MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

RAZVIJANJE KULTURE PREDKOLSKE

USTANOVE ZAJEDNIKIM DJELOVANJEM

RODITELJA I ODGOJITELJA
VIOLETA VALJAN-VUKI

UDK:

613.83 : 373 (497.5)

Sveuilite u Zadru
Struni lanak
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja
Professional article

SILVANA EKO JURII

MARIJANA MIOI
DV "Radost" Zadar

Primljen
o

: 2011-10-15

Receive
d

SAETAK
Odgojni procesi odvijaju se u razliitim odgojnim sredinama i
svaka od njih raspolae specifinim odgojno-obrazovnim potencijalima.
Neupitan je znaaj predkolskih ustanova koje, uz roditelje, u ranoj
razvojnoj dobi, snano utjeu na izgradnju cjelovite djeje osobnosti.
Uspjeno odgojno djelovanje pretpostavlja suradnju meu svim
imbenicima odgojnog procesa, napose roditeljima i odgojiteljima, koji
svojim (su)djelovanjem razvijaju kulturu predkolske ustanove. U radu se
daje prikaz ciklusa radionica iz programa "Rastimo zajedno", provedenih
u DV Radost u Zadru, radi unaprjeenja postojeih znanja strunjaka o
vanosti prvih godina ivota djece, te pruanje podrke i osnaivanje
roditeljskih kompetencija u lokalnoj zajednici.

KLJUNE RIJEI: z

KULTURA ODGOJNE USTANOVE

83

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

Kvalitetne i uspjene promjene u odgoju i obrazovanju,

smatraju brojni znanstvenici (Von Henting, 1997; Bruner,
2000; Stoll i Fink, 2000) mogue je postii promjenom
kulture,
u
odgojno-obrazovne
ustanove.
Meutim,
mijenjanje kulture ne podrazumijeva niti linearno ili
parcijalno uvoenje neke inovacije, nego izravnim
istraivanjem
odgojno-obrazovne
prakse
zajednikim
djelovanjem svih sudionika vezanih uz ivot i rad ustanove
(Vuji, 2011). Kultura ustanove podrazumijeva njenu
povijest, kontekst u kome se nalazi i ljude koji u njoj djeluju.
Meutim, sveobuhvatno i jedinstveno odreenje kulture ne
postoji.
Kultura odgojne ustanove relativno je novi termin u
hrvatskoj pedagokoj literaturi. Thacker (2001, prema
Petrovi-Soo, 2007) pod kulturom podrazumijeva "sklop
temeljnih postavki koje stvara neka skupina razvijajui
vanjsko djelovanje organizacije i uei zajedno, radi na
postizanju svojih ciljeva".
Bruner (2000) pod kolskom kulturom podrazumijeva
"stvaranje zajednice ueih subjekata koji si uzajamno
pomau", te navodi kako "...ono to kola pouava, naini
miljenja i "govorni registri" koje njeguje kod svojih
uenika, ne mogu se izolirati od uloge koju ima u ivotima i
kulturi svojih uenika". Brunerova sredinja teza je da
"kultura oblikuje um, osigurava orue kojim konstruiramo,
ne samo nae svjetove, ve i razvijamo samokoncepciju, te
spoznajemo vlastite sposobnosti", to znai "da su uenje i
miljenje uvijek smjeteni u neko kulturno okruje".
Kao vane elemente kulture odgojno-obrazovne
ustanove Vuji izdvaja: vrijednosti, norme, kolegijalnost,
stavove i odnose koje dijele lanovi te ustanove i koji utjeu
na njezin odgojno-obrazovni proces. Stavovi i uvjerenja
osoba vaan su element razumijevanja kulture odgojnoobrazovne ustanove. Temeljem tih uvjerenja stvaraju se
"slike o tome to odgoj i obrazovanje jesu i kako bi ostali
trebali odgovoriti na dogaaje i akcije" a upravo od tih
stavova stvara se kultura odgojno-obrazovne ustanove,
navodi Vuji (2008). Ista autorica dodaje kako mijenjanje
kulture odgojno-obrazovne ustanove pretpostavlja promjenu
naina razmiljanja uitelja, kao i ostalih sudionika, tonije,
84

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

podizanje
kvalitete
njihova
razumijevanja
odgojnoobrazovnog procesa. Kultura se mijenja i unaprjeuje pod
utjecajem svake nove generacije, pa je svaka osoba
sudionik kulture kojoj pripada (Petrovi-Soo, 2007).
Suvremeni odgoj polazi od linosti kao temeljnog
imbenika razvoja, a "samorazvoj linosti je cilj i zadaa, ali
i osnova odgoja i obrazovanja inovativnog drutva" (Pivac,
2009). "Sudjelovanjem i ukljuivanjem u raznolike
programe i aktivnosti pojedinac biva sam stvarateljem
kulture, stvarateljem drutvenog i osobnog identiteta,
odnosno biva graditeljem kulture" (Eagleton, 2002). Kultura
odgojno-obrazovne
ustanove,
istie
Vuji
(2011),
prepoznaje se po meusobnim odnosima ljudi, njihovom
zajednikom radu, upravljanju ustanovom, organizacijskom
i fizikom okruenju, te stupnju usmjerenosti na
kontinuirano uenje i istraivanje odgojno-obrazovne
prakse radi njezina unapreenja.
U kontekstu predkolske ustanove, kultura se ogleda u
organizaciji prostora, nainu postupanja s djecom, na svim
razinama interakcijskih odnosa, meu odraslima i djecom,
te kroz svakodnevne rituale i rutine koje u svakodnevnom
(su)djelovanju grade odgojitelji i roditelji. Postupno
unoenje promjena u fiziko i organizacijsko okruenje
ustanove i zajednika refleksija o njihovu djelovanju, donosi
promjene u proces odgoja i obrazovanja, nain postupanja
prema djeci i odraslima (roditeljima, pomoom osoblju)
postupno mijenjajui kulturu ustanove (Vuji, 2011).
Norme, stavovi, uvjerenja, oekivanja, rituali, uloge, odnosi
i jezik njezinih pripadnika rezultat je zajedniki usvojene
kulture, pa kulturna sredina uvelike odreuje odnose
sudionika socijalnom kontekstu. Garmston (2005, prema
Vuji, 2011) istie kako "kultura vrtia nije statina, nego
se stavara stalno u interakciji s drugima i kroz refleksiju na
ivot i svijet openito".
Promjene u suvremenom drutvu ne ostavljaju po
strani ni obitelj, ni predkolske ustanove, nego stavljaju
pred njih nove zahtjeve i izazove. Stoga predkolske
ustanove trebaju biti adaptibilne kako bi zadovoljile potrebe
djece i roditelja, te odgovorile na potrebe suvremenog
drutva.
85

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

Znaajno je ukazati na injenicu kako se oblik i uloga

obitelji kao imbenika socijalizacije bitno promijenila u
posljednjih par desetljea. Ta injenica vidljiva je u brojnim
aspektima. Promjene se odnose na strukturu i funkciju
obitelji. Trend rasta nepotpunih obitelji posljednjih par
desetljea je sve vei [biljei U. S. Bureau of the Census
(1991, prema Rosi i Zlokovi, 2002)], a promjene u
obiteljskoj strukturi zabiljeene su posljednjih desetljea
prologa stoljea, istie Noller (1989) i u veini zemalja
Europe. Razlike izmeu tradicionalnih i suvremenih obitelji,
s obzirom na strukturu i ulogu, vidljive su u porastu broja
razvoda te tako i nepotpunih i/ili restrukturiranih obitelji, u
koje ubrajamo samohrane roditelje, izvanbrane veze,
obitelji razvedenih brakova to uveliko mijenja shvaanje
"tradicionalne" obitelji. To ne znai da je kvaliteta ivljenja
u takvim obiteljima nia. Meutim, izvanjske okolnosti u
kojima obitelji funkcioniraju, od honorarnih poslova koji
nuno smanjuju vrijeme provedeno s djecom, do
nezaposlenosti, ine obitelji osjetljivima i "oslabljenim", te
samim tim rizinijima za pravilan razvoj djece.
Sastav, cjelovitost i veliina obitelji posebno se uzimaju
u obzir pri procjeni obiteljskoga pedagokog potencijala jer
znaajno pridonose pojavi rizinih ponaanja. Snana
tendencija porasta broja samohranih obitelji zabiljeena je
u razvijenim zemljama, to djecu iz jednoroditeljskih obitelji
stavlja u rizinu skupinu, zbog umanjenog osjeaja
vezanosti koji se reflektira na konzistentnost socijalnog
ponaanja, te zbog poveane vjerojatnosti da su te obitelji
siromanije, kao i zbog brojnih drugih razloga, poput
izmijenjenih odnosa mukarca i ene (ravnopravnost i
podijeljena
odgovornost),
nove
slike
roditeljskog
autoriteta.Sve navedeno dodatno moe utjecati na openiti
doivljaj dobrog osjeaja u djetetovu ivotu.
Bez obzira na razdoblje, drutveno ureenje i
strukturu, obitelj je do danas zadrala neke od svojih
temeljnih funkcija: reprodukcije, ekonomske sigurnosti,
socijalizacije, emocionalne podrke i odravanja urednih
odnosa meu svojim lanovima.
Ali, kako istie Juul, (prema Penik, Starc, 2010, 11)
"dananji su roditelji suoeni s povijesno jedinstvenim
86

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

zadatkom. Oni doslovce moraju iznova izumjeti partnerstvo

izmeu mukarca i ene i takoer vodstvo u odnosu na
djecu i mlade, a sve to u skladu s novim vrijednostima i
ciljevima, kao to su ravnopravno dostojanstvo i
autentinost, kako bi izbjegli ugroavanje integriteta djece i
mladih. Odbacili su patrijarhalne obiteljske strukture te
autoritaran odgoj djece, i u stadiju su eksperimentiranja u
kojem doslovce svatko za sebe ponovno stvara ivot u paru i
roditeljstvo" (Juul i Jensen, 2010, 27).

OBITELJSKI ODGOJNI KONTEKST

U kontekstu socijalnog razvoja djeteta obitelj
predstavalja vaan imbenik. Po roenju dijete je usmjereno
iskljuivo na obitelj u okviru koje zadovoljava sve svoje
razvojne potrebe. Obiteljsko okruenje mjesto je u kojem
dijete, posebno u prve tri godine ivota, svladava osnovne
vjetine - hodanje, govor i miljenje. Stoga je ukljuenost
roditelja u djeje odrastanje i stvaranje ugodnog obiteljskog
okruja preduvjet uspjenog socijalnog razvoja. U ranom
djetinjstvu dijete se vezuje za jednu osobu, najee majku,
ali odnos privrenosti uspostavlja i s ostalim lanovima
obitelji. Sroufe (1983, prema Klarin, 2006) nalazi kako
djeca
privrena
obitelji
pokazuju
veu
razinu
samopouzdanja i prilagodljivosti, te smanjenim osjeajem
agresivnosti i ljutnje to pogoduje boljem slaganju s
vrnjacima.
Meutim, brze promjene u postmodernom drutvu
uvjetovale su "prebacivanje" dijela odgojne funkcije obitelji
na predkolsku ustanovu, ija je temeljna djelatnost odgoj.
To je svrstava u niz prvih institucija koje provode
intencionalno odgojno djelovanje.
Odgoj djece odvija se u irem drutvenom i
kulturalnom kontekstu, u interakciji s lanovima obitelji,
vrnjacima, prijateljima, susjedima i uiteljima. Ekoloki
usmjereni razvojni psiholozi miljenja su kako razvoj djeteta
ukljuuje neprestano uzajamno djelovanje njegovih
uroenih osobina i okolinskih utjecaja. Proces socijalizacije
mogue
je,
meu
ostalim,
promatrati
u
okviru
87

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

Brofenbrennerove teorije ekolokog sustava (1979, prema

Rosi i Zlokovi, 2002). Ovaj model sastavljen je od etiri
temeljne
strukture:
mikrosustav,
mezosustav,
egzosustav i makrosustav. Bronfenbrennerova teorija
ekolokog sustava prioritetan znaaj pridaje djetetovoj
obitelji. Prema toj teoriji, obitelj je temeljni kontekst u
kojem se odvija ljudski razvoj, a naglasak je na istraivanju
naina na koji vanjski imbenici, odnosno sustavi, utjeu na
procese unutar obitelji. U obiteljskom okruenju djeca
stvaraju predodbe o interpersonalnim odnosima i razvijaju
obrasce socijalnih interakcija. Unutar mikrosustava, u
djetetovom okruenju, uz obitelj, istaknuto mjesto
zauzimaju kola, vrnjaci i igralita. Iskustva
u
interpersonalnim odnosima u obitelji prenose se i na odnose
izvan obitelji, osobito na odnose s drugom djecom. Utjecaj
imbenika iz mikrosustava najznaajniji je tijekom razvoja
djece, ali ne umanjuje se pri tom utjecaj ire okoline na
dijete. Naime, na okolinu se gleda kao niz razliitih razina u
interakciji, pri emu razine iz neposredne blizine imaju
najjai utjecaj, dok one udaljene imaju slabiji utjecaj na
dijete.
Petrovi-Soo (2007) naglaava kako njega, odgoj i
obrazovanje djece rane dobi u institucijskom kontekstu
"nije i ne moe biti zamjena, ve samo dopuna obiteljskom
odgoju". Ista autorica istie kako je dijete, koje polazi
predkolsku ustanovu, izloeno "dualnoj socijalizaciji i
odgoju". Naime, ono se nuno mora prilagoditi obiteljskom i
institucijalnom kontekstu, koji se bitno razlikuju prema
svojoj strukturi, funkciji, organizaciji te brojnim drugim
karakteristikama.
Stoga je, u interesu i na dobrobit djeteta, potrebno
razvijati suradniki i komplementaran, te aktivan i
obostrano djelujui odnos obitelji i predkolske ustanove.
Dijete, roditelji i odgojitelji u predkolskim ustanovama dio
su drutva i kulture u okviru koje meusobno djeluju jedna
na drugu te stvaraju na taj nain kulturu odgojne ustanove.

KONTEKST INSTITUCIONALNOG ODGOJA I TEORIJSKA

POLAZITA O SURADNJI OBITELJI I DJEJEG VRTIA

88

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

"Posebni ciljevi i zadaa odgoja predkolske djece jesu:

ouvanje
zdravlja,
razvoj
emocionalne
stabilnosti,
samostalnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije,
komunikacije,
slobodnog
izraavanja,
radoznalostiljubopitljivosti, te razvoj kreativnosti i intelektualnih
sposobnosti" navodi se u Prijedlogu koncepcije razvoja
predkolskog odgoja (1991). Svi navedeni ciljevi i zadatci
predkolskog odgoja zasigurno bi se mogli preslikati kao
ciljevi i zadatci roditeljstva. Dakle, ako je tomu tako,
kvalitetna suradnja koja vodi partnerstvu potrebna je svim
sudionicima u odgojno- obrazovnom procesu.
Na naim prostorima sve do 50-ih godina prologa
stoljea predkolske odgojno-obrazovne ustanove imale su
iskljuivo socijalnu, zatitnu i zdravstvenu ulogu, najee
za djecu bez roditelja. Tada se otvaraju prvi djeji vrtii,
uvalita, djeja zabavita. Suradnja nije postojala iz
jednostavnog razloga to se smatralo da roditelji i odgojnoobrazovna institucija imaju podijeljene uloge i odgovornosti.
Godine 1971. nastaje prvi program odgojno-obrazovnog
rada u djejim vrtiima s naglaenom odgojno-obrazovnom
funkcijom kako bi ustanova i struka dobile na ozbiljnosti.
Provoenje ovog programa oitovalo se prenoenjem znanja
skupini djece, dok se individualnost pojedinog djeteta nije
tolerirala. Djeji vrti podsjea na kole i karakterizira ga
zatvorenost. Suradnja s roditeljima u potpunosti je
zapostavljena.
U drugoj polovici 70-ih godina radi se na novom
programu. Jaslice se integriraju u sustav predkolskog
obrazovanja. Vrti otvara svoja vrata prema potrebama i
mogunostima roditelja. Godine 1983. u temelje programa
ugrauju se nove spoznaje o djeci predkolske dobi. O
obitelji i suradnji s roditeljima ne govori se posebno,
meutim ona se iitava u naelima rada i u odgojnoobrazovnim podrujima. Prema humanistiki orijentiranoj
odgojnoj koncepciji i kurikulu "djeji vrti je mjesto
ivljenja, igre i uenja djece i odraslih i treba biti otvoren i
odgovarati na potrebe djece, roditelja, kulturne i drutvene
sredine u kojoj djeluje" (Miljak, 1996, 48).

89

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

Prijedlog koncepcije razvoja i programsko usmjerenje

(1991) postavljaju kao jedno od primarnih naela uspjenog
rada u vrtiu potrebu za aktivnim ukljuivanjem roditelja.
Meunarodna Konvencija o pravima djeteta na nekoliko
mjesta govori o pravima i dunostima roditelja, o
roditeljskoj odgovornosti pa tako i zajednikoj odgovornosti
za odgoj i obrazovanje djeteta. Nacionalna udruga za
predkolski odgoj stajalita je da "roditelji imaju pravo i
odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece.
Roditelje treba ohrabrivati da prate rad i sudjeluju u radu.
Odgojitelji su pak odgovorni za uspostavljanje i odravanje
estih kontakata s obiteljima. Odgojitelji dijele znanje o
razvoju, zapaanjima i sposobnostima djeteta s lanovima
obitelji i to putem redovite komunikacije i sastanaka"
(Bredekamp, 1996, 20).
Vodei rauna o svemu navedenom, od velike je
vanosti priznati ono to jest: roditelj je prvi i najznaajniji
odgajatelj djeteta, prvi model i uzor. Danas se esto
upotrebljava pojam "partnerstvo" emu svakako tei i
predkolski odgoj, a pri emu se implicira na kvalitetu
suradnje.
"Partnerstvo podrazumijeva ravnopravnost uloga
roditelja i odgajatelja, podrazumijeva i prihvaanje i
uvaavanja osobnosti i sposobnosti drugih, i to ne samo
odraslih nego i djece. Pretpostavlja i komplementarnost
uloga: svaki je sudionik kompetentan u svom podruju.
Roditelji u poznavanju svog djeteta, ali i skupine djece s
istim ili slinim kulturnim, religijskim ili inim znaajkama, i
u nekim drugim podrujima svog strunog bavljenja.
Odgajatelj e biti kompetentniji u pedagoko-metodikim
znanjima. Interakcija meu njima moe pruiti djeci
kvalitetnije i raznovrsnije poticaje, omoguiti im kvalitetniju
i raznovrsniju komunikaciju i interakciju" (Miljak, 1996, 46).
Uspostavljanjem suradnje djejeg vrtia i roditelja, oba
sudionika mogu nauiti vie o djetetu, njegovim
mogunostima, osjeajima, interesima i ponaanju. Ovim
imaju priliku uiti o osnovnim demokratskim naelima, i to
slobode
izbora,
usuglaavanja
stavova,
tolerancije,
suradnje, odgovornosti i dr. Suradnja je preduvjet jaanju i
roditeljske i profesionalne kompetencije. Njezin krajnji cilj
90

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

svakako je dobrobit djeteta, naime nuno je da roditelj i

odgajatelj postanu zajednica s istim ciljevima te jasnim i
definiranim ulogama u odnosu na dijete. Ona ovisi o
osobnosti svakog pojedinog djeteta, strunosti odgajatelja i
oekivanjima roditelja.
Od dobre i kvalitetne suradnje najveu korist ima
dijete. Ono stjee emocionalnu vezu s osobama od
povjerenja, poglavito roditeljima, a onda i odgojiteljima, to
je dobar temelj daljnjoj socijalizaciji. Ujedno stjee nova
socijalna iskustva, osjeaj sigurnosti, osobne vanosti i
povjerenje u druge, te slobodnije raste i razvija se.
Graenje
odnosa
s
drugima
esto
zapoinje
nepovjerenjem, ispitivanjem i procjenjivanjem. S obzirom
na to da suradnja koja tei partnerstvu zahtijeva povjerenje,
otvorenost, objektivnost i toleranciju, moemo rei da je
njezina osnova dobra komunikacija. Curtis (prema Ljubeti,
2009) smatra da su osnovna obiljeja partnerskog koncepta
sljedea:
- roditelji su sredinje i aktivne osobe u donoenju
odluka i njihovoj implementaciji,
- roditelji imaju jednake snage i strunost,
- roditelji su sposobni pridonositi funkcioniranju
ustanove i "primati" od nje (reciprocitet),
- roditelji
i
profesionalci
imaju
zajedniku
odgovornost.
Samim tim, preduvjet dobroj suradnji ponajprije je
promjena stajalita o roditeljima. Preduvjeti razvoja
kvalitetnije komunikacije s roditeljima mogue je realizirati
sljedeim koracima: prvi se odnosi na izgradnju povjerenja,
drugi na ukljuivanje roditelja u rad vrtia, a trei na
upoznavanje roditelja s elementima njihova odgojnoobrazovnog procesa / obrazovanja.
Djeji vrti treba poduprijeti razvoj pedagoke
kompetencije roditeljima, meutim, uvijek se dodatno
ispituju spremnost,
osposobljenost
i prepoznavanje
aktualnih roditeljskih potreba. Uloga odgajatelja sve vie se
proiruje i zahtijeva veu strunost. Pored rada s djecom,
odgajatelj se treba "ukljuiti" u rad s roditeljima. Dakle,
treba biti spreman prihvatiti roditelja kao ravnopravnog
partnera i to pokazati svojim postupcima, treba roditeljima
91

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

pruati informacije, biti spreman dati savjet, usmjeravati ih

i koordinirati njihovim radom u grupi te ostvariti brojne
druge uloge
U postizanju kvalitete odgojno- obrazovnog rada u
predkolskoj ustanovi te izgradnji suradnikog odnosa s
roditeljima, znaajnu ulogu uz odgajatelja imaju i struni
suradnici. Uloga pedagoga ogleda se u organizaciji i
posredvanju u djelatnostima za poticanje i uspostavljanje
odnosa obitelji i djejeg vrtia. Kvalitetu sustava ranog
odgoja i obrazovanja Ljubeti (2009, 13) definira "kao
rezultat djelovanja niza subjektivnih i objektivnih imbenika
koji u sinergiji omoguuju uspjeno zadovoljavanje potreba
svih imbenika odgojno-obrazovnog procesa u ozraju
prijateljskih i suradnikih odnosa, uz stalnu tendenciju
rasta".
Pedagog je jedan od kljunih imbenika koji promilja
teoriju te je sa svim sudionicima odgojno- obrazovnog
procesa pretvara u praksu. U Godinjem planu i programu
rada djejeg vrtia "Radost" Zadar zadae strunih
suradnika, navedena je jedna od uloga pedagoga; "U
ozraju povjerenja, povezanosti i meusobnog potovanja,
graditi okruenje koje potie kolektivno propitivanje,
kulturu rasprave i dijaloga. Poticati emo formiranje
samokritine i samorefleksivne zajednice praktiara".

RAZVIJANJE

KULTURE
PREDKOLSKE
USTANOVE
PROVEDBOM PROGRAMA "RASTIMO ZAJEDNO"

Cilj odgojno-obrazovnog rada u djejem vrtiu je

skrbiti o ukupnoj kvaliteti svakodnevnog ivljenja te
stvaranje optimalnih uvjeta za samoaktualizaciju djeteta i
afirmaciju njegovih individualnih potencijala. U skladu s tim
vrti svojim postupcima pridonosi stjecanju pozitivnih
djejih iskustava, druenjima, meusobnim kontaktima,
zajednikim odgajanjem i uenjem djece s tekoama i bez
tekoa u razvoju, razvijaju temeljne ljudske vrijednosti:
prihvaanje, uvaavanje razliitosti, empatija, odgovornost,
meusobno pomaganje, toleranciju i suradnju. Cjelokupnim
ozrajem, koritenjem svakodnevnih ivotnih situacija i
planski stvorenih situacija, brine se o tome da djeca ive i
ue svoja prava. U DV Radost u Zadru intenzivno se zadnjih
92

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

godina radi na razvijanju suradnje s roditeljima, uvaavajui

roditeljsko pravo na status primarnog i glavnog odgojitelja
djeteta.
Kao dio ireg programa UNICEF-a (2010) za podrku
roditeljstvu "Prve tri su najvanije!", uz suradnju voditelja i
roditelja, razvijene su radionice za roditelje "Rastimo
zajedno" koje se provode s roditeljima najmlae djece irom
Hrvatske. Svrha im je omoguiti protok informacija, znanja,
vjetina i podrke koji roditeljima koriste u ispunjavanju
njihovih roditeljskih odgovornosti te promiu rast i razvoj
roditelja i djeteta.
Radionice "Rastimo zajedno" afirmiraju skupni rad s
roditeljima u kojem se njeguje partnerstvo. Prednosti
takvog oblika rada su: zajedniko uenje, razmjena
iskustava, druenje, zbliavanje i stvaranje prijateljstava.
Svi roditelji ele potvrdu da su kompetentni. Iako su katkad
nesigurni, oni znaju to je najbolje za njihovo dijete. Zato su
ove radionice osmiljene kao zajedniki rast i podrka, a ne
puka poduka roditeljima. Svaki roditelj najbolje poznaje
svoje dijete i sebe, ali iskustva strunjaka i drugih roditelja
uvijek su dobro dola. Zajednika odgovornost i podjela
uloga za rad s djecom vode upravo partnerstvu. Kako bi
pridonijeli podizanju razine pedagoke kompetencije
roditelja i unaprijedili profesionalni rad, nekolicina
djelatnika
(ukljuujui
i
pedagoginju
pripravnicu)
osposobila se za provoenje radionica "Rastimo zajedno" u
okviru projekata "Prve tri su najvanije!". Ukljuivanjem
odgojitelja i roditelja u rad radionica "Rastimo zajedno"
nastojalo se unapreivati odgojnu praksu u DV "Radost" iz
ega su proizili sljedei zadatci:
ostvariti uvid u kvalitetu suradnje izmeu roditelja i
vrtia
osvijestiti vanost partnerskih odnosa vrtia i
roditelja
ponuditi mogunosti za rad na ostvarivanju
partnerstva.

93

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

RADIONICE ZA RODITELJE "RASTIMO ZAJEDNO"

Za provoenje radionica "Rastimo zajedno" u ped. god.
2008./2009. educirale su se pedagoginje i odgajateljica DV
"Radost". Iste godine radionicu je pohaalo 9 roditelja u
okviru pilot-projekta. Program osnaivanja roditeljskih
kompetencija s radionicama za roditelje "Rastimo zajedno"
poele su s primjenom u DV Radost u oujku 2009. god. Na
jedanaest skupnih susreta roditelji su se, zajedno s drugim
roditeljima, voditeljima i koritenjem strune literature,
usmjerili na traenje odgovora na pitanja koja su im
znaajna za stjecanje, unapreenje i razvoj roditeljskih
kompetencija. Program radionica usmjerio se na sljedee
teme:
1. Roditelji 21. stoljea
2. Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta
3. Roditeljski ciljevi
4. Sva naa djeca i kako ih volimo
5. Sluanje - vana vjetina roditeljstva
6. Kako dijete ui o svijetu oko sebe
7. Postavljanje granica
8. Biramo i kreiramo rjeenja
9. Jo elim znati - pitanja iz eira
10.Biti roditelj: utjecaj i izbori
11.Zavretak i novi poetak
Evaluacijom nakon ciklusa radionica utvrene su
oekivane promjene u roditeljskim uvjerenjima i stavovima,
osjeajima, ponaanjima i namjerama ponaanja. Roditelji
nakon zavrenog ciklusa radionica i sami uoavaju
promjene u svom roditeljskom ponaanju, pa tako izvjeuju
o tome kako znatno rjee viu na dijete, rjee ih tjelesno
kanjavaju, dakle u manjoj mjeri manifestiraju neprimjerena
roditeljska ponaanja. S druge strane uoeno je kako
roditelji vie itaju slikovnice s djecom i kvalitetnije provode
zajedniko vrijeme s njima u emu se oituje poveanje
roditeljske svijest i djelotvornosti. Svakako najvanija
promjena, vezana uz odgoj, upravo je injenica da je dijete
prepoznato kao nositelj ljudskih prava, ime stjee novi,
znaajniji poloaj u drutvu, to se istie i u Konvenciji o

94

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

pravima djeteta. Dobiveni rezultati doprinijeli su odluci da

se s provedbom radionica nastavi.
Tijekom pedagoke godine 2009./2010. uoeni su loiji
odzivu roditelja na radionice "Rastimo zajedno". Svega 5
roditelja ukljuilo se u radionice. I ovu godinu organizirane
su u istom podrunom objektu koji ima jednu jasliku
skupinu djece (a na ije roditelje se cilja). U tom smislu
pristupili smo unapreenju kvalitete suradnikog odnosa
roditelja i djejeg vrtia.Ve na kraju ped. god. 2009./2010.
shvaajui vanost dobrog poetka, odrali smo niz
roditeljskih komunikacijskih sastanaka s roditeljima
novoupisane djece rane dobi u 5 podrunih objekata radi
meusobnog upoznavanja i podrke. Iskustva su nam
pokazala zadovoljstvo roditelja to ve pri upisu ostvaruju
kontakt sa strunim osobama iz vrtia (odgojitelj-pedagog) i
na taj nain lake prilaze adaptaciji koja ih oekuje pri
polasku u vrti. Ovom prilikom upoznali smo roditelje ali i
odgojitelje s radionicama "Rastimo zajedno" te im zaeljeli
dobrodolicu u koli roditeljstva. Naime, uvidjeli smo
potrebu proirenje programa izvan podrunog objekta
Votarnica i ukljuivanje svih roditelja djece jaslike dobi
koji ele zajedniki 'rasti'.
S poetkom ped. god. 2010./2011. izradili smo
obavijesti i letke za roditelje koji su im bili pri ruci u
kutiima za roditelje. Svi ovi koraci rezultirali su boljim
odzivom roditelja. Nakon to nam se za sudjelovanje
prijavilo 13 roditelja (to je nekakav optimalni broj za dobru
grupnu dinamiku) zapoeli smo s radom. U sijenju 2011.
god. 11 roditelja, mama (dvoje roditelja su odustali zbog
nedostatka vremena) steklo je Diplomu za izuzetan rast i
napredak postignut na radionicama za roditelje "Rastimo
zajedno".
Kao nastavak kontinuirane podrke roditeljima
organizirali smo i "Klub roditelja" u kojem i dalje pruamo
podrku roditeljstvu (sad ve treoj generaciji naih
roditelja). Susreti su odrani kroz proljee 2011. god. za sve
tri generacije roditelja.

RADIONICE ZA ODGOJITELJE "RASTIMO ZAJEDNO"

95

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

Ove radionice nastale su kao odgovor na potrebu da se

primjena Programa "Rastimo zajedno" proiri i na
odgojitelje. Jedan od naih zadataka bio je ponuditi
mogunosti za rad na ostvarivanju partnerstva s roditeljima
te osvjetavanje vanosti takvih odnosa u vrtiu. Tim koji je
realizirao radionice "obuhvatio" je njihovom primjenom
profesionalni i struni razvoj odgojitelja. Za rada u
radionicama odgojiteljice su imale priliku povui paralelu u
odnosu roditelj-odgojitelj, te s postojeim iskustvom biti
odgojitelj i suoiti se doivljajem zahtjeva roditeljske uloge.
Radionice za odgojitelje nastale su kombiniranjem,
preoblikovanjem i prilagoavanjem radionica za roditelje
radi zadovoljenja potreba odgojitelja koji rade u djejim
vrtiima. Program se sastoji od 7 radionica. Ovu ped. god.
2010./2011. radom u dvije skupine (grupe) obuhvatili smo
30 odgojiteljica DV "Radost". Neki od sadraja kojima smo
se bavili u radionicama bili su:
prepoznavanje vanosti ranog razvoja, te znaajnosti
i zahtjevnosti roditeljske uloge;
upoznavanje etiri stupa odgoja u najboljem interesu
djeteta;
preispitivanje vlastitih, odgojiteljskih/roditeljskih
vrijednosti i ponaanja;
dobivanje
uvida
u
osobni
rast
kao
odgojitelja/roditelja;
upoznavanje s temeljnim psiholokim potrebama;
poveavanje uvida u razinu zadovoljenosti potreba u
odnosu roditelj dijete (iz perspektive djeteta);
upoznavanje razvojnog tijeka, potrebe djeteta i
individualnih razlika;
senzibilizacija
za
empatijsko
razumijevanje
djetetovih stanja i usklaivanje s njima;
poveanje uvida u vlastiti emocionalni dijalog s
djetetom;
poveanje uvida u dugorone odgojiteljske ciljeve i
naine njihova postizanja;
proirenje znanja o vrstama odgovornosti i uvida u
vlastito preuzimanje odgojiteljske odgovornosti;
96

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

proirenje spoznaje o vanosti uloge odrasle osobe

kao posrednika izmeu djeteta i vanjskog svijeta;
prisjeanje pravila aktivnog sluanja te o prihvaanju
i sluanju;
regulacija i samoregulacija;
zabrane, doputenja i oekivanja;
JA-TI poruke;
pretvaranje zabrane u doputenja i oekivanja;
unapreenje primjene steenih znanja i vjetina za
usmjeravanje
djetetova
ponaanja
zadanim
situacijama;
preispitivali preostala otvorena pitanja;
proirenje uvida utjecaja iskustava iz vlastitog
djetinjstva na sadanje odgojiteljsko ponaanje;
poveanje uvida u unutarnje i vanjske izvore snage i
podrke odgojitelju;
proirenje
znanja
o
utjecajima
vlastitoga
neugodnoga emocionalnog stanja na odgojiteljsko
ponaanje i na dijete;
unapreenje vjetine suoavanja sa stresom te
upravljanja ljutnjom i raspoloenjima;
uoavanje znaaja profesionalni i osobni rast.
Nakon zavenog ciklusa radionica za odgojitelje
"Rastimo zajedno" uoena su pozitivna iskustva odgojitelja.
U evaluacijskom listu na pitanja otvorenog tipa rad u
radionicama i osobni dobitak vrednovali su na sljedei
nain.
Na pitanje "to smatrate najkorisnijim dobitkom za
sebe" odgovorili su sljedee:
- "Osvijestila sam to da svi mi, pa tako i ja kao
odgajatelj grijeim, ali trudim se, uim, napredujem i
veseli me to to mogu promijeniti te na to utjecati."
- "Osvijestiti svoje dobre i loe strane kao smjernice na
emu moramo vie raditi, na sebi uiti i truditi se."
- "Mnogo toga, ali primjeujem da imam vei prag
tolerancije za djetetovo ponaanje."
- Kao najkorisnijim dobitak od radionica, za djecu u
skupini u kojoj rade, odgojiteljice su procijenile :

97

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

- "to vie se nastojim usklaivati s djetetovim

potrebama, uoavam i uvaavam individualne razlike
meu djecom, nastojim vie sluati i to manje se
uplitati dok dijete govori."
- "Djeca u mojoj skupini dobila su odgojitelja, koji se
jo vie trudi razumjeti njihove potrebe (svakog
pojedinog djeteta), slijediti njihovu inicijativu i uvijek
im pruati podrku."
- "Roditelj i odgojitelj je djetetu uzor prikladnog
ponaanja i izraavanja emocija. Vano je uzimati u
obzir djetetovo miljenje te ga usmjeravati na
pozitivan nain."
- "Nakon radionice shvatila sam da osim topline i
ljubavi koju im pruam najkorisnije je to ih vie
razumijem i sluam."
Teme koje su na odgajateljice ostavile osobit dojam
jesu:
- "Psiholoke potrebe djeteta, tri dijaloga, sluanje,
granice"
- "Granice: zato i kako?"
- "Odgojiteljski ciljevi, granice, sluanje"
- "Aktivno sluanje, Ja - poruke, kako sluati i uti, tri
dijaloga."
- "Dijete svojih roditelja, odgojitelj neijeg djeteta,
pravila aktivnog sluanja."
- "Sluanje, granice, kreiramo rjeenja."
Od novih znanja iz radionica odgajateljice e u svom
radu primjenjivati:
- "Sve teme koje smo na ovim radionicama proli,
pomoi e mi u daljnjem radu s djecom, komunikaciji s
roditeljima, kolegicama, strunim suradnicima"
- "Konkretno polaziti od ciljeva prilikom organizacije
aktivnosti
s
djecom,
razvijati
i
poboljati
komunikacijske vjetine, vie i bolje razvijati etiri
stupa odgoja."
- "Sve. Raditi na to boljoj komunikaciji roditeljodgojitelj, dijete-odgojitelj."
- "Sve to je naueno i korisno ovjek uvijek rado
primjenjuje. Primjenjivati u aktivno sluanje, koje je

98

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

najvanije za kvalitetnu komunikaciju, a onda i meusobne

odnose."
Kao kvalitetne i korisne, odgojitelji navode i pisane
materijale u ovim radionicama te istiu kako e im oni
- "Koristiti e mi svi kao roditelju i kao odgajatelju u
radu s djecom i roditeljima."
- "Sve pisane materijale koje smo dobili na ovim
radionicama koristim i koristiti u u daljnjem radu s
djecom, roditeljima, a i sa svojom vlastitom djecom."
- "Sav materijal je kvalitetan i dobrodoao u naoj
praksi. On nastoji mijenjati nekvalitetne odnose
roditelja
i
odgojitelja,
otkloniti
meusobno
nepovjerenje, a sve to za dobrobit djece kao sredite
smisla svih aktivnosti u vrtiu."
- "Prilozi su jako korisni i mogu mi posluiti kao dobar
temelj roditeljskom sastanku."
- "Jako su korisni i praktini, slue kao podsjetnik kad
nam zatreba, a korisne informacije mogu posluiti i za
kuti za roditelje."
- "Jako su korisni, koriste mi u svakodnevnom radu i u
kontaktu s roditeljima (i njihovoj edukaciji o
problemima s kojima se svakodnevno susreu)."
1.
Koja svoja oekivanja ste ispunili, a koja niste?
- "Uglavnom sva svoja oekivanja, neka vie a neka
manje, nastojat u da ona manje ispunjena
obogaujem radom i dodatnim edukacijama."
- "Svaka edukacija odgojitelja je dobrodola, tako i
ova. S ovim radionicama sam radila na svom rastu i
napretku kao odgojitelj, stekla vee samopouzdanje i
na tome sam Vam zahvalna."
- "Prednost ovog naina uenja je u zajednikim
iskustvima, druenju, novim spoznajama, novim
vjetinama itd."
- "Oekivanja mi nisu bila velika kad sam trebala
krenuti na radionicu, sada bih je ponovila jer je vrlo
kvalitetna, ispreplee teoriju i praksu, konkretne
primjere koji se mogu primijeniti u praksi."
2.
Koji su Vai prijedlozi ili poruka voditeljicama?
- "Poruka je da sve odgojiteljice prou program
radionica 'Rastimo zajedno' jer su korisne u radu s
99

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

djecom i s odraslima, oplemenjuju i obogauju

meuljudske odnose."
- "Voditeljice su bile dobro pripremljene, strpljive,
komunikativne, ugodne, konkretne i 'strune'. Sve
pohvale! Hvala Vam!"
- "Voditeljice, sve pohvale. Nastavite i dalje s ovakvim
oblicima rada za odgojitelje."
- "Drage moje voditeljice, kroz radionicu ste nam
pruile strunu pomo i potporu potujui nae
iskustvo i razliitost. Pomogli ste nam da naa i vaa
iskustva sloimo u mozaik novih rjeenja i mogunosti
u radu s djecom. Hvala Vam na Vaoj iskrenosti i
toplini. Ostanite uvijek takve."
Analizirajui odgovore moe se zakljuiti kako su
odgojiteljice zadovoljne sudjelovanjem te obogaene novim
spoznajama, koje e im koristiti u profesionalnom razvoju i
radu, u neposrednom djetetovu okruenju. Ovim je zadatak
tek dijelom ispunjen. Naime preostalo je jo 30-ak
odgojiteljica koje oekuju sudjelovanje u radionicama
"Rastimo zajedno" u novoj ped. god. 2011./2012.

ZAKLJUAK
Uvaavajui promjenjivost konteksta koji obiljeava
svakodnevini rad s djecom i odraslima, te radi postizanja i
unapreenja kvalitete ivljenja odnosno razvijanja kulture u
djejem vrtiu, u ovom radu smo prezentirali ono to je
uinjeno razvijanju kvalitetne suradnje roditelja i djejeg
vrtia, posredstvom radionica programa "Rastimo zajedno".
Svjesni injenice kako je odgojno-obrazovnu praksu
nemogue mijenjati u kratkom vremenu i jednokratnim
djelovanjem, na cilj bio je skroman, ali nikako zanemariv.
Tijekom vremena i poduzetih aktivnosti uspjeli smo postii
veu ukljuenost roditelja u rad djejeg vrtia i bolju
kvalitetu komunikacije i meusobnih odnosa.
Vrijednost radionica za odgojitelje "Rastimo zajedno"
je viestruka. Imali smo prilike uti i osjetiti njihova
promiljanja o suradnji, njihove stavove i vrijednosti te
potrebe za edukacijama slinog tipa. elimo naglasiti da je
100

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

iz promiljanja o provedenim radionicama i kontaktom s

odgojiteljicama
proizaao
pojam
autentinost.
["Autentinost, to zapravo znai 'izvornost' sposobnost da
vjerodostojno izrazimo sebe" (Juul, 2008, 64)]. Ona je
preduvjet za blizak i topao kontakt, za razvoj osobnog
autoriteta te mogunost za udovoljavanjem vlastitim
potrebama, granicama i vrijednostima, istodbno i preduvjet
za probijanje kroz sukobe i probleme te za njihova
eventualna rjeenja. Uoavanje i priznavanje pojedinca kao
autentinog bia, koliko god on bio razliit od nas, ustvari je
na doprinos partnerstvu. Upravo u ovim mislima lei
najvea i najtea zadaa pedagoga: vidjeti dijete, roditelja,
odgojitelja pa i sebe samoga a da bi posredovao, poticao i
uspostavljao partnerski odnos svih sudionika. Na taj nain,
zajednikim djelovanjem razvija se kultura odgojne
ustanove, jer "kultura stalno evoluira i mijenja se pod
utjecajem doprinosa svake nove generacije", navodi
Petrovi-Soo (2007, 40), zakljuujui, na temelju
istraivanja brojnih autora, kako "dijete nije pasivni
konzument kulture...ve je sukonstruira od najranijih dana
svoga ivota u obitelji i institucijskim uvjetima" (isto, str.
44).
Promatrajui akcijsko istraivanje kao trajni, spiralni
proces, nikako nismo u mogunosti rei da je ovim na rad
zavren. Naprotiv, tijekom istraivanja otvarala su se neka
nova podruja i pravci za daljnji rad u jaanju suradnje s
roditeljima, u smjeru promiljanja o kompetencijama
odgojitelja, roditelja i pedagoga; vanosti i usavravanja
vjetina komunikacije; potrebe za jaanjem odnosa
odgojitelj-pedagog
i
odnosa
odgojitelj-odgojitelj;
kontinuirano struno usavravanje; slabija ukljuenost
oeva u radionice kao i brojna druga pitanja. No, nova
saznanja dobar su temelj i dobro polazite za neka nova
promiljanja te putokaz za daljnji rad.

LITERATURA

101

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M. MIOI: Razvijanje...

IADERTINA, 6(6) 2011.

MAGISTRA

Bai, J., Koller-Trbovi, N., iak, A. (2005) Integralna

metoda u radu s predkolskom djecom i njihovim
roditeljima. Zagreb: Alinea.
Bredekamp, S. (1996) Kako djecu odgajati. Zagreb. Educa.
Bruner, J. S. (2000) Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa.
Eagleton, T. (2002), Ideja kulture. Zagreb, Naklada Jesenski
i Turk.
Hentig, H. (1997) Humana kola, Zagreb, Educa.
Juul, J., Jensen, H. (2010) Od poslunosti do odgovornosti.
Zagreb: Pelago.
Juul, J. (2008) ivot u obitelji. Zagreb: Pelago.
Juul, J. (2007) Znati rei 'ne' mirne savjesti. Zagreb: Pelago.
Juul, J. (2002) Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi.
Zagreb: Alinea.
Juul, J. (1998) Vae kompetentno dijete. Zagreb: Educa.
Klarin, M. (2006) Razvoj djece u socijalnom kontekstu.
Jastrebarsko: Naklada Slap i Sveuilite u Zadru.
Konvencija o pravima djeteta. UNICEF, 1993.
Ljubeti, M. (2009) Vrti po mjeri djeteta. Zagreb: kolske
novine.
Ljubeti, M. (2007) Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali
profesor.
Miljak, A. (1996) Humanistiki pristup teoriji i praksi
predkolskog odgoja. Velika Gorica, Zagreb: Persona.
Noller, P. (1989) Relationsips with parents in adolescense
process and Outcome in Montemayer R., Adams, G.,
Gullota, T (ed) Personal Relatinships During
Adolescense, London, Sage Publications, (837-77).
Penik, N., Starc, B. (2010) Rastimo zajedno, prirunik za
voditelje. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Petrovi-Soo, B. (2007) Kontekst ustanove za rani odgoj i
obrazoavanje-holistiki pristup. Zagreb: Mali profesor.
Pivac, J. (2009) Izazovi koli. Zagreb: kolska knjiga.
Prijedlog koncepcije razvoja predkolskog odgoja. Zagreb:
Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, 7/8.
(1991). str. 5-8.
Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predkolske
djece. Zagreb: Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture
RH, 7/8. (1991). str. 8-12

102

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

MIOI: Razvijanje...

V. VALJAN-VUKI, S. EKO JURII, M.

Rosi, V., Zlokovi, J. (2002) Prilozi obiteljskoj pedagogiji,

Rijeka: Graftrade.
Slunjski, E. (2008) Djeji vrti zajednica koja ui. Zagreb:
Spektar Media.
Stoll, L. i Fink, S. (2000) Mijenjajmo nae kole. Zagreb:
Educa
Slunjski, E. (2006) Stvaranje predkolskog kurikuluma.
Zagreb: Mali profesor.
Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (2005) Djeja
psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vuji, L. (2008) Kultura odgojno-obrazovne ustanove i
kvaliteta
promjena
odgojno-obrazovne
prakse.
Pedagogijska istraivanja 5(1). Zagreb: HPD, kolska
knjiga.
Vuji, L. (2011) Istraivanje kulture odgojno-obrazovne
ustanove. Zagreb: Mali profesor.

PROFESSIONAL TRAINING OF
ABSTRACT
Changes
.

KEY WORDS: stimulate

103