Metodika klavira II Osnove klavirske interpretacije

prof. Jaka Zlatar / prof. Kosovka udina / skripta: Luka Demarin / UMAS, 2016./

Sadraj
Interpretacija glazbenog djela ................................................................................................................ 2
Objektivne i izraajne komponente ........................................................................................................ 2
Redoslijed uenja glazbenog djela .......................................................................................................... 2
Dinamika, boja ........................................................................................................................................ 3
Agogika.................................................................................................................................................... 4
Tempo i puls ............................................................................................................................................ 5
Fraziranje i artikulacija ............................................................................................................................ 6
Akcentuacija ............................................................................................................................................ 6
Prstomet ................................................................................................................................................. 7
Pedal ....................................................................................................................................................... 8
Ukrasi ...................................................................................................................................................... 9

Interpretacija glazbenog djela

pretvoriti notni tekst u zvuk izvesti (ponovno stvoriti glazbeno djelo)

iitati sve skladateljeve znakove (objektivne komponente)
dodati svoju osobnost u izvedbu (izraajne komponente) sutina interpretacije
umjetniki oblikovati djelo u cjelinu
kod sviranja klavira bitna komunikacija s muzikom, a ne publikom

Objektivne i izraajne komponente

objektivne komponente glazbenog djela:

- skladatelj ih moe zapisati u potpunosti, pretvoriti u simbole
- vano je da ih se izvoditelj dri

izraajne komponente
- teko doslovno prevesti u simbole (npr. dinamika, puno manje simbola nego to postoji)
- da sve moe biti doslovno zapisano, interpretacije ne bi bilo
- relativno subjektivne komponente treba paziti na stil djela kojeg sviramo
- tu jo spadaju pedalizacija i ukraavanje subjektivno
- skladatelji s vremenom tee sve preciznijem odreenju interpretacije

1 Visina
2 Ritam i metar
3 Oblik (struktura)

4 Dinamika i boja
5 Agogika
6 Tempo i puls
7 Fraziranje i artikulacija
8 Akcentuacija

oznake opisuju:
klavirski zvuk (dinamika i boja)
vremensko organiziranje zvuka (ritam, metar, tempo, puls) agogika
oblikovanje tonova u cjeline (fraziranje, artikulacija)

Redoslijed uenja glazbenog djela

analizirati glazbeni sadraj

pronai zvuk koji odgovara tom sadraju
pronai pokrete koji odgovaraju tom zvuku

Dinamika, boja

dinamika ovisi o pritisku na tipku

na jednom tonu mogu je samo decrescendo (crescendo i odravanje iste glasnoe ne)
razvoj mentalnog sluha (zamiljanje zvuka) sluati ton u cijelom trajanju
oznake: p, f i slino + oznake za isticanje jednog tona (akcenti), prijelazne dinamike
prijelazne dinamike (crescendo, decrescendo)
- pratiti melodijsku liniju,
- uzeti u obzir jainu poetka, prostor pojaavanja/slabljenja zvuka i jainu kraja

cres-cen-do ili cresc. poco a poco vei prostor za pojaavanje zvuka

1. dinamika niza:
- prema smjeru niza
melodija uzlazi dinamika se poveava i obrnuto
udaljavanje od tonike poveavanje dinamike i obrnuto
nije uvijek jasno (npr. kod melodija s vie uspona i padova)
lokalni vrhunci izdvajanjem nekih tonova melodije nastaje nova mel. linija
-

kulminacijske toke
najee oko sredine ili pred kraj fraze
nije uvijek nuno da vrhunac bude najglasniji
naglaavanje tona-oslonca melodije
skriveno dvoglasje pratiti glas koji se kree
silazne melodije kulminacija na najdublji ton

2. dinamika ritmikih figura

- dua nota kraj kraih djeluje tea
- jae sviramo due tonove, krai dio punktiranog ritma ugl. lake sviramo
(ne uvijek! npr. Beethoven Appassionata, III. st. poetak)
- pratnju sviramo tie, osobito vano sluati melodiju ako su tonovi dulji
3. dinamika metrikih figura
- ritam: odnos kratke-duge note
- metar: odnos teke-lake dobe (teke dobe najee malo naglasimo)
ritam slobodniji, moe poremetiti metar
metrike figure: jamb, trohej, daktil, anapest, spondej, amfibrah (sinkopa)
-

kod kantilene ne naglaavati teke dobe jer razbija melodiju na dijelove

u pravilu metriki akcent nose tonovi basa
polimetrija: horizontalna- promjene mjere istovremeno u obje dionice; vertikalna
svaka dionica ima svoju mjeru (katkad se ni taktne crte ne poklapaju)
ametrija: izostavljanje taktnih crta

4. dinamika polifonije (polidinamika)

- tri vjetine:
1. diferenciranje melodija-pratnja
vjebe preuveliavanjem ili svirati pratnju u akordima (poetnici)
19. st. esto tri linije: melodija, bas, harm. pratnja

2. vieglasje u jednoj ruci

nije prisutna samo u baroku (Bachovim fugama), ve i u dr. stilovima
automatizirati isticanje jednog glasa

boja
-

3. sporedni glasovi
pronai sporedne glasove, katkad skrivene (tj. neoznaene), obino u
unutarnjim glasovima ili basu
skrivena linija djeluje kao vezivno tkivo

ovisi o zvunoj mati (zamiljanju, predodbi) izvoaa

na boju utjeu razliita artikulacija, dinamika, agogika, pedal
analogije i asocijacije dobro je usporeivati boju tona s nekim instrumentom violina,
zvono, timpani (nekad skladatelj ak i zapie)
diskurzivne osobine tona nalikuju na govor (pitanje/odgovor; vikanje, pjevanje)
na boju utjee i kakakter tonaliteta
ukrasi nakon baroka nije samo ornamentalna uloga dramatinost, sadrajnost,
variranje (npr. Chopin Balade, nocturna)
klavir je zvuno neutralan pa moe imitirati mnoge instrumente
misliti na muziku a ne na pokrete

Agogika

gr. agog voenje, kretanje

sredstvo izraavanja
mijenja se trajanje tona/odlomka povezano s ritmom, tempom i donekle metrom
glazbena interpunkcija usporedba s govorom (zarez, toka, naglaavanje rijei)
potrebna muzika pismenost, muzikalnost, poznavanje stila
katkad bolje svirati tono metriki nego neuvjerljivom agogikom

korona
o
o
o
o

produljuje vrijednost tona od pola njenog trajanja do osam puta (bri stavci)
ako se broji, opasnost od neaktivnog sluanja tonova
mogua i na pauzama, na kraju stavaka, prije solistike kadence
najee oznaava kraj neke cjeline ili odsjeka

agogiki akcent
o ne mora imati oznaku, najee: tenuto, mala horizontalna crta () ili klin (<)
o horizontalni klin (<) oznaava samo agogiki, vertikalni ukljuuje i dinamiki naglasak
o neznatno produljuje vrijednost tona ili se na njega malo zakasni (intonativna napetost
disonantni interval, vei skok, vrhunac fraze)

rallentando
o postupno usporavanje veeg ili manjeg odlomka
o naglije smirivanje ritardando
o usporavanje ritardando, sostenuto, allargando, calando, morendo
o diminuendo obuhvaa i decrescendo

accelerando
o postupno ubrzavanje, potrebno razviti pravilan osjeaj kao i kod rallentanda
o stringendo naglije ubrzavanje (incalzando, stretto)

rubato
o
o
o
o
o

fleksibilno oblikovanje ritma, naglaavanje napetosti, isticanje vanijih tonova

tal. ukraden krade se vrijeme, a onda se ukradeno vraa, ne gubiti osnovni puls
u frazi se poetak i kraj sviraju bre, a sredina sporije ili obratno
obuhvaa i ostale promjene, npr. manja zadravanja tonova
za dobro izvoenje rubata potrebno je znati stilistiku i dobro odsvirati u tempu

agogika punktiranog ritma

o vie vrsta: 1. blai kao triola (etvrtinka+osminka), 2. srednji, 3. otriji 2x punktirani
o ovisi o glazbenom sadraju (npr. poetak Patetine otrije punktirati od zapisanog)
o punktirani ritam kod poliritmije
u baroku se triola (etvrtinka+osminka) zapisivala kao dananji punktirani
ritam i treba je svirati kao triolu (takav zapis se moe nai i u romantici)
esta greka u Mjeseevoj sonati se za vrijeme donjih triola u donjem glasu
punktirani ritam u melodiji svira kao esti dio sekstole umjesto kao etvrti
(esnaestinka)
pauza
o treba sluati (doivjeti) tiinu i izdrati dovoljno dugo
o treba biti osmiljena i izraajna (ne raunati matematiki)
o funkcije razne: smirivanje, oekivanje, upit, napetost, meditacija
poliritmija
o sukobljavanje figura s razliitom osnovnom podjelom
o horizontalna promjena ritmikih grupa (npr. triole, pa esnaestinke u istoj dionici)
o vertikalna istovremeno npr. triole u gornjoj, esnaestinke u donjoj dionici
aritmetiki pristup matematiko raunanje (npr. kod duole i triole Ta-TaTe-Ta)
motoriki pristup vjebanje pojedinih dionica u tempu, pa ih spojiti
o bit u samostalnim dionicama

Tempo i puls

tempo
o mora biti u skladu s karakterom i strukturom djela
o kod uenika paziti na bezrazlono ubrzavanje/usporavanje
o brzo sviranje tek nakon to uenik ovlada sluanjem, usvoji osnovne pokrete i razvije
muziko miljenje
o doivljaj tempa ovisi i o nainu sviranja
o

metronom
oznake pokazuju koliko jedinica mjera ima u minuti
uvijek ima cilj: provjera tempa/discipliniranj ritma
pretjerivanje dovodi do nemuzikalnog sviranja

oznake tempa
spori: grave (40), largo, lento (50), adagio (60)
srednji: andante (80), moderato (100)
brzi: allegro (120), vivace (140), vivo (160), presto (180, prestissimo (200)
dodavanje izraza: assai, meno, non troppo malo mijenjaju tempo
dodavanje oznaka za interpretaciju i karakter: cantabile, agitato, scherzando
ovisno o stilu skladbe ista oznaka moe znaiti drugi tempo (Zlatar MK2, str. 63)

o
o
o
o
o
o
o
o

tempo brzina protoka dobe

puls doivljaj, osjeaj za organizaciju jedinice mjere
npr. brzi 3/4 takt jedinica tempa je etvrtinka, jedinica pulsa polovinka s tokom
3/8, 6/8 jedinica pulsa esto etvrtinka s tokom
alla breve jedinica pulsa je polovinka (tempo je bri)
6/8 moe se shvatiti kao 3+3 ili 2+2+2
12/8 ovisno o tempu takt se dijeli na 12x1, 4x3 ili 2x6
vei korak pulsa mogua vea agogika odstupanja

puls

Fraziranje i artikulacija

temeljene na razumijevanju strukture djela

teme, vrhunci, oblik

fraza osnovna melodijsko-metrika jedinica, sastoji se od motiva

o u klasici i romantizmu pravilne fraze simetrine fraze (2 ili 4 takta)
o prepoznajemo po ritmu (duga nota, pauza na kraju fraze), harmoniji (kadenca),
melodiji i metru te komponente dre tonove na okupu i ine frazu
o odrediti veliinu fraze (esto teko), pa oblikovati frazu prema tome
o nema utvrenog znaka za frazu (katkad lukovi, ali najee ne oznauju frazu)
o pauza esto odvaja fraze, ali moe biti i unutar fraza
o fraze treba odvojiti dinamikom, agogikom, pedalom, esto predahom (cezura)
o uzmah fraza ne poinje na teku dobu (npr. Dvoglasna invencija B-dur)
o pedal treba podcrtati krajeve fraza i cjelina
o vjebanje fraza preuveliavanjem (usporavanje kraja fraze, rastavljanje fraza pauzama)

oblik rasporeivanje materijala u muziko djelo

o doivljava se kroz cjelovitu izvedbu
o treba znati prezentirati dijelove (manje oblike) i djelo u cjelini
o dinamike vrhunce odreujemo prema obliku

artikulacija
o izgovaranje notnog teksta (usporedba s dikcijom u glumi)
o lukovi legata, toke staccata (mogue zabune je li luk od fraze ili od artikulacije)
o dvije note pod lukom ne previe kratiti drugu notu
najpravilnija izvedba pokretom zgloba dolje-gore, prsti aktivni
kod breg tempa manje dizanje zgloba
o

gudaka artikulacija (iz violinske prakse)

nalazi se u djelima rane klasike, oznaava se artikulacija kao to bi se svirala na
na violini, a muziki se ne podudara s frazom

o
o

Bach nije zapisivao artikulaciju mogue vie interpretacija

pedal mora slijediti artikulaciju koju sviramo

Akcentuacija

akcentuacija isticanje tona/akorda (pa i pauze) iz cjeline

o

dinamika
sf, sfz, fz (sforzato)
sffz (sforzatissimo), rfz (rinforzando), marcato
f, fp, pf; grafiki simboli (toke, crtice, klinovi)
moe biti oznaena ispisivanjem dvostrukog vrata
akcent na akordu moe se odnositi na akord ili samo jedan ton akorda
ovisi o tempu, stilu, uestalosti akcenata, karakteru i sadraju

agogika
produljenje vrijednosti tona, dobiva na vanosti
oznaka tenuto (ili ), esto nije oznaen
neki pijanisti namjerno zakasne na neke tonove

kombinacija dinamike i agogike akcentuacije - vrlo esto

vrste akcenata
o 1. melodijski istie se ton koji je vrhunac melodijskog kretanja
o 2. ritmiki istie se dulja notna vrijednost (npr. polovinka-etvrtinka)
podcrtavanje tonova karakteristino za neki plesni ritam (npr. gigue)
o

3. metriki - uglavnom se izbjegava (osobito kod kantilena), katkad je potreban

esta kombinacija s ritmikim kad se ne poklapaju akcenti
treba razluiti koji je akcent vaniji
razbijanje metra:
akcentima (Appassionata III. st. akcentima i sinkopom)
sinkopom nakon sinkope pravilno naglasiti iduu teku dobu
o mogue podcrtati teku dobu pedalom
hemiolom dvodobnu mjeru nakratko doivljavamo kao trodobnu ili sl.

4. harmonijski naglaavanje promjena harmonije

dinamika slijedi kretanje harmonijskih funkcija (glasnije na dominanti)
naglaavanje naglih modulacija, neoekivanih harmonija, alteracija

5. izraajni (slobodni) kad izvoa osjeti izraajnu toku melodije kao vaniju, a nema
znakova

razliito akcentiranje ovisno o stilu

Prstomet

najstariji element sviranja klavira

isprva se sviralo s tri srednja prsta, kasnije svih 5 postali ravnopravni

1. prirodan prstomet
o legato prstomet (Casella) tei se lakem tehnikom izvoenju
o barok zanemarivanje palca (male tipke klavikorda, plitak pad), vrlo se rijetko koristi
barokni prstometi i danas u upotrebi
od druge polovine 18. st. upotrebljava se palac
o prstometi skala i rastvorbi
proizali iz pravila da palac i peti prst ne smiju na crnu tipku
palac najlake podmetati nakon crne tipke (D-E-Fis-G / 1231)
ruku najlake premetati na crnu tipku (G-Fis-E-D / 1321)
o prstometi rastvorbi
ista pravila kao kod skala (npr. D-Fis-A-D2/ 1231)
o prstometi akorada
naznaeni na str. 97 (Zlatar Metodika klavira 1)

aka mora biti u to prirodnijem poloaju (teina rasporeena)

2. logian prstomet
o slijedi se logika interpretacije a ne tehnike udobnosti
o npr. kod fraziranja dvije note pod lukom ED-FE koristimo 32-32, a prirodni je 32-43
o mogue nai palac i peti prst na crnoj tipci zbog nekog razloga (npr. lake fraziranje)
o u glazbi 20. st. esto skladatelji poinju upisivati svoj prstomet
o primjeri str. 98-99
3. spretan prstomet
o individualni prstomet ovisno o pijanistu, veliini i osobinama ruke

bitno ustaliti isti prstomet od poetka vjebanja skladbe jer mijenjanje smeta automatizaciji
u redu je promijeniti prstomet ako nam kasnije u brem tempu ne odgovara
kad se javlja isti motiv valja ga svirati istim prstometom (npr. sekvence)
araniranje preuzimanje tonova drugom rukom moe biti vrlo korisno

Pedal

temelj glazbe od 19. st. nadalje

pritiskom pedala prigunice se odvajaju od ica
aktivira se parcijalni niz tona i produujemo trajanje, irinu, zvunost i boju
pedal najdjelotvorniji u dubokom registru
najvii tonovi ni nemaju prigunice zbog kratkog trajanja, ali pedal i njima daje boju jer
omoguuje titranje donjih ica

sinkopirani (legato)
o povezuje tonove prvi se ui
o pritisak na pedal dolazi naknadno (nakon odsvirane note)
o vjebanje u trodobnoj mjeri: 1. doba sviranje tona, 2. doba stisak pedala, 3. doba
dizanje ruke (pedal povezuje s iduom notom)
treina stopala na papuicu, peta na podu, stopalo na papuici
pritisak odluan, putanje laganije (kontrola)
paziti da se noga ne gri
kad se puta, pedal pustiti do kraja da prigunice prigue
ritmiki
o pritisak na pedal uzima se skupa s tonom, prije njega pauza da se ne mijeaju harm.
o naglaava akcent i ritam (npr. E. Grieg: Valcer)

anticipirani
o pritisak na pedal prije odsviranog tona
o npr. Liszt Konsolacija br. 3, Chopin Nocturno Des-dur prije poetka skladbe

koji upotrijebiti, ovisi o stilu, skladbi, ukusu izvoaa

harmonijski pedal mijenjanje pedala s harmonijom u romantizmu da (npr. tri tona melodije
u istoj harmoniji), u klasici manje jer se vea panja daje melodiji
pedal u baroku oprezno koristiti, ne smije se uti da bi se jasno ule linije
runi pedal klasika npr. albertinski bas bas drimo, pedaliramo kratko

efekti
o

nijemo uzimanje tipaka drimo npr. akord uz pedal, nijemo odsviramo neke druge
tipke i pustimo pedal ostali tonovi se priguuju, pritisnute tipke ostaju zvuati
oznaka: romboidne note (od 20. st.)
o polupedal
prigunice bre priguuju vie note, dublji tonovi imaju deblje ice i vie
alikvota, pa ih je tee priguiti
ako brzo dignemo pedal i odmah pritisnemo, vibracije visokih tonova e
prestati, a basovi e se i dalje uti
ui se kasnije u kolovanju
o vibrato-pedal
brzim pokretima noge vibriramo (Martha Argerich Scarlatti Toccata d-mol)
kad se pedal ne smije dugo drati, a elimo uti odjek prethodnih tonova
lijevi pedal
o mijenja boju tona, ne mora se koristiti pri svakom p ili pp
o pritiskom lijevog pedala, klavijatura se malo pomie udesno i bati umjesto tri ice
zahvaa samo dvije (nekad je zahvaao samo jednu otud naziv una corda)
o koritenje lijevog pedala u f dinamici za efekte npr. udarac timpana
o ne pretjerivati s koritenjem!

Ukrasi

melodijski obrasci manjih ritamskih vrijednosti, 1+ tonova

procvat u 16. i 17. st. na klavikordu i embalu (zbog kraeg trajanja zvuka na dugim notama)
klavir drugaiji ukrasi imaju drugaiju ulogu gradacija muzikog izraza (klasika-romantika)
1. Predudar (Vorschlag)
o jedan ton (osminka) kao ukras ispred note
o dugi predudar zaostajalica osminka s neprekrienom zastavicom
prije se pisao kao ukras (sitnijom notom) da bude jasnija melodijska linija
o kratki osminka s prekrienom zastavicom
ritmiki odreeniji ako se svira prije dobe (romantika)
glazbeno interesantniji ako se svira na dobu (klasika)
2. Predudar s vie nota (Anschlag i Schleifer) barok
o Anschlag CE-D ili CD-E, Schliefer CDE-F ili FED-C (ukras se ugl. izvodi na dobu)
3. Praler i mordent
o oznaka valovita linija (praler), prekriena valovita linija (mordent)
o praler: CD-C, mordent: CH-C
o oznaka alteracije uz znak odreuje veliinu sekunde
o mogui dugi praler i mordent (valovita linija dua)
4. Grupetto
o grupetto na noti (npr. na C: DCHC)
alteracija iznad ili ispod znaka za grupetto ovisno na koju sekundu se odnosi
o grupetto izmeu nota
izmeu dvije iste note (npr. C-C) sastoji se od 3 tona C-DCH-C
izmeu dvije razliite note (npr. C-E) sastoji se od 4 tona C-DCHC-E
u punktiranom ritmu (npr. C s tokom-D) od 4 tona C-DCHC-D
mogue zadnje dvije note svirati punktirano
5. Triler
o kratki od 3 ili 5 nota izvodi se kao praler (CDC, CDCDC)
o kratki od 5 ili 7 nota moe imati i zavretak Nachschlag (CDCHC, CDCDCHC)
o dugi triler 3, 4 ili 6 nota na dobu, moe poeti glavnom notom ili gornjom sekundom