1.

Kontrola kvalitete zavarivanja

2. Objasniti postupak zavarivanja (jedna grupa ce imati neki postupak
taljenja,druga postupak pritiska)
3.Tople/hladne pukotine
4.Elementi zavarenog spoja
5. Osnovni pojmovi: Zavarivanje/zavarljivost ovisno o grupi
6. Predgrijavanje
7. Toplinska obrada
8.Izvori struje za zavarivanje
9.Postupci zavarivanja(podjela)
10.Utjecaji pojedinih elemenata na zavarljivost(C,S,Mn.

Proizvodni postupci III-dio zavarivanje

1. Definicije: zavarivanje, zavarljivost,

navarivanje. Vrste zavarenih spojeva.
ZAVARIVANJE je spajanje dvaju ili vie, istorodnih ili raznorodnih
materijala, taljenjem ili pritiskom, sa ili bez dodavanja dodatnog
materijala, na nain da se dobije homogen zavareni spoj.
Zavarljivost je sposobnost materijala, da se pri odreenim povoljnim
uvjetima zavarivanja ostvari kontinuirani zavareni spoj, koji e svojstvima
udovoljiti predvienim uvjetima i vijeku eksploatacije.
Navarivanje je nanoenje dodatnog materijala na odreenu povrinu u
cilju dobivanja sloja eljenih dimenzija i svojstava.

2. Vrste ljebova za zavarivanje.

Sueoni I-spoj

Za tanke stjenke (2-5 mm). Kod EPP zavarivanja 4-12 mm. Zavaruje
se s jedne ili s obje strane (iznad 3 mm kod REL i MAG postupka, kod
plazma postupka zavarivati se moe u 1 prolazu do debljine 12 mm).

Sueoni V-spoj

Za debljine stjenke 4-18 mm (za debljine vee od 20 mm nije ekonomina

primjena). Zavaruje se samo s jedne strane s provarivanjem korijena.

(Kod pripreme bez provara vri se lijebljenje korijena zavara.)

Sueoni X-spoj
Za debljine stjenke 15-40 mm, a za bakar ve od 8 mm. Zavaruje se s obje
strane.

Kao kod X-spoja, tamo gdje se ne zahtijeva potpuno provarivanje ili u pripremi za
EPP zavarivanje.

3. Elementi spoja zavarenog taljenjem.

4. Osnovne tehnike zavarivanja i poloaji zavarivanja.

5. Zahtijevi za izvor energije i oblici energije za zavarivanje. Vrste koncentriranih

izvora energije za zavarivanje.

1. Djelovati lokalno na odreenu povrinu ili volumen radnog komada, koji se

zavaruje.
2. Snaga izvora PW mora biti dovoljna da lokalno zagrije odreenu zonu do
zahtijevane temperature, te da kompenzira toplinske gubitke odvoenja topline u
okolni hladni materijal i gubitke konvekcijom i radijacijom u okolinu.
3. Gustoa toka energije na povrinu zavarivanog predmeta q2 mora prekoraiti
odreenu vrijednost ovisno o obliku, dimenzijama i fizikalnim svojstvima
predmeta, koji se zavaruje, da bi dolo do taljenja odnosno zavarivanja.
Oblici energije za zavarivanje su:
1. elektrina
2. kemijska
3. mehanika
4. difuzijska
5. optika
Vrste koncentriranih izvora energije - obzirom na fizikalni
karakter izvora:
1. Mlaz vruih plinova: plinski plamen i mlaz plazme. Izmjena energije s
povrinom zagrijavanog tijela vri se uglavnom konvekcijom
2. Elektrini luk: izmeu vanjske elektrode (taljive ili netaljive) i zagrijavanog
podruja (kruga grijanja) na povrini zagrijavanog tijela. Energija se prenosi na
predmet direktno udarom elektrona (pretvorbom kinetike energije u toplinsku),
konvekcijom i radijacijom topline iz elektrinog luka, te prijenosom topline
kapljicama materijala.
3. Tok nabijenih estica ubrzanih u elektrinom polju: mlaz elektrona ili iona u
vakuumu. Energija se generira udarom estica u tijelo.
4. Tokovi zraenja - optiki izvori: sunan o zraenje, laser (snop zraenja
optikog kvantnog generatora), zraenje tijela visoke temperature i drugi.
5. Elektrina struja na kontaktnim povrinama uzrokuje zagrijavanje tih povrina
kod elektrootpornog zagrijavanja, a ista pojava se javlja i pri prolazu inducirane
struje visoke frekvencije kod VF zavarivanja, te prolaskom struje kroz rastaljenu
trosku kod EPT zavarivanja.

6. Koncentrirani tokovi energije, gustoe tokova energije. Karakteristike izvora

energije za zavarivanje.
Prema gustoi toka energije na mjestu zavarivanja, izvore
moe se podijeliti na izvore s:
1. Visokom gustoom, koji tale i isparavaju materijal (vie od
10 do 10
2

W
mm2

2. Normalnom gustoom, koji tale materijal (10 do 10 )

odnosno ostvaruju zavareni spoj taljenjem.
-1

W
mm2

3. Niskom gustoom, koji dovode materijal u zagrijano stanje

kada je difuzija olakana, ali ne tale materijal (ispod 10 )
-1

W
mm

GLAVNE KARAKTERISTIKE IZVORA ENERGIJE:

snaga izvora
koncentriranost toka energije
brzina kretanja izvora.

OVE KARAKTERISTIKE SE DEFINIRAJU OVISNO O:

fizikalnim svojstvima materijala (, c, ),
obliku i dimenzijama predmeta koji se zavaruje,
metalurkim uvjetima u pogledu eljenih svojstava
zavarenih spojeva.

7. Izvori struje za zavarivanje. Vrste, prednosti, nedostaci.

Izvori struje za zavarivanje

Izvori struje za zavarivanje su takovi elektrini ureaji koji
daju na
mjestu zavarivanja elektrinu struju sa karakteristikama
pogodnim
za zavarivanje.
Za razne postupke zavarivanja koriste se slijedei izvori izmjenine i
istosmjerne struje:

1.
2.
3.
4.
5.

Transformatori
Ispravljai
Rotacijski pretvarai
Agregati
Inverteri

Transformatori
Transformatori za zavarivanje su najraireniji,
najvie upotrebljavani izvori struje za

zavarivanje koji izmjeninu elektrinu struju

transformiraju u takoer izmjeninu
struju sa karakteristikama pogodnim za
zavarivanje.

Ispravljai su takovi izvori struje za

zavarivanje koji daju istosmjernu struju
za zavarivanje sa karakteristikama
pogodnim za zavarivanje.
Prednost ispravljaa nad transformatorima:
Daju stabilniji elektrini luk (nema promjena kretanja elektrinog luka 50
puta u sekundi)

Nedostaci u odnosu na transformatore:

skuplji su od obinog transformatora,
osjetljivi su na pad napona,
imaju manji stupanj iskoritenja,

Rotacioni pretvarai su takvi izvori struje za

zavarivanje koji struju iz elektrine
mree posredstvom elektromotora i generatora
pretvaraju u struju vrlo dobrih
karakteristika pogodnih za zavarivanje.
Prednost pretvaraa pred ispravljaima:

lako transformiraju elektrinu struju napona 380 V na 50 V.

Nedostatak pretvaraa pred ispravljaima:

buni su u radu,
imaju nii stupanj korisnog djelovanja,
cijena im je via u odnosu na transformatore i ispravljae.

Agregati za zavarivanje neovisni su o

elektrinoj mrei, tj. pogodni
su za montau. Pogone se od strane
disel ili benzinskog motora, a

on pokree generator koji daje struju

karakteristika pogodnih za
zavarivanje. Cijena im je znaajno via u
odnosu na
transformatore i ispravljae.
Invertori daju istosmjernu ili
visokofrekventnu pulsirajuu struju.
Pojavili su se na tritu u relativno novije
vrijeme i sve se vie koriste u
praksi zbog niza prednosti u odnosu na
ostale izvore struje za zavarivanje.
Pored toga to daju stabilnu karakteristiku
elektrine struje za zavarivanje,
prednosti im je

8. Sheme i princip rada: transformator.

Transformatori za zavarivanje su najraireniji,

najvie upotrebljavani izvori struje za

zavarivanje koji izmjeninu elektrinu struju

transformiraju u takoer izmjeninu
struju sa karakteristikama pogodnim za
zavarivanje
Rad transformatora se zasniva na principu elektromagnetske indukcije.

1. - Ako kroz vodi prolazi struja, oko njega se formira magnetsko polje
2.- Ako se u takvom polju nadje vodi, u njemu se tada inducira struja.

9. Elektrini luk. Karakteristike, zakonitosti, primjena u zavarivanju

Elektrini luk je trajno i snano pranjenje u ionizirajuem plinu na

prostoru izmeu vrha elektrode i radnog komada u strujnom krugu
tijekom elektrolunog zavarivanja.
Karakteristike elektrinog luka su:

ima visoku temperaturu,

u njemu se pri zavarivanju nalaze plinovi u stanju plazme i metalne pare,
dobro provodi elektrinu struju,
ima odreenu duljinu, napon i elektrini otpor,
oko elektrinog luka stvara se magnetsko polje (kao oko vodia),
toplinski je provodljiv,
zrai elektromagnetske zrake: vidljivog dijela spektra, ultravioletno i
infracrveno zraenje,
dolazi do prijelaza materijala kroz elektrini luk, te do reakcije rastaljenog
metala s okolnom atmosferom ukoliko luk nije odgovarajue zatien.

10. Magnetsko puhanje elektrinog luka i mjere za sprijeavanje.

11. Statika karakteristika izvora, karakteristika luka i radna toka.

Primjena strme (CC) i poloene (CV)
karakteristike. Unutarnja i vanjska regulacija visine luka.

12. Metalurgija zavarivanja: pojam, opseg, specifinosti pojava kod

zavarivanja, lemljenja, toplinskog rezanja i
nabrizgavanja (metalizacije kao jednog oblika nabrizgavanja).
13. Zone zavarenog spoja (Z): ZT, ZUT. Pojave u zonama i karakteristike
zona, definicije.
14. Zona taljenja(ZT). Pojave u ZT. Izgled i karakteristike zone taljenja za
razliite zavarene spojeve i za lemljene
spojeve. Od kakovog se materijala sastoji ZT. Utjecaj oblika zavarenog
spoja.
15. Zona utjecaja topline(ZUT). Pojave u ZUT, irina ZUT kod raznih
postupaka zavarivanja, promjene svojstava u
ZUT.
16. Zone Z za elik s 0,2% C.
17. Zone Z za materijal koji ne mijenja kristalnu reetku.
18. Vrste i uzroci greaka Z, te mjere za sprijeavanje.
19. Hladne pukotine: temperaturni interval nastajanja, izgled, vrste,
mehanizam nastajanja, uzroci,
izvori difuzijskog vodika, mjere sprijeavanja. Probe.
20. Tople pukotine : temperaturni interval nastajanja, izgled, vrste,
mehanizam nastajanja, uzroci, mjere sprijeavanja.
Probe.
21. Pukotine zbog ponovnog zagrijavanja i slojevito trganje.
22. Reakcije rastaljenih kapi i kupke zavara s okolnom atmosferom i s
troskom. Topivost plinova u eliku.
Dezoksidacija. Sprijeavanje poroznosti.
23. Uloga zatite kod zavarivanja: obloga elektrode, zatitni praak, zatitni
plin, zavarivanje punjenom icom.
24. Poroznost: izgled, mehanizam nastajanja, uzroci, mjere sprijeavanja.
25. Zavarljivost: definicje, vrste, ispitivanja zavarivosti (atestiranja).
26. Utjecaji pojedinih elemenata na zavarivost. CE.
27. Toplinske obrade zavarenih spojeva i proizvoda. Vrste, namjena i
reimi.
28. Predgrijavanje, temperatura izmeu prolaza, dogrijavanje. Svrha,
potreba, reimi.
29. Zaostala naprezanja i zaostale deformacije. Uzroci, vrste, mjere za
smanjivanje ZN i ZD.

30. Modeli izvora i modeli tijela pri proraunu temperaturnih polja.

31. Kontrola kvalitete zavarenih spojeva. Metode ispitivanja bez razaranja.
32. Postupci zavarivanja . Osnove zavarivanja taljenjem i pritiskom.
1. plinsko (C2H2 + O2). princip rada (skica), primjena, prednosti i
nedostaci,
2. runo elektroluno obloenom elektrodom (REL). radno mjesto, vrste
elektroda. ehv, kontaktno i gravitacijsko,
3. u zatitnim plinovima: TIG, MIG, MAG,
4. EP,
5. EPT,
6. elektrootporno pritiskom (tokasto, avno ili kolutno, bradaviasto, tupo,
iskrenjem, visokofrekventno
(kontaktno i indukciono)).
7. alumino termitsko (taljenjem i pritiskom),
8. hladno,
9. ultrazvukom,
10. rotirajuim lukom,
11. trenjem,
12. laser,
13. snop elektrona,
14. plazma.
15. difuzijsko.
16. eksplozijom
33. Srodne tehnike zavarivanju: lemljenje, nabacivanje (nabrizgavanje,
metalizacija), toplinska rezanja i lijebljenja
(plinsko, plazmom, laserom, elektroluno).