BERGOVA SKALA ZA PROCJENU

RAVNOTEE
Seminarski rad

SADRAJ

Contents
SAETAK..............................................................................................................................................3
2.BERGOVA SKALA ZA PROCJENU RAVNOTEE.........................................................................5
3.BODOVANJE /REZULTATI...............................................................................................................6
3.1. Upute za provoenje zadataka.....................................................................................................6
4.KLINIKA PRIMJENA.....................................................................................................................8
4.1. Modifikacija..............................................................................................................................10

5.ZAKLJUAK...................................................................................................................................10
6. LITERATURA.................................................................................................................................11
PRILOZI..............................................................................................................................................11
PRILOG 1: Bergova skala balansa..................................................................................................12

SAETAK
Ravnotea je osnova i pozadina svakog selektivnog pokreta. S toga sam se odluila u
ovome radu bavit Bergovom skalom za procjenu ravnotee.
Rad obuhvaa openite definicije vezane uz skalu, opis emu slui te nain na koji se
izvodi, tu je takoer i opis naina bodovanja, te zbrajanja rezultata kao i klinika primjena. U
prilogu se nalazi i sam primjer skale preveden na hrvatski jezik.
KLJUNE RIJEI:Bergova skala, ravnotea, rezultati, klinika primjena

1. UVOD
Bergova skala prvenstveno ona je specifiki osmiljena kao mjera ravnotee za koritenje
kod starijih osoba u klinikoj praksi.
Namjera je da procijeni sposobnost osobe za sigurno obavljanje vieuobiajenih dnevnih
ivotnih zadataka.
Ova skala procjenjuje sposobnost za odravanje poloaja ili obavljanje pokreta poveanim
intenzitetom iz sjedeeg poloajau bilateral stance, a zatim jedan za drugim stojea
naizmjenino samo na jednoj zatim samo na drugoj nozi.

Definira se takoer i kao instrument koji se koristi za procjenu efikasnosti tretmana, za

kvantitativni opis funkcije u klinikoj praksi, kao i za istraivanja.

2.BERGOVA SKALA ZA PROCJENU RAVNOTEE

Bergova skala za procjenu ravnotee (balansa) je jedan od najee koritenih testova
funkcionalne pokretljivosti i ravnotee.1
Prvenstveno ona je specifiki osmiljena kao mjera ravnotee za koritenje kod starijih
osoba u klinikoj praksi.

1 Blum, Lisa; Korner-Bitensky, Nicol (May 2008). "Usefulness of the Berg Balance Scale in Stroke
Rehabilitation: A Systematic Review". Physical Therapy 88 (5): 559

Namjera je da procijeni sposobnost osobe za sigurno obavljanje vieuobiajenih dnevnih

ivotnih zadataka.2
Ova skala procjenjuje sposobnost za odravanje poloaja ili obavljanje pokreta poveanim
intenzitetom iz sjedeeg poloajau bilateral stance, a zatim jedan za drugim stojea
naizmjenino samo na jednoj zatim samo na drugoj nozi.3
Osim navedenoga ova skala slui takoer i za procjenu sposobnost promjene pozicija
procjenjujui sve kroz odreene funkcionalne zadatke.
Definira se takoer i kao instrument koji se koristi za procjenu efikasnosti tretmana, za
kvantitativni opis funkcije u klinikoj praksi, kao i za istraivanja.4
Bergova Skala Balansa je ispitivana u nekoliko relevantnih istraivanja.
Poslijednje istraivanje Bergove Skale Balansa, koje je zavreno u Finskoj, pokazuje da je
razlika od 8 BBS bodova dovoljna da bi se uoila razlika izmeu dva mjerenja, kod odraslih
osoba kojima je potrebna tua njega.5

3.BODOVANJE /REZULTATI
Ova skala ravnotee se temelji na 14 stavki koje su zajednike aktivnostima
svakodnevnog ivota.6 Stavke ukljuuju i jednostavne zadatke za mobilnost (transferi, stajanje
2 Steffen T. M.; Hacker T. A.; Mollinger L. (2002). "Age- and Gender-Related Test Performance in CommunityDwelling Elderly People: Six-Minute Walk Test, Berg Balance Scale, Timed Up & Go Test, and Gait Speeds".
Journal of Physical Therapy 82 (2): 128137.
3 Berg KO, Wood-Dauphinee SL, Williams JI et al. Measuring balance in the elderly:preliminary development
of an instrument. Physiother Can. 2009; 41: 30411.

4 Blum op.cit., str. 560.

5 Blum op.cit., str. 560.
6 Blum (2008.) op cit. 560 str.

bez podrke, iz sjedeeg u stojee stanje) i zahtjevnije zadatke (tandem stajanje, okretanje za
360 stupnjeva, stav jedne noge).
Stavke se ocjenjuju temeljem skale podijeljene brojevima od 0-4, s maksimalnim
moguim rezultatom od 56 bodova. Rezultat od 0 se daje ako pacijent ne moe obaviti
zadatak, a rezultat 4 se daje ako su u mogunostiobaviti zadatak.
3.1. Upute za provoenje zadataka
Blum (2008.) u svom radu navoi kako je od velike vanosti dokumentirati svaki
zadatak te dati upute za njihovo izvoenje tono onako kako pie. Takoer navodi da kada se
boduje vano je zabiljeite najniu kategoriju odgovora koja se odnosi na svaku stavku. Pri
izvoenju zadataka vezanih uz ovu skalu od veine stavki osobe su zamoljene da zadre
poloaj u odreenom vremenu.
Prilikom izvoenja zadataka prema Blum (2008) postupno vie bodova oduzima se
ako:
nisu ispunjeni vremenski zahtjevi ili zahtjevi udaljenosti
se prilikom izvoenje zadataka kod osobe trai nadzor
osoba dotakne vanjsku podrku ili dobije pomo od ispitivaa.
Takoer je vano da bi prilikom izvravanja zadataka osoba bi trebala znati da mora
odrati ravnoteu u vrijeme pokuaja izvoenja zadataka, kako je izbor na kojoj nozi stajati ili
koliko daleko ostavljen je osobi.
Prilikom testiranja tonije kada pacijent izvrava zadatke potrebne za Bergovu skalu
ne mogu se koristiti pomagala. Meutim, osobna pomo je

doputena tijekom testa, a

ugraena je u sustav bodovanja.

Vrijeme trajanje obavljanja zadatka je 15 minuta
Za pravovaljanu izvedbu i mjerenje zadataka iz Begerove skale potrebni su toperica,
ravnalo, krevet i stolica.

3.2.Rezultati Bergove skale balansa-rizik pada

Rezultati se rasporeuju prema skali bodovanja gdje se prikazuje rizik od pada od

nizak sa najveim brojem bodova do visok s najmanjim.7
41.56

nizak

21.40

srednji

1.20

visok

3.3 Pouzdanost i podudarna vjerojatnost

U istraivanju pod nazivom Measuring balance in the elderly:preliminary
development of an instrument izdanog 2009. godine opseno su testirane psihometrijske
karakteristike ovog alata.
Alat je pokazao adekvatnu pouzdanost Koeficijenti korelacije (ICC) = 0,98 i visoku
(ICC = 0,98) te velike unutranje dosljednost prikazane alfa Koeficijentom koji je iznosio
0,96
Podudarna vjerojatnos u usporedbi sa
Barthel indeks, r = 0,67,
Timed up I Go testom, r = -0,76,
Balance Test Tinetti, r = 0.91.
U istraivanju Chiu AYY, Au-Yeung SSY, Lo SK pod nazivom A comparison of four
functional tests in discriminating fallers from non-fallers in older people izdanom 2008;
78 ispitanika u dobi od 65 godina ili stariji. Ispitanici su razvrstani u skupine; jedan pad
u posljednjih 6 mjeseci vie od jednog pad u posljednjih est mjeseci, nema kontrolu esti
padovi.
Svi uesnici kontrolne skupine ispitanika bili su lanovi 3 drutvena doma za starije osobe.
Svi ispitanici zavrili su ispitivanja na 4 testa sluajnim redoslijedom.
Nezavisni t-test je koriten za izraun koristi etiri testa.
Takoer ROC krivulje su koritene kako bi se mjeri osjetljivost i specifinost. BBS
je u ovom testu bio u mogunosti obaviti testiranje sa najviom osjetljivou i specifinosti.
Oni su jako dobre mjere u definiranju ciljane populacije i da se izbjegne bilo subjekti koji e
izmijeniti rezultate u obliku pogreke.

7 Goh HT, Nadarajah M, Hamzah NB, Varadan P, Tan MP. Falls and fear of falling after stroke: a case-control
study. PM R. 2016 Jun 3

Takoer su studiju korak dalje u pronalaenje odreene karakteristike koje su bile

jake prediktori pada. Pronalaenje tih obiljeja pomogli su istraitelji utvrdili da je BBS bio
najbolji prediktori pada..
Kao i svako istraivanje i ovo ima maleni nedostatak a to je mali broj ispitanika. To
je snana studija , ali ako je ponovljena s veim stanovnitvom rezultati moda nee biti isti .
Jedna druga ogranienja mogla doi u obliku umora. Budui da su ispitanici bili zamoljeni da
obavljaju 4 testa u kratkom roku.

4.KLINIKA PRIMJENA
Na poetku koritenja Bergove skale rezultat manji od 45 pokazao se kao
predskazujui pri padovima starijih odraslih osoba. Meutim, kasnije istraivanje je pokazalo
da je ovaj nepotpuni rezultat bio samo 53% osjetljiv pri identifikaciji osoba koje su pale, ali
i specifian za identifikaciji osoba koje nisu pali. 8
Drugim rijeima, od starijih odrasli koji su skupili vie od nepotpuniih 45 manje se
oekivalo da padnu od onih kojima je rezultati bio ispod nepotpunog rezultata.
Bergova Skala Balansa takoer je predvidjela osobe koji su trebale pomono sredstvo
s obzirom da su rezultati ljudi koji su upotrebljavali hodalicu ili tap u zatvorenom prostoru
bili razliiti i manji od onih individua koji su tap upotrebljavali samo vani ili koji su hodali
bez pomonog sredstva. 9
Bergova Skala Balanca razlikuje ljude s modanim udarom od ljudi bez pretrpljenog
modanog udara.
Rezultati se mogu poboljati nakon treninga pokretljivosti i ravnotee, a test je
osjetljiv na promjene klinikog statusa. Bergova Skala Balanca mjeri puno aspekata ravnotee
i zahtijeva vrlo malo opreme.10
Istraivanje pod nazivom The effect of single-task and dual-task balance exercise
programs on balance performance in adults with osteoporosis: a randomized controlled
preliminary trial, napisano od strane Konah HE i suradnika prikazuje starije odrasle osobe
njih 42 u rasponu godina od 45-88 s osteoporezom nasumino rasporeeni u dvije grupe.
Trening balansa s jednim zadatkom je dan jedan zadatak za balans za 4 tjedna, a
trening balansa s 2 zadatka je dan 2 zadatka za balans. Sudionici su dobili 45 min
individualnog treninga, tri puta tjedno.
Dinamini balans se mjerio Beegovom skalom, TUG testom i Gait speedom.
samopouzdanje je mjereno sa ABC-6 skalom. mjerenja su prevedena prvog dana i nakon 4
tjedna. na kraju tretmana, KAT rezultati i, rezultati Bergove skale, vrijeme na OLS I TUG-u,
Gait speedu, ABC-6 rezultati su se poboljali u svih pacijenata (p<0.05). ali Bergova Skala i
Gait speed su pokazali znaajna poboljanja u treningu s dva zadatka nego u s jednim
(p<0.05).
8Berg Scale: http://www.strokecenter.org/wp-content/uploads/2011/08/berg.pdf, Uitano:05.06.2016.
9 Berg Scale op. Cit.
10 Berg Scale op. Cit.

ABC-6 rezultati su bolji u treninzima s jednim zadatkom nego u s dva (p<0.05)

Simons i suradnici 2009. godine ocjenjuju uinak ortoze za gleanj na ocjenjivajui
funkcionalnu ravnoteu, asimetriju i kontrolu ravnotee u radu Ankle-foot orthoses in stroke:
effects on functional balance, weight-bearing asymmetry and the contribution of each lower
limb to balance control.
Autori su funkcionalne poboljanje i kontrolu ravnotee ocjenjivali Bergovom
skalom ali nisu nali znaajne uinke za asimetriju i dinamiku kontrolu ravnotee.
Prema istraivanju Jacoma V i suradnika iz 2016. u istraivanju pod nazivom Validity,
Reliability, and Ability to Identify Fall Status of the Berg Balance Scale, BESTest, MiniBESTest, and Brief-BESTest in Patients With COPD.
Bergova skala je prethodno pokazao dobra mjerna svojstva.
Ali njegova mogunost da detektira bitne promjene u pacijenata rano nakon infarkta je
jo uvijek nepoznata. Svrha navedenesadanje studije je otkirivanje minimalne vane
promjene (u nastavku MIC) i njezine relacije s minimalnom detektiranom promjenom ( u
nastavku MDC) kod pacijenata s ranim infarktom. ROC analiza je identificirala MIV vei ili
jednak 6 bodova na Bergovoj skali, dok je MDC bio 5.97 bodova na Bergovoj skali kod 80%
"confidence" bodova.
Ova studija pokazuje da promjena od 6 bodova na Bergovoj skali ili vie se moe
smatrati vanom promjenom za pacijente u subakutnoj fazi nakon infarkta, to takoer
predstavlja 80% mogunosti za poveanim grekama u mjerenju.
Ukupno 80% nepromjenjenih pacijenata e imanti fluktuacije u granicama MDC80,
dok njih 20% nepromjenjenih pacijenata e prei MDC80.
Jo jedno istraivanje se koristilo BBS-om da bi ocijenilo pacijentove sposobnosti
objavljeno je 2016. Godine pod nazivom Effects of Kinesio taping and Mcconnell taping on
balance and walking speed of hemiplegia patients.
Prvo ocjenjivanje je napravljeno prije alikacije tapinga, i izmjerene vrijednosti su
koritene za homogeni test (p<0.05). sve tri grupe su imale povien BBS kako je vrijeme
prolazilo. grupa br. 1 je imala statistiki bitan napredak u balansu u odnosu na grupu br. 2, i
kontrolnom grupom u 4. i 8. tjednu (p<0.5). 46 pacijenata (24 mukarca i 22 ene, 75.9
godina i SD =7.1) je bilo ukljueno. oni su zamoljeni prijaviti njihove padove u posljednih 12
mj., te ispuniti ABC skalu.
BBS rezultati su se bitno podudarali meusobno i sa ABC skalom. balans test je
pokazao visok "interrater realbility" i zadovoljavaju MDC. iako su svi balans testovi mogli

identificirati status pada, BBS i brief-BESTest, testovi 4 balansa su validni i pouzdani u

identifikaciji statusa pada u pacijenata s COPD. Brief-BESTest je pokazao malo ve "interrate
reliability" i mogunost da se razdjele statusi pada sudionika.
Ljestvica se koristi za izvjea drutava za osiguranje i Medicare program uSAD-u . U
istrazi o izvedivosti koritenja razliitih klinikih mjera kao screening testova za upuivanje
na fizikalnu terapiju, Bergova Skala Balanca daje jedne od najperspektivnijih rezultata.11
Istraivanje pod nazivom The functional assessment Berg Balance Scale is better capable of
estimating fall risk in the elderly than the posturographic Balance Stability System objavljeno
2013.
Svrha ovog istraivanja bila je utvrditi koji instrument bolje identificira ponavljajue
padove u starijih osoba.
Devedeset i osam starih ljudi , prosjene dobi 80 4 godina , su podvrgnuti
ocjenjivanju ravnotee i rizika od padapomou Bergove skale.
Bergova skala je u korelaciji (r = -0,27 ; p = 0,008 ) , dob (r = -0,38 ; p <0,001 ) i
broj padova(R = -0,25 ; p = 0,013 ), a analiza logistike regresije pokazala je da starije osobe
koje su klasificirane rizikom od pada na Bergova skala prikazala je s 95% tonosti.
Bergova skala je utvrdila da je funkcionalna ravnotea loija to je osoba starija i
pokazala je veu sposobnost da identificira rizike od pada.

4.1. Modifikacija
Nii nepotpuni rezultat od 40/56 je preporuen za procjenu rizika od pada. Iako se
originalna skala koristi bez modifi kacija, preporuuje se da korisnik izostavi prvih 5 toaka
na skali ukoliko je osoba u mogunosti stajati.12

11 Blum (2008) op. Cit. 565.str.

12 Berg Scale op. Cit.

5.ZAKLJUAK
Bergova skala za procjenu ravnotee (balansa) je jedan od najee koritenih testova
funkcionalne pokretljivosti i ravnotee.
Prvenstveno ona je specifiki osmiljena kao mjera ravnotee za koritenje kod starijih
osoba u klinikoj praksi.
Ova skala ravnotee se temelji na 14 stavki koje su zajednike aktivnostima
svakodnevnog ivota.
Stavke ukljuuju i jednostavne zadatke za mobilnost (transferi, stajanje bez podrke, iz
sjedeeg u stojee stanje) i zahtjevnije zadatke (tandem stajanje, okretanje za 360 stupnjeva,
stav jedne noge). Stavke se ocjenjuju temeljem skale podijeljene brojevima od 0-4, s
maksimalnim moguim rezultatom od 56 bodova.
Rezultat od 0 se daje ako pacijent ne moe obaviti zadatak, a rezultat 4 se daje ako su u
mogunosti obaviti zadatak.
Prema svim proitanim i navedenim literaturama ova skala nema nedostataka to se
tie valjanosti, specifinosti, no problem kod ove skale prema proitanoj literaturi koritenoj
za pisanje ovog rada je to to ova skala treba 15 minuta za administraciju to je due nego za
druge skale ravnotee.
Kao nedostatak same Bergove Skale bilo bi i ne ukljuivanje stavke hoda i to to je za
samu upotrebu ove skale potrebna poduka.

6. LITERATURA

1. Berg KO, Wood-Dauphinee SL, Williams JI et al. Measuring balance in the

elderly:preliminary development of an instrument. Physiother Can. 2009; 41: 30411.
2. Berg K, Maki B, Williams JI, Holliday P, Wood-Dauphinee S: (2012) A comparison of
clinical and laboratory measures of postural balance in an elderly population. Arch
Phys Med Rehabil 73: 1073-1083,
3. Berg

Scale:

http://www.strokecenter.org/wp-content/uploads/2011/08/berg.pdf,

Uitano:05.06.2016.
4. Blum, Lisa; Korner-Bitensky, Nicol (May 2008). "Usefulness of the Berg Balance
Scale in Stroke Rehabilitation: A Systematic Review". Physical Therapy 88 (5): 559
5. Chiu AYY, Au-Yeung SSY, Lo SK. A comparison of four functional tests in
discriminating fallers from non-fallers in older people. Disability and Rehabilitation.
2008;25:45-50
6. Choi YK, Park YH, Lee JH.(2016.) Effects of Kinesio taping and Mcconnell taping on
balance and walking speed of hemiplegia patients, J Phys Ther Sci. 2016
Apr;28(4):1166-9. doi: 10.1589/jpts.28.1166. Epub 2016 Apr 28.
7. Jcome C, Cruz J, Oliveira A, Marques A (2016) Validity, Reliability, and Ability to
Identify Fall Status of the Berg Balance Scale, BESTest, Mini-BESTest, and BriefBESTest in Patients With COPD. Phys Ther.

8.

Lajoie, Y. and S. P. Gallagher (2006). Predicting falls within the elderly community:
comparison of postural sway, reaction time, the Berg balance scale and the Activitiesspecific Balance Confidence (ABC) scale for comparing fallers and non-fallers. Arch
Gerontol Geriatr 38(1): 11-26.

9. Pereira VV, Maia RA, Silva SM (2013.) The functional assessment Berg Balance Scale
is better capable of estimating fall risk in the elderly than the posturographic Balance
Stability System, Arq Neuropsiquiatr. 2013 Jan;71(1):5-1

10. Simons CD, van Asseldonk EH, van der Kooij H, Geurts AC, Buurke JH. Ankle-foot
orthoses in stroke: effects on functional balance, weight-bearing asymmetry and the

contribution of each lower limb to balance control. Clin Biomech (Bristol, Avon). 2009
Nov;24(9):769-75. doi: 10.1016/j.clinbiomech.2009.07.006. Epub 2009 Aug 8.
11. Steffen T. M.; Hacker T. A.; Mollinger L. (2002). "Age- and Gender-Related Test
Performance in Community-Dwelling Elderly People: Six-Minute Walk Test, Berg
Balance Scale, Timed Up & Go Test, and Gait Speeds". Journal of Physical Therapy 82
(2): 128137.

12. Yitayeh

A, Teshome A (2016.) The effectiveness of physiotherapy treatment on

balance dysfunction and postural instability in persons with Parkinson's disease: a

systematic review and meta-analysis. BMC Sports Sci Med Rehabil. 2016 Jun 6.

13.

Goh HT, Nadarajah M, Hamzah NB, Varadan P, Tan MP. Falls and fear of

falling after stroke: a case-control study. PM R. 2016 Jun 3

PRILOZI
PRILOG 1: Bergova skala balansa
Ime i prezime:___________________________________________Datum:_________
Mjesto:____________________________________Ispitiva:_____________________
Ustanova:______________________________________________________________

Prelazak iz sjedeeg u stojei poloaj

Instrukcija: Molimo ustanite. Pokuajte da se ne pomaete rukama prilikom
ustajanja.
( )4
sposoban-a da ustane bez upotrebe ruku i da se stabilizuje
( )3
sposoban-a da ustane pomaui se rukama
( )2
sposoban-a da ustane pomaui se rukama iz nekoliko pokuaja
( )1
potrebana minimalna pomo prilikom
ustajanja i stabilizovanja
( )0
potrebna prilina ili maksimalna pomo oko
ustajanja

Stajanje bez podrke

Instrukcija: Molimo stojte uspravno bez podrke 2 minuta
( )4
sposoban-a da stoji sigurno dva minuta
( )3
sposoban-a da stoji dva minuta sa nadzorom
( )2
sposoban-a da stoji bez podrke 30 sekundi
( )1
potrebano nekoliko pokuaja da stoji bez
podrke 30 sekundi ( ) 0
ne moe da stoji bez
podrke 30 sekundi
Ako je ispitanik sposoban da stoji 2 minuta bez podrke onda bodovi za
sjedenje bez podrke iznosi 4

Sedenje na stolici bez naslona

Instrukcija: Molimo sedite sa prekrtenim rukama 2 minuta
( )4
sposoban-a da sedi sigurno dva minuta
( )3
sposoban-a da sedi dva minuta sa nadzorom
( )2
sposoban-a da sedi 30 sekundi
( )1
sposoban-a da sedi 10 sekundi
( )0
ne moe da sedi bez podrke 10 sekundi

Prelazak iz stojeeg u sedei poloaj

Instrukcija: Molimo sedite
( )4
sposoban-a da sedne uz minimalno pridravanje rukama
( )3
kontrolie sedanje uz pomo ruku
( )2
seda oslanjajui se
nogama na stolicu ( ) 1
seda sam ali nekontrolisano
( )0
potrebna pomo drugog lica da sedne

Transferi
Instrukcija: Pripremite stolice za transfere. Zamolite ispitanika da sedne sa
stolice bez naslona na stolicu sa naslonom. Moete koristiti dve stolice (jednu
sa naslonom i drugu bez naslona) ili krevet i stolicu.
( )4
sposoban-a da uradi transfer uz minimalnu pomo ruku
( )3
sposoban-a da uradi transfer pridravajui se rukama
( )2
sposoban-a da uradi transfer uz verbalnu pomo i nadzor
( )1
potrebna jedna osoba da pomogne pri transferu
( )0
potrebne dve osobe da bi se transfer obavio sigurno

Stajanje bez podrke sa zatvorenim oima

Instrukcija: Molimo zatvorite oi i pokuajte da tako stojite 10 sekundi
( )4
sposoban-a da stoji 10 sekundi
( )3
sposoban-a da stoji 10 sekundi uz nadzor
( )2
sposoban-a da stoji 3 sekunde
( )1
ne moe da stoji 3 sekunde sa zatvorenim oima, ali stoji
sigurno sa otvorenim oima ( ) 0
potrebna pomo da ispitanik ne
padne

Stajanje bez podrke sa spojenim nogama

Instrukcija: Molimo stanite spojenih nogu bez pridravanja
( )4
sposoban-a da sigurno stoji sa spojenim nogama bez pridravanja 1
minut
( )3
sposoban-a da sigurno stoji sa spojenim nogama bez pridravanja 1
minut uz nadzor
( )2
sposoban-a da sigurno stane sa spojenim nogama bez pridravanja
ali ne due od 30 sekundi
( )1
potrebna pomo da zauzme poloaj ali moe da ga odri 15 sekundi
( )0
potrebna pomo da zauzme poloaj ali ne moe da ga odri 15
sekundi

Dosezanje napred sa ispruenim rukama u stojeem poloaju

Instrukcija:Stanite bono pored zida. Podignute ruku do 90 stepeni. Ispruite
prste dokle god moete a da pri tom ne iskoraite (ispitiva meri rastojanje).
( )4
sposoban-a da dosegne napred 25 cm
( )3
sposoban-a da dosegne napred 12 cm
( )2
sposoban-a da dosegne napred 5 cm
( )1
doseze napred ali uz nadzor
( )0
dok pokuava gubi balans / potrebna pomo

Podizanje predmeta sa poda iz stojee pozicije

Instrukcija: Podignite cipelu / papuu ispred Vaih nogu
( )4
sposoban-a da podigne papuu lako i bezbedno
( )3
sposoban-a da podigne papuu ali potreban nadzor
( )2
ne moe da dohvati papuu, ali odrava balans 5 cm do papue
( )1
ne moe da dohvati papuu i potrebna mu je pomo prilikom
vraanja
( )0
ne moe da pokua, potrebna pomo da ne izgubi ravnoteu i da ne
padne

Pogled preko levog i desnog ramena dok stoji

Instrukcija: Pogledajte iza sebe preko svog levog ramena (sa rotacijom u
trupu). Ponovite to i sa desne strane (ispitiva moe biti iza njegovih lea
drei predmet u ruci u koji e ispitanik da pogleda).
( )4
sposoban-a da sa sigurnou pogleda preko oba ramena
( )3
sposoban-a da sa sigurnou pogleda preko jednog, a nesiguran
pogled preko drugog ramena
( )2
okree se bono odravajui balans
( )1
potreban nadzor
prilikom okretanja ( ) 0
potrebna pomo prilikom
okretanja

Okret za 360 stepeni

Instrukcija: Napravite pun krug, pravei korake, pauza, onda se okrenite u
drugom smeru.
( )4
sposoban-a da se sa sigurnou okrene za 360 stepeni za 4 sekunde
( )3
sposoban-a da se sa sigurnou okrene za 360 stepeni u jednu
stranu za due od 4 sekunde ( ) 2
sposoban-a da se sa sigurnou
okrene za 360 stepeni ali polako
( )1
potreban nadzor prilikom okretanja i
verbalana podrka ( ) 0
potrebna pomo
prilikom okretanja

Iskorak napred u stojeem poloaju bez podrke

Instrukcija: Molimo iskoraite stopalom na stoliicu, jednnom pa drugom
nogom. Ponovite to 4 puta sa oba stopala.
( )4
sposoban-a da se sa sigurnou napravi 8 iskoraka za 20 sekundi
( )3
sposoban-a da se sa sigurnou napravi 8 iskoraka za due od 20
sekundi
( )2
sposoban-a da se sa sigurnou napravi 4 iskoraka bez pomoi ali uz
nadzor
( )1
sposoban-a da se sa sigurnou napravi 2 sa
minimalnom podrkom ( ) 0
potrebna pomo da
odri poloaj / ne moe da pokua

Iskorak napred bez podrke

Instrukija: (pokaite ispitaniku) Postavite stopala jedno ispred drugog. Ako
mislilte da ne moete tako da ih postavite, onda pokuajte da ih udaljite ali da
ostanu u istoj ravni. Da bi ispitanika bio ocenjen sa 3 poena potrebno je da iz

normalnog raskoranog stava napravi iskorak koji treba da bude dui od

duine stopala.
( )4
sposoban-a da zauzme poloaj i da ga odri 30 sekundi
( )3
sposoban-a da postavi nogu ispred noge i odri 30 sekundi
( )2
sposoban-a da napravi mali iskorak i odi ga 30 sekundi
( )1
potrebna pomo da iskorai ali onda odrava poloaj 15 sekundi
( )0
gubi ravnoteu prilikom iskoraka ili stajanja

Stajanje na jednoj nozi

Instrukcija: Stanite na jednu nogu koliko god moete bez pridravanja
( )4
sposoban-a da podigne nogu i odri poloaj preko 10 sekundi
( )3
sposoban-a da podigne nogu i odri poloaj 5 10 sekundi
( )2
sposoban-a da podigne nogu i odri poloaj oko 3 sekunde
( )1
pokuava da podigne nogu ne moe da odri poloaj ni 3
sekunde, ali ne gubi ravnoteu ( ) 0
gubi ravnoteu prilikom pokuaja,
potrebna zastita od pada

UKUPAN REZULTAT ( Maximum = 56 )