Professional Documents
Culture Documents
Biomonitoring
Biomonitoring
monitoring programme
Uspostavljanje programa monitoringa (sistemskog
praenje stanja) biodiverziteta u zatienom podruju
Uvod
1
2 Program monitoringa biodiverziteta u zatienom podruju je cijeli niz povezanih
istraivanja i analiza koji imaju za cilj utvrditi da li su ili ne postignuti svi posebni
ciljevi vezani za biodiverzitet za dato podruje.
Pregledati postojea
istraivanja/podatke o
monitoringu (1.3)
Definirati lokaciju znaajki koja su
predmet monitoringa, i ciljnu i
uzoraku populaciju (1.4)
Procijeniti
raspoloive
resurse za
monitoring
(1.5)
Odrediti uestalost
monitoringa (1.6)
Izabrati metodu mjerenja
(1.7)
Procijeniti rizik
za svaku
znaajku i
oekivane stope
promjene
Revidirati ako je
neophodno
Razmotriti
ciljeve i
monitoring
program (1.17)
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Advantages
Disadvantages
Satellite remote
sensing
Measurement
of habitat
extent & major
changes in
composition
Aerial photography
remote sensing
Measurement of
habitat extent and
broad changes in
composition
Fixed point
photography
Records broad changes
in habitat structure
Daljinsko oitavanje
zranim fotografiranjem
Mjerenje stanita mjeri i
iroke promjene u sastavu
Prednosti
Nedostaci
trajanja satelita.
izvornih i zamjenskih
senzora.
Satelitske scene e
vjerojatno bite nepotpune
u sluaju prisutnosti
oblaka.
Stope pogreaka u
klasifikaciji stanita mogu
biti neprihvatljive.
Raspon potrebne
strunosti je proirena iz
ekologije u GIS i daljinska
istraivanja
Potrebne su dobre
fotografije za tane
analize.
Klasifikacija stanita se ne
moe izbvriti detaljno kao
kod prizemnog
istraivanja.
Neka stanita moe biti
teko razlikovati na
fotografijama, to
zahtijeva terensku
provjeru rezultata.
Podruje na padinama
nee biti dovoljno
procijenjeno osim ako se
koriste tri koordinate za
digitalizaciju karte.
Prednosti
Nedostaci
Podruja na visokoj
nadmorskoj visini e biti
precijenjena u odnosu na
niu nadmorsku visinu.
Atmosferska /
geometrijska korekcija
moe biti sloenija nego
kod satelitskog
monitoringa, jer letjelica
nije u stabilnoj orbiti.
Openito daje samo iroke
indikacije promjena, koje
se ne mogu lako
kvantificirati ili testirati
objektivnim statistikim
metodama.
Brzo i jednostavno, a
prua vidnu sliku promjena
s vremenom.
Za strme padine je bolja je
od zranih fotografija.
Advantages
Disadvantages
Quadrats
Measurement of
cover, density,
biomass and
frequency of
small shrubs,
herbs, grasses,
and lower
plants, and
associated
variables, e.g.
height.
Plot-less techniques
Measurement of
density of tree density
in forests, and
associated variables,
e.g.
mean girth.
Prednosti
Nedostaci
Pojavljuju se netanosti u
identifikaciji za teke
vrste.
Procjena pokrovnosti moe
se znaajno razlikovati
meu snimaima.
Linijski transekt
Mjerenje pokrovnosti i
uestalosti drvea, grmlja,
trava i s njima vezanih
promjena, npr. visina.
Prednosti
Nedostaci
pouzdanije od pokrovne
vrijednosti, ali zahtijevaju
vie uzoraka i utiu na
veliinu kvadrata.
esto jednostavniji za
koritenje od kvadrata,
posebno u sluaju oskudne
ili visoke vegetacije.
Lake je za temeljitije
istraivanje nego
kvadratima u istom
prostoru i bre je za
snimanje.
Take linijskog transekta
su korisne za mjerenje
promjena u ukupnom
biljnom pokrovu, a tanost
ovisi o duini linije i broju
taaka koje se koriste po
liniji.
Plot-less tehnike
Mjerenje gustoe stabala u
umama i s njima vezanih
promjena, npr.
srednji obim.
Method and
main uses
Advantages
Disadvantages
Recording incidental
observations
Establishment of
presence of species,
crude estimation of
range if sufficient
records
Timed searches
Establishment of
presence of species in
a sample area, and
estimation
of relative abundance.
Point counts
Measurement of
relative
abundance (or
density) of
highly visible
or vocal species
(usually birds).
Transects
Measurement of
relative
abundance (or
density) of a
variety of birds,
mammals and
other animals.
Prednosti
Nedostaci
Vremenska odreena
pretraga
Uspostava prisutnosti
vrsta u testnom podruju i
procjena
relativne brojnosti.
Relativno jednostavna
uinkovita metoda.
Korisna za rijetke vrste ili
vrsta koje je teko
primijetiti.
Praktinija nego transekti
na tekom terenu.
Praktinija nego transekti
u podrujima sa gustom
vegetacijom.
Manje uzrokuje ometanje
nego transekti.
Lake za locirati nego
transekte.
Uinkovitost se moe
poveati viestepenim
uzorkovanjem.
Relativno uinkovitija u
odnosu na brojanje taaka
posebno tamo gdje je
mala gustoa ptica.
Dobra za otvorena
stanita.
Brojanje taaka
Mjerenje relativne gustoe
vrlo dobro vidljivih vrsta ili
vrsta koje se glasaju
(obino ptice).
Transekti
Mjerenje relativnog
gustoe raznih ptica,
sisavara i drugih ivotinja.
Manje uinkovita od
transekta posebno za
manje vidljive vrste.
The time of day is also often a vitally important factor to take into account,
for example pheasants generally only call for a short period around dawn,
and therefore surveys carried out an hour or so later will be ineffective. In
contrast, surveys of soaring vultures must be carried out later in the day
when the sun is up and thermals have been created. Knowing the activity
patterns of your study animals is therefore important, and it is essential that
if there are strong diurnal activity patterns that survey times are
standardised with respect to these.
It is particularly important that repeat surveys in subsequent years are
carried out at the same time of year each year, unless seasonal cycles are
being investigated, and at the same time of day. Serious bias may occur if
surveys are carried out at different times.
Sampling enables the estimation of an attributes value for a whole site, and
also estimates the inherent uncertainty in this value due to having only
studied part of the site (or population). For example, the area of a monitoring
unit (e.g. a hill) covered by a Rhododendron may be estimated by calculating
the mean area of Rhododendron in a sample of 10 m x 10 m plots and
multiplying this figure by the size of the site in square metres.
The uncertainty in this estimate can be measured by the standard deviation
of the estimate, or by confidence intervals (see Elzinga 2001) or other
references listed in Box 4.1 for details, and Section 4.15 for advice on
statistical analysis).
Uzorkovanje omoguuva procjenu vrijednosti atributa za cijelu lokaciju i
takoer procjenjuje inherentnu nesigurnost u toj vrijednosti zbog toga to se
prouava dio lokacije (ili populacije). Na primjer, podruje na kojem se vri
monitoring (npr brdo) pokriveno sa Rhododendron-om moe se procijeniti
izraunavanjem srednjeg podruja Rhododendron-a na uzorku parcela od 10
m x 10 m i mnoenjem ovog broja po veliini lokacije u kvadratnim metrima.
Nesigurnost u ovoj procjeni moe se mjeriti standardnom devijacijom
procjene, ili intervala pouzdanosti ili druge reference navedene u Okviru 4.1
za detalje i poglavlju 1.15 za savjet o statistikoj analizi).
Once the required sampling has been identified for each feature and
attribute, then these can be combined to create an overall sampling
programme, including combined data collection where appropriate. For
example one might use the same quadrat samples to collect information on
bare soil, vegetation height, vegetation species richness and the presence of
selected species.
can be regarded. For frequency data, it has been shown that with less than 50
samples, only very large changes are likely to be statistically significant, and 100
samples has been suggested as a minimum. Bonham (1989) suggests that for most
purposes 25 quadrats randomly and temporarily located on 25 randomly and
temporarily located transects should give satisfactory results within ahomogenous
plant community.
Zbog toga to poveanje broja repliciranih uzoraka poveava trokove praenja, vrlo
je korisno provesti pilot istraivanja. Ovi piloti imaju za cilj procijeniti
rasprostranjenost i brojnost atributa vrsta ili staninih atributa koji se prate, tako da
se iznos varijacija u svakoj moe priblino izraunati.
Openito, mjerenja treba izvoditi na najmanje pet lokaliteta prije bilo kakve
generalizacije o populaciji i stanitu unutar podruja uzorkovanja. ak i niska razina
replikacije moe poboljati samopouzdanje s kojim se rezultati mogu smatrati. Za
frekvencijske podataka pokazano je da je manje od 50 uzoraka samo vrlo velike
promjene vjerojatno biti statistiki znaajno, a 100 uzoraka Predloeno je minimum.
Bonham (1989) sugerira da je u veini sluajeva 25 kvadratima sluajno i
privremeno smjetena na 25 sluajno i privremeno smjetenih transekta treba dati
zadovoljavajue rezultate u
homogena biljna zajednica.