Prilog 2

Silabusi Cambridge programa

Alma Suruliz, prof. fizike, Prva bonjaka gimnazija, Sarajevo
Prije analize silabusa Cambridge programa fizike potrebno je objasniti njegove programske sadraje.
Prvi dio silabusa ini IGCSE silabus (Internationa l General Certificate of Secondary Education) koji je
ekvivalentan silabusu predmeta Fizika za prvi i drugi razred gimnazije Kantona Sarajevo.
Drugi dio programa je tzv. A level silabus koji je zahtjevniji i komplikovaniji od silabusa predmeta za
izbornu nastavu treeg i etvrtog razreda gimnazije Kantona Sarajevo.
Ovi silabusi su podloni promjenama i profeso r je duan svake kolske godine se informirati da li ima
nekih promjena i postupiti po njima.
IGCSE ispit iz Fizike se polae nakon zavrenog drugo g razreda gimnazije. Ovaj ispit sastoji se od tri
komponente:
-

prva komponenta je tzv. Paper 1 - on sadri pitanja viestrukog izbora i ovu komponentu
polau svi uenici;

druga komponenta se sastoji od dva dijela i to Paper 2 (Core) - koji polau uenici koji u
treem razredu nisu izabrali izborno podruje u kome ima fizike i Paper 3 (Extended) - koji
polau uenici koji su izabrali izborno podruje u kome ima fizike;

trea komponenta je praktini dio ispita i sastoji se od tzv. Paper 4 ili Paper 5 ili Paper 6 realiziranje ove komponente zavisi od prostornih i kadrovskih mogunosti, kao i od
opremljenosti kole. Ovu komponentu polau svi uenici .

Paper 4 se moe polagati samo u onim kolama u kojima profesori posjeduju odgovarajui certifikat za
ocjenjivanje, prema standardima CIE (Cambridge International Examinations ).
Paper 5 se nakon ispita alje u Cambridge na eksterno ocjenjivanje.
Paper 6 je alternativa praktinom ispitu i alje se u Cambridge na ocjenjivanje.
Paper 1 nosi 30% konane ocjene , Paper 2 (odn. Paper 3) nosi 50% konane ocjene, a Paper 4
(odn. Paper 5, Paper 6) nosi 20% konane ocjene.
Uenici koji ele imati ocjenu ispita veu od C biraju proireni (Extended) curriculum.
Uenici koji polau osnovni (Core) curriculum mogu dob iti najveu ocjenu C.
Prolazne ocjene su:
A*, A, B, C, D, E, F i G.
Za svaku oblast u silabusu je definirano ta koliko uenik treba da posjeduje znanja ako je izabrao
osnovni ili proireni curriculum.
Pored ciljeva i zadataka nastave predmeta Fizika silabus IGCSE sadri nain ocjenjivanja ispitnih
papira, jedinice i njihove simbole, te definicije fizikalnih veliina. Silabus sadri i upute nastavnicima
kako da pripreme uenike za ispit, u skladu sa vaeim standardima. U silabusu su opisana znanja i
vjetine koje uenici moraju usvojiti za svaku pojedinu ocjenu.
Silabus sadri i terminologiju koja se koristi u ispitnim papirima, kao npr. ta znai definii, objasni,
opii, skiciraj, procijeni itd. Na kraju silabusa su dati matematiki zahtjevi koje u enik mora savladati
za uspjeno polaganje ispita.
Analiza silabusa IGCSE pokazala je da se od uenika trai vie praktinih znanja i vjetina, a
matematiki aparat je vrlo jednostavan. Na primjer, iznenaujue je da je kompletna elektrostatika
obraena bez ijedne matematike formule.

Prije prikazivanja silabusa A level Physics potrebno je objasniti ta je A level .

A level bilo kojeg predmeta sastoji se od dva dijela: AS level i A2 level.
Znai, A level = AS level + A2 level
Da bi se kompletirao A leve l Physics potrebno je poloiti pet ispitnih papira i to:
Paper 1, Paper 2 i Paper3 (praktini ispit) za AS level, odnosno Paper 4 i Paper 5 za A2 level.
Dozvoljeno je da uenik radi svih pet ispitnih papira u jednom ispitnom roku za kompletan A level.

Shema vrednovanja prikazana je tabelarno:

Paper 1 - sadri 40 pitanja viestrukog izbora baziranih na AS silabusu.

Paper 2 - sadri odreen broj struktuiranih pitanja baziranih na AS silabusu.
Paper 3 - sadri dva eksperimentalna zadatka i z razliitih podruja fizike. Vrijeme za izradu zadataka
je dva (2) sata; zadatak se radi jedan sat.
Paper4 - se sastoji iz dva dijela: Dio A sadri pitanja iz A2 silabusa i nosi 70 bodova. Dio B sadri
pitanja iz primijenjene fizike i nosi 30 bodova.
Paper 5 - sadri dva pitanja, jednako bodovana, koja su bazirana na praktinim vjetinama planiranja,
analiziranja i evaluacije.

Procenti broja tanih odgovora za odgovarajue ocjene su dati u tabeli:

Struktura A level silabusa razdvaja oblasti koje se rade na AS nivou i onih koje se rade na A2 nivou.

Struktura silabusa je prikazana u tabeli:

Primijenjena fizika, tj. prikupljanje i prenoenje informacija, zauzima oko 12% ukupnog kursa A level.
Nakon svake oblasti navedeni su rezultati uenja koji se oekuju kod uenika. U silabusu A level
velika panja je posveena praktinom dijelu ispita, tj. Paper 3.

Shema ocjenjivanja je prikazana u tabeli:

Question 1
Skill
Manipulation, measurement
and observation

Breakdown of marks
Successful collection of data
Range and distribution of values
Quality of data
Table of results: layout
Table of results: raw data
Table of results: calculated quantities
Graph: layout
Graph: plotting of points
Graph: trend line
Interpretation of graph
Drawing conclusions

7 marks
1 mark
1 mark
1 mark
1 mark
2 marks
1 mark
1 mark
1 mark
2 marks
2 marks

Breakdown of marks
Successful collection of data
Quality of data

6 marks
1 mark

3 marks

Display of calculation and reasoning

3 marks

10 marks

Drawing conclusions
Estimating uncertainties
Identifying limitations
Suggesting improvements

1 mark
1 mark
4 marks
4 marks

9 marks

Presentation of data and

observations

7 marks

Analysis, conclusions and

evaluation

4 marks

Question 2
Skill
Manipulation, measurement
and observation
Presentation of data and
observations
Analysis, conclusions and
evaluation

7 marks

U okviru analize praktinog ispita data je lista osnovnih potreba kabineta fizike, to nastavniku moe
posluiti kao baza za opremanje kabineta.
Paper 5 zahtijeva od uenika kreativnost, te se zbog toga ne moe uvjebavati.

Shema ocjenjivanja za Paper 5 data je u tabeli:

Question 1
Skill

Planning

15 marks

Breakdown of marks
Defining the problem
Methods of data collection
Method of analysis
Safety considerations
Additional detail

3 marks
5 marks
2 marks
1 mark
4 marks

Breakdown of marks
Approach to data analysis
Table of results
Graph
Conclusion
Treatment of errors

1 mark
2 marks
3 marks
4 marks
5 marks

Question 2
Skill
Analysis, conclusions and
evaluation

15 marks

Silabus sadri i literaturu potrebnu za obezbjeenje mjera sigurnosti u laboratoriji. Pri kraju je
eksplicitno dat matematiki aparat potreban za realizaciju programa A level.

Kao i silabusu IGCSE Physics data je terminologija koja se koristi u ispitnim pa pirima. Na samom kraju
su date fizikalne veliine, njihovi simboli i jedinice, kao i lista resursa za uenike i nastavnike,
ukljuujui i primjenu informacione tehnologije u nastavi fizike.
Zanimljivo je da Silabus A level Physics ne sadri Teoriju relati vnosti i Dinamiku fluida, ali zato sadri
elemente Elektronike.
S obzirom na zahtjeve silabusa A level i uenik i nastavnik imaju teak zadatak. Po mom miljenju
najupeatljiviji je praktini ispit Paper 3 za koji oko mjesec dana prije ispita doe instru kcija ta
nastavnik treba pripremiti od pribora za praktini ispit. Pri tome nastavnik ne dobije informaciju o
praktinim zadacima na samom ispitu, nego moe samo da nagaa, a to ne smije ni natuknuti
uenicima.
Na poetku praktinog dijela ispita otvaraj u se zapeaene koverte sa ispitnim papirima i distribuiraju
se uenicima. Nastavnik je duan da paralelno sa uenicima radi ispitne zadatke, pri emu mora biti
sakriven od uenika.
Smatram da A level Physics predstavlja kvalitativan skok za uenike i iziskuje mnogo truda i pripreme
za nastavnike. Primijetila sam da unutar iste grupe uenika koji sluaju A level Physics gradivo lake
prate uenici matematikog smjera u odnosu na uenike prirodnog smjera. Razlog je bolji matematiki
osnov koji su uenici matematikog usmjerenja stekli pohaanjem kursa A level Mathematics, a u
okviru kojeg imaju Mehaniku i Statistiku.

KOMPJUTERIZIRANA MJERNA OPREMA

U NASTAVI FIZIKE
Devdeta Dervi, prof. fizike, Druga gimnazija,
prof. dr. Nenad Tanovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo
Uvod
Razvoj nauke i tehnologije u dananje vrijeme zahtjeva i razvoj metoda koje koristimo u nastavi. Za
pribliavanje i objanjavanje prirodnih pojava u fizici, potrebno je pored znanja i umijee nastavnika.
To umijee podrazumijeva kako ostvariti panju svih uenika na asu, kako na najbolji nain objasniti i
prenijeti znanje da bi ono to trajnije ostalo u uenikom pamenju. Pored toga vano je znati navesti
uenike na razmiljanje o pojavama, te logikom na inu razmiljanja. To su neki od problema sa kojim
se susreu nastavnici u naim kolama.
Tradicionalni nain odravanja nastave, neke kole su prevazile. Kada kaem tradicionalni, mislim na
oblik rada koji se svodi na objanjavanje uz iskljuivo korit enje krede i table. Neki nastavnici to ve
odavno ne koriste, meutim dosta je i onih koji smatraju da je njihova dunost objasniti, ispriati ono
to nam je dato planom i programom, a na uenicima je da li e to nauiti ili ne. Mislim da ovakvo
plasiranje informacija uenicima nije od velike pomoi. Kako je danas vrlo lahko doi do
informacija, poeljnije je da ih nauimo kako fizikalno da razmiljaju. A to nikako nije mogue
ako im samo prenosimo informacije. Za kvalitetnije odravanje nastave, potreb no je aktivno
uee uenika u njoj. Koritenje kompjuterizovane opreme dosta nam moe pomoi i poboljati
nastavu, tako da se panja ne svodi na nastavnika kao predavaa, ve na uenika kao aktivnog
uesnika na asu.
Kompjuterizirana mjerna oprema u nas tavi fizike
Do sada je potvreno, da studenti na univerzitetskom uvodnom kursu fizike imaju potekoe pri
razumijevanju fundamentalnih koncepata Newton -ove mehanike. Kompjuter se esto koristi za
rjeavanje edukacionih problema, ali koritenje kompjutera u razliitim situacijama ne daje uvijek
uniformno zadovoljavajue rezultate (tetni naini koritenja kompjutera, npr. izvoenje nekih
matematikih formula u PP prezentaciji gdje uenici ostaju uskraeni za pojedinane korake
izvoenja). U narednim redovima , navedene su razliite kompjuterske aktivnosti, koje su zasnovane
na rezultatima fizikalnih edukacionih istraivanja i dizajnirana slijedei principe i modele kognitivnog
uenja, koje mogu uspjeno poduavati osnovne fizikalne koncepte i odnose se na iro k krug uenika
u uvodnom kursu fizike, bez velikog gubljenja vremena ili dodatne opreme.
Raunarske simulacije predstavljaju integralni di o fundamentalne i primjenjene fizike i jednako su
vane i u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici. Raunari kao bilo ko ja nova tehnologija utiu na nain
kako uimo i kako mislimo. Fiziari predstavljaju vodeu snagu u drutvu na implementaciji novih
tehnologija.
Jedan od naina primjene kompjutera u nastavi fizike je koritenje multimedijalnih CD -ova.
Koritenjem istih mogue je uenicima pribliiti pojave i uiniti im uenje zanimljivim i efikasnijim. Tu
se radi o interaktivnim programima koji koriste multimedijalne efekte kao to su: tekst, slika,
animacija, zvuk (govor). Pored toga mogue je promjenom vrijednosti parame tara koji opisuju
proces doi do spoznaje o njihovoj vezi tj. o zakonitostima procesa i pojava to je iskljuivo
privilegija kompjutera. Gradivo je izloeno na savremen, zanimljiv i praktian nain. U ovim
programima kombinirani su razni oblici nastavnog p rocesa: teorijski su obraeni nastavni sadraji,
demonstrirane su fizikalne pojave, na nekima se nalazi i snimak izvoenja laboratorijskih vjebi,
mogue je provjeriti znanje uz razne kvizove, Na ovakvim CD -ovima sadran je skup svih
informacija koje su neophodne za izuavanje fizike na srednjokolskom nivou. Jako dobro je
organiziran sadraj programa. Podijeljena je fizika po oblastima. Jednostavno je prelaziti sa jednog
sadraja na drugi i jednog oblika na drugi. Pored pomoi uenicima koritenje ovog n aina pomae i
nastavnicima pri pripremanju i izvedbi nastave.
Na Univerzitetu u Maryland-u napravljeno je istraivanje te objavljeni rezultati istog. Profesori su traili
bolji nain razumijevanja fizike od strane studenata. Pokuali su to postii uvoenj em MBL tehnologije,
odnosno kompjuterizirane mjerne opreme u nastavu. Posmatrane su grupe studenata koje sluaju
osnovni kurs iz fizike tri semestra. Podijelili su studente u dvije grupe od po 25. Jedna grupa je uila
fiziku sluajui tradicionalna predava nja, a druga grupa sluila se kompjuteriziranom opremom.

Nakon odranih predavanja i aktivnosti napravljen je test za sve studente. Test je sadravao jednaka
pitanja za obje grupe. Rezultati testa pokazali su da je grupa sa kompjuteriziranom opremom pokaz ala
bolje rezultate na testu. Sa mo je 10% od svih odgovora bilo pogreno. Studenti iz ove grupe pokazali
su bolje razumijevanje fundamentalnih koncepata. Dali su vie tanih odgovora koji se tiu opisivanja
kretanja koritenjem grafikona.
Isti projekat sproveden je i na Univerzitetu u Washington-u. Takoer se pokazalo da je nain
odravanja nastave uz koritenje kompjuterizirane mjerne opreme efektniji od tradicionalnog naina.
Specifini problemi koji su istraeni su razumijevanje koncepta trenutne brzine i koncepata treeg
Newton-ovog zakona. Lahkoa sa ovim konceptima je neophodna za razumijevanje mehanikih i
drugih generalnih problema (kao to je relacija izmeu veliine i njene brzine promjene i prirode
interakcije), to je veoma vano za razumijevanje osnova fizike. Poznato je da su ovi koncepti
nerazumljivi veini uenika. Akcenat je na ovom problemu, pokuavi ga rijeiti koritenjem MBL
(microcomputer- based laboratory) aktivnosti.
Studenti mogu provjeriti III Newton -ov zakon spajajui dvoja kolica i posmatrajui njihove interakcije.
U uvodnom dijelu uenici:
- povlae kolica stvarajui silu te posmatraju rezultat na ekranu kompjutera,
- predviaju relativne veliine sile za auto,
- predviaju i posmatraju dvije identine sile kada jedna kolica g uraju druga,
- predviaju i posmatraju dvije identine sile kada kada se na oba kolica stave eljezni blokovi,
- predviaju i posmatraju dvije identine sile kada kada se na jedna kolica stave eljezni blokovi,
- predviaju i posmatraju dvije identine si le kada se kolica sudaraju.
Uenici i za ovu vjebu crtaju dijagrame i koriste ih za svoja predvianja. Za izvoenje ove vjebe
dovoljan je jedan as.
Jedna oblast primjene raunara u nastavi fizike je i akvizicija (prikupljanje) podataka o procesu koji se
analizira. Ovakva primjena je uobiajena u industriji i nauci, dok je iz vie razloga bila nedostupna u
nastavi. Za neke kole ovakva oprema je skupa, ali prednost je u postepenoj nabavci iste. Ovakvu
opremu mogli smo vidjeti u Centru za edukaciju u Sar ajevu, gdje su postavljene vjebe koje se izvode
iz mehanike. Priprema oglednih sati i edukacija rada na opremi je dostupna svim nastavnici ma koji to
ele uz asistenciju prof. Suade Dervibegovi, strunog savjetnika za fiziku. Tako, ako je prije bila
potrebna posebna edukacija nastavnog osoblja za koritenje opreme, danas je to puno lake i bre, a
ujedno doprinosi istraivanjima u metodici nastave fizike. U dananje vrijeme i uenici posjeduju
dovoljno znanje iz oblasti raunara, tako da vrlo brzo shvate koritenje opreme, jer je prilagoena
nastavi.
Koritenje ovakve opreme omoguava prelazak sa tradicionalne na aktivnu nastavu. Oprema sa
senzorima pomae za kvalitetnije odravanje demonstracionih i laboratorijskih vjebi, koje su, kako
znamo jako zastupljene u nastavi fizike.
Uenicima je teko shvatiti neke fizikalne pojmove kao to su inercija, energija, sila, brzina itd. Ovim
sadrajima neki nastavnici ne daju dovoljno vremena za shvatanje i pojanjavanje. Uenici esto
kau da im je jasno to je ene rgija, ustvari znaju definiciju, a konceptualno jako teko razumiju
ovaj kao i dosta drugih fizikalnih pojmova i pojava.
esti su problemi na koje nailaze uenici pri izradi laboratorijskih vjebi. Oprema sa senzorima
pomae da uenici shvate i razumiju fi ziku na konceptualnom nivou. Koritenjem ove opreme
nastavnik moe ukljuiti razliite aktivnosti koje su vrlo uspjene u radu sa uenicima koji imaju
problema pri razumijevanju fizike. Kompjuterski kontrolirana laboratorijska oprema kombinirana sa
pomonom tehnologijom osigurava studentima razna mjerenja. Ova oprema koristi se na zapadu due
nego kod nas, ali i neke nae kole poele su sa postepenom nabavkom iste. U Kantonu Sarajevo je
preko 50% kola uvelo ovakav oblik nastave ili poelo sa nabavkom opre me.
Koritenjem opreme sa senzorima na asu je mogue postii razumijevanje fizike na
konceptualnom nivou, stvaranje integralne predodbe nekog procesa i pojave, te
racionalizaciju asa, to su tri osnovne prednosti u odnosu na klasinu opremu.
U prilogu dostavljam laboratorijske vjebe koje su uraene upotrebom kompjuterizirane mjerne
opreme.

U svim ovim vjebama koristi se senzor kretanja, koji je spojen sa kompjuterom preko USB linka. Na
kompjuteru je potrebno instalirati softver pomou kojeg kontrolir amo mjerenja i predstavljamo ih u
raznim oblicima, najee u pogodnom grafikom obliku.
U svakom sluaju, uenici mogu zajedno da rade u grupi od etiri ili pet uenika. Oni raspravljaju i
predviaju o tome kako e grafikon izgledati za razliita kret anja, kako bi se dobili eljeni rezultati.
Zatim mogu napisati predviene rezultate na svojim radnim listovima, potom izvriti mjerenje i analizu
rezultata mjerenja koja ima iroke mogunosti. Sve ove aktivnosti mogue je zavriti u toku jednog
asa, jer vjebe omoguavaju da se mjerenje obavi brzo, to ostavlja dovoljno vremena za analizu
rezultata. Obrnut je odnos sa klasinom opremom.

Vjeba: Ravnomjerno pravolinijsko kretanje

Za izvoenje ove vjebe potreban je senzor kretanja spojen preko USB linka sa raunarom.
Uenici dobivaju razliite grafikone kretanja. Potrebno je da prije izvoenja vjebe oni sami pridrue
kretanje danom grafikonu . Zatim da opiu to kretanje. Nakon toga izvode vjebu. Jedan uenik
stane ispred senzora kretanja i kree se kako bi oponaali dati grafikon. Nakon zavrenog kretanja,
slijedi analiza. Uglavnom se zadani grafikon ne podudara u potpunosti sa grafikonom koji opisuje
kretanje uenika. Razlike izmeu tih grafikona obja njavaju uenici.
Nakon izvedene vjebe uenici dobro razumiju ravnomjerno pravolinijsko kretanje i to u prostorvremenu, to se podcjenjuje kao problem u procesu uenja i razumijevanja grafikog predstavljanja
kretanja. U ovoj vjebi oni razumiju pojmov e i fizikalne veliine koje su neophodne za opis
ravnomjerno pravolinijskog kretanja. Nakon izvedene vjebe postaju im familijarni pojmovi referentno
tijelo, pozicija, pomak, put, srednja brzina, srednja putna brzina i trenutna brzina.

Vjeba: Ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje na strmoj ravni

Pored senzora kretanja u ovoj vjebi koriste se kolica ije se kretanje posmatra na strmoj ravni. Na
jedan kraj ravni postavi se senzor, a na drugi kolica. Kolica se kreu na strmoj ravni u razliitim
smjerovima, to prati senzor kretanja.
U ovoj vjebi uenici prvo previaju kako bi izgledao grafikon ovog kretanja. Crtaju grafikon zavisnosti
pozicije od vremena, brzine od vremena i ubrzanja od vremena. Nakon toga pogledaju grafikon na
kompjuteru koji je dobiven mjerenjem, te vre analizu (pomoni koordinatni sistem, matematiko
fitovanje,).
Nakon izvrene vjebe kod uenika je primjetno dobro razumijevanje ravnomjerno promjenljivog
pravolinijskog kretanja . Imaju cjelovitu predstavu o svim parametrima koji opisuju ovakvo
kretanje.

10

Vjeba: Provjera II Newton -ovog zakona

U ovoj vjebi koristi se senzor kretanja, kolica sa tegovima koja pokree nosa objeen preko kotura
na mehanikoj klupi. Kretanje tije la (kolica) vri se pod djelovanjem konstantne sile. Senzor kretanja
snima brzinu kolica. Iz grafikona brzine uenici dolaze do ubrzanja i dovode ga u vezu sa silom.
Profesor na foliji predstavi radni list koji posjeduje svaka grupa. Radni list uenici i spunjavanju
postepeno, dok vre predvianje, mjerenje i provode raun .

Ovdje se poinje sa predvianjem, vrijedi II Newton -ov zakon (ubrzanje tijela proporcionalno je sili
koja djeluje na tijelo). Zatim slijedi mjerenje, iz grafikona brzine odreuje se ubrzanje, odreivanjem
taaka i fitovanjem. Nakon toga uenici analiziraju grafikone i kretanje.
Uenici nakon zavrene vjebe imaju integralnu predstavu veze uzroka kretanja i samog kretanja ,
dakle integralnu dinamiku sliku .

11

Zakljuak
Analiza rezultata primjene MBL tehnologija je i u naim kolama potvrdila pomenuta istraivanja na
Univerzitetu Washington i Maryland, da postoji razlika u nivou znanja kod uenika koji sluaju nastavu
na tradicionalan nain i uenika koji koritenjem savremene tehn ologije aktivno uestvuju na asu.
Uenici koji su aktivno uestvovali na asu sami su doli do informacija, koje e samim tim lake i
trajnije zapamtiti. Motivacija za uenje, interesiranje za dano gradivo, zadovoljstvo uenika i stepen
aktivnosti na asu znaajno se razlikuju i to u korist novog naina rada.
Kako i sama radim u nastavi, bila sam u situaciji da koristim ovu opremu na asovima u prvom
razredu. Jedan senzor kretanja moe posluiti za vie od jedne vjebe i mogue ga je koristiti bez
ostale mehanike opreme koja dolazi u kompletu, tako da to omoguuje postepenu nabavku opreme.
Pouena svojim iskustvom i iskustvom mojih uenika, koji su dali svoje komentare na upotrebu ove
opreme na asovima, navest u nekoliko razloga zbog kojih smatram d a je vrlo korisna upotreba
kompjuterizirane opreme u nastavi:
-

Raunar koristimo za mjerenje vrijednosti fizikalnih veliina. Mjerenja su preciznija i mogue je

npr. mjerenje nekih dijelova sekunde.

Svi uenici su motivirani i nastavnik ima panju svih.

Svi uenici u odjeljenju sloili su se da im je as bio zanimljiviji i dinaminiji nego primjenom

tradicionalnih metoda.

Rezultati mjerenja predstavljeni su grafiki i uenici su vrlo lahko mogli primjetiti promjenu
grafikona ukoliko promijenimo neki para metar.

Uenici su aktivno uestvovali u nastavi. Postavljali su pitanja ta bi se desilo ako promijenimo

npr. masu automobila. Ovo nam je omoguilo eksperimentiranje.

Kako se jedan senzor moe koristiti odvojeno od ostatka opreme, uenici su sami davali ideje
za druge vjebe koje bi se mogle uraditi koritenjem senzora. Npr. senzor kretanja smo
koristili za praenje kretanja automobila. Uenici su dali ideju da se isti moe koristiti za vjebu
sa oscilacijama.

Uenici sa kojima sam radila provjeru II Ne wton-ovog zakona prole godine, sada su drugi razred. I
sada se sjeaju asa i vjebe koju su izvodili. Usvojeno znanje na tom asu je trajnije.

12