Pitanja za usmeni ispit

METALNI MOSTOVI
1) Podjela mostova prema statikom sistemu
Prema statikom sistemu i tipu glavnih nosaa, mostove dijelimo na:
Reetkasti glavni nosai sistema proste grede
Reetkasti glavni nosai sistema kontinuirane grede
Puni glavni nosai sistema proste grede
Puni glavni nosai sistema kontinuirane grede
Puni glavni nosai tipa podupiralo (ovirni sistem)
Puni luni glani nosai
Reetkasit lini glavni nosai
Mostovi sa kosim kablovima
Visei mostovi
2) Graevinska i konstruktivna visina mosta
Graevinska visina hG predstavlja udaljenost GI ili nivelete puta do donje ivice nosive
konstrukcije:

Konstruktivna visina hK je visinsko rastojanje izmeu gornje i donje ivice konstrukcije,

mada postoje i druge definicije kao to je:
- Visinska razlika izmeu gornje ivice kvadera i GI / krune kolovoza.
Napomena: KVADER je donji rub oslonca, betonski dio na koji se postavlja i fiksira leite.

3) Podjela mostova prema gornjem i donjem stroju

Prema mogunosti pokretanja gornjeg stroja mosta u odnosu na donji stroj, mogu se javiti
pokretni i nepokretni mostovi.

U gornji stroj spada itava elina konstrukcija koja direktno nosi/preuzima optereenje koje
djeluje na most, a predaje ga donjem stroju koji to optereenje (+ sopstvena teina stupova)
prenosi u tlo.
U gornji stroj spadaju: Kolovoz, glavni/popreni/poduni nosai, pjeake staze, nosai
pjeakih staza te svi spregovi (vjetar, koenje i boni udari).
Ako je gornji stroj oslonjen samo na krajevima onda kaemo da ima jedan otvor (prosta
greda), a ako se premotava vea prepreka onda se dodaju meustubovi i dobijamo most sa
vie otvora. Glavni srednji raspon je tada za 1.20 do 1.25 puta dui od sporednih, uglavnom
vanjskih raspona.

4) Slobodni profil ispod mosta

Visina slobodnog profila ispod mosta zavisi uglavnom od prepreke koja se premouje.
Ukoliko je prepreka neplovna rijeka, onda je minimum visine slobodnog profila 1.00m.
Za uspor kod velikih voda postavlja se uslov da je klirens KVADERA i vodene povrine
minimalno 20cm.
Kod plovnih rijeka se mora predvidjeti slobodni profil u zavisnosti od vrste plovila koja
saobraaju rijekom ispod mosta. Tako se daje da je visina slobodnog profila za:
- amce i splavove 2.50m 3.00m
- vee amce i jedrenjake 3.00m 4.50m
- brodove i bare oko 6.50m
Za drumski saobraaj ispod mosta se predvia slobodni profil od 4.50 4.75m.
Za eljezniki saobraaj normalnog kolosjeka 5.10m, a za elektrine lokomotive 6.00m.

5) Kolovoz i kolovozni nosai

Kolovoz moe biti OTVORENI i ZATVORENI.
OTVORENI kolovoz se sastoji od ina i pragova (ine na meurastojanju 1435mm), te
prateih elemenata kao to su elementi za vezu ina i pragova, perforirani rebrasti lim,
odbojnih ina i zatitnih greda.
ine se oslanjaju na pragove (irina pragova 2,70m-4,00m), a pragovi se oslanjaju na
podune nosae (razmak PN je 1.80m-2.20m) koji su vezani za poprene nosae (raspona b
i rastojanja 4-7m), a popreni nosai se veu za glavne nosae.
Zabiljeeni su sluajevi kod mostova malog raspona da se pragovi postavljaju direktno na
gornji rub glavnih nosaa.
Prednost otvorenog kolovoza je mala teina, brzina izrade i montae, ali nedostaci su tvra
vonja, bunost, mala korozivna otpornost i neprimjenjivost pri izradi preko drugih
saobraajnica.
ZATVORENI kolovoz se danas ee primjenjuje ak i kod eljeznikog saobraaja. Oni se
obavezno izvode u sklopu naseljenih mjesta i nude mogunost postavljanja pragova u
zastoru to daje meku i manje buniju vonju. Koritenje zastora je pogodno za regulisanje
poprenog nagiba nivelete kod mostova u krivini. Sam zastor se postavlja u AB korito ili
korito od zatvorenih elinih limova.
Zbog upotrebe kolovozne ploe (AB ploa ili elina ortotropna ploa) koja je u svojoj ravni
kruta, odpada potreba za odreenim spregovima kao to je spreg za bone udare, vjetrovni
spreg u ravni kolovoza te koni spreg.
AB ploa se izvodi sprezanjem za pune limene glavne nosae kao takve ili u vidu zatvorenog
sanduka (sanduasti presjek). Ortotropna ploa se takoe koristi slian princip, samo ovaj
put zavarivanjem jer su i ortotropna ploa i glavni nosa u elinoj izradi.
O ortotropnoj ploi emo neto kasnije, ali osnova je da se debljina kolovoznog lima kree od
12mm-20mm, razmak poprenih nosaa je 0,50m-0,90m (ako su samo popreni nosai),
odnosno 1,50m-3,00m ukoliko se koriste i poduna rebra (ukruenja) koja se stavljaju na
razmaku 30cm.
Poduna ukruenja se vode itavom duinom kolovozne ploe bez prekida, kroz proreze u
poprenim nosaima, a poduni i popreni limovi su zavareni gornjim rubom za kolovoznu
plou.
6) Kolovozni nosai otvorenog kolovoza ovdje se govori o podunim i poprenim
nosaima, njihovoj meusobnoj vezi, te o spregovima...
Otvoreni kolovoz se sastoji od glavnih, podunih i poprenih nosaa.
Poduni nosai primaju korisno optereenje i prenose na poprene nosae na koje su
oslonjeni. Popreni nosai prenose optereenje na glavne nosae na koje su oslonjeni. Pored
ovog vertikalnog optereenja koje primaju poduni i popreni nosai, javljaju se i

horizontalna dejstva od bonih udara, vjetra i koenja. Da bi se ublailo ovo sekundarno

dejstvo na podune i poprene nosae, postavljaju se horizontalni spregovi.
Poduni nosai primaju optereenje sa pragova, ali se rauna kao da poduni nosa direktno
prima optereenje imajui u vidu poduno-pokretnu vezu pragova i preko centrir ploice.
Statiki gledano, poduni nosai su kontinuirani nosai sa elastinim osloncima poto se
oslanjaju na poprene nosae.
Oni mogu biti valjani (I, IPB, IPE) ili limeni elini nosai.
Razmak poprenih nosaa odgovara rasponu polja podunih nosaa, obino od 4m do 7m, a
ukoliko je vei onda se kod reetkstih glavnih nosaa dodaje sekundarna tapna ispuna.
.
Visina podunih nosaa
U pogledu visinskog poloaja, poduni nosai mogu da lee preko poprenih, na istom nivou
ili uputeno u poprene nosae.
Pri dostupnoj veoj graevinskoj visini, dozvoljava se polaganje preko poprenih nosaa, sa
osvrtom na klizanje i preturanje. Ako su ovi nosai u istoj ravni tada se treba izvriti montani
nastavak preko lamela, eonih ploa i montanih stolica:

Ukoliko je potrebno upustiti poduni nosa, tada se mora obezbjediti da DI bude barem
2cm iznad gornje ivice poprenog nosaa.

U potpuno zavarenoj izvedbi:

Kod kraih mostova u blaoj krivini (veliki poluprenik krivine), razmak podunih nosaa se
povea na 1.80m+f. Nosai ostaju okomiti i pravi du itave duine mosta.
Kod mostova sa otrom krivinom (velika strela luka f) bi se tako dobilo veliki razmak
podunih nosaa, pa se u tom sluaju radije koriste smaknuti paralelni poduni nosai koji
stepenasto prate osu krivine nivelete mosta. Ovim sluajem se veza podunih i poprenih
nosaa vri pod pravim uglom, ali je nedostatak nemogunost kontinuiranja podunih nosaa
preko kontinuitet lamele ako su previe razdvojeni. U tom sluaju koriste se zakrivljeni
poduni nosai koji prate krivinu. Nedostatak kod ovog sluaja je to se spoj sa poprenim
nosaima izvodi pod uglom pa je potrebno paljivo projektovanje:

Popreni nosai su optereeni vertikalnim koncentrisanim silama sa podunih nosaa, a ako

nema sprega protiv koenja i horizontalnim silama. Statiki sistem ovih nosaa je prosta
greda ija je duina jednaka irini mosta, ali ipak postoji elastino ukljetenje u glavne
nosae.
Visina hPOP se kree od b/7 b/5,5 za jednokolosjeni, a b/8 b/6 za dvokolosjeni most.
Izuzetno, ako se ne moe dobiti odgovarajua graevinska visina, onda je hPOP = b/10.
Kod otvorenih mostova potrebno je obezbjediti dovoljnu krutost sistema da bi se izbjeglo
izboavanje pritisnutog pojasa izvan ravni glavnog nosaa.
Krajnji popreni nosai mogu biti u sklopu portala, a posebno se proraunavaju za sluaj
izdizanja praznog mosta zbog promjene leita.
Montana veza ovih nosaa se moe izvesti na dva naina.

Veze sa glavnim nosaima se izvodi zavarivanjem ili sa VVV:

7) Pragovi i veza pragova za konstrukciju:

Pragovi su najee od ipregniranog drveta (hrastovina ili bukovina), a poprene dimenzije
im zavise od njihovog razmaka, osnog razmaka podunih nosaa.
Tako su standardne dimenzije pragova h/b = 26/24 za osni raznak podunih nosaa u
rasponu 1.80m-2-20m.
isti razmak pragova se ograniava na 40cm iz razloga oslanjanja tokova voza pri iskliznuu.
Za sluaj iskliznua se predvia par zatitnih/odbojnih ina koje se vode i do 10m izvan mosta
gdje se povijaju ka sredini kolovoza. One se koriste kod mostova duih od 20m i kod mostova
u krivini sa radijusom krivine R<500m.
Na narednoj slici je dato rjeenje pragova sa prateim elementima kod otvorenih kolovoza
mosta.

to se tie duine pragova, za normalni kolosjek pruge se koriste duine pragova od 2,70m4,00m. Pragovi postavljeni u smaknutom nizu se mogu iskoristiti i kao nosai pjeakih staza.
Veza pragova za podune nosae (u podunom pravcu mosta) moe biti pokretna ili fiksna.
Fiksna veza se ostvaruje preko L-ugaonika koji se zavaruju ili vijcima spoje sa gornjim rubom
podunog nosaa. Kroz ovalnu rupu na L-nosau se zavrtnjem spaja prag i L-nosa.
Za vee irine pojasa podunih nosaa koristi se centrir ploica za oslanjanje pragova.

Pokretna veza pragova sa nosaima se ostvaruje kod duih mostova, kada je potrebno
omoguiti nezavisno dilatiranje pragova i nosaa. Pragovi se tada oslanjaju pokretno preko
centrir ploice i limenih papua, a ovalne rupe vre kompenzaciju u visini pomjeranja.

8) irina eljeznikih mostova

irina mosta zavisi od niza faktora kao to su:
Poloaj kolovoza, broja kolosjeka, profila saobraajnog sredstva (voza), krivine mosta,
stabilnosti na prevrtanje usljed dejstva vjetra.
Najmanja irina mosta se dobija u sluaju saobraaja na gornjem pojasu, sa pragovima
direktno oslonjenim na glavne nosae ( b=1,80m ), sa mogunou poveanja na b=2,00m 2,2m zbog preturanja ali sa neto jaim pragovima.

Sigurnost na prevrtanje i irina mosta kod mostova sa saobraajem na gornjem pojasu su

usko vezane. U proraun se uzima dejstvo vjetra na konstrukciju i vjetra na voz, eventualno i
centrifugalna sila kod mostova u krivini, a suprotstavlja im se teina mosta i teina praznog
voza. Koeficijent sigurnosti iznosi 1.30.

U konstruktivna rjeenja ovog problema spadaju smanjenje presjeka u okolini oslonca i

uvoenje trapeznog oblika (zakoena rebra) glavnih nosaa to dovodi do smanjenja
opasnosti od preturanja:

Druge mjere su postavljanje kosnika u oslonakim presjecima ime se poveava baza

oslonca, ankerovanja na mjestu oslonca i druge mjere.
Kod uputenih mostova i mostova sa sobraajem na donjem pojasu, irina mosta zavisi od
gabarita voza. Kod mostova sa vie kolosjeka takoe gabarita voza ali i osnog meurazmaka
kolosjeka na otvorenoj pruzi, peronima...
Kod dvokolosjenih mostova mogu se koristiti 2-3 glavna nosaa ili da se prave dva paralelna
odvojena mosta (4 glavna nosaa) zbog neravnomjernog optereenja pri prolasku jednog
voza preko mosta.
Kod mostova u krivini za irina mosta je vana srela luka krivine mosta. Na prelaznici je
potrebno smaknuti prugu za 2f/3, a na sredini mosta za 1/3f u odnosu na osu samog mosta.
Za mostove manjih raspona je to po f/2.

9) Popreni presjeci tapova kod reetkastih mostova:

Za glavne (pojasne) nosae reetkaste konstrukcije mosta se danas usvajaju dvozidni
zatvoreni popreni presjeci. Uvijek treba voditi rauna o mogunosti veze tapova. Posebno
se vodi rauna o tome da li je tap pritisnut ili zategnut ili ima osobinu da je i pritisnut i
zategnut u razliitim kombinacijama (naprimjer odizanje zbog promjene leita).
Kod pritisnutih tapova treba teiti da se sa to manje materijala dobije to vei moment
inercije ito oko obe ose presjeka.
Stoga su za PRITISNUTE tapove optimalni sanduasti presjeci.
To mogu biti isti sanduasti presjeci ili poluotvoreni eirasti presjeci koji imaju prednost za
izvoenje vijane veze, a sa druge strane su manje stabilni i imaju veu povrinu koju treba
zatititi od korozije.
Njihove dimenzije zavise od raspona l (el) i statikog sistema mosta (greda ili kontinualac).
Oblici pojasnih tapova su dati na sljedeoj slici.

U pojasne tapove (sanduaste i eiraste) se postavljaju elini limovi dijafragme.

Dijafragme se postavljaju na krajevima montanih nastavaka u cilju poboljanja
antikorozivne zatite. eirasti presjeci imaju dijafragme na svakoj treini elementa, a
zategnutim eirastim elementima je potrebno zakivcima spojiti limove sa noicom eira na
svakih 1,50m-2,00m duine.

Za tapove ispune se usvajaju sanduasti presjeci kod pritisnutih tapova, a valjani ili
zavareni I-nosai za zategnute tapove. Za izvrenje veze u voru izmeu pojasnh i tapova
ispune koriste se eoni limovi i oblikovanje tapova ispune da bi se veza mogla izvesti:

Najee se spoj vri VV zavrtnjevima sa punom silom pritezanja, preko jedne tarne povrine.
Maksimalni broj spojnih sredstava u jednom redu je 6.

10) SPREGOVI I POPRENA UKRUENJA:

Uvod :
Ukoliko glavni nosai mostovske konstrukcije nisu koncipirani kao prostorni nego kao linijski,
mogu primiti optereenje samo u svojoj ravni.
Sva optereenja koja su izvan te ravni preuzimaju horizontalni spregovi (vjetar, boni udari,
koenje) i poprena ukruenja (mogu biti u vidu poprenog sprega, elinih limova, portala).
Uloga spregova je takoe smanjenje duine izvijanja glavnih nosaa u njihovim pritisnutim
zonama.
- Spregovi za vjetar (gornji i/ili donji) preuzimaju sile vjetra koje djeluju na konstrukciju
i na prevozno sredstvo.
- Spreg protiv bonih udara prihvata optereenja koja djeluju okomito na ravan glavnih
nosaa i paralelno sa kolovozom.
- Spreg za koenje prihvata horizontalne sile od koenja i pokretanja voza.
- Portali (ojaanja nad osloncima) slue za prenos optereenja sa gornjeg vjetrovnog
sprega na oslonac.
- Poprena i poduna limena ukruenja sprijeavaju izboavanja glavnih nosaa.
Broj, tip, poloaj i raspored spregova je definisan dispozicionim rjeenjem mosta. To znai da
se razlikuje od sluaja do sluaja za vrstu saobraaja, vrstu kolovozne konstrukcije, da li je
saobraaj na gornjem ili donjem pojasu...
Krute kolovozne konstrukcije (AB ploa ili ortotropna ploa) zamjenjuju sve spregove u nivou
kolovoza kao to su spreg za vjetar, koenje i bone udare. Pri tome se AB ploe izvode bez
poprenih fuga i armiraju se prema uticajima M,T i N.
Ako je konstrukcija spregnuta ito sanduastog poprenog presjeka, tada nisu potrebni
nikakvi spregovi (osim eventualnih poprenih spregova X ili limenih ukruenja sa otvorima
za prolaz revizionih slubi), jer je sanduk zatvorena, kruta i stabilna forma. Ipak se kod njih
koriste poprena i poduna ukruenja (iskljuivo u unutranjosti sanduka) da bi se sprijeila
izboavanja.
Spregovi protiv vjetra:
Spegovi za vjetar se izvode kao reetkasti nosai sa paralelnim pojasevima u ravni glavnih
nosaa, a vertikalama po poloaju poprenih nosaa dakle oslikavaju glavnu konstrukciju.
Statiki sistem ovog sprega je najee prosta greda, a postoje rjeenja i kao kontinualac ili
Gerberov nosa.
Tip sprega zavisi od osobina mosta (duina, irina, razmak poprenih nosaa). Tako se za
kratke mostove koristi prosta trougaona ispuna za spreg protiv vjetra, kod srednjih i dugih
mostova se koristi ispuna sa ukrtenim dijagonalama, a kod mostova relativno velike irine i
normalnog razmaka poprenih nosaa se koristi ispuna sa ukrtenim dijagonalama preko dva
polja iz konstruktivnih razloga jer je optimalni ugao dijagonala izmeu 350 i 550.
Gornji spreg za vjetar se obino izvodi sa romboidnom ispunom (romb u svakom polju), a
donji sa ukrtenom. Racionalna sistemna visina sprega za vjetar iznosi l/20.
Za proraun ispune gornjeg sprega za vjetar (kolovoz na donjem pojasu) mjerodavno je
optereenje na neoptereen most, dok su za pojasne tapove sprega mjerodavan pritisak
vjetra na optereen most poto se ove sile sabiraju sa dopunskim optereenjem u koje spada
i korisno optereenje i sopstvena teina .

Drugim rjeima, gornji pojasni tapovi reetke (kao dio glavnog nosaa) nose prvenstveno
sopstvenu teinu mosta kao i teinu voza, a vjetar je dopunsko optereenje, dakle potrebno
ih je zbrajati da bi dimenzionirali gornje pojasne tapove.
Za tapove ispune donjeg sprega za vjetar se ne zna da li je mjerodavno optereenje vjetra
na optereen ili neoptereen most. Stoga se vri proraun za oba sluaja i usvaja se onaj koji
daje vee presjene sile. Analogno kao i iznad, potrebno je sabrati djelovanje g+p+w ali ovaj
put za donje pojasne tapove (jer se spreg vee za donji pojas reetke).
Ispunu sprega ine pored dijagonala i vertikale.
Kod spregova uz kolovoz, vertikale sprega protiv vjetra predstavljaju popreni nosai glavne
konstrukcije (I-presjek).
Kod spregova koji ne lee u kolovoznoj ravni, koriste se vertikale I-profila pogodne za vezu.
Doputenu ugib ovih vertikala iznosi b/300 (izloeni su savijanju od sopstvene teine i teine
dijagonala sprega za vjetar).
Dijagonale sprega za vjetar su najee U i L profili (2U, 2L, 4L):

Poprena ukruenja:
Ve je reeno da kod sanduastih (torziono krutih) poprenih presjeka mosta ne postoji
potreba za spregovima protiv vjetra, bonih udara i koenja.
U tom sluaju primjenjuju se samo poprena ukruenja koja mogu biti oslonaka (jaa, puna)
i meuukruenja (puna ili reetkasta).
Ova ukruenja se postavljaju na svakih 6-12m i moraju biti prohodna (revizija, provoenje
instalacija...).
Pored navedenih ukruenja za sanduaste presjeke, u optem sluaju mogu da budu
reetkasta, poluokvirna i okvirna (vertikalni ili kosi portali).

Neka od reetkastih poprenih ukruenja:

Oblici poprenih ukruenja tipa poluokvira:

Tip ukruenja PORTALA u nekim oblicima:

Portali se primjenjuju kod mostova sa kolovozom na donjem pojasu i zatvorenim kolosjekom

(mostovi dui od 60m) i koji imaju veliku sistemnu visinu glavnih nosaa (reetka), a mogu
biti vertikalni i kosi. Postavljaju se iskljuivo na oslonakim mjestima.
Glavna namjena portala je da prenese reakciju sa gornjeg vjetrovnog sprega na oslonac.

Opti oblici presjeka rigle portala i naini izvedbe krute veze rigle portala:

Spreg protiv bonih udara (SPBU) :

Spreg protiv bonih udara povezuje podune nosae horizontalnim spregom sa paralelnim
pojasevima iji su oslonci popreni nosai.
SPBU takoe sprijeava izboavanje podunih kolovoznih nosaa, a slui jo za prijem
centrifugalnih sila kod mostoca u krivini, prijem dejstva vjetra na kolovoznu povrinu i
prihvata sile usljed bonih udara tokova vozila.
Obavezno se postavlja kod otvorenih mostova, a formira reetku sa podunim nosaima,
poprenim nosaima te sopstvenom reetkastom ispunom od dijagonala i vertikala.
U jedno polje (izmeu dva susjedna poprena nosaa) se ubacuju 1,2,3 (najee dvije)
vertikale tako da je ugao dijagonala priblino u granici 400-500.
SPBU je najbolje postaviti u gornjoj treini podunih nosaa da se sprijei izboavanje istih.

Na predhodnoj slici, ako se spreg za vjetar postavi ispod podunih nosaa, tada se SPBU vee
za njega preko konzolnog ispusta pa u tom sluaju nisu potrebne dijagonale na SPBU.
Najei sluaj izvedbe vora sprega za bone udare:

Sila bonih udara iznosi 100kN i djeluje horizontalno na GI. Vrijednost presjenih sila u
pojasevima SPBU se zanemaruje pri proraunu podunih nosaa. Sile u tapovima ispune se
dobiju preko uticajnih linija jer je statiki sistem SPBU prosta greda raspona lambda (osni
razmak poprenih nosaa glavne konstrukcije).
Spreg protiv koenja (SPK) :
Prvo da kaemo da SPK ne postoji kod zatvorenih kolovoza jer se sila koenja preko AB ili
ortotropne ploe diretno prenosi na glavne nosae.
U protivnom, postavlja se spreg protiv koenja u nivou donjeg vjetrovnog sprega, na svakih
15-25m (na slici je 30m) mosta ide jedan SPK, a kod kratkih mostova se ne upotrebljava SPK
nego se smatra da svi popreni nosai podjednako preuzimaju dvije sile Hk/2 (gdje je Hk
ukupna sila koenja iju polovinu preuzima jedan poduni nosa, a on dalje predaje tu silu na
svaki popreni nosa).

SPK preuzima sile Hk i prenosi ih na glavne nosae, pri tome imati u vidu razmak ovih
spregova, a potrebno je izvriti i prekid podunih nosaa izmeu dva SPK.

Raspored SPK kod kontinuiranih mostova izvriti tako da maximalna dilatirana duina mosta
bude 60m, sa izvrenjem prekida kolovoza i spregom u svakom prekinutom elementu.

11) ORTOTROPNA PLOA :

Kolovozne table od elika se primjenjuju iskljuivo kao lahke kolovozne table, tzv.
Ortotropna ploa preko koje se direktno odvija saobraaj.
Poreenja radi, stari mostovi su se pravili pomou rebrastog lima ili zores-gvoa preko
kojeg se postavljala hidroizolacija, beton, asfaltbeton pa onda asfalt.
Teina ovih kolovoznih tabli je iznosila 400-600 kg/m2 bez kolovoznih nosaa, teina
betonskih ploa sa zastorom (ukljuujui i nosae) iznosi 700-800 kg/m2, a teina lahke
kolovozne table sa svim nosaima i zastorom iznosi svega 350-400 kg/m2.
Stoga se ortotropne ploe primjenjuju za mostove duine 40-80m sistema proste grede, a
50-300m sistema kontinuiranog nosaa, a zbog svoje krutosti odpada potreba za spregovima
u ravni kolovoza (SPBU, VjS, SPK).
Ortotropna ploa se sastoji od kolovoznog lima (KL), podunih rebara (PR) i poprenih nosaa
(PN). Vano je napomenuti da su PR i PN zavareni za KL, ukruuju ga i nose kolovozno
optereenje. Kolovozni lim, zajedno sa PR je u sklopu pojasa glavnih nosaa (GL).

Debljina KL se kree u granicama d=12-20mm (10mm za pjeake staze), a da je razmak PR

vezan za debljinu KL ito u omjeru: e/d<25 ili 40 za biciklistike staze.
Kod drumskih mostova je najee d=12mm i e=300mm.
Poduna rebra (PR) se dijele na torziono mehka i torziono kruta. Najee se vode kroz
poprene nosae bez prekidanja (prave se prorezi u PN), a izuzetak je eventualno pjeaki ili
biciklistiki most kad se mogu prekidati i zavariti za poprene nosae bez prorezivanja PN.
PR otvorenog oblika su torziono mehka ( t>8mm ), a zatvorenog torziono kruta ( t>6mm ).

Nesumnjivo bolje rjeenje su torziono kruti oblici podunih rebara jer se dobija manje
zavarivanja, vei razmak poprenih nosaa zbog vee
vee krutosti na savijanje, vea stabilnost pri
pristisku... Otvoreni oblici se koriste za manje optereene mostove ili dijelove mosta.
to se tie montae ortotropne ploe imamo dvije mogunosti:
- Poprena orjentacija
- Poduna orjentacija (slika ispod)

Nastavke teiti da se rade kao poduni montani nastavci zbog niza prednosti. Tako se dobije
manji broj sueonih avova za nastavljanje kolovoznog lima, manji broj nastavaka PR, manje
montanih nastavaka glavnih nosaa...
Kolovozni lim se najee zavaruje sueonim avovima, a postoji i mogunost preklapanja
limova sa uraenim ugaonim avovima, te izvoenje nastavka lamelama i VVV.

Slika: Popreni montani nastavci

Pri izvoenju mostova sa ortotropnom ploom potrebno je posvetiti panu prijanjanju
kolovoznog zastora za elinu kolovoznu plou. To se ostvaruje zavarivanjem dodatnih
limenih traka u cik-cak emi ime se ujedno dodatno ukruuje i sama kolovozna ploa. Ovo je
posebno vano kod mostova sa veim podunim padom jer je tad trenje tokova vozila vee.

12) SPREGNUTE MOSTOVSKE KONSTRUKCIJE :

Zajedniki rad armiranobetonske i eline konstrukcije postie se sprezanjem preko
modanika, preko kojih se prenose smiue sile izmeu betonske kolovozne ploe i eline
podkonstrukcije.
Sprezanjem se rasporeuju naponi pritiska na AB plou, a zatezanje na elik (prosta greda).
Sprezanjem se dobija uteda u elinom materijalu i do 20%.
Najpogodnije je sprezanje primjeniti za sistem proste grede, ali se esto izvode i sistemi
kontinuirane grede.
Kod proste grede je jasno da betonska ploa i mali dio elinog nosaa primaju uticaj pritiska,
a vei dio elinog nosaa prima zatezanje. To nije sluaj kod spregnutih kontinuiranih
mostova gdje se pristisak i zatezanje smjenjuju u okolini oslonca.
Iz tog razloga se vri prednaprezanje betonskog dijela, najee montanim postupcima ali i
kablovima za prednaprezanje.
U montana prednaprezanja spada odizanje srednjeg oslonca do izvrenja betoniranja ploe i
ovravanja betona, a zatim se oslonac sputa ime se u konstrukciju unosi sila pritiska
(posebno je vano da se odri pritisak u gornjoj zoni iznad srednjih oslonaca).

Na ovoj slici je data slika napona

nakon
izvrenja
montanog
prednapredzanja.
Pored
ovog
montanog postoji i direktno
prednaprezanje AB ploe putem
kablova
za
prednaprezanje
(unutranje ili vanjsko). Unutranje se
vri samo u okolini srednjeg oslonca
gdje vladaju naponi zatezanja u fazi
bez kablovskog prednaprezanja, a
kablovi se postavljaju pravo u jedan ili
dva reda po visini ploe.
Kod vanjskog prednaprezanja, kablovi
se ankeruju na krajevima mosta ito u
AB ploi, a vode se parabolino
pratei zatezanje u fazi bez prednaprezanja.
Spregnuti
ti mostovi sa glavnim nosaima sistema proste grede se racionalno koriste za duine
od L = 20m-50m,, a sistema kontinuiranih glavnih nosaa do L=120m.
Armiranobetonska ploa u spregnutom sistemu ima zadatak da preuzme smiue sile
(sanduk), da primi horizontalna
ntalna dejstva na kolovoz (kruta dijafragma), da nosi lokalna
savijanja izmeu glavnih (rjetko i podunih) nosaa, sadejstvo u raspodjeli optereenja u
rotiljnom sitemu...
Minimalna marka betona za AB plou kod spregnutih sistema je MB30, a opravdane su i vee
marke betona. esto se izvode sa ojaanjima vutama iji nagub iznosi najvie 1:3.
Sprezanje
prezanje AB ploe sa glavnim elinim nosaima se moze izvesti preko glavnih nosaa ili
glavnih i poprenih nosaa, rijetko se sprezanje vri sa podunim nosaima.

Slika: Tipian primjer montae

Za glavne eline nosae usvajaju se I-presjeci, ito sa nesimetrinim pojasevima, jer je kod
njih uticaj skupljanja betona minimalan, a irina gornje flane/pojasa iznosi minimalno 2025cm, tek dovoljno da se zavare sredstva za sprezanje (najee su to danas epovi).
Postoje 3 vrste sprezanja: kruto , elastino i isprekidano
KRUTA sprezanja se postiu modanicima (sredstva za sprezanje) koja mogu biti epovi,
sidra, VVV... Koriste se kod mostova sa velikim silama smicanja.
Kruti modanici preuzimaju sile smicanja preko ela smicanja, a elastini savijanjem,
zatezanjem i smicanjem.

Slika: Kruti modanici (profili T, I, L, U )

Veza ovih modanika za gornji pojas nosaa se ivodi kontinualnim ugaonim avom i treba da
su ui od gornje pojasa nosaa za min.40mm. Rastojanje izmeu modanika treba da bude
to manje zbog ravnomjernijeg uvoenja pritiska u plou (razmak = 2~3 debljine ploe), a
minimalno rastojanje zavisi od otpornosti betona na smicanje.
Elastini modanici su epovi, prednapregnuti zavrtnjevi, te otvorena i zatvorena sidra.
epovi su najrasprostranjeniji u primjeni, postavljau se na razmaku 5*d (gdje je d-prenik
stabla epa) u podunom pravcu, a 3,5*d u poprenom. Najvei dozvoljeni razmak je 60cm.
Koritenjem epova sa spiralnom armaturom se nosivost epova poveava za 20%. Zatitni
sloj betona treba biti minimalno 30mm, a prenik epa je najvie 22mm. Povolni su za
konstrukcije sa dinamikim optereenjem.

Sidra se koriste kod mostova sa mirnim optereenjem i kombinaciji sa krutim modanicima.

Izrauju se od glatke armature prenika d=12mm-18mm, a ubetonirani dio ne smije biti
manji od 30*d. Na kraju sidra se mora izvesti kuka, to su otvoreni modanici. Kod zatvorenih
modanika, prenik ome treba da bude 15*d, a pokrivanjem betonom u pravcu noenja
najmanje 3*d sidra.

Slika1: Otvorena sidra

Slika2: Zatvorena sidra (ome)

Prednapregnuti zavrtnjevi se koriste kad je kolovozna tabla (AB ploa) montane izrade.
Ovaj nain sprezanja ubrzava izvoenje radova, a povoljno djeluje i na napone od uticaja
skupljanja i puzanja betona. eline podlone ploe se postavljaju na vrhu i dnu betonske
ploe, te se zavrtnjevima veu za gornji pojas glavnog nosaa (pogledaj sliku ispod). Sila
smicanje se prenosi trenjem izmeu betona i elika (koeficijent trenja iznosi 0,45).

Pored navedenih modanika, koriste se i kombinacije, a kao neke da navedemo kombinaciju

krutog modanika i sidra (otvorenog ili zatvorenog), itd...

13) POKRETNI MOSTOVI :

Ako se dvije saobraajnice (drumski i rjeni naprimjer) ukrtaju u priblino istom nivou, npr.
drumski most preko plovne rijeke u ravniarskom kraju, i ako se ne moe izdizanje nivelete
mosta preko prilazne rampe racionalno postii, koriste se POKRETNI mostovi.
Postoji vie tipova, ali se dijele na:
- translatorno pokretne (vertikalno TIP-1, horizontalno TIP-2)
- rotaciono pokretne (oko vertikalne ose TIP-3, oko horizontalne ose TIP-4).

Slika: Pokretni most TIP-1 (vertikalno) translacija visinom tornjeva

Mostovske konstrukcije TIP-2 se veoma rijetko konstruiu jer se horizontalnim pomjeranjem
minjenja statiki sitem i most radi konzolno. Pogodno je samo za pjeake staze i pasarele.
Rotaciona rjeenje za pokretne mostove TIP-3 i TIP-4 je dato na nekoliko naina.
b) je most kod kojeg je pokretni dio u
sklopu srednjeg raspona sa osom rotacije
na srednjem stubu.
c) je most sa vertikalnom osom rotacije na
lijevom upornjaku (most radi kao konzolni
tokom promjene poloaja).

d) dvije odvojene konstrukcije premouju

jedan otvor, a ose rotacije su na
upornjacima mosta.

e) dvije odvojene konstrukcije premouju

jedan otvor, ose rotacije su horizontalne i
nalaze se na upornjacima

14) NEPOKRETNA I POKRETNA LEITA : 174strPDF prelaznice 208strPDF

Leita prihvataju reakcije sa konstrukcije i prenose ih na stubove, omoguavaju rotaciju
oslonakih taaka, ostvaruju dilatiranje konstrukcije, prilagoavaju slijeganje donjeg stroja
mosta te fiksiranje poloaja i praca djelovanja reakcije.
Sama leita mogu biti od livenog ili kovanog elika, specijalnog elika, neoprensko-teflonska
leita i leita od gume armirana elinim limovima tzv. elastomjeri.
Leita se postavljaju na leine kvadere u nivou leinih greda. Izliveni su betona visokih
marki (najmanje MB30) i vrlo gusto su armirani u oba pravca.
Izmeu donje leine ploe i kvadera postavlja se podlivka cementnog/epoksi maltera
debljine 2-5cm, a u kvaderima su ostavljene rupe za ankere koji e preuzeti horizontalne
reakcije od donje leine ploe.
Gornja leina ploa se vezuje za glavni nosa pomou zavrtnjeva ili zavarivanjem. Leita se
centriraju prema sistemskim osama. Nepokretna leita su uvijek na nioj tai nivelete mosta
u odnosu na pokretna leita.
Dijele se na nepokretna i pokretna.

Slika1: Klasino nepokretno leite

Slika2: Klasino pokretno leite (sa jednim valjkom)

Slika: Nepokretno i pokretno (dva valjka) elino leite

Slika: Elastomjerna i Neoprensko-teflonska leita

15) DILATACIONE SPRAVE i KOLOVOZNE/MOSTNE PRELAZNICE :

Na prelasku sa mosta na trup puta ili na prelasku sa jedne na drugu mostovsku konstrukciju
javljaju se poduna pomjeranja/dilatiranja uzrokovana temperaturom uT koja vae samo
za pokretna leita, te pomjeranja usljed rotacije presjeka u za sve oslonce.
uT = a * t * l
u = * h

v = * p

Kolovozne prelaznice se predviaju u sluaju da poduna pomjeranja (u + ut) iznose vie od

10mm. Kolovozna prelaznica treba da obezbjedi kontinuitet kolovoza, nesprijeena
pomjeranja u nivou kolovoza, da absorbuje sva udarna optereenja i da je
odravanje/popravka/zamjena mogua uz minimalno remeenje saobraaja.
Postoji vie tipova mostovskih prelaznica (eljezniki i drumski saobraaj), a u nastavku e
biti navedeno nekoliko primjera. Odabir vrste i modela prelaznice zavisi samo od veliine
pomjeranja mosta.
- Najee se kod drumskih i kombinovanih mostova (zatvoreni kolovoz) izvode
dilatacione spojnice tipa MD# sa eljevima (Slika1).
- Kod eljeznikih mostova sa otvorenim kolovozom se na mjestu prelaznice nalaze
konzole od podunih nosaa, a pragovi se stavljaju na manjem razmaku (Slika2).
Takoe se postavljaju i ureaji za obezbjeenje kontinuiteta ina (Slika3).

Slika1: Dilatacija tipa MAN

Slika2: Prelaznica kod otvorenog eljeznikog mosta

Slika3: Prelaznica izmeu dvije mostovske konstrukcije