Professional Documents
Culture Documents
Pinealna Zlezda - Epifiza
Pinealna Zlezda - Epifiza
Pinealna Zlezda - Epifiza
Pinealna
zlezda (epifiza) je najvaznija zlezda u ljudskom organizmu i to u
sustinskom smislu postojanja coveka kao duhovnog (energetskog) bica,
oblozenog fizickom ljusturom. Epifiza je zlezda unutrasneg lucenja
(endokrinoloska) smestena otprilike u sredistu glave. Ta zlezda je
potpuno aktivna od rodjenja, a zatim pocinje da krzlja (atrofira) tako
da je kod odraslih velicine zrna graska. Smatra se da je tada njena
uloga vrlo ogranicena. Ona luci melatonin i dimetiltriptamin (DMT).
Obezbeduje snabdevanje melatoninom do oko 25- te god. nadalje, se polako
gubi njena ucinkovitosti i opada obezbedjivanje hormona u telu, ali
uprkos tome ona ima potencijala za obnavljanje imunoloskog sistema, ako
se zadrzi njeno zdravo i ne ometano funkcionisanje. Zanimljivo je da je
to jedini organ u coveku koji nije podlozan bolesti. Ova malena zlezda
upravlja najvecim delom funkcija u nasem telu. Ona kontrolise i upravlja
nasim " telesnim satom" proizvodeci melatonin; hormon koji bi mogao
biti najvece otkrice od pronalaska penicilina, i prekidac za
kontrolisanje procesa starenja.
Pinealna zlezda kontrolise
takodje nas ciklus spavanja, promene telesne temperature posebno pri
promeni godisnjih doba. Ona govori zivotinjama kada treba da se sele u
tople krajeve, upravlja njihovim odrastanjem. Usporava i ubrzava
metabolizam, govori im kada da se najedu radi ulaska u hibernaciju, i
kada da se bude iz nje na prolece. Osim sto nam pomaze da zivimo duze i
usporava proces starenja, deluje kao antioksidant, ublazava posledice
stresa i otklanja depresiju, dovodi do povecanja fizicke i seksualne
izdrzljivosti, znatno pojacava imunitet organizma. Takodje je utvrdeno
da pozitivno utice na raspolozenje, dok njegov nedostatak dovodi do
uznemirenosti, zamora i loseg raspolozenja.
Obzirom da je
smestena u sredini naseg mozga, pinealna zlezda nema direktan pristup
suncevom svetlu. Nase oci joj salju direktnu informaciju o dnevnoj
(suncevoj) svetlosti ili kada je ugaseno svetlo i kada je mrak. Sunceva
svetlost stimulise pinealnu zlezdu da proizvodi melatonin, po noci kada
nema sunca melatonin se oslobadja u nasem telu kada spavamo. Zaslugom
pinealne zlezde i melatonina, ljudi su mogli da spavaju po noci i da se
bude danju mnogo ranije pre nego sto je bio izmisljen sat ili casovnik.
U svetu materije epifiza odrazava prosirenu svest osobe. Osim toga od
aktivnosti te zlezde zavisi delovanje percepcije - izvan uma
(nematerijalni osecaji). Kada je epifiza dovoljno razvijena sva fizicka
cula postaju nepotrebna, jer je percepcija epifize znatno sira. U tom
slucaju moze se biti fizicki gluv, slep, a cuti i videti puno, puno
vise. Prirodna velicina epifize (koja nije zakrzljala) kod zrelog coveka
moze se uporediti sa ping-pong lopticom. Tada je potpuno aktivna i daje
coveku mnoge mogucnosti smatrane za fantaziju, npr. telepatija, znatno
povecano polje culne percepcije, zivlenje bez hrane i pica, suptilno
disanje, nezavisnost od uticaja temperature, prelazenje u druge
dimenzije, promena izgleda i gustoce tela.
Epifiza je jezgro
sunca ili kosmicke energije i igra vaznu ulogu u fotosintezi kroz
suncevu svetlost koja stize do mozga kroz oko. Kada hodate bosonogi,
vazna zlezda u centru mozga koja se naziva pinealna zlezda ili trece oko