Proizvodnja

elektrine
energije
Prednosti i nedostaci
postojeih tehnologija

Mrea mlade generacije Hrvatskoga nuklearnoga drutva (MMG HND)

Tehniki muzej, Zagreb
Zagreb, 2013.

Izdavai
Mrea mlade generacije Hrvatskoga nuklearnoga drutva,
www.nuklearno-drustvo.hr
Tehniki muzej, Zagreb,
www.tehnicki-muzej.hr
Ilustracije
Martina tengl, Josip Lebegner
Dizajn i prijelom
Mix ideja d.o.o., Zagreb
Zagreb, 2013.

Uvod

roteklo e stoljee u povijesti razvoja civilizacije ostati zabiljeeno kao razdoblje velikih sukoba, ali i velikoga napretka znanosti i
tehnologije. Na poetku prologa stoljea Zemlju
je naseljavalo oko milijardu i pol ljudi. Danas se taj
broj poveao na vie od sedam milijardi. Prosjena oekivana ivotna dob tada je iznosila tridesetak godina, a danas iznosi vie
od ezdeset godina.
Elek trina
energija
jedno je
od kljunih
otkria jer njezina
primjena omoguuje vrtoglav napredak
znanosti i tehnologije,
a samim time i kvalitete
ljudskoga ivota. Prvi su put
velike koliine energije uporabljive za najrazliitije aktivnosti
bile dostupne gotovo svakomu.
Danas je svakodnevni ivot
modernoga ovjeka u veem
dijelu svijeta (naime i dalje gotovo treina svjetske populacije
nema pristup elektrinoj energiji) bitno ovisan o pouzdanim i jeftinim izvorima elektrine energije. Teko se moe zamisliti neka ljudska aktivnost
koja ne ukljuuje uporabu elektrine energije, ak i onda kada to nije tako oito.

U posljednje vrijeme ljudska vrsta postaje svjesna da svojim nainom ivota i potrebom da ivot uini to lakim i ugodnijim ugroava biljne
i ivotinjske vrste s kojima dijeli sudbinu Zemlje.
To se ponajprije oituje u oneiavanju okolia,
a jedan od najveih izvora oneiavanja uporaba je fosilnih goriva za grijanje, transport i proizvodnju elektrine
energije.
Neupitno je da su nam kvalitetni izvori elektrine energije prijeko potrebni i da e
nam u budunosti trebati
sve vie i vie elektrine energije, no isto je tako neupitno
da je briga o okoliu jedna od
primarnih zadaa koje moramo obaviti da bismo
buduim generacijama ostavili Zemlju
kao ugodno mjesto
za ivot.
Svrha je ove broure upoznati itatelje s postojeim
tehnologijama
proiz vodnje
elektrine energije i skrenuti im
pozornost na prednosti i nedostatke svake od njih.

Proizvodnja elektrine
energije elektrane

ako bi se energijom koja je svugdje oko

nas mogli koristiti, ljudi su razvili nain dobivanja i prijenosa elektrine energije.

Elektrina je energija postala temelj civilizacije

i preduvjet razvoja jer je to oblik (sekundarne)
energije prikladan za prijenos i ponovnu pretvorbu prema namjeni (u mehaniku, toplinsku ili kemijsku energiju).
Energija (definirana kao sposobnost obavljanja
rada) u svome primarnom obliku moe biti:
kinetika
potencijalna
unutranja kalorika (toplina)
kemijska
nuklearna.
U elektranama se oblici primarne energije (ili
energija Suneva zraenja) pretvaraju u elektrinu energiju. Postoji nekoliko podjela elektrana prema uestalosti upotrijebljenih izvora
energije (pa onda i prema tehnolokoj razvijenosti za proizvodnju velikih koliina energije).
Tako imamo:
konvencionalne (klasine) unutranja energija
fosilnih goriva (ugljena, plina, nafte), potencijalna energija vode te nuklearna energija (uranija)
nekonvencionalne (alternativne) kinetika
energija vjetra, potencijalna (energija plime i
oseke te valova) i toplinska energija mora, unutranja energija biogoriva (biodizela i bioplina)
te biomase, geotermalna energija, nuklearna
energija (fuzija) te Sunevo zraenje.

13%
17%
3%

67%

Fosilna goriva

Hidroenergija

Nuklearna goriva

Ostali obnovljivi izvori

Udio pojedinih izvora energije u proizvodnji elektrine

energije

Opi su kriteriji za izbor prihvatljivosti tehnologije

za proizvodnju elektrine energije, uz nunu sigurnost opskrbe elektrinom energijom:
potencijal u odnosu na budue potrebe (zalihe)
tehnika razvijenost
ekonomska prihvatljivost
utjecaj na ovjeka i okoli.

Termoelektrane
na ugljen

ermoelektrane su energetska postrojenja u

kojima se toplina (dobivena izgaranjem fosilnih i drugih goriva, odnosno nuklearnom
fisijom) pretvara u mehaniku, a potom u elektrinu energiju. Dakle dobivena toplina slui za pretvorbu vode u paru. Para pokree turbinu, a ona
pak pokree generator elektrine energije.
Termoelektrane moemo podijeliti:
prema vrsti pogonskih strojeva (plinsko-turbinsko postrojenje, parno-turbinsko postrojenje te
kombinirana postrojenja)
prema nainu upotrebe pare (kondenzacijske,
proizvode samo elektrinu energiju, i kogeneracijske, proizvode i elektrinu energiju i paru)
prema gorivu
prema hlaenju (protono ili povratno hlaenje
kondenzatora).
Termoelektrane na ugljen termoelektrane su u
kojima se potrebna koliina topline osigurava izgaranjem ugljena. Iako termoelektrane na ugljen
imaju znatan (negativan) ekoloki utjecaj, razvoj
i primjena novih tehnologija znaajno pridonose
smanjenju toga utjecaja (primjerice mjere za smanjenje emisija duikovih oksida, sumporova dioksida i estica, odsumporavanje, filtri za uklanjanje
estica ili izdvajanje ugljikova dioksida). Danas
se najvie elektrine energije u svijetu proizvodi
upravo u ovakvim postrojenjima.

Nedostaci
nesree u rudnicima ugljena
velike koliine ugljena potrebne za pogon
elektrane (elektrana od 500 megavata treba
oko 3 500 tona ugljena dnevno)
iskapanjem rude i izgaranjem ugljena stvaraju se velike koliine otpada (otpad moe biti
opasan i kemijski i radijacijski)
emisije duikovih i sumporovih oksida iz termoelektrana odgovorne su za stvaranje kiselih
kia, a one su opasne za biljni i ivotinjski svijet
emisija duikova dioksida iz termoelektrana
dominantna je komponenta ljudskih emisija
staklenikih plinova

Prednosti
relativno jeftina elektrina energija (niska i
stabilna cijena ugljena na svjetskome tritu)
zalihe ugljena dovoljne su za sljedeih 300
900 godina (ovisno o proizvodnji elektrine
energije, odnosno o potrebama za elektrinom energijom)
poznata i pouzdana tehnologija dobivanja,
prerade i uporabe ugljena

Termoelektrane
na plin

rirodni plin smjesa je plinovitoga ugljikovodika s prevladavajuim udjelom metana

(izmeu 75 i 97 posto), a ostatak, u znatno
manjim udjelima, ine etan, propan, butan, duik,
ugljikov dioksid i drugi spojevi.
Plin se danas rabi u kombiniranim plinskoparnim postrojenjima u kojima je uinkovitost toplinske pretvorbe znatno vea nego u klasinim
termoenergetskim postrojenjima. Jo se vea
uinkovitost uporabe energije (do 90 posto)
postie povezivanjem kombiniranoga procesa
s kogeneracijskim procesom (tzv. termoelektranetoplane), pri emu se iskoritava otpadna
toplina parne turbine.

Prednosti
specifine investicije plinskih termoelektrana
relativno su niske (vie od dvostruko nie od investicijskih trokova termoelektrana na ugljen)
trokovi odravanja plinskih termoelektrana
znatno su nii od trokova odravanja termoelektrana na ugljen
prirodni plin najie je fosilno gorivo gotovo ne sadrava sumpor pa je emisija sumporova dioksida u dimnim plinovima termoelektrane na plin neznatna, dok je s druge strane,
zbog visoke uinkovitosti kombiniranih procesa, emisija ugljikova dioksida takoer smanjena u odnosu na emisije pri iskoritavanju
drugih fosilnih goriva

Nedostaci
cijena elektrine energije u plinskoj termoelektrani znatno varira i moe postati vrlo skupa (cijena goriva jako ovisi o geopolitikim uvjetima)
oneienje okolia zbog istjecanja metana
te ugljikova i duikova dioksida na buotini
prirodni je plin skup, posebice su visoki trokovi prijenosa
zalihe su plina male, a i oekuju se znatan manjak prirodnoga plina nakon 2020. godine
plin je vrlo neravnomjerno rasporeen u svijetu u veim ga koliinama ima samo u Sibiru i Skandinaviji te na Bliskome istoku

Nuklearne
elektrane

uklearna je elektrana vrsta termoelektrane koja pretvara nuklearnu energiju (pohranjenu u jezgrama atoma nuklearnoga
goriva) u toplinsku energiju posredstvom nuklearne fisije. Fisija se odvija u nuklearnome reaktoru,
a dobivena se toplina upotrebljava za proizvodnju pare. Ona pokree parnu turbinu spojenu na
elektrini generator.
Reaktori koji su u pogonu reaktori su takozvane II.
generacije. Danas se rade reaktori III. i III.+ generacije, a razvijaju se reaktori IV. generacije. Prednosti
reaktora IV. generacije jesu uinkovitije iskoritavanje nuklearnoga goriva (a time i bolje upravljanje
zalihama), poboljana nuklearna sigurnost i manji
volumen nastaloga radioaktivnog otpada.
Prednosti
stabilan i pouzdan izvor elektrine energije
konkurentna cijena kilovatsata elektrine energije proizvedene u nuklearnoj elektrani
nema emisije staklenikih plinova
nudi mogunost drugih primjena (desalinizacija, kogeneracija grijanje, proizvodnja velikih
koliina vodika bez emisije ugljikova dioksida)

Tip reaktora

Nedostaci
nastajanje radioaktivnoga otpada
negativna percepcija javnosti (strah od mogue nuklearne nesree, zbrinjavanje otpada)

Gorivo

Moderator

Rashladni fluid

Broj u svijetu

obogaeni uranij

obina voda
(bez vrenja)

obina voda

264

BWR (eng. Boiling Water Reactor)

obogaeni uranij

obina voda
(uz vrenje)

obina voda

92

HWR (eng. Heavy Water Reactor)

obogaeni uranij

teka voda

teka voda

44

metalni, prirodni uranij;

obogaeni uranij

grafit

ugljikov dioksid

18

RBMK (rus. reaktor boljoj monosti kipjaij);

LWGR (eng. Light Water Cooled, Graphite
Moderated Reactor)

obogaeni uranij

grafit

obina voda

16

HTGR (eng. High Temperature Gas Reactor)

obogaeni uranij

grafit

helij

FBR (eng. Fast Breeder Reactor)

obogaeni uranij

nema ga
(brzi neutroni)

tekui metal

PWR (eng. Pressurized Water Reactor)

GCR (eng. Gas Cooled Reactor, magnox)

+ AGR (eng. Advanced Gas Reactor)

Energija biomase

iomasa je zajedniki naziv za razliite proizvode biljnoga i ivotinjskoga podrijetla ijim se spaljivanjem dobiva toplinska energija koja se moe rabiti za grijanje ili za proizvodnju
elektrine energije u manjim termoelektranama.
Isto se tako moe upotrebljavati i za proizvodnju
biogoriva (bioetanola i biodizela) te bioplina. Bioplin se moe upotrebljavati za pogon vozila ili kao
gorivo za termoelektrane, dakle za proizvodnju
elektrine energije.
Biomasa se moe podijeliti:
na drvnu biomasu (ostaci i otpad nastao pri piljenju, bruenju, blanjanju i slinom)
na nedrvnu biomasu (ostaci i otpad iz poljoprivrede: slama, oklasak, stabljike, kotice, ljuske i
drugo)
na biomasu ivotinjskoga podrijetla
na biomasu iz otpada (zelena frakcija kunoga
otpada te biomasa iz parkova i vrtova).
Biomasa se smatra obnovljivim izvorom energije i esto se naziva ugljino neutralnim gorivom,
unato tomu to moe doprinijeti globalnome
zagrijavanju. To se dogaa ako se poremeti ravnotea sjee i sadnje drvea, na primjer pri krenju uma ili pri urbanizaciji zelenih povrina. Kada

Prednosti
manje emisije kiselih spojeva nego pri izgaranju fosilnih goriva
neutralna emisija ugljikova dioksida (jednaka
ili manja od one koju je biljka apsorbirala procesom fotosinteze)
mogunost zapoljavanja stanovnitva u ruralnim krajevima
Nedostaci
ekonomska neisplativost za proizvodnju elektrine energije
mala snaga i rasprenost proizvodnih jedinica
smanjuje se povrina poljoprivrednoga zemljita za proizvodnju hrane, to tu proizvodnju ini skupljom
se biomasa upotrebljava kao gorivo umjesto
fosilnih goriva isputa jednaku koliinu ugljikova
dioksida u atmosferu. Ugljik iz biomase, koji sainjava otprilike pedeset posto njezine mase, ve
jest dio atmosferskoga ugljinoga kruga. Biomasa
apsorbira ugljikov dioksid tijekom svoga ivotnog
ciklusa te ga isputa natrag u atmosferu kad se
upotrebljava za dobivanje energije.

Hidroelektrane

idroelektrane su postrojenja koja se grade

na odreenome dijelu rijeke kako bi se energetski iskoristila potencijalna energija vode
u proizvodnji elektrine energije. Potencijalna se
energija vode najprije pretvara u kinetiku energiju
njezina strujanja, a potom u mehaniku energiju vrtnje vratila turbine te, konano, u elektrinu energiju
u elektrinome generatoru. Hidroelektranu u irem
smislu ine i sve graevine i postrojenja koja slue za
prikupljanje, dovoenje i odvoenje vode, potom za
pretvorbu, transformaciju i razvod elektrine energije te za smjetaj i upravljanje cijelim sustavom.
Prema nainu iskoritavanja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane se dijele:
na akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se mogao upotrijebiti
kada je potrebnije

Prednosti
proizvodnjom elektrine energije ne stvara
se otpad i nema emisija tvari koje oneiuju
okoli (jer nema izgaranja goriva)
niski proizvodni trokovi (nema troka goriva,
dug ivotni vijek hidroelektrane)
protone hidroelektrane pomau u prevenciji
poplava i regulaciji rijenoga prometa
vodospremnici akumulacijskih hidroelektrana osiguravaju vodu za navodnjavanje i za
kunu uporabu

na protone, kod kojih se snaga vode iskoritava

kako ona dotjee
na reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije potreban pomou vika
struje u sustavu crpi i akumulira na veoj visini,
odakle se puta kada je potrebnije.
Proizvodnja u hidroelektranama najrasprostranjeniji je nain proizvodnje elektrine energije iz
obnovljivih izvora i obuhvaa otprilike 16 posto
ukupno proizvedene elektrine energije. Prva
hidroelektrana u Europi sagraena je u ibeniku,
na rijeci Krki. Putena je u pogon 28. kolovoza
1895., ime je ibenik postao prvi grad u svijetu
s izmjeninom strujom i prvi grad u Hrvatskoj
s javnom rasvjetom. Hidroelektrana Jaruga jo
uvijek je u pogonu.

Nedostaci
znaajan utjecaj na lokalne hidroloke sustave i mikroklimu
velik utjecaji na lokalnu floru i faunu
poplavljivanje zemljita (koje moe biti iskoriteno na drugi nain)
mogua je potreba za raseljavanjem stanovnitva (izgradnja velikih brana)
velike brane jako utjeu na rijeni tok i potencijalna su opasnost (zbog mogunosti loma brane)
proizvodnja ovisi o hidrolokim uvjetima
9

Vjetroelektrane

ehnologija za uporabu kinetike energije

vjetra za proizvodnju elektrine energije jest
vjetroelektrana. Drugaije reeno, sustav s
mnogo vjetroagregata smjetenih na istoj lokaciji
naziva se vjetroelektrana (ili vjetropark).
Vjetroagregat se sastoji od rotora (vjetroturbina), konoga sustava, elemenata za uleitenje vratila, upravljakoga i nadzornoga sustava, elektrinoga generatora, opreme za zakretanje, kuita stroja (gondole),
stupa, prijenosnika snage, temelja, transformatora,
spoja na elektroenergetski sustav te posebne opreme. Iako postoje razliite izvedbe i konstrukcije vjetroagregata, danas su najzastupljeniji vjetroagregati
s horizontalnom osi, a instalirana snaga danas dosee izmeu 3 i 4,5 megavata.
Vjetroelektrane mogu biti kopnene (onshore), puinske (offshore), a razvijaju se i plutajue i visinske
(zrane) vjetroelektrane.
Prednosti
energetska postrojenja koja tijekom rada ni
kemijski ni bioloki ne oneiuju okoli (jer
nema izgaranja goriva)
smanjivanje specifinih trokova investicije
(napredak tehnologije i dravne subvencije/
naknade)
mogunost kombiniranoga pogona (sa solarnim i plinskim elektranama)

10

Nedostaci
niska ukupna iskoristivost vjetropotencijala
(oko 30 posto)
niska iskoristivost maksimalne snage vjetroelektrane zbog parametara vjetra (brzine,
intenziteta, trajanja)
relativno veliko zauzee zemljita zbog male
gustoe energije vjetra (za proizvodnju 1000
megavata potrebno je podruje od 50 do 150
etvornih kilometara)
buka
nepovoljan utjecaj na karakteristike elektroenergetskoga sustava zbog nestalnosti proizvodnje
potreba za subvencijama i naknadama zbog
jo nekonkurentne proizvodne cijene po kilovatsatu
ne smanjuje se potreba za izgradnjom drugih
(konvencionalnih) tipova elektrana

Solarne elektrane
(solarna energija)

olarne termalne elektrane ili Suneve termoelektrane izvori su elektrine energije dobivene pretvorbom Suneve energije. Dva su
osnovna naina za pretvorbu Suneve energije
u elektrinu energiju. Prvi je izravna pretvorba
energije s pomou solarnih elija fotonaponskom
konverzijom, dok je drugi nain klasini, pretvorbom Suneve energije u toplinsku energiju, a
zatim toplinske u elektrinu energiju. S obzirom
na neraspoloivost solarnih elektrana tijekom
noi, razvijaju se koncepti energetskih spremnika
(energy storage).
Koncentrirana solarna (termalna) elektrana
Zbog potrebe za visokim temperaturama gotovo
se svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju
koristiti nekakvim oblikom koncentriranja Sunevih zraka s velikog prostora na malu povrinu.
Kako se tijekom dana poloaj Sunca na nebu
mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut
pod kojim njegove zrake padaju na zrcala. Stoga
je potrebno ugraditi sustave koji e stalno prilagoavati njihov poloaj. Ti su sustavi nuni kako
bi se dobila to vea uinkovitost, no oni i najvie
pridonose tome to su cijene solarnih termalnih
elektrana vrlo visoke.
Sniavanje cijene mogue je skladitenjem topline (a ne struje) jer je takva tehnologija danas
jeftinija, a proizvodnja topline ionako je nuna

za funkcioniranje ovakvoga tipa elektrana. Time

je takoer mogue dobivati elektrinu energiju i
onda kada to inae ne bi bilo mogue (za vrijeme
smanjene insolacije mjera energije solarne radijacije primljene ili predane od odreene povrine
u odreenome vremenu).
Prednosti
neiscrpan izvor energije
pogon ni kemijski, ni radioaktivno, ni toplinski
ne oneiuje okoli
pri primjeni nema potencijalnih opasnosti
perspektivna i za razvijene i za nerazvijene
zemlje

Nedostaci
zemljopisno neravnomjerno rasporeena
oscilacije tijekom dana, mjeseca i godine
mala gustoa energetskoga toka
proizvodnja dijelova i komponenata solarnih
elektrana znatno optereuje okoli
slaba ekonomska isplativost
pri iskoritavanju zauzima velike povrine
ne smanjuje se potreba za izgradnjom drugih
(konvencionalnih) tipova elektrana

11