim putem, sud postupa po odredbama zakona kojim se
ureuje izvrni postupak i odredbama drugih zakona koji vae za sudsko izvrenje.
lan 284
Izvrenje privremenog rjeenja moe se sprovesti samo u onom obimu i u onim sluajevima u kojima je
doputeno izvrenje radi obezbjeenja.
2. Privremeni zakljuak o obezbjeenju
lan 285
(1) Ako postoji ili je bar uinjena vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e obavezana stranka na
drugi nain osujetiti ili znatno oteati izvrenje obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o obavezi
stranke moe, prije donoenja rjeenja o toj obavezi, donijeti privremeni zakljuak radi obezbjeenja
izvrenja obaveze. Prilikom donoenja privremenog zakljuka organ je duan da vodi rauna o odredbi lana
266 stav 1 ovog zakona i da obrazloi zakljuak.
(2) Donoenje privremenog zakljuka moe se usloviti davanjem obezbjeenja predvienog u lanu 211 stav 2
ovog zakona.
(3) U pogledu privremenog zakljuka doneenog na osnovu stava 1 ovog lana primjenjivae se odredbe lana
282 stav 3 i lana 283 ovog zakona.
lan 286
(1) Ako je pravosnanim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije je obezbjeenje bio
doneen privremeni zakljuak ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za donoenje privremenog zakljuka
bio neosnovan, predlaga u iju je korist privremeni zakljuak doneen duan je da naknadi suprotnoj stranci
tetu koja joj je prouzrokovana doneenim zakljukom.
(2) O naknadi tete iz stava 1 ovog lana rjeava organ koji je donio privremeni zakljuak, ako je predlaga
saglasan da tetu naknadi. Ako predlaga nije saglasan da tetu naknadi, suprotna strana moe zahtjev za
naknadu tete ostvarivati pred nadlenim sudom u parninom postupku.
PETI DIO
SPROVOENJE ZAKONA, INSPEKCIJSKI NADZOR I PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Glava XIX
SPROVOENJE ZAKONA
lan 287
(1) O rjeavanju u upravnim stvarima vodi se slubena evidencija.
(2) Evidencija iz stava 1 ovog lana sadri podatke o: broju podneenih zahtjeva; broju pokrenutih postupaka po
slubenoj dunosti; nainu i rokovima rjeavanja upravnih stvari u prvostepenom i drugostepenom postupku;
broju ponitenih, odnosno ukinutih upravnih akata i broju odbaenih zahtjeva, odnosno obustavljenih
postupaka.
(3) Podatke iz stava 2 ovog lana organi vode i iskazuju po odgovarajuim upravnim oblastima i druni su da
iste, dva puta godinje, dostave ministarstvu koje vri nadzor nad njihovim radom.
lan 288
Iznosi naplaeni od izreenih novanih kazni od strane organa koji vodi postupak uplauju se u dravni budet,
odnosno budet jedinice lokalne samouprave.
lan 289
(1) Pozivi, dostavnice, nareenja za dovoenje, zapisnici, kao i drugi akti koji se koriste u postupku sainjavaju
se po propisanim obrascima.
(2) Obrasce iz stava 1 ovog lana utvruje organ uprave nadlean za poslove dravne uprave.
INSPEKCIJSKI NADZOR
lan 290
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba zakona i drugih propisa o upravnom postupku koji se odnose na
Strana: 50
efikasnost i aurnost u rjeavanju upravnih stvari, postupanje u skladu sa pravilima postupka, pruanje pravne
pomoi i trokove upravnog postupka, primjenom propisa o kancelarijskom poslovanju i voenju evidencija,
vri organ uprave nadlean za poslove dravne uprave.
(2) Organ iz stava 1 ovog lana vri inspekcijski nadzor i nad primjenom zakona i drugih propisa iz oblasti
sistema dravne uprave u odnosu na organizaciju uprave, javnost rada, ravnopravnost jezika i pisma i strunu
spremu zaposlenih koji vre poslove dravne uprave.
(3) Inspekcijki nadzor iz st. 1 i 2 ovog lana vri se u dravnim organima, sudovima, organima lokalne uprave,
slubama organa dravne uprave i optine i u preduzeima, ustanovama i drugim pravnim licima koja vre
javna ovlaenja.
lan 291
Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem zakona i drugih propisa iz lana 290 vre upravni inspektori u skladu sa
zakonom o inspekcijskom nadzoru.
lan 292
(1) U sluajevima neizvrenja, nesavjesnog, neblagovremenog ili nemarnog vrenja slubenih obaveza,
zloupotrebe slubenog poloaja ili prekoraenja ovlaenja koja se odnose na primjenu pravila upravnog
postupka, odluivanje, voenje propisanih evidencija, kancelarijsko poslovanje, odbijanje ili davanje
netanih podataka upravnom inspektoru potrebnih za ostvarivanje njegove funkcije, upravni inspektor
rjeenjem moe izrei sljedee upravne mjere:
1) novanu kaznu do 30% plate slubenika za posljednji mjesec;
2) zabranu vrenja poslova slubeniku na upravnim poslovima, poslovima voenja evidencije ili
kancelarijskog poslovanja.
(2) U sluaju kad na uredan zahtjev stranke slubeno lice ne donese rjeenje u propisanom roku, upravni
inspektor e izrei mjere iz stava 1 ovog lana.
(3) U sluaju iz stava 1 taka 2 ovog lana inspektor e, u roku od osam dana, podnijeti zahtjev o pokretanju
disciplinskog postupka.
(4) Mjera iz stava 1 taka 2 ovog lana traje do okonanja disciplinskog postupka.
lan 293
Kada upravni inspektor utvrdi da na upravnim poslovima, evidencijama ili kancelarijskom poslovanju radi
slubenik koji ne ispunjava propisane uslove, zabranie mu vrenje poslova.
Glava XX
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 294
Na predmete ije je rjeavanje zapoeto prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjivae se odredbe ovog
zakona, ako postupak nije konano zavren, ukoliko je to povoljnije za stranku.
lan 294a
Postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovog zakona okonae se po zakonu koji je bio u primjeni u vrijeme
pokretanja postupka.
lan 294b
Organi nadleni za rjeavanje u upravnom postupku duni su da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona, obezbijede jedinstveno mjesto za kontakt i koordinaciju iz lana 27a ovog zakona.
lan 295
(1) Podzakonski propisi na osnovu ovog zakona donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
(2) Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se propisi u ovoj oblasti donijeti na osnovu Zakona
o optem upravnom postupku ("Slubeni list SRJ", br. 33/97).
lan 296
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vae odredba lana 26 i Poglavlje "IV Upravna inspekcija" i l. 2932 Zakona o inspekcijskoj kontroli ("Slubeni list RCG", broj 50/92).
Strana: 51
lan 297
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
NAPOMENA IZDAVAA:
Danom stupanja na snagu Zakon o izmjenama Zakona i drugih propisa zbog ustavne promjene u nazivu drave
("Slubeni list Crne Gore", br. 73/10), u zakonima i drugim propisima koji su doneseni prije Ustava Crne Gore:
- naziv: "Republika Crna Gora" zamjenjuje se nazivom: "Crna Gora";
- u nazivu dravnih i drugih organa i u nazivu pojedinih akata rije "Republika" brie se;
- naziv: "republiki organ uprave" zamjenjuje se nazivom: "organ dravne uprave";
- rije "republiki" zamjenjuje se rijeju "dravni" ili se brie.
Strana: 52

Zakon o Opštem Upravnom Postupku PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Opštem Upravnom Postupku PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Katalog propisa v3.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

u kome je nastao povod za voenje postupka.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

koje e najmanje ometati pozvanog u vrenju njegovog redovnog posla.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

slubeno lice koje vodi postupak.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

prepisu, a moe je podnijeti i u obinom prepisu.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

pokrenut, taj dokaz izvesti.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

6. Konanost i pravosnanost rjeenja

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

1) rjeenje donese stvarno nenadlean organ;

Katalog propisa v3.05

mu je bila data, a on je propustio da je koristi, ali je u albi opravdao to proputanje.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

1. Pokretanje ponavljanja postupka

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

(2) Rjeenje se izvrava kada postane izvrno.

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

Katalog propisa v3.05

You might also like