Selman el-Avde

Kultura razilaenja
Allahu zahvaljujemo, hvalimo Ga, od Njega pomo traimo, Njemu se kajemo i utjeemo od zla naih dua i loih djela. Koga Allah uputi, niko ga
ne moe u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne moe
uputiti. Svjedoim da je Allah jedini bog i da je Muhammed Njegov rob
i poslanik. Boe moj, blagoslovi i spasi Muhammeda, njegovu porodicu i
drugove.
Obiaj pisaca i govornika jeste da rezultate svoga istraivanja iznesu
na kraju svojih knjiga i istraivanja, ali emo mi odmah na poetku spomenuti rezultate do kojih su na osnovu gorkih iskustava doli mnogi, a
koji se mogu svesti na ova etiri stiha:
Sve sam vjere na zemlji upoznao
Istok i Zapad radi toga preao
I naoh da je islam jedinstvu najblie
A njegovi sljedbenici jedni od drugih bjee!
Da li ijedna vjera na zemlji posjeduje naslijee poput naega:
Kuran asni,
Poslanikov, a.s., hadis,
historiju islama.
To nam naslijee ukazuje na vanost ouvanja jedinstva, i to je jedna od osnova vjere, Boija naredba sadrana u Kuranu, Poslanik, s.a.v.s.,
na njoj insistira kroz mnogobrojne jasne i vjerodostojne hadise, a ashabi i
tabiini su to u svome ivotu praktino primijenili.
309

Vesatijja Risale 1.pr.indd 309

2/19/14 9:13:06 AM

310

Zajednica srednjeg puta

S druge strane aktuelno stanje muslimana u velikoj je mjeri ispunjeno razilaenjem i svaom oko pitanja i razloga koji su ponekad razumljivi, ali su ee nerazumljivi. Svi lijepo priamo o kulturi razilaenja,
uz postavljanje lijepih teoretskih teza, ali je malo onih koji su u stanju da
u sluaju razilaenja ove teze primijene i pretoe ih u praksu. Moda je
tajna u tome to od drugih traimo da se pridravaju kulture razilaenja
kada se raziu s nama, ali sami sebe ne obavezujemo na isto kada se raziemo s drugima.
Neki je ovjek drao predavanje o lijepom ukusu, pa kada mu je pristiglo pitanje koje mu se nije svidjelo, odstupio je od lijepog ukusa i rekao:
Koji je magarac napisao ovo pitanje? Neophodno je da se bonton razilaenja izuava u naim kolama, fakultetima i damijama, te da nau
omladinu u tom smjeru treniramo, kako bi se taj nauk pretvorio u obiaj i
u ibadet u isto vrijeme. Ako bi se uspjelo i ako bi ovjek tako bio odgojen,
to bi mu postalo prirodno i ne bi osjeao nikakvu tekou.
Kultura razilaenja i dijaloga jesu vani
Ova kultura je potrebna vladaru kako bi ispotovao prava svojih podanika, pa ak i onih koji se s njim ne slau. Tako je Poslanik, s.a.v.s., pazio na
prava svih ljudi, pa ak i na prava svojih protivnika u Medini, poput jevreja i dvolinjaka. A kada su u pitanju njegovi ashabi ne treba naglaavati
koliko je imao strpljenja, velikodunosti, pratanja, pravednosti i davanja
prava onome ko ga je potraivao. Njegovi ashabi su tu praksu ouvali i
nakon njega. Uzmimo za primjer Aliju ibn ebi Taliba, kada su se haridije odvojile u vojnom sukobu koji je nanio veliku tetu hilafetu i openito islamskoj historiji, gdje on ovako govori o njima: Naa braa koja su
ustala protiv nas. Na taj je nain izbjegao da ih nazove nevjernicima ili
neim slinim. Takoer je nastojao da ouva njihova prava, pod uvjetom
da ostave oruje, da ne presreu karavane po putevima i da ne doputaju
prolijevanje krvi.
Bonton razilaenja je potreban i uenjaku kako bi sauvao prava
uenika, bio pravedan prema njima, imao lijepo miljenje i pristup njihovim pitanjima i neslaganjima, otvorio im svoje srce i odgajao ih da budu
neovisne i slobodne linosti koje se ne bi utapale i nestajale u linosti ui-

Vesatijja Risale 1.pr.indd 310

2/19/14 9:13:06 AM

Kultura razilaenja

311

telja. Na taj bi nain formirao ugledne, jake i slobodne intelektualce, a ne

slabe i slijepe sljedbenike.
Kultura razilaenja potrebna je roditelju kako bi se pribliio srcima
svoje djece, kako bi pronaao opravdanje kada ga ne posluaju, kako bi
mogao spoznati da na njima svijet ostaje. Dijete ne mora biti kopija svojih
roditelja, jer ono je posebna linost koja ima svoj razum i razmiljanje,
ima svoje ruke, svoju specifinu boju glasa ili otisak prstiju. Kada govorimo o kulturi razilaenja, o emu je potrebno govoriti, neophodno je da
formuliemo instrumentarij kojim bi se uredovalo razilaenje do kojeg e
neizbjeno doi.
Polja dijaloga
ivimo u vremenu otvorene komunikacije, kada su nestale granice i prepreke. Pria se kako je Bir ibn Mervan, koji je bio poznat kao nemaran,
izgubio orla, pa je naredio da se zatvore kapije grada, zaboravljajui da on
moe letjeti zrakom.
Mi danas ivimo u vremenu slobodnog prostora, u vremenu interneta, kada su ak i vlasti spoznale da metod zabrane i ometanja ne daje
plod, ve da je jedino rjeenje sueljavanje argumentima. Druenja ljudi
obiluju suprotnim miljenjima i idejama, u vezi s tim to vjeruju i ne vjeruju, to znaju i ne znaju. Nimalo nije korisno druge uzimati neozbiljno,
uprkos neispravnosti njihovih neargmentovanih ideja, nego ih treba sasluati, ukazati im potovanje i onda se protiv ideje treba boriti idejom,
te za bolest ponuditi adekvatan lijek, kako bi ga organizam prihvatio i
okoristio se.
Internet i forumi, kojih je na arapskom jeziku na stotine, a da ne
raunamo komentare na razliitim internetskim stranicama, postali su
ogledalo koje otkriva veliki nedostatak u instrumentariju dijaloga i neznanje mnogih da postoji iroko polje oko kojeg se slau vjernici, uenjaci, radnici za islam i pobornici sunneta. Ovakav je sluaj u oblasti vjere i
njenog razumijevanja, te u pitanjima ostvarenja interesa i koristi. Dolo
je do potpunog zanemarivanja oblasti oko kojih postoji slaganje, a s druge
strane pretjerano isticanje polja oko kojih postoji razilaenje, to je u internetskim forumima izazvalo odreene negativne pojave, kao to su:

Vesatijja Risale 1.pr.indd 311

2/19/14 9:13:07 AM

312

Zajednica srednjeg puta

1. Ako nisi sa mnom onda si protiv mene

Ovo znai da emo sto posto saraivati i slagati se ili neemo nikako, pa
im vidim da izmeu mene i tebe postoji i najmanje neslaganje, postaemo estoki neprijatelji umjesto da budemo pouzdani prijatelji.
2. Nerazlikovanje razilaenja od linog sukoba
Konstruktivna diskusija oko neke teme ili ideje ponekad preraste u napad
na linost, vrijeanje, optuivanje i iznoenje kompletne historije nekog
ovjeka. Na taj nain mnogi dijalozi postanu poligon za iznoenje sramote, optubi i drugih vidova vrijeanja.
3. Poniavajui ton diskusije
Umjesto da se dijalog vodi na najljepi nain, on prerasta u psovanje i
grenje. Imam Gazali, Ibn Tejmije, atibi i drugi kau: Kada bi uspjeh
u diskusiji ovisio od visine tona i koliine psovke onda bi neznalice bile
najuspjenije, zato je uspjeh u argumentaciji i smirenosti. U jednoj se poslovici kae: Prazna kola vie buke i galame proizvode od punih kola.
4. Pompezan jezik
To je jezik kojim ostvarujemo umiljenu nadmo nad neprijateljem i uzalud smatramo da njime podstiemo napredak i preporod naeg drutva.
Ponekad ujemo kako neko ustvrdi da je odreeni autor napisao odlian
lanak, pa oekuje da je to dubokouman tekst koji donosi dobre i korisne
rezultate. Na kraju vidi da je taj tekst pun jakih, ali praznih rijei, kojima
se najee napadaju neistomiljenici, pa je zato toliko jak.
5. Umiljenost
Pod ovim mislim na znaenje ajeta, kada je faraon rekao: Savjetujem vam
samo ono to mislim, a na Pravi put u vas samo ja izvesti.1 To znai da
ovjek umisli kako se sve kree oko njegovog miljenja, iako to nije ni

Gafir, 29.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 312

2/19/14 9:13:07 AM

Kultura razilaenja

313

Kuran ni hadis, niti idma saglasnost islamskih uenjaka, ve je ispravno miljenje ono to najvie moe biti, pa se ljudi prihvate toga miljenja.
6. Iskljuivost
Pod ovim mislimo kada, npr., kaemo: Moje je miljenje ispravno i nema
anse da bude neispravno, a miljenje drugih je neispravno i nikako ne
moe biti ispravno.
7. Povrnost i uprotavanje
Stvari koje teko ili nikako ne razumijemo, ili pak iziskuju dublje razmiljanje, obino su opasne, neistinite i u suprotnosti sa sunnetom, dok nam
se stvari koje su jednostavne i lahke za razumijevanje, predstavljaju kao
istinite i u skladu sa Kuranom. Ovako se stvari predstvaljaju na satelitskim kanalima. Mnogo je programa gdje u diskusijama uestvuju ljudi
razliitih usmjerenja i uvjerenja, prisutno je mnogo nervoze, galame i vrijeanja. Kao primjer navodimo nekoliko sluajeva:
Taj nema ugleda kod Allaha, niti kod onih koji vjeruju u Allaha Jedinog.
Taj ovjek je kod Allaha bezvrijedan.
Pogledajmo ovu drskost prema Allahu i prema dobrim ljudima! Nastoji se promijeniti nae raspoloenje naspram nekog pojedinca, ali uprkos njegovim grekama i devijacijama on ostaje musliman i ne moemo
kazati kako ne vrijedi kod Allaha i ljudi koji vjeruju u Allaha Jedinog.
Taj ovjek nema vrijednost kod sljedbenika tevhida.
Taj ovjek je umro i njegovo mjesto je u Dehennemu.
Ovakve se rijei ponekad kau za nekog uglednog imama, cijenjenog
uenjaka, iskrenog daiju (radnika za islam) ili za osobu koju smatramo
vjernikom, ali neki sa plitkim razumijevanjem daju sebi slobodu i neoprezno govore.
Ta osoba je neispravnog akideta vjerovanja.
Moe se desiti da je ta osoba ispravnijeg akaida i privrenija Kuranu
i sunnetu od onoga ko je ovo izjavio.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 313

2/19/14 9:13:07 AM

314

Zajednica srednjeg puta

Taj ovjek je nevjernik. Taj ovjek je munafik.

Kao da je autor gornjih rijei dobio informaciju od Huzejfe ibnu-lJemana2, ili moda ak od Dibrila. Neophodno je istiti svoj nefs i o drugim ljudima imati lijepo miljenje, bilo na direktan ili indirektan nain,
pa da, npr., pomisli da on spada meu uspjene ljude, iskrene vjernike,
one koji vole svoju vjeru. ta oekivati od diskusije kada svaka strana misli da je, zasigurno, u pravu a neistomiljenik, sigurno, u krivu?! Moda je
pitanje samo po sebi sporno i nejasno, gdje nema kategoriki jasan ajet ili
hadis. ak i kada se desi da je ono to zastupamo sigurna istina a ono to
zastupa druga strana, sigurno, netano, mudro je da diskusiju ponemo
onim poljem oko kojeg se slaemo. Ovome nas ui na Gospodar: Reci: O
sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim
ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo! Pa ako
oni ne pristanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi muslimani!3
U drugom ajetu se ide jo dalje: Upitaj: Ko vas opskrbljuje i iz neba
i iz zemlje? i odgovori: Allah! Da li smo onda mi ili vi na Pravome putu,
ili u oitoj zabludi? Reci: Vi neete odgovarati za grijehe koje mi poinimo
niti emo mi odgovarati za ono to uradite vi.4 Pogledajmo kako se ovdje
upotrebljava rije idram (grijeh): Vi neete odgovarati za grijehe koje mi
poinimo, a kada to drugi ine onda se kae: Niti emo mi odgovarati za
ono to uradite vi. Ovo se radi zbog privole suparnika.
Takoer, Uzvieni kae: Reci: Svako postupa po svom nahoenju, a
samo Gospodar va zna ko je na Pravome putu.5
ovjekova stabilnost, njegova duevna smirenost, ljepota rijei i snaga argumenata, jesu garancija da e pridobiti ljudska srca, da e istina
koju on zastupa stii do njihovih razuma i srca, te da e uspjeti nadvladati neistinu. Postali smo predmet ismijavanja kod drugih naroda i nacija,
posebno iz razloga to ivimo u vremenu kada je svijet postao malo selo,
pa ak i kao jedna soba, gdje svako svakoga uje. Nae duboke diskusije


4

5

2
3

Huzejfe je bio tajnik Poslanika, s.a.v.s., i on je jedini znao pojedine tajne. (Op. prev.)
Alu Imran, 64.
Sebe, 24-25.
El-Isra, 84.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 314

2/19/14 9:13:07 AM

Kultura razilaenja

315

oko jalovih pitanja zbog kojih niti napredujemo niti nazadujemo, koja ni
na koji nain ne pomau niti motiviu, kako na ovom tako i na buduem
svijetu, vode se pred oima i uima naih bliih i daljih neprijatelja. Kao
da nam oni govore: Prvo se sloite oko vjere koju nam nudite i ideja koje
nam plasirate, pa tek onda doite da nas pozovete.
Jednog dana neko me obavijestio da je tampana knjiga pod naslovom Izmeu mene i Ibn Dibrina, gdje su obraena pitanja oko kojih su
se razili neki uenjaci ehlu-sunneta i neke daije. Mislio sam da sadraj
i implikacije ovoga lanka nee otii dalje od ljudi iz blieg okruenja,
ali sam naiao na reakcije nekih Amerikanaca koji nisu ni muslimani ni
Arapi. Bilo je jasno da su proitali i sadraj, ali i ono to se moglo proitati
izmeu redova. Dali su takve komenatare iz kojih se moglo primijetiti
koliko su paljivo pratili i koliko razumiju neka pitanja, ak moda i bolje
od nekih strunjaka u toj oblasti.
Da li razilaenje predstavlja zlo
Razliitost je Boiji zakon koji se ne moe izbjei. Ljudi se razlikuju u boji,
obliku, porijeklu, afinitetima, razumu, kao i u svemu drugom. Tako Ebu
Tajjib kae:
Ljudi se u svim stvarima razlikuju
osim u nevoljama, al ak i one iste nisu
nekada kau da jedino dua itava ostane
a nekada da i ona s tijelom bihuzur postane.
U Kuranu stoji: I jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaih i boja vaih; to su, zaista, pouke za one koji
znaju.6 ...i od svega po par stvaramo da biste vi razmislili!7
O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i
plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj
koji ga se najvie boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita.8


8

6
7

Er-Rum, 22.
Ez-Zarijjat, 49.
El-Hudurat, 13.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 315

2/19/14 9:13:07 AM

316

Zajednica srednjeg puta

Allah, d.., nije rekao: Da se sukobljavate ili da ratujete, nego je rekao: Da se upoznajete. Opstanak kosmosa i ivota ne mogu se realizovati
ostvarenjem interesa jedne odreene skupine ljudi, jer bi ta skupina nastojala unititi druge ljude. Uvijek jedna zajednica eli neto to ne eli
druga. ovjek je ak sam po sebi satkan od razliitosti, ima oko, ima uho,
ima ruku, ima nogu. Allah kae: Zar mu nismo dali oka dva i jezik i usne
dvije, i dobro i zlo mu objasnili?9
Sam ovjek je danas u jednom a sutra u drugaijem stanju, kao to
nam to govori na Gospodar: ...vi ete, sigurno, na sve tee i tee prilike
nailaziti!10, tj. mijenjae vam se stanja. Prvo smo djeca, pa onda mladii,
pa smo u zrelom dobu, potom postajemo stariji i na kraju smo u dubokoj
starosti. Takoer, postoji bogatstvo i siromatvo, pa zdravlje i bolest, zatim znanje i neznanje, kao i druga stanja kroz koja prolazi ovjek.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Tako mi Allaha, ja donesem zakletvu i
ako poslije toga vidim da je hajr u neemu drugom, uinim kefaret za
svoju zakletvu i uradim ono to je bolje.11
Dakle, on ponekad smatra da je neto za njega hajr i onda se zakune
da e to uraditi, pa mu se kasnije pokae neto drugo boljim, pa uini kefaret za svoju zakletvu i prihvati ono to mu izgleda najboljim.
Ponekad ovjek u toku dana promijeni svoje miljenje. Boanska
mudrost jeste i u tome da je ovjeku dao mogunost izbora. Uzvieni u
Kuranu kae: ...i reci: Istina dolazi od Gospodara vaeg, pa ko hoe neka
vjeruje, a ko hoe neka ne vjeruje!12 U drugom ajetu Allah, d.., kae:
...i dobro i zlo mu objasnili13 i potom mu ukazao na posljedice toga izbora:
ili Dennet, ija je irina poput nebesa i zemlje, ili Vatra estoka: Mi smo
nevjernicima pripremili vatru iji e ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako
zamole pomo, pomoi e im se tekuinom poput rastopljene kovine koja e
lica ispei. Uasna li pia i grozna li boravita!14

El-Beled, 8-10.
El-Inikak, 19.
11
Prenose Buhari, 6/2444 i Muslim, 3/1269 od Ebu Musaa el-Earija, a ova verzija je Muslimova.
12
El-Kehf, 29.
13
El-Beled, 10.
14
El-Kehf, 29.
9

10

Vesatijja Risale 1.pr.indd 316

2/19/14 9:13:07 AM

Kultura razilaenja

317

Da je Allah, d.., htio sve bi ljude uinio melekima poslunim: ...koji

se onome to im Allah zapovijedi nee opirati, i koji e ono to im se naredi
izvriti.15 Meutim On je htio da stvori ljude koje e stavljati na kunju,
kao to kae: ...ali On eli da vas iskua jedne pomou drugih.16
Ova iskuenja nisu prisutna samo na bojnom polju, ve ih nalazimo
tokom cijeloga ivota. Zato nam je Uzvieni Allah propisao dobroinstvo
u ratu, kao i prilikom klanja ivotinje, kako stoji u hadisu kojeg prenosi
edad ibn Evs: Dvije stvari sam nauio od Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao:
Zaista je Allah propisao dobroinstvo u svemu, pa kada ubijate uradite to
na primjeren nain. Kada koljete uinite to na primjeren nain, tako da
naotrite no i lijepo namjestite rtvu.17 Ovdje nam Poslanik, s.a.v.s., navodi primjer dobroinstva u neemu to je najmanje logino, a to je lijepo
postupanje prilikom ubijanja onoga ko to zasluuje, te prilikom klanja
ivotinje. Tako nam je Uzvieni Allah propisao dobroinstvo u ophoenju
prema branom drugu, prema komiji, prema poslovnom partneru, te postavio pravila ponaanja meu ljudima, bili oni rodbina ili ne.
Takoer, Allah nam je propisao dobroinstvo u davetu, u motivisanju ljudi da rade dobro i da se dre Upute. ak je u zekatu odreen jedan
dio koji se troi u pridobijanju ljudskih srca. Tu spadaju nevjernici od kojih se oekuje da prime islam, zatim muslimani kod kojih treba ojaati
vjeru, kao i nevjernici ijeg se zla treba zatititi. Uzvieni nam je propisao
lijepo ophoenje zbog samog lijepog ophoenja, ak i kada se ne bi uzimao u obzir davet, tako to je uinio da za njega imamo nagradu i bez
nijjeta da to bude ibadet.
Kada je Allah, d.., opisao Poslanika, s.a.v.s., rijeima jer ti si, zaista, najljepe udi, njegov ahlak se nije ograniavao samo na one koje je
elio uputiti nego je ak i prije poslanstva bio najljepeg ponaanja prema svim ljudima. Nakon primanja objave to lijepo ponaanje otilo je jo
dalje. Poslanik, s.a.v.s., kae: Kada se napoje bilo koja edna usta, zaslui

Et-Tahrim, 6.
Muhammed, 4.
17
Biljei Muslim, 13/1549; Tirmizi u Sunenu, 4/23; Nesai, 7/227; Ibn Hibban, 13/200; Ibn
Made, 2/1059 i Ahmed u Musnedu, 2/ 108, od edada ibn Evsa.
15
16

Vesatijja Risale 1.pr.indd 317

2/19/14 9:13:07 AM

318

Zajednica srednjeg puta

se nagrada.18 U drugom hadisu kae: Allah e se tebi smilovati ako se ti

smiluje ovci.19
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Oproteno je jednoj eni bludnici koja je naila na psa koji je pored bunara dahtao, skoro
da umre od ei. Skinula je svoju obuu, svezala je alom i napojila ga, pa
joj je bilo oproteno.20
Vjera nije dola da, kao to to neki smatraju, raspiruje sukob meu
ljudima, ve da regulie te odnose i napravi red na zemlji. On vas od Zemlje stvara i daje vam da ivite na njoj! Zato ga molite da vam oprosti, i
pokajte Mu se.21 Zbog ovoga je Allah stvorio Adema, da izgrauje i ureuje
zemlju. Meleki su rekli svome Gospodaru: ...oni rekoe: Zar e Ti namjesnik biti onaj koji e na njoj nered initi i krv prolijevati? A mi Tebe veliamo
i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, tujemo.22
Meleki su znali da Allah ne voli nered na zemlji i prolijevanje krvi,
te da to nije svrha stvaranja ovjeka i slanja Objave. Vjerozakoni su doli
radi ouvanja pet poznatih vrijednosti, te da bi zabranili ubistvo, zinaluk,
la, krau, nasilje i druge neprihvatljive radnje.
Ljudi se neminovno razlikuju i razilaze iz sljedeih razloga:
Ljudski razumi, njihovi umni potencijali i ideje su razliiti, kada
se radi o razumijevanju intencija i ciljeva, o spoznaji interesa, te
o razumijevanju prioriteta i njihovom redoslijedu, kao i o onome
to je manje ili vie dobro.
Ljudi se razlikuju po svojim psihikim osobinama, ambicijama i
stremljenjima.
Biljei Buhari, 2/833 i Muslim, 4/1761, od Ebu Hurejre.
Ovo je Poslanik, s.a.v.s., rekao Kurretu, ocu Muavije el-Muzenija, nakon to mu je kazao:
Boiji Poslanie, kada elim zaklati ovcu, ja to uradim blago i milostivo. Ovo biljei Buhari
u El-Edebu el-mufredu, 1/136; Ahmed u Musnedu, 3/436; Hakim u Mustedreku, 4/257, i dodaje da je vjerodostojnog seneda; Taberani u Kebiru, 19/23, 20/204 preko Muavije ibn Kurreta.
Hejsemi kae da su prenosioci pouzdani.
20
Biljei Buhari, 33/1206; Ahmed u Musnedu, 2/510; Ebu Jala, 10/432 i Taberani u Evsatu,
1/169, od Ebu Hurejre.
21
Hud, 61.
22
El-Bekare, 30.
18

19

Vesatijja Risale 1.pr.indd 318

2/19/14 9:13:07 AM

Kultura razilaenja

319

Razlikuju se u stepenu iskrenosti i posveenosti, te u moi da

se odupru utjecajima, bilo psihikim, drutvenim, politikim ili
drugim.
Ljudi se razlikuju u koliini informacija, svejedno da li su u pitanju informacije iz oblasti erijata ili neke druge. Iz ovih su se
razloga razlikovali i razilazili:
Boiji poslanici,
Musa i Harun,
Musa i Hidr,
Davud i Sulejman,
ashabi, pa ak i oni najugledniji,
Ibn Abbas i Muavija,
Osman i Alija,
etverica imama, kao i drugi.
Ovakvo razilaenje u osnovi je milost i irina, a problem nastaje
kada se tu ukljue strast, lini interesi, neprihvatljivo ophoenje, pa se to
pretvori u neku vrstu cijepanja, svae i sukoba meu muslimanima. Kada
je neki ovjek napisao knjigu i donio je imamu Ahmedu, uz rijei: Ovu
sam knjigu nazvao Knjiga razilaenja., tada mu je Ahmed rekao: Nemoj
je nazvati Knjiga razilaenja, ve Knjiga irine. Iz ovoga se vidi njegovo
razumijevanje.
Neki uenjak je za ashabe rekao: Njihov konsenzus je neoboriv dokaz, a njihovo razilaenje je prostrana milost. Omer ibn Abdulaziz kae:
Tako mi Allaha, ne bi mi bilo drago da se ashabi nisu razili, jer da su se u
svemu sloili, onda bi neslaganje s njima bilo zabluda. Meutim poto su
se razili, svako miljenje je sunnet i to daje dosta prostora.
Ljudima je u njihovom ophoenju, kupovini i prodaji potrebno raunanje vremena, te je za to raunanje neophodno postaviti pravila i principe. Takoer, potrebna im je gramatika u meusobnoj komunikaciji, te
je potrebno da postoje gramatika pravila. Isto tako je neizbjeno da se
ljudi razilaze, te je stoga neophodno da postoje pravila i mehanizmi koji
e vrijediti za one koji se raziu.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 319

2/19/14 9:13:08 AM

320

Zajednica srednjeg puta

Bonton razilaenja
1. Izbjegavanje runih rijei o neistomiljenicima
Nije sigurno da si ti jaeg imana, opsenijeg znanja, ili snanije inteligencije od onoga s kim se ne slae. Jahja ibn Seid kae: Ljudi neprestano trae fetve, pa im neki alim kae da je odreena radnja zabranjena a
drugi da je doputena, ali se nije deavalo da je ovaj koji ju je proglasio
zabranjenom, smatrao da je ovaj drugi zalutao i propao.
Imam Ahmed kae: Nije nam doao niko bolji od Ishaka, iako se s
njime razilazimo u nekim pitanjima. Normalno je da se ljudi razilaze.
Jedan je ovjek napisao miljenje u vezi s nekim fikhskim pitanjem, pa
mu je jedan neistomiljenik rekao: Zato se bavi pitanjem kojim se nisu
bavili uenjaci prije tebe? Kada je odgovorio da su se veoma opirno bavili ovim pitanjem, onda mu je kazao: Zato ga onda istrauje ako su se
njime bavili uenjaci prije tebe, zar to nije dovoljno?!
Ljudsko razumijevanje nije objava, niti su fikhske kole kao ni kole
rada za islam isto to i islam, iako se one pripisuju islamu. Sulejman ibn
Burejde prenosi od svoga oca da je rekao: Kada bi Poslanik, s.a.v.s., postavio nekoga za zapovjednika nad vojskom ili odredom, posebno bi ga
posavjetovao da se boji Allaha, te da se lijepo ophodi prema onim koji
su s njim, a potom bi govorio: ...Ako bude napadao neprijatelje u nekoj
utvrdi pa zatrae da ih stavi pod Allahovu i Poslanikovu zatitu, nemoj
to uraditi, ve ih stavi pod svoju i zatitu svojih drugova. Lake je ako
prekrite vau nego Allahovu i Poslanikovu zatitu. Ako bude opsjedao
neku utvrdu pa njeni stanovnici budu traili da im presudi Allahovom
presudom, nemoj to raditi, ve im ti presudi, jer ne zna da li e pogoditi
Allahovu presudu.23
Primjeujemo da Poslanik, s.a.v.s., savjetuje jednog od svojih ashaba kojeg je izabrao za vojskovou, dok je on jo uvijek bio meu njima, i
govori mu: Nemoj ljudima garantovati Allahovu i Poslanikovu zatitu,
Biljee Muslim u Sahihu, 3/1357; Tirmizi, 4/23; Ebu Davud u Sunenu, 3/37; Nesai u Kubrau,
5/173; Ibn Hibban u Sahihu, 11/44; Ahmed u Musnedu, 5/352, od Sulejmana ibn Burejde a on
od svoga oca.

23

Vesatijja Risale 1.pr.indd 320

2/19/14 9:13:08 AM

Kultura razilaenja

321

niti im suditi prema Allahovoj i Poslanikovoj presudi, jer ne zna da li e

pogoditi Allahovu i Poslanikovu presudu.
Mnogo puta sam svojim uima sluao one koji, govorei o nekom pitanju koje eventualno moe biti idtihadsko, kae: Ja ne govorim po svome miljenju, ve je ovo Boiji program, ovo je Boiji propis... Da Allah
sauva! Kao da drugi uzimaju iz Tevrata, Indila, ili iz nekih drugih knjiga
koje su dokinute... Naravno da svi uzimaju iz Allahove knjige i sunneta
Njegovog poslanika, ali je pitanje takvo da je normalno da postoji vie
mogunosti, miljenja i pristupa.
Ibnu-l-Kajjim kae: Kada neko linim promiljanjem (idtihadom)
doe do nekog rjeenja, gdje ne postoji direktan kuransko-hadiski tekst,
nije mu doputeno da kae kako je ovo Allah zabranio ili dopustio, ili da
je ovo Allahov propis. Ibn Tejmije je rekao: Mnogi ljudi pripisuju erijatu
ono to govore, a to rade iz neznanja, grekom, namjerno ili izmiljajui.
Halifa Mensur je predloio imamu Medine imamu Maliku da njegov Muvetta nametnu ljudima kao glavno djelo u dravi, pa se imami
Malik s time nije sloio, govorei: Voo vjernika, nemoj to initi. Do ljudi
su stigla razliita miljenja i hadisi, to su oni prihvatili u svojoj praksi,
tako da bi bilo teko odvojiti ih od njihovih uvjerenja. Zato pusti ljude,
neka rade kako su navikli, u skladu sa onim to su u svojim mjestima oni
izabrali. Ovo je rezultat razumijevanja i bogobojaznosti ovoga imama,
jer mnogi bi se dodvorili vladaru kada bi imali priliku za to, te na taj nain ojaali svoju poziciju naspram neistomiljenika. Ovo se kroz povijest
esto deavalo, jer su neistomiljenici u fikhskim kolama i drugim pravcima ponekad i vlast koristili protiv svojih neistomiljenika i protivnika,
pa ih ak i napadali i uznemiravali.
2. Objektivnost i pravinost
U Sahihu imama Buharije spominje se da je Ammar, r.a., rekao: Ko se
okiti sa tri stvari posjeduje iman: objektivan pogled na sebe, irenje selama i mira prema ljudima te dijeljenje imetka bez straha od siromatva.24
Objektivnost je cijenjena osobina koja iziskuje da na druge u svim situa Sahih Buharije, Knjiga imana, poglavlje Nazivanje selama spada u islam.

24

Vesatijja Risale 1.pr.indd 321

2/19/14 9:13:08 AM

322

Zajednica srednjeg puta

cijama gleda kao na sebe. Ova osobina je neophodna i namee odreena

pravila:
Ako sigurno znamo da neto postoji, ono moe nestati samo uz
sigurno znanje. Ko je postao musliman, ne prestaje to biti i ne
moe se donijeti sud da je nevjernik osim uz siguran argument.
Kada god sigurno znamo da neko neto posjeduje ili da mu pripada, to mu se ne moe osporiti osim uz pouzdan argument.
Manje je opasna greka suditi da je neko vjernik od one da je neko
nevjernik. Ako na osnovu vanjskih pokazatelja donesemo sud da
je neko musliman a on to ne bude, lake je od prebrzog proglaavanja nekoga nevjernikom, a on to ne bude. U jednom hadisu stoji
upozorenje: Ko nekoga proglasi nevjernikom ili mu kae da je
Allahov neprijatelj, a ne bude u pravu, to e se vratiti na njega.25
Nije doputeno nekome pripisivati grijeh i prekidati kontakt ako
se radi o pitanjima koja su podlona rjeavanju linim naporom
idtihadom. Ovo je kazao Ibn Tejmije i ovo je stav ehlu-sunneta. Oni smatraju da nije grijean onaj ko svojim trudom rjeava
odreena pitanja, bez obzira da li se radilo o temeljnim (usul) ili
manje vanim pitanjima (furu). Kada uloi maksimalan napor
da bi doao do ispravnog rjeenja, a pri tome je struan, ne moe
biti grijean zbog tog idtihada, ve ga eka nagrade, tako da to
ne smije biti razlog za razilaenje muslimana.
Treba se uvati proglaavanja odreene osobe nevjernikom ili njenog proklinjanja. Ovo vrijedi ak i kada bi ta osoba pripadala grupi koja bi se mogla opisati kao nevjernika. Uzmimo za primjer
imama Ahmeda, koji je dehmije smatrao nevjernicima, kao i one
koji su za Kuran govorili da je stvoren, ali uprkos tome nijednog
od njih pojedinano nije proglaavao nevjernikom, ni Memuna
niti nekog drugog, nego je ak za njega uio dovu i molio oprost.
Treba suditi po vanjtini, a Allah jedini poznaje tajne. Poslanik,
s.a.v.s., kae: Nije mi nareeno da otvaram ljudska srca niti da
cijepam njihovu unutranjost.26
Biljei Muslim: Knjiga imana, poglavlje Stanje onoga ko se svjesno odrekne svoga oca.
Biljei Buhari, Knjiga o pohodima, poglavlje Slanje Alije ibn Ebi Taliba i Halida ibn Velida u
Jemen prije Oprotajnog hada.

25
26

Vesatijja Risale 1.pr.indd 322

2/19/14 9:13:08 AM

Kultura razilaenja

323

Davanje prilike neznalicama da nau ulemu proglaavaju nevjernicima jeste jedna od najrunijih pojava. Postoji saglasnost meu
ehlu-sunnetom da se muslimanska ulema, kao ni jedan musliman, ne smiju proglaavati nevjernikom samo zbog pogreke.
Ibn Redeb kae: Veina imama su pogrijeili u nekim pitanjima,
to nimalo ne umanjuje njihov imamet i znanje. To je nestalo u
moru njihovog znanja, lijepih namjera i hizmeta vjeri. Vrebanje
njihovih greaka nije pohvalno, posebno u manje bitnim pitanjima gdje greka nee nakoditi, niti emo neku korist vidjeti ako
to otkrijemo.
udno je da se mnogi ljudi uvaju zabranjenih jela, konzumiranja
alkohola, gledanja pornografskog materijala, ali im je jako teko da uvaju svoj jezik i neoprezno rue ast ivih i mrtvih. Zato su uenjaci kazali
da se kritika ljudi iz iste generacije ne uvaava, posebno ako se moe primijetiti da se to desilo zbog neprijateljstva, ili zbog pripadnosti nekom
mezhebu, ili pak zbog zavidnosti. Ovoga se moe spasiti samo onaj koga
Allah sauva. Zehebi veli: Nije mi poznato da su se ovoga sauvali ljudi u
nekom vremenu. Jedini izuzetak su poslanici i iskreni ljudi.
Ahmed ibn Hanbel je pitao neke uenike odakle su doli, pa kada su
odgovorili da su doli od Ebu Kurejba a on je inae napadao i kritikovao
imama Ahmeda u nekim pitanjima rekao im je: Dobar je to ovjek, od
njega trebate uiti. Oni su mu rekli: On tebe kritikuje i ogovara te. Tada
im Ahmed ree: Ja tu nisam kriv, samo sam njegovo iskuenje.
El-Ame je prenosio hadise od Zerra ibn Hubeja i od Ebu Vaila, a
Zerr se priklanjao Aliji ibn ebi Talibu, a Ebu Vail se priklanjao Osmanu.
Meutim njih dvojica su se jako voljeli u ime Allaha i do svoje smrti nisu
jedan o drugom neto loe rekli. Takoer Ebu Vail nije govorio u prisustvu
Zerra, jer je on bio stariji od njega.
Prilikom pisanja biografije Ebu Muhammeda ibn Hazma, autora ElMuhalle i autoriteta zahirijskog mezheba, Zehebi kae: Ebu Muhammed
ibn Hazm mi je drag, jer ima ljubav i poznaje vjerodostojan hadis, iako se
s njim ne slaem u mnogim ocjenama hadisa, prenosilaca hadisa, kao ni
u temeljnim i sporednim pitanjima. Kategoriki tvrdim da je pogrijeio
u vie pitanja, ali ga ne proglaavam nevjernikom niti smatram da je u

Vesatijja Risale 1.pr.indd 323

2/19/14 9:13:08 AM

324

Zajednica srednjeg puta

zabludi. elim mu, kao i svim muslimanima, oprost i milost. A njegovu

inteligenciju i iroko znanje mnogo cijenim.
Pravda iziskuje da svome neistomiljeniku priznamo kada je u pravu, makar on bio i grjenik ili novotar, pa ak i nevjernik. Ibn Tejmije
je prigovorio nekim koji sebe smatraju sljedbenicima sunneta, kada su
odbijali potvrditi i prihvatiti istinite rijei nekih filozofa i islamskih apologetiara (mutekellimun), zato to su prema njima osjeali antipatiju ili
zato to nisu priznavali neke kvalitete Poslanikove, s.a.v.s., porodice. On
je rekao: Nije nam doputeno da odbacimo istinite rijei jevreja ili kranina, a pogotovo iija, odbaciti moemo samo neistinu.
ejh Abdurrahman es-Sadi u Tefsiru kae: Kada alim kritikuje izjave novotara, obaveza je da svakome prui njegovo pravo i da objektivno iznese istinu i neistinu. Iz spomenutog moemo razumjeti znakove
objektivnosti i pravinosti, pa ak i naspram udaljenih neistomiljenika,
a pogotovo prema voljenoj brai.
3. Koritenje strpljivosti, blagosti i taktinosti,
te podnoenje uvreda i uzvraanje dobrim na loe
Ovo nam je Allah, d.., naredio na vie mjesta u Kuranu: Dobro i zlo nisu
isto! Zlo dobrim uzvrati, pa e ti dumanin tvoj odjednom prisni prijatelj
postati.27 Na ovaj je nain Poslanik, s.a.v.s., pridobio srca neprijatelja i izlijeio njihovu grubost i odbojnost, tako da su prihvatili istinu.
Lijepa rije, iskren osmijeh i dobroinstvo jesu faktori unitavanja
neprijateljstva i zbliavanja srca. To mogu postii samo strpljivi; to mogu
postii samo vrlo sretni.28
Kada je Ebu Hanife poeo pouavati, za njega je Musavir el-Verak
rekao:
U vjeri smo sve do danas jaki bili
dok nas nisu analogisti na kunju stavili.
Kad se ljudi okupe, zakrijete
kao to lisice me komarcima zatekte.
Fussilet, 34.
Fussilet, 35.

27

28

Vesatijja Risale 1.pr.indd 324

2/19/14 9:13:08 AM

Kultura razilaenja

325

Kada je Ebu Hanife uo za ovo, poslao mu je hediju, koja nije bila

mito i moe se shvatiti kao erijatski doputenom. Kada je Musavir primio hediju, kazao je:
Ako nas ljudi jednog dana prosuivat stanu
po fetvama odlinim to smo ih donosili,
ispravan kriterijum emo im ponuditi
to se iz analogije od Ebu-Hanife moe uzeti.
Kad za njih fekih uje on e ih zapamtiti i
mastilom ih u knjigu zapisati.
Ovdje moemo svrstati i minimalno koritenje ukora. U Sahihu Buharije, u poglavlju Oni koji ne kore druge, Aia prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
uradio jednu olakicu koju su neki ashabi izbjegavali initi. Kada je o tome
bio obavijeten odrao je govor, i nakon zahvale Allahu kazao: ta to ine
neki ljudi, suzdravaju se neega to ja radim! Tako mi Allaha, ja sam Ga
najvie spoznao i bojim Ga se vie od njih.29 Takoer, ovdje se moe svrstati izbjegavanje osvetoljubivosti i likovanja u sluaju nadmoi.
4. Izbjegavanje pristranosti mezhebu,
tarikatu, ejhu, dematu, grupi ili partiji
Zato se kae: Ljubav prema neemu uini da ovjek oslijepi i ogluhne.30
Pristrana osoba je slijepa, ne razlikuje vrh od dna, niti istinu od neistine.
29

Sahih Buharije, Kitab o edebu, poglavlje Oni koji ne kore druge.

Postoje predanja da je ovo hadis kojeg prenosi Ebu Derda. Biljee ga Ebu Davud, 4/334, broj
5130; Ahmed u Musnedu, 5/194, broj 21740, 6/450, broj 27588; Taberani u Musnedu-amijin, 2/340, broj 1454 i 2/346, broj 1468; Kadai u Musnedu--ihab, 17157, broj 219 i Abd
ibn Humejd u Musnedu, 1/100, broj 205. Hafiz Iraki kae da je niz prenosilaca (sened) slab.
Zerkei smatra da u svim predajama preko kojih dolazi ovaj hadis, postoje odreene slabosti.
Ovo je slab hadis, u ijem senedu postoji Ebu Bekr ibn Abdullah ibn ebi Merjem el-Gasani
e-ami, za kojeg postoji miljenje da se zove Bukejr ili Abdusselam, koji je slab prenosilac.
Ibn Hader takoer smatra da je slab prenosilac i da je nakon to su mu ukradene biljeke
mijeao informacije. Zehebi za njega veli da je imao znanja i vjere, ali su ga ocijenili slabim u
prenoenju hadisa. Kada su Ahmeda ibn Hanbela pitali o njemu odgovorio je da je slab. Isa ga
nije prihvatao kao prenosioca. Ebu Hatem kae da je Jahjaa ibn Meina pitao o Ebu Bekru ibn
ebi Merjemu pa ga je ocijenio slabim. Ebu Zura Razi takoer ga je ocijenio slabim i ravijom
iji se hadis ne prihvata. Ebu Hatem kae da su mu hadisi slabi i da je nakon pljake njegovih
stvari mijeao informacije. Ibrahim ibn Jakub Duzdani kae da nije jak prenosilac. Takoer, Nesai i Darekutni kau da je slab prenosilac.

30

Vesatijja Risale 1.pr.indd 325

2/19/14 9:13:08 AM

326

Zajednica srednjeg puta

Takva osoba se, istim arom, iz osobe koja voli pretvara u osobu koja mrzi.
Postoji predanje Alija ibn ebi Taliba koje prenosi od Poslanika, s.a.v.s., ali
je ispravnije da su ovo njegove rijei: Voljenu osobu voli umjereno, jer
ti, moda, nekad postane mrska, a mrsku mrzi umjereno, jer je, moda,
nekad zavoli.31
Ponekad se pretjeruje i izraava fanatizam prema ljudima koji to ne
prihvataju i mrze, ali budu iskuani onima koji ih veliaju i u tome pretjeruju. Muhammed ibn Jahja Nejsaburi je alio za imamom Ahmedom
kada je umro u Bagdadu, pa je kazao: Trebali bi svi stanovnici Bagdada oplakivati smrt imama Ahmeda. Zehebi na ovo kae: Nejsaburi ovo
kae u kontekstu aljenja, a inae je oplakivanje erijatski zabranjeno.
Neki su izjavili kako su u Horasanu smatrali da je imam Ahmed melek a
ne ovjek. Postoji i izjava pojedinaca koji su govorili da je Ahmedov pogled ravan ibadetu jedne godine. Zehebi kae da je ovo nepotrebno pretjerivanje.
Imam Ahmed je bio skroman ovjek koji se uvao pretjerivanja, ali
se ovakve stvari pojave kod nekih ljudi u stanju emotivne rastresenosti,
alosti i sl. U svakom sluaju, ovo su rune i neprihvatljive rijei koje treba
odbaciti i suprotstaviti im se, kao to su to uradili Zehebi i drugi uenjaci.
Muhammed ibn Musab je izjavio: asniji je Ahmedov udarac biem
od svih dana Bira el-Hafija., pa je Zehebi rekao: Bir je bio vrijedan kao i
Ahmed, ali mi ne znamo vrijednosti djela, to jedino Allah zna.
Dola mi je jedna poruka preko interneta gdje pie: Ibn Baz je demat, a moglo bi se rei i Albani... Odgovaram punih usta da je Ibn Baz
31

Hadis biljei Tirmizi u Sunenu, 4/360, broj 1997 u poglavlju Dobroinstvo i povezivanje (elbirru ve-s-siletu), preko Suvejd ibn Amra el-Kelbija, od Hamada, a on od Ejuba, koji prenosi
od Ibn Sirina, a on od Ebu Hurejre. Tirmizi kae da je hadis garib (predaja pojedinaca) i
da ga u ovom obliku poznaje samo preko ovoga niza prenosilaca. Ovaj se hadis prenosi i
drugim senedom preko Ejjuba, a prenosi ga Hasan ibn ebi Dafer, ali je takoer slab i dolazi
do Alije, koji ga prenosi od Poslnika, s.a.v.s. Meutim ispravno je da su ovo ipak rijei Alije.
Predaju prenose i Kadai u Musnedu ihaba, 1/430 i 431, broj 739 od Ibn Omera; Taberani u
Evsetu od Ebu Hurejre, 3/357, broj 3395, zatim od Ibn Omera, 5/213, broj 5119, te od Abdullaha ibn Amra ibnu-l-Asa, 5/214, broj 5120. Uglavnom, svi senedi ovog predanja imaju neke
nedostatke i nejasnoe, tako da je ispravno, kao to smo kazali, da su to rijei hazreti Alije.
Darekutni u Ilelu kae da nije ispravno ovo pripisivati Poslaniku, s.a.v.s., kao i Ibn Hibban,
koji kae da je to velika greka.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 326

2/19/14 9:13:09 AM

Kultura razilaenja

327

jedan od muslimanskih imama, mi ga mnogo potujemo i Allaha za svjedoka uzimamo da ga volimo. Sjeam se da je jednog dana rekao: Tako mi
Allaha, otkako znam za sebe pa do danas, ne znam da sam uradio neko
djelo osim radi Allaha. Ovo je stepen iskrenosti i posveenosti Allahu
koji e danas teko nai kod nae uleme, a da ne govorimo o drugim
ljudima. Meutim teko se moe cijeli ummet svesti na jednog ovjeka,
svejedno bio to Ibn Baz, Albani, Ibn Usejmin ili neko etvrti. Allah je u
ovom ummetu dao mnogo dobra, razliiti su potencijali, talenti i znanja
kod razliitih pojedinaca. Prihvatanje miljenja jedne osobe da je demat
i da samo od nje treba uzimati, jeste neto neprihvatljivo, ak i prema
kriterijima dotinih imama.
Kada je Ibn Baz obavljao dunost muftije u Saudijskoj Arabiji, svoje
miljenje nije smatrao obavezujuim za ljude, nego je smatrao da je njegovo miljenje poput miljenja drugih uenjaka moe se uzeti ili odbaciti
na osnovu argumenta. Zato od ljudi ne treba traiti vie od onoga to je
sam ejh smatrao. Vjernost iziskuje pridravanje ovoga bontona, a fanatizam ponekad donosi suprotno tome, a to je nipodatavanje onih koji ne
ulaze u krug toga fanatizma.
Prenosi se kako je neki uenjak fikha iz Kufe putovao na had, pa
je u Hidazu sreo neke alime, poput Ataa, Tavusa, Seida ibn Dubejra i
drugih, pa kad se vratio u Kufu, rekao je: O stanovnici Kufe, radujte se,
tako mi Allaha, vi ste trenutno sva ulema fikha. Svi uenjaci Hidaza,
Ata, Tavus i Seid su poput vae djece, pa ak poput djece vae djece. Ne
znam ta je mislio pod ovim, da li to da su djeca ovih bolje upoznata sa
fikhom od spomenutih uenjaka?!
Jedan je brojao navodne greke Ibnu-l-Devzija, da bi kazao: Nije mi
poznato da je njime zadovoljan iko u ije znanje, vjeru i razum imamo
povjerenja. Zehebi je ovo prokomentarisao: Ako Allah njime bude zadovoljan, ostali nisu bitni.
esto sluamo nipodatavanje odreenih osoba i samo zato to nije
naega mezheba, tarikata ili ne pripada naem dematu, tvrdi se da nema
znanje i da ne vrijedi. Ebu Nuajm je za jednoga ovjeka o kojem se govorilo kako ui hadis, kazao: to e mu hadis, on bolje zna Tevrat. Ovdje
odgovaramo da, moda, musliman izuava Tevrat kako bi spoznao ta je

Vesatijja Risale 1.pr.indd 327

2/19/14 9:13:09 AM

328

Zajednica srednjeg puta

od toga istina a ta neistina, ta je derogirano, ta je ispravno a ta izvitopereno, radi odgovora sljedbenicima knjige. Nikome se ne moe uskraivati da prouava Poslanikov, s.a.v.s., sunnet, niti se smije kazati da on
bolje zna Tevrat, u smislu kritike i nipodatavanja dotine osobe.
Voenje rasprave
Da bi se vodila rasprava treba ispotovati odreena pravila, to je danas
postalo predmetom posebnog izuavanja, gdje su police biblioteka ispunjene starijim i novijim djelima i prijevodima iz ove oblasti. Navodimo
samo najosnovnije stvari:
1. Pridravanje Kurana i sunneta
Uzvieni Allah kae: Ma u emu se razilazili, treba da presudu d Allah.32
U drugom ajetu veli: A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet.33
Kurani-kerim: Ovaj Kuran vodi jedinom ispravnom putu.34
Poslanikov sunnet: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor
za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji esto Allaha spominje.35
2. Diskusija
Diskusija se i vodi izmeu neistomiljenika, a Uzvieni Allah je naredio
da diskusija mora biti na lijep nain, ak i sa sljedbenicima knjige: I sa
sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepi nain, ali ne i sa onima meu
njima koji su nepravedni.36
Lijepo treba diskutovati i sa onima s kojima se ne slaemo ak ni u
temeljnim stvarima, bili oni jevreji, krani ili novotari. Moemo kazati


34

35

36

32

33

E-ura, 10.
En-Nisa, 59.
El-Isra, 9.
El-Ahzab, 21.
El-Ankebut, 46.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 328

2/19/14 9:13:09 AM

Kultura razilaenja

329

da je i obaveza onih koji su struni da s njima diskutuju na najljepi nain.

Allah nam u Kuranu spominje diskusiju koja se vodila izmeu Njega i
Iblisa: O Iblisu! rekao je On ta te navelo da se ne pokloni onome koga
sam sobom stvorio? Jesi li se uzoholio ili misli da si uzvien? Bolji sam od
njega rekao je on mene si stvorio od vatre a njega od ilovae.37
Diskusija ima svoj bonton koji treba nauiti i prihvatiti, bez obzira
da li se radi o:
diskusiji izmeu islamskih demata,
diskusiji izmeu drava,
diskusiji izmeu naroda.
Ljudima je data ansa da slobodno iznose svoja miljenja, gdje nastrane ideje umiru, tako da na kraju ostaju samo ispravne ideje. Smirenim
razgovorom mogue je razuzdane svaalice pretvoriti u mirno i sigurno
drutvo: Samo Allahovom milou ti si blag prema njima; a da si osoran i
grub, razbjegli bi se iz tvoje blizine.38
Smirena nauna diskusija jeste nain saznavanja istine i pribliavanja neistomiljenika. Na satelitskim kanalima imamo forume, svejedno
da li se tiu politikih, ideolokih ili nekih drugih tema, kojima se moe
dati epitet smirenosti, fleksibilnosti, aktuelnosti i umjerenosti. Ovakve
stvari su dobre i pomau u procesu dijaloga i prihvatanja miljenja drugih. Meutim postoje i drugaije diskusije:

iji je cilj mobilizacija sljedbenika,

one koje obiluju grekama, bez ikakvog smisla ili cilja,
one koje uzimaju dragocjeno vrijeme,
ima ih koje samo poveavaju fanatizam i odbojnost meu ljudima,
ne pribliavaju stavove neistomiljenika,
ne razotkrivaju neistinu,
ne potpomau istinu,
neke diskusije maksimalno mogu postii neku vrstu medijske
halabuke, a trebalo bi da budu usmjerene, smirene i umjerene.

Sad, 75-76.
Alu Imran, 159.

37

38

Vesatijja Risale 1.pr.indd 329

2/19/14 9:13:09 AM

330

Zajednica srednjeg puta

3. Dogovor (ura)
ura je nareena od strane Allaha: Zato im prataj i moli da im bude oproteno i dogovaraj se s njma.39; ...i koji se o poslovima svojim dogovaraju.40
Poslanik, s.a.v.s., konsultovao se sa svojim ashabima na Bedru, Uhudu,
Hendeku i drugim bitkama.
Danas je neophodno i neizbjeno da princip ure predlaemo i nameemo u porodici, koli i dravi, te da ljudi uestvuju u kreiranju svoga
puta, svoje sadanjosti i budunosti. Ovo posebno vrijedi za omladinu kojoj se treba pribliiti, osjetiti njihove probleme, tenje, ne treba im nametati nae ideje a njihove smatrati nezrelim. Jako je vano da im u ovakvim
uvjetima pridajemo vanost i da ih posluamo, to je erijatska obaveza.
Takoer je obaveza i da im istinu kaemo jasno i direktno, bez uljepavanja i kurtoazije.
4. Potenciranje kruga pitanja u kojima se slaemo
Ovo je poznato pravilo Reida Ridaa i Menara. On bi govorio: Saraujmo
u onome oko ega se slaemo a uvaavajmo se i oprostimo jedan drugom
ono oko ega se razilazimo. Mnogi su kritikovali ovo pravilo, ali ako ga
objektivno i nepristrasno razmotrimo vidjeemo da je to ispravno pravilo. Mi ovdje nuno ne govorimo o naim neistomiljenicima u vezi s temeljnim pitanjima i principima islama, ve govorimo i o dijalogu izmeu
sljedbenika Kurana i sunneta. Ibn Tejmijje na vie mjesta ukazuje kako
je primanje islama od strane nevjernika preko novotara bolje od toga da
ostanu u svome nevjerovanju, te da je pokajanje grjenika putem slabog
hadisa bolje od ostajanja u stanju grijeenja. Takoer, da je namaz za novotarom bolji od naputanja demata.
Ovo pitanje aktiviranja kruga pitanja oko kojih se slaemo, vezano je
za principe interesa (masleha), ulaganja intelektualnog napora i procjene
(idtihad, nezar) te promjene stanja. Muslimani koji su danas u stanju
slabosti, kada uprkos neprijateljskoj dominaciji pokuavaju povratiti svoju svjetsku slavu, moraju vie panje posvetiti ovom pitanju.
Alu Imran, 159.
E-ura, 38.

39

40

Vesatijja Risale 1.pr.indd 330

2/19/14 9:13:09 AM

Kultura razilaenja

331

5. Ohrabrenje na vlastito promiljanje, osiguranje

adekvatne klime za svakojaku kreativnost i aktivnost razuma
Klima u kojoj vlada sloboda jeste prostor gdje se raaju zdrave ideje. Meutim kada ovjek mora sto puta razmisliti prije nego kae neku ideju,
jer bi mogao biti optuen i ikaniran, to donosi smrt svakoj inovaciji. Mi
ovdje govorimo o inovacijama u ovosvjetskim stvarima koje nisu precizirane a ljudi se u vezi s njima razilaze, a ne govorimo o novotarijama u vezi
s vjerskim stvarima koje su jasno definisane tekstom Kurana i sunneta.
U ovaj nam se kontekst uklapa sluaj sa Ibn Abbasom. Seid ibn Dubejr
prenosi od Ibn Abbasa da je rekao: Omer me uvodio u drutvo starijih
uesnika Bedra, pa je jedan od njih upitao: Zato u nae drutvo dovodi
ovoga mladia, a mi imamo sinove njegovih godina? On ih je pozvao jednog dana, kada je zovnuo i mene, vjerovatno da bi nas suoio. Potom ih je
upitao za miljenje u vezi s ajetom Kada Allahova pomo i pobjeda dou,
i vidi ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze... pa je prouio suru
do kraja. Jedan od njih je rekao: Allah nam je naredio da Ga hvalimo i inimo istigfar kada nas pomogne i pobijedimo. Drugi su rekli da ne znaju,
pa je mene upitao: ta ti veli, o Ibn Abbase? Slae li se? Odgovorio sam:
Ovo je Allahov nagovjetaj Poslanikove, s.a.v.s., smrti, koju mu je nagovijestio: Kada Allahova pomo i pobjeda dou tj. osloboenje Mekke i to
je znak tvoje smrti edela i ti veliaj Gospodara svoga hvalei Ga i moli
Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao. Tada Omer ree: I ja o ovoj
suri znam ono to i ti.41
6. Podsticaj na konstruktivnu kritiku i ciljana analiza situacije
Ovo se tie politikih i drutvenih pitanja, kao i pitanja koja su vezana
za metode rada na davetskom planu. Objektivna analiza ove situacije i
metoda nam govori da trenutna situacija na aktuelnoj pozornici nije ba
najbolja pa da bismo mogli kazati kako je nae stanje dobro i da nema
potrebe za poboljanjem. Svi priznajemo da naa situacija zahtijeva rad
na poboljanju, a prvi korak na tome planu jeste ciljana i konstruktivna
Hadis biljei Buhari: Knjiga o pohodima, poglavlje Poslanikovo, s.a.v.s., mjesto na dan osloboenja Mekke.

41

Vesatijja Risale 1.pr.indd 331

2/19/14 9:13:09 AM

332

Zajednica srednjeg puta

kritika. Mnogi smatraju da diktatorska dominacija svejedno da li se radilo o politikoj, gdje se ljudima zabranjuje da govore, ili naunoj, gdje
se ljudima namee jedno miljenje, fikhsko ili neko drugo, i zabranjuje
razliitost ujedinjuje ljude. Meutim istina je da ih ne ujedinjuje i da e,
moda, ostati uskraeni kad im bude najpotrebnije, kao to je danas sluaj kada vlada velika sloboda i otvorenost, kako politika tako i nauna,
a ljudi se nisu spremili za tako neto i onda im predstavlja tekou da se
odgovorno suoe i odnose prema novoj situaciji i pitanjima.
7. Nareivanje dobra i odvraanje od zla
Ovo je jedna od odlika vjernika: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju.42 Ova osobina
mora biti aktivna kod uleme i onih koji se bave naukom, kao i kod naroda.
Ovdje postoje neke napomene:
Ne treba negirati idtihadska pitanja oko kojih se razila ulema:
U ovakvim pitanjima niko nikoga ne treba pobijati, jer su svi
mudtehidi43 ravnopravni i bez obzira to je jedan u pravu, svaki
ima nagradu.
Ponekad u pitanjima oko kojih postoji razilaenje postoji jasno
i argumentovano ispravnije miljenje. U ovom sluaju nema zapreke da se neistomiljenici poue i ukae im se na ispravnije
rjeenje, pa u odreenoj mjeri i opovrgne njihov stav ako to situacija zahtijeva.
Jedan mukallid44 ne smije opovrgavati drugog: Kada jedna osoba
u erijatskim pitanjima slijedi nekog uenjaka ili mezheb, ona
nema pravo da opovrgava drugog mukallida.
Izostanak negiranja i opovrgavanja ne znai da ne treba uputiti
savjet: Savjet nije neophodno samo u isto naunim pitanjima.
Imam afija je u djelu El-Umm i na drugim mjestima govorio:
Et-Tevbe, 71.
Mudtehid je osoba koja je struna da samostalno na osnovu erijatskih izvora dolazi do
rjeenja erijatskih pitanja. (op. prev.)
44
Mukallid je osoba koja nije struna da samostalno donosi rjeenja erijatskih pitanja, ve
slijedi mudtehida. (op. prev.)
42
43

Vesatijja Risale 1.pr.indd 332

2/19/14 9:13:09 AM

Kultura razilaenja

333

ovjeku koji mi se suprotstavi u nekom fikhskom pitanju ne kaem da se pokaje Allahu, jer se tevba ini za grijehe a ovaj ovjek
e (zahvaljujui intelektualnom naporu) dobiti jednu ili dvije nagrade.
Ouvanje principa koristi i interesa (mesalih) prilikom negiranja
neispravnog: Negiranje loeg mora poivati na principu ostvarenja interesa i izbjegavanja tete.
Ouvanje principa postepenosti prilikom negiranja loeg: Mijenjanje ljudskih navika jeste teko i muno, pa u situaciji kada
naredba dobra i negiranje loeg nee donijeti rezultat i korist,
to i nije ovjekova obaveza. Ovo je spomenuo i preferirao El-Izz
ibn Abdusselam, kao to je to spomenuo i enkiti u tumaenju
ajeta: Opomeni ako opomena koristi Ovo su prihvatili i drugi
uenjaci.
Sklapanje primirja i ostavljanje na miru: I ako jedni od vas vjeruju
u ono to je po meni poslano, a drugi ne vjeruju, pa priekajte dok
nam Allah ne presudi, jer On je sudija najbolji!45 U Poslanikovom,
s.a.v.s., ivotopisu, kao i u fikhu, postoje mnoge teme koje treba
iskoristiti. Tako imamo poglavlja koja govore o sklapanju primirja, poglavlja o miru, poglavlje o sklapanju ugovora te druga
poglavlja i teme koje e ovjek uzimati shodno mjestu i situaciji.
Ljudi esto imaju potrebu da uspostave suivot u miru i sporazumu, daleko od rata i sukoba.
8. Jasnoa, otvorenost i neumanjivanje razilaenja
Iz emocionalnih razloga neki pokuavaju zanemariti ili umanjiti znaaj
razilaenja, iako ono postoji. Meutim, to je najslinije situaciji bolesnika
koji ode u bolnicu pa mu krivotvore medicinske nalaze i rezulate pregleda da bi rekli da je on zdrav, iako bolesti razdiru njegovo tijelo!
U jasnou i otvorenost spada i to da otvoreno govorimo o razlikama meu nama, ali na nain da to bude put ka njihovom prevladavanju i
uklanjanju njihovih negativnih pojava.
45

El-Araf, 87.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 333

2/19/14 9:13:10 AM

334

Zajednica srednjeg puta

9. Ispravno razumijevanje i
prevladavanje problema u komunikaciji
Mnoga razilaenja su uzrokovana irenjem neprovjerenih informacija ili
zbog pogrenog razumijevanja, ili nekih drugih razloga koji unose runa
osjeanja u srca vjernika. Tu obino nedostaje razumijevanje drugih osoba i ponekad se sud donosi na osnovu neije knjige ili nekog stava, a istina
moe biti mnogo ira. Neistomiljenici u potpunosti trebaju razumjeti jedan drugoga i izbjegavati reakcije, sumnje i neosnovane konstrukcije.
Na kraju da kaemo kako trebamo iskoristiti moderna djela koja govore o komunikaciji meu ljudima i moderne specijalistike studije iz te
oblasti. Postoje mnoga djela iz ove oblasti koja ureuju i reguliu razilaenja meu pojednicima, grupama, organizacijama, pa se treba okoristiti
njima. Usput da kaemo kako postoji korisna knjiga Razumijevanje razilaenja objektivni principi ophoenja neistomiljenika (Fikhu-l-ihtilaf,
kavaidu-t-teamuli meal-muhalifine bi-l-insaf), koju je priredio Mahmud
Muhammed el-Hazendar. Ova knjiga obuhvata nekoliko lijepih bontona
koje trebaju posjedovati neistomiljenici.
Hadis o razilaenju
U poznatom Poslanikovom, s.a.v.s., hadisu se kae: Moj ummet e zadesiti isto ono to je zadesilo Benu Israeliane, ak i kada bi neko od njih javno obljubio svoju majku i u mome ummetu bi bilo onih koji bi to uradili.
Jevreji su se razili na sedamdeset i dvije grupe, a moj ummet e se razii
na sedamdeset i tri grupe, svi e u vatru osim jedne. Ashabi upitae: Ko
su oni, Boiji poslanie? On odgovori: Oni koji slijede moj put i put mojih
ashaba.46

46

Ovaj hadis o razilaenju prenosi se preko razliitih seneda, neki su pouzdani a neki apokrifni. Prema istraivaima jedan od najpouzdanijih jeste predaja koju prenosi Ebu Hurejre, a
biljee je Ahmed u Musnedu, 2/232, broj 8377; Tirmizi, 5/25, broj 2640; Ibn Made, 2/1322,
broj 2991; Ebu Davud, 4/198, broj 4596; Hakim, 1/48, broj 10. Takoer, predaja od Muavije
ibn Ebi Sufjana koju biljee Ahmed u Musnedu, 4/102, br. 16979; Ebu Davud, 4/198, br. 4598;
Darimi, 2/314, br. 2518; Taberani u El-Kebiru, 19/379, br. 884.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 334

2/19/14 9:13:10 AM

Kultura razilaenja

335

Mnogo je onih koji su govorili o ovome hadisu, posebno oni koji su

razmatrali temu razilaenja. Meu njima ima i onih koji su, moda, i pretjerali u njegovom citiranju i analizi a nisu ga dobro razumjeli, pa ga zato
elim pojasniti.
Ovaj hadis ne biljee Buhari i Muslim, autori dva Sahiha, to samo
po sebi ne znai da nije vjerodostojan. Meutim to to ga ne biljee vjerovatno ukazuje da ne ispunjava njihove uvjete vjerodostojnih hadisa.
Biljee ga Ahmed i autori sunena47 sa razliitim nizovima prenosilaca.
Neki su ga uenjaci proglasili vjerodostojnim ili dobrim, poput Tirmizija,
Hakima, Zehebija, Ibn Tejmijje, atibija, Ibn Hadera i drugih. Drugi su ga
smatrali slabim, poput Ibn Hazma, Ibnu-l-Vezira i drugih. Jae je miljenje veine da je hadis utemeljen, jer se to moe zakljuiti na osnovu vie
predaja preko kojih je doao. Meutim ne treba ga izdvajati kao da o ovoj
temi nema drugih hadisa.
Prvo: Treba se prisjetiti Poslanikovog, s.a.v.s., hadisa: Mom ummetu
se Allah smilovao, nee imati kaznu na onom svijetu, nego je njihova kazna na ovom svijetu kroz iskuenja, zemljotrese i ubijanje.48 Ovo je vjerodostojan hadis, prenose ga Ahmed, Ebu Davud i Hakim od Ebu Musaa uz
pouzdan niz prenosilaca. Hadis ukazuje na milost koja je ukazana ovome
ummetu, tako to nee imati kaznu na onom ve na ovom svijetu.
Drugo: Ovaj ummet je kod Allaha najbolji ummet. Jasnim tekstom
Kurana i sunneta je konstatovano da je bolji od prethodnih ummeta, od
jevreja i krana. Zato Allah kae: Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada
pojavio49
cu.50

Na drugom mjestu kae: I tako smo od vas stvorili pravednu zajedni-

Sunen je hadiska zbirka u kojoj su hadisi poredani po poglavljima fikha. (Op. prev.)
Hadis prenosi Ebu Davud, 4/105, br. 4278; Ahmed u Musnedu, 4/410, br. 19693; Hakim,
4/283, br. 7649; Kadai u Musnedu--ihabu, 2/100, br. 968; Ebu Jala u Musnedu, 11/68, od
Seida ibn Ebi Berdeta, a on od svoga oca, a ovaj od Ebu Musaa el-Earija. Hakim kae da je
vjerodostojan, u emu ga je podrao i Zehebi.
49
Alu Imran, 110.
50
El-Bekare, 143.
47

48

Vesatijja Risale 1.pr.indd 335

2/19/14 9:13:10 AM

336

Zajednica srednjeg puta

Predaje od Poslanika, s.a.v.s., koje govore o tome dostiu stepen mutevatira51. Ovaj ummet je najbolji i iz predmetnog hadisa ne treba razumjeti da su se drugi narodi manje razilazili i da su zato bolji i da je kod
njih manje zla.
Tree: U Sahihu Buharije i Muslima od Ibn Mesuda prenosi se predaja u kojoj kae: Bili smo sa Boijim Poslanikom, s.a.v.s., u Kubau, pa
nam je rekao: Da li bi bili zadovoljni da predstavljate etvrtinu Dennetlija? Odgovorili smo: Naravno. Ponovo je upitao: Da li bi bili zadovoljni
da predstavljate treinu Dennetlija? Odgovorili smo: Naravno. Opet je
upitao: Da li biste bili zadovoljni da inite polovinu Dennetlija? Odgovorili smo: Naravno. Tada on ree: Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua, nadam se da ete initi polovinu Dennetlija, a u Dennet
e ui samo muslimani. Vi ste u odnosu na mnogoboce kao bijela dlaka
na koi crnog bika, ili kao dlaka na koi crvenog bika.52 Ovim hadisom
Poslanik, a.s, poruuje da e njegovi sljedbenici predstavljati polovinu
Dennetlija.
etvrto: Uzvieni Allah je ovome ummetu oprostio djelo koje se uradi grekom i u zaboravu, kao to stoji na kraju sure El-Bekare: Gospodaru
na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to nehotice uinimo.53 U vjerodostojnom hadisu stoji: Allah je mome ummetu oprostio ono to urade grekom, u zaboravu, i ono na to su prisiljeni.54 Ova poruka je prisutna i
vrijedi kod uenjaka islamskog prava i njegove metodologije.
Peto: Allah, d.., skinuo je teret i tekoe s ovoga ummeta, a koji su
bili na narodima prije nas: ...koji e ih tereta i tekoa koje su oni imali osloboditi.55 Dio islamskih uenjaka je problematizirao velik broj grupacija u
ummetu kao to je to spomenuto u hadisu. Neki od moguih odgovora
jesu sljedei:
Mutevatir je predaja koja ima velik broja prenosilaca u svakoj generaciji, tako da se njena
vjerodostojnost ne moe dovesti u pitanje. (Op. prev.)
52
Biljei Buhari u Sahihu, 5/2392 i Muslim, 1/200 od Abdullaha ibn Mesuda.
53
El-Bekare, 286.
54
Ovaj hadis dolazi u predaji preko Ibn Abbasa a biljei ga Ibn Made, 1/659, br. 2045; Taberani u Es-Sagiru, 2/52, br. 765 i Darekutni u Sunenu, 4/170, br. 33.
55
El-Araf, 157.
51

Vesatijja Risale 1.pr.indd 336

2/19/14 9:13:10 AM

Kultura razilaenja

337

Dugo postojanje ovoga ummeta.

Ova podijeljenost je manje tetnih posljedica nego kod drugih
naroda.
S druge strane postoji mnogo dobra u ovome ummetu, to na neki
nain umanjuje tetu podijeljenosti koja u biti ne mora obuhvatati veliki
procenat ummeta. Kada se i dvojica raziu, to se moe smatrati razilaenjem. Prema tome, sedamdeset i tri grupacije moe obuhvatati manji
dio ummeta. Pravi problem jeste kod onih koji sebe smatraju spaenom
skupinom a druge smatraju zabludjelim i trpaju ih u vatru. Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: Kada neko za druge kae da su propali, on sam je najvie u propasti.56 Postoji i drugaija verzija ovoga hadisa, gdje stoji da on
uzrokuje njihovu propast.
Poslanik, s.a.v.s., kada govori o razilaenju, za ove sedamdeset i dvije
grupe kae da pripadaju njegovom ummetu, zatim da e se razii ovaj
ummet i da e se razii moj ummet, to znai da oni nisu nevjernici niti
murici, ve su muslimani vjernici. Moda meu njima bude dvolinjaka i
nevjernika, ali je vei dio ovoga ummeta u kategoriji vjernika muslimana,
uprkos nekim vrstama razilaenja i propusta. Ovo znaenje preferiraju
znameniti uenjaci, poput Ibn Tejmijje, atibija i drugih.
Takoer, ovo je prijetnja koja se ne mora ostvariti. Zato Ibn Tejmijje
kae da ovaj hadis nije vei od Allahovih rijei: Oni koji bez ikakva prava
jedu imetke siroadi doista jedu ono to e ih u vatru dovesti i oni e u ognju
gorjeti.57 U drugom ajetu stoji: Onoga ko to nepravino i nasilno uradi - Mi
emo u vatru baciti.58 Uprkos ovome, mi ne kaemo za odreenu osobu da
e u vatru, jer ostaje mogunost pokajanja za grijehe, ili, moda, njegova
dobra djela pobriu loa, ili ga Allah njegovim nevoljama iskupi itd.
Klasina ulema se nije bavila imenovanjem ovih grupacija, kao to
to spominju atibi u Muvafekatu, zatim Ibn Tejmijje i drugi. Ibn Tejmijje
kae: Ko meu ove sedamdeset i dvije frakcije bude dvolinjak, u biti je
nevjernik, a ko ne bude dvolinjak, ve bude vjerovao u Allaha i Njegovog
Hadis biljee Muslim u Sahihu, 4/2024 i Ebu Davud, 4/296, od Ebu Hurejre.
En-Nisa, 10.
58
En-Nisa, 30.
56
57

Vesatijja Risale 1.pr.indd 337

2/19/14 9:13:10 AM

338

Zajednica srednjeg puta

Poslanika, ne moe se smatrati nevjernikom, makar napravio bilo kakvu

greku u tumaenju. Kada vjernik kae: Gospodaru na, oprosti nama i
brai naoj koja su nas u vjeri pretekla59, on misli na sve one koji su ga pretekli u imanu iz ovoga ummeta, iako ima onih koji su neke stvari protumaili suprotno sunnetu, ili su poinili grijehe, ali oni spadaju u njegovu
brau koja su ga prestigla u imanu. To znai da ulaze u generalnu kategoriju, iako spadaju u te sedamdeset i dvije grupacije. U svakoj grupaciji ima
vea grupa onih koji nisu nevjernici, ve vjernici kod kojih ima zablude i
grijeha zbog kojih zasluuju prijetnju.
Ibn Tejmijje dalje nastavlja: Iako hadis o sedamdeset i dvije grupacije nije prenesen u dva Sahiha i Ibn Hazm i jo neki uenjaci ga smatraju slabim, hadis dobrim smatraju neki drugi, a pojedini, poput Hakima,
smatraju ga vjerodostojnim. Autori sunena ga prenose u vie predaja.
Prema tome, ovakvi hadisi se moraju staviti u ispravan kontekst.
Iako ga smatramo vjerodostojnim, ne treba prelaziti mjeru i ne smije biti
razlogom za irenje razilaenja i cijepanja meu vjernicima. Postoji vrijedna studija profesora Abdullaha ibn Jusufa el-Dedia, pod naslovom
Pojanjenje hadisa o razilaenju ummeta (Advau ala hadis iftiraku-l-umme) i preporuujem da se proita.
Molim Allaha da nas uputi da govorimo i radimo dobro, da naa srca
ujedini u imanu i bogobojaznosti, da nas sve uputi na najispravniji put, da
ummet islamski ujedini na dobru i uputi, kao i njihovu rije i njihov saf.
Zaista je On plemenit.
(Preveo: Devad Hrvai)

59

El-Har, 10.

Vesatijja Risale 1.pr.indd 338

2/19/14 9:13:10 AM