UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Saobraaj
SMJER: eljezniki saobraaj
PREDMET: Pretovarna sredstva i industrijski
transport

Pretovarni mostovi

Kandidat:
Kalkan Edin
Ahmi, prof. dr.
Broj indeksa: 6604

Mentor:
Abdulah

Sarajevo, mart 2012.

Sadraj
Pitanja....................................................................................................................... 4
Uvod.......................................................................................................................... 5
1. Pretovarni mostovi............................................................................................. 6
2. Konstrukcija dizalice.......................................................................................... 6
2.1. Doboi.............................................................................................................. 9
2.1.1. Zatita od preoptereenja..........................................................................9
2.2. Konice........................................................................................................... 10
2.3. Kabina dizalice............................................................................................... 11
2.3.1. Upravljaki ureaji................................................................................... 13
2.4. Ureaji za dizanje i vuu tereta......................................................................14
2.4.1. Uad......................................................................................................... 14
2.4.2. Lanci......................................................................................................... 14
2.5. Ureaji za hvatanje stvari...............................................................................14
2.5.1. Kuke......................................................................................................... 14
2.5.2. Pasice....................................................................................................... 15
2.5.3. Elektromagneti......................................................................................... 15
2.5.4. Grabilice................................................................................................... 15
2.5.5. Klijeta stezai....................................................................................... 16
3. Upravljanje cijele dizalice............................................................................... 16
3.1. Radni uvjeti.................................................................................................... 16
3.2. Poeljne osobine............................................................................................. 16
3.3. Kako se rukuje dizalicom ?............................................................................. 17
4. Podjela pretovarnih mostova.........................................................................17
4.1. Pretovarni mostovi na inama........................................................................17
4.2. Pretovarni mostovi sa ispustom.....................................................................19
4.3. Dupli RMG sistem........................................................................................... 19
5. Kapacitet ili proizvodnost...............................................................................20
5.1. Tehniki kapacitet........................................................................................... 20
5.2. Eksploatacioni kapacitet.................................................................................20
6. Pregledi i ispitivanja dizalice..........................................................................21
7. Tehnika dokumentacija dizalice...................................................................22
8. Odravanje dizalica.......................................................................................... 22
2

Zakljuak................................................................................................................ 23
Literatura............................................................................................................... 24

Pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

ta su pretovarni mostovi ?
Karakteristike pretovarnih mostova ?
Funkcija pretovarnih mostova ?
ta to ini konstrukciju pretovarnog mosta ?
Nabrojati i objasniti ureaje za hvatanje stvari ?
Nabrojati i objasniti ureaje za dizanje i vuu stvari ?
Podjela pretovarnih mostova ?

Uvod
Radi velikog porasta rada po koliini i vrsti u svim granama saobraaja i
nastojanja da se ubrzaju pretovarno transportne manipulacije stvarima i
smanji uee ivog rada, kao i da se povea transportni efekat uvode se
pretovrno transportni ureaji i maine za mehanizovanu manipulaciju stvari.
U osnovne pretovarno transportne manipulacije ubrajaju se: utovar, istovar i
pretovar. Obavljanje ovih operacija vri se primjenom razliitih pretovarno
transportnih ureaja i maina, a meu njima su i pretovarni mostovi. U
seminarskom radu je data osnovna definicija pretovarnih mostova - to su
specijalne mostovske dizalice koje se ugrauju na mjestima gdje je potrebno
opsluiti velike povrine skladita i vie vidova saobraaja. Takoer su
navedeni sastavni djelovi ovih pretovarno transportnih ureaja, obanjena je
njihova funkcija, navedena su neka osnovna pravila prilikom upravljanja ovim
ureajima jer svjest o sigurnom radnom mjestu danas predstavlja vemoa
bitno pitanje. Pretovarni mostovi primjenjuju se vrlo esto u pristanitima
kada se istim pretovarno transportnim ureajem istovaraju utovaraju
plovni objekti i istovremeno opsluuje i skladite neposredno uz obalu.
Pretovarni mostovi su maine sa prekidnim dejstvom jer se pretovarno
transportne manipulacije vre u odreenim intervalima, komad po komad ili
dio po dio pri emu radno tijelo ima naizmjenino svoj pun i prazan hod prvi
da bi se izvrile pretovarno - transportne manipulacije, a drugi da bi se radno
tjelo vratilo po novi zahvat stvari.
Ove dizalice imaju mogunost
horizontalnog prijenosa, te mogunost podizanja i sputanja. Dizanjem se
akumulira velika potencijalna energija. Uslijed nepravilnosti u radu (npr.
nekontrolirano isputanje tereta) mogu se ugroziti ljudski ivoti. Dizalice
podlijeu posebnim propisima. Prije i tokom upotrebe podlijeu propisanoj
provjeri. Brzina dizanja tereta je oko 1,5 m/s. Most ima graninik za
automatsko zaustavljanje pri vrhu dizalice. Mosne dizalice najvie se koriste
u pogonima prefabrikata i armiraonicama. Konstrukciono se izvode u vie
tipova, ali se svrstavaju u dvije osnovne grupe. To su: pretovarni mostovi na
inama ili pneumaticima i pretovarni mostovi sa ispustom. Elektro oprema je
instalirana na pristupanom mjestu to omoguava jednostavno odravanje.
Prilikom isporuke uz dizalicu se dostavlja atestna i tehnika dokumentacija
prema vaeim propisima. Pogon za sve mehanizme dobija se od posebnog
elektromotora. Kolica sa mehanizmom za dizanje obino se kreu po donjem
pojasu glavnog nosaa i to zajedno sa kabinom jer se zbog velikog raspona
ne moe osigurati dobra preglednost manipulacijskog prostora.

1. Pretovarni mostovi
Pretovarni mostovi su specijalne mostovske dizalice koje se ugrauju na
mjestima gdje je potrebno opsluiti velike povrine skladita i vie vidova
saobraaja. Ove dizalice imaju mogunost horizontalnog prijenosa, te
mogunost podizanja i sputanja. Raspon pretovarnih mostova kree se
preko 200 metara; a nosivost ak i do 30 tona.1
Pretovarni mostovi su maine sa prekidnim dejstvom jer se pretovarno
transportne manipulacije vre u odreenim intervalima, komad po komad ili
dio po dio pri emu radno tijelo ima naizmjenino svoj pun i prazan hod prvi
da bi se izvrile pretovarno - transportne manipulacije, a drugi da bi se radno
tjelo vratilo po novi zahvat stvari. Brzina dizanja tereta je oko 1,5 m/s. Most
ima graninik za automatsko zaustavljanje pri vrhu dizalice.

2. Konstrukcija dizalice

Slika 1.

Konzolni pretovarni most

Na slici 1. je prikazan pretovarni most sa konzolom na strani obale. Konzola

se, kako je na
1 Pretovarna i transportna mehanizacija, Abdulah Ahmi str. 144.
6

slici prikazano moe podizati kako bi se omoguilo prolaenje brodova vee

visine. Druga strana
konzole mosta omoguava utovar teretnih vagona. Kolica sa mehanizmom za
dizanje mogu se kretatipo gornjem ili donjem pojasu. Da bi se kretanje teke
konstrukcije svelo na to manju mjeru, najee se po pretovarnom mostu
kreu ili kolica sa okretnim dijelom sa krakom ili okretna dizalica sa krakom.

Slika 2.

Pretovarni most sa okretnom dizalicom

Na slici 2. je prikazan pretovarni most koji na kojem je montirana i okretna

dizalica sa krakom.
Pomou ovog okretnog mosta mogu se posluiti veliki dijelovi skladita bez
pomjeranje nosee konstrukcije.
U sluaju da je potrebno transportovati sitni sipki materijal na vee
udaljenosti pored pretovarnog mosta ugrauju se transporteri sa trakom i
prihvatnim bunkerima sa dozatorima, ime se poveava kapacitet pretovara i
postie vei stepen iskorienja postrojenja(slika 3.).

Slika 3. Pretovarni most sa transportnim trakama

Konstrukciju dizalice ini portalni ram, koji se izradjuje od elinih limova uz

stalnu radiografsku kontrolu. Svi osnovni konstrukcioni sklopovi su rastavljivi,
ime su olakani transport i montaa. Pogoni vonje dizalice i kolica kod svih
tipova i veliine dizalica su standardno opremljeni sa frekvencijskim
regulacijama. Tehnike karakteristike dizalice ovisne su od tehnolokih
potreba. Prva je zadaa dizalice, da zadovoljava tehnolokim potrebama u
proizvodnom procesu. Tome su prilagoene brzine pojedinih pogona. Po
potrebi se moe ugraditi infracrveni, magnetni ili drugi sistem za zatitu od
meusobnog sudara dizalica ili za rad dizalice u podruju sa posebnim
reimom rada. Ureaj za zatitu dizalice pred preoptereenjem je sastani dio
standardne opreme. Dizalica se napaja preko kabelskog bubnja, a napajanje
okretnog dijela je rijeeno preko kliznih prstenova.
Mjesta za podmazivanje na dizalici moraju biti pristupana i obiljeena
crvenom bojom2. Na dizalici mora biti najmanje jedna dizalina sklopka
pomou koje se mogu zaustaviti sva kretanja dizalice, osim kod dizalica kod
kojih postoji samo elektromotorni pogon za ureaj za dizanje (sve vrste
pogona, osim runog pogona). Uslijed velikog raspona stubova kod
pretovarnih mostova, javlja se pri, promjenama temperature, znatne
temperaturne dilatacije. Da bi se sprijeilo poveanje naprezanja u pojedinim
2 Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice (SL br. 65/91)

dijelovima konstrukcije, pretovarni mostovi se izrauju sa jednom krutom i

jednom gipkom noicom ime je omoguena promjena raspona samoga
mosta.
Dizalica mora na vidljivom mjestu imati tvorniku ploicu s ovim podacima:
1) ime i sjedite ili registrirani znak proizvoaa;
2) vrstu dizalice s oznakom tipa (samo ako je rije o serijskoj proizvodnji);
3) nosivost, u tonama;
4) tvorniki broj;
5) godinu izrade;
6) pogonski razred dizalice.
Most ima graninik za automatsko zaustavljanje pri vrhu dizalice. Radi
posluivanja i odravanja mehanizama, konstrukcije i opreme, na dizalicama
se moraju predvidjeti i postaviti sigurnosni prilazi i prolazi (radne platforme,
galerije i pjeake staze), prema standardima za dizalice. Za sigurno ulaenje
u kabinu mosne ili druge dizalice moraju se postaviti posebni prilazi
(platforme, podesti i sl.) s vrstim nepokretnim ljestvama. Pod prilazne
platforme postavlja se, u pravilu, u istoj razini s podom kabine. Slobodna
visina od poda prilaza do najniega pokretnog dijela dizalice (konstrukcije
mosta i sl.) ne smije iznositi manje od 1800 mm. Horizontalna udaljenost
izmeu ruba poda prilazne platforme i praga ulaza u kabinu, pri postavljanju
dizalice uz prilaznu platformu, ne smije iznositi manje od 60 mm ni vie od
150 mm. Vrata sa arnirima u blizini dizaliara moraju se otvarati na vanjsku
stranu, a klizna vrata kliziti unatrag pri otvaranju. Stepenice i runi drai
moraju omoguiti ulaz i izlaz iz kabine i pristup na krov kabine. Ispuni plinovi
motora s unutarnjim izgaranjem moraju se cijevima odvoditi na stranu
kabine to dalje od upravljakog mjesta dizalice. Sve ispune cijevi na prilazu
radnom mjestu ili kod upravljakog mjesta dizaliara, a i zagrijani dijelovi,
moraju biti toplinski izolirani. Dizalice smjetene na otvorenom prostoru
moraju se zatititi od udara groma. Svaka pokretna dizalica kojom se upravlja
iz kabine ili daljinski mora imati sredstva za davanje zvunih signala
(tramvajsko zvono, sirenu, trubu i sl.), radi upozorenja na opasnost pri
dizanju, prijenosu, odnosno sputanju tereta iznad njih odnosno u njihovoj
neposrednoj blizini. Zvuni signal mora se jasno uti u manipulacijskom
prostoru dizalice.
2.1. Doboi (slika 4.) slue za namotavanje uadi ili lanaca, pri emu se
obrtno kretanje mehanizma za dizanje pretvara u translatorno kretanje.
Doboi su cilindrinog oblika ili u specifinim sluajevima mogu biti i
9

konusnog oblika. Izrauju se od gvoa i elika kao liveni ili od limova i cijevi
kao zavareni. U veini sluajeva ue ili lanac se namotava na dobo u jenom
sloju. Pri veoj visini dizanja dozvoljeno je namotavanje i u vie slojeva. Kod
namotavanja ueta u vie slojeva ono trpi poveane povrinske pritiske zbog
ega se smanjuje vijek trajanja ueta. Prenik doboa odreuje se na osnovu
odreenog propisa izmeu prenika ueta ili lanca i prenika doboa. Za ue
ovaj odnos iznosi 1/ 18 to znai da je prenik doboa najmanje 18 puta vei
od prenika ueta. Za doboe sa lancem ovaj odnos se kree od 1/20 1/30.
Duina doboa treba da bude takva da pri maksimalnom razmotavanju na
dobou ostane jo najmanje dva navoj neodmotanog ueta ili lanca. Da ne bi
dolo do spadanja ueta ili lanca u toku rada na doboima se postavljaju
ivinjaci koji moraju da imaju visinu za 1,5 puta veu od prenika ueta. Kod
vieslojnog namotavanja koriste se mehanizmi za ravnomjerno namotavanje.
Ovi mehanizmi su obavezni kod dizalica sa motornim pogonom. Ue se
obino vodi po zavojnim ljebovima, narezanim na povrini doboa tako da
dobo na koje se navija jedan krak ima ueta imaju jedan zavojni lijeb i to
desni ili lijevi. Pokretanje doboa vri se po pravilu pomou obinih
zupanika.
2.1.1. Zatita od preoptereenja kod dizaline opreme je veoma vana
(slika 4.). Svjest o sigurnom radnom mjestu danas postavlja nove zahteve po
pitanju sigurnosti. Danas je oprema za dizanje esto sastavni dio skupih
proizvodnih procesa, gde bi povreda na radu ili oteivanje opreme ozbiljno
uticalo na ekonomiju i konkurentnost firme. Zbog toga je investicija u ureaje
za zatitu od preoptereenja isplativa. Merna oprema mora biti praktina,
pouzdana, odgovarajua, tana i sigurna.Naroito je korisno kada se mere
sile i optereenja u tekim uslovima, i kada je nemogue menjati
konstrukciju.

10

Slika 4.

2.2. Konice radi omoduavanja sigurnog i elastinog rada, pretovarno

transportni ureaji i maine sa motornim pogonom moraju biti snadbjeveni
raznim vrstama konica u svojim mehanizmima. 3 Konice se po svojoj
namjeni dijele u sledee grupe:

Konica za sputanje, koje mogu da reguliu brzinu sputanja. Njihov

zadatak se sastoji u tome da primi potencijalnu energiju od stvari koje
se sputaju i da ne dozvole suvie veliko ubrzanje pri sputanju.
Konice za zaustavljanje kretanja, koje primaju kinetiku energiju
mehanizma pretovarno transportnih ureaja i maina koji se kreu i
prekidaju dalje kretanje.
Konice za dranje odreenih stvari u miru, koje slue za dranje stvari
na odreenoj visini poslije zavretka kretanja, dizanja sputanja.

Pored ove podjele konice se dijele jo i na elektrine i mehanike. Elektrine

konice pretvaraju energiju kretanja u elektrinu energiju, a mehanike u
toplotnu pomou trenja. Prema konstrukciji osnovnih dijelova kojima
ponitenje se neposredno ostvaruje odreenog kretanja razlikuju se : konice
sa papuom, sa trakom i sa diskom, konusom itd.

2.3. Kabina dizalice

Upravljake kabine dizalica (slika 5.) i njihova oprema vrlo je bitna za sigurnost
same dizalice. Dugotrajan boravak dizaliara u kabini, klimatski uvjeti, preciznost
upravljakih ureaja, dobra vidljivost, te moguosti jednostavnog i laganog
odravanja opreme glavni su kriteriji prilikom konstrukcije kabina. 4 Radi breg rada i
3 Logistika i eksploatacija eljeznikih teretnih vuenih vozila, Hamdija alji i
Velibor Peuli str. 369.
4 http://www.abc-mikrotrans.hr/Dizalice_kabine.htm
11

izbjegavanja zapreka dizaliar koji put izvodi dva ili ak tri manevra istodobno.
Kabina na dizalicama koje rade na otvorenom prostoru mora biti zatvorena sa svih
strana i mora imati krov i staklene prozore.Prozori moraju biti takvi da se mogu lako
istiti s vanjske i s unutarnje strane kabine i da dizaliar u sluaju potrebe moe
izai. Kabina se mora zagrijavati ako je temperatura nia od + 10 C, odnosno
provjetravati ako je temoeratura via od + 25 C.5 Grijai elementi moraju biti
zatieni od sluajnog dodira. Pod kabine mora biti izraen od materijala s toplinski
izolacijskim svojstvima. Na dizalicama na elektromotorni pogon pod kabine mora biti
pokriven prostirkom od gume ili drugog materijala dielektrinih svojstava. Stolac
dizaliara mora biti anatomski udoban, s mogunou ugaanja visine i vodoravno,
s lenim naslonom, i uvren za pod.Vrata za ulazak u kabinu moraju iznositi
najmanje 1,8 m x 0,50 m ako su na zidu, ili 0,5 m x 0,55 m ako su na stropu ili podu
(u tom sluaju potrebne su ljestve za ulaz u kabinu i poklopac ulaza). Mora postojati
mogunost da se kabina dizalice zakljua. Dizalice za prijenos rastaljenog metala ili
uarenih masa moraju imati kabinu od nezapaljivog materijala, a stakla na kabini od vatrostalnog materijala. Unutranjost kabine mora biti toplinski izolirana.Kabina
na dizalicama koje rade u prostorijama s velikom koncentracijom praine i tetnih
plinova mora imati ureaj za dovod svjeeg zraka ili klimatizacijski ureaj s
proiavanjem zraka. Kabine na dizalicama koje rade u zatvorenim prostorijama u
kojima je temperratura iznad 40 C (ljevaonice, eljezare i sl.) moraju imati ureaje
za dovod svjeeg zraka. Kabina dizalice mora imati prozore s dobrim pregledom
manipulacijskog prostora. Svi prozori moraju biti od sigurnosnog stakla.Vrata kabine
moraju biti zatiena od nenamjernog otvaranja ili zatvaranja za vrijeme pogona
dizalice. U kabinu dizalice moraju biti postavljeni runi aparati za gaenje poara i
uputa za rukovanje dizalicom s opisom radnji koje nisu doputene.

5 Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice (SL br. 65/91) lan 42.

12

Slika 5. Kabina dizalice6

6 http://www.starflitesystems.com/crane_cab_details.jpg
13

2.3.1. Upravljaki ureaj

Slika 6. Upravljaki ureaji kabine

Upravljaki ureaj (slika 6.) na dizalicama mora biti pristupaan i postavljen tako
da se njime moe lako, sigurno i bez posebnoga fizikog napora rukovati dizalicom.
Upravljaki ureaj mora biti smjeten ili izveden tako da se pri pravilnom
posluivanju sprijei nenamjerno pokretanje drugih komandi.Smjer i vrsta kretanja
moraju biti jasno i nedvosmisleno obiljeeni na upravljakom ureaju.Komande
mogu biti rasporeene za nono i runo upravljanje. Smjer djelovanja na komande
treba biti, ako je to mogue, usklaen sa smjerom kretanja, tako da kretanje tereta,
nosivog sredstva odnosno dijela dizalice odgovara pokretanju komandi ili je za
dizaliara u loginoj suglasnosti. Komande dizanja, okretanja i iskljuenja u nudi su,
u pravilu, s desne, a komande vonje i upozorni signal - s lijeve strane vozaa. Za
upravljanje se moe upotrijebiti sklopka s polugom ili tipkalo. Poluna sklopka moe
biti i krina (za dva kretanja). Komanda za nono koenje mora biti s desne, a za
nono davanje upozoravajuih signala - s lijeve strane.Komande za runo
upravljanje pomou poluga u kabini mobilnih dizalica moraju biti smjetene ispred
sjedala rukovatelja dizalice i rasporeene po redu slijeva nadesno: okretanje,
izvlaenje - uvlaenje kraka, dizanje - sputanje tereta, dizanje - sputanje
kraka.Ako se upravljaka kabina nalazi na okretnom dijelu dizalice, smjer djelovanja
na komande nee uvijek biti u skladu sa smjerom kretanja. U tom se sluaju
rukovatelj dizalice mora orijentirati prema stacionarnim okolnim objektima, a na
upravljakom ureaju mora se nalaziti dodatna ploica s jasno i nedvojbeno
14

oznaenim smjerovima kretanja dizalice, ovisno o poloaju upravljake kabine.Ako je

upravljaki ureaj izveden izvan kabine, mora se omoguiti njegovo zakljuavanje.
Upravljaki ureaj mora imati taster za upozoravajui signal i taster za iskljuenje u
nudi.

2.4. Ureaji za dizanje i vuu tereta

2.4.1. Uad u obavljanju pretovarno transportne djelatnosti uad imaju
poseban znaaj. I najsavremeniji ureaji i maine ne mogu se zamisliti bez
uea uadi. Najveu primjenu uad i imaju kod pretovarno transportnih
ureaja sa prekidnim dejstvom. Uad imaju znaajnu ulogu u pretovarno
transportnim manipulacijama kao sredstvo za vezivanje, dizanje, osiguranje i
vuu poiljaka stvari ili pojedinih organa. Prema materijalu od koga se
izrauju uad se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe i to: kudeljna uad i
elina uad.
2.4.2. Lanci kao elementi pretovarno transportnih ureaja i maina slue
za dizanje i vuu tereta, za prijenos snage kod odreenih ureaja kao i za
optu namjenu kao to je vezivanje i vjeanje stvari. 7 Upotreba lanaca u
odnosu na elinu uad ima kako prednosti tako i loih strana. Prednosti su
to je za lance potreban manji prenik doboa ili lananika na koji se lanac
namotava, vie su savitljiviji od uadi pa se lake namotavaju i obavijaju oko
predmeta malih poluprenika i sa otrim ivicama. Lancima se bre, lake i
jednostavnije obuhvata teret. U odnosu na uad znatno su otporniji na
koroziju i visoke temperature. Loe strane lanaca su nemiran hod, opasnost
od iznenadnog prekida, osjetljivost na udare, kao i nedovoljna elastinost.
Lanci se po svojim konstruktivnim osobinama mogu podijeliti u dvije osnovne
grupe i to: zavareni i zglobni odnosno Galovi lanci.
2.5. Ureaji za hvatanje stvari
Pribor za vjeanje, hvatanje i prenoenje komadnih stvari slui da se
komadne stvari privrste za savitljiv organ mehanizma dizalice i prenesu na
odreeno mjesto bez vezivanja. Ureaji za hvatanje rasutih stvari slue
takoe da se rasute stvari bez uvezivanja zahvate i prenesu na eljeno
mjesto. Pribor i ureaji omoguavaju da se bre, lake i jednostavnije odvijaju
pretovarno transportne mehanizacije pri utovaru, istovaru i pretovaru
7 Logistika i eksploatacija eljeznikih teretnih vuenih vozila, Hamdija alji i
Velibor Peuli str. 367.
15

stvari. U ovaj pribor i ureaje spadaju: kuke, pasice, klijeta (stezai),

elektromagneti, grabilice i drugo. Pomona nosiva sredstva koja se
upotrebljavaju za prijenos tereta moraju na vidljivu mjestu imati oznaku nosivosti,
odnosno ploicu s oznakom nosivosti, i oznaenu vlastitu masu.

2.5.1. Kuke su najpoznatiji pribor za vjeanje komadnih stvari kod dizalica, i

mogu biti jenokrake i dvokrake. Kuke mogu biti razliite po obliku i
konstrukciji, a izrauju se od specijalnog elika kovanjem. Otvor kuke
morabiti takav da se kroz njega moe provui ue lanac ili pasica. Da bi se
sprijeilo ispadanje ovih predmeta pojedine kuke se izrauju sa osiguraem.
U cilju postizanja bezbjednosti radnika i omoguavanja sigurnog prenosa, sve
kuke su standardizovane. Najprije se porema masi komada stvari koje se
podiu u postojeem standardu odabere kuka, a zatim raunskim pute
provjerava dimenzija kuke. Za podizanje veih i tekih komada stvari koriste
se kuke sa dva kraka, a da bi se postigla bezbjednost radnika i omoguio
siguran prijenos i one se takoe standardiziraju i raunski im se provjeravaju
dimenzije.
2.5.2. Pasice su specijalni konstruktivni oblici kudjeljnih i elinih uadi koji
slue za vezivanje i vjeanje komadnih stvari o kuku dizalice. Prema nosivosti
pasice moraju da odgovaraju masi komadnih stvari koje se podiu, a u
sluaju da im nosivost nije poznata ne smiju se koristiti. Postoje tri vrste
pasica vemo razliitih konstruktivnih oblika i to : pasice od elinih i kudeljnih
uadi, lanane pasice i specijalne pasice. eline pasice se upotrebljavaju za
komadne stvari svih masa. Pasice od kudjelje ili eline pasice sa jezgrom od
kudjelje ne smiju se upotrebljavati za vrue i usijane komadne stvari, te na
mjestima koja su izloena visokim temperaturama. Na krajevima pasice se
nalaze petlje sa kukama ili karikama, da bi se iste mogle vjeati sa komadnim
stvarima o kuku dizalice. Kudeljne pasice imaju iroku primjenu kod lakih i
kabastih komada stvari (vree, bale i sl.) jer su vemo savitljive i lagane i vrlo
se lahko vezuju u vor. Usluaju koritenja elinih, a posebno kudeljnih
pasica za vezivanje komadnih stvari sa otirm ivicama, predhodno se moraju
zatiti podmetaima. Lanane pasice se najee koriste u metalurkim
pogonima gdje postoje velike temperaturne promjene i slue za podizanje
gvozdenih ipki i profila raznih dimenzija. Specijalne pasice se izrauju u
obliku pojasa od elinih ili kudeljnih uadi, a sa vanjske strane se oblau
vulkaniziranom gumom. Dobra osobina im je to imaju veu sigurnost od
ispadanja zbog dobre elastinosti.
2.5.3. Elektromagneti se upotrebljavaju za podizanje i prenoenje stvari sa
magnetnim osobinama kao to su limovi, ine, valjani profili i slino. Prednost
16

elektromagneta nad ostalim ureajima je u tome to se stvari lahko

zahvataju i oslobaaju, a nedostatak im je u velikoj sopstvenoj masi, ime se
umanjuje nosivost dizalice. Sila dizanja elektromagneta uglavnom ovisi od
oblika, dimenzije, hemijskog svojstva i temperature stvari koje se podiu.
Najveu silu podizanja elektromagnet ima pri podizanju stvari sa glatkom
povrinom, a kod stvari sa nepravilnim oblikom sila elektromagneta naglo
pada. U zoni dejstva elektromagneta zabranjen je pristup ljudi jer u sluaju
nestanka elektrine energije komad stvari odmah i iznenadno pada. Iz ovog
razloga se u posljednje vrijeme automatsko ukljuivanje ureaja za
snadbijevanje struje elektromagneta.
2.5.4. Grabilice se upotrebljavaju za pretovarno transportne manipulacije
velikih koliina rasutih stvari kao to su ugalj, pijesak, ljunak, koks,
koncentrat, rude. To su transportne posude koje se same pune i prazne
koristei sopstvenu masu za punjenje, a masu rasutih stvari za pranjenje.
Prema nainu kako se eljusti grabilice otvaraju zatvaraju, postoje grabilice
sa jednim ili dva ueta, motorne i specijalne. Kod grabilice sa jednim uetom
oba se radna kretanja, dizanje ili sputanje izatvaranje ili otvaranje, obavljaju
jednim uetom, dok se kod grabilice sa dva ueta radna kretanja obavljaju sa
dva ueta. Kod motornih grabilica radna kretanja se obavljaju motorom koji je
smjeten na ram grabilice. Prednost motorne grabilice nad obinom je u
tome to se motorna moe lahko i brzo otvarati zatvarati eljenom brzinom i
na bilo kojoj visni, a nedostatak je velika masa ugraenog motora. Specijalne
grabilice imaju specijalne eljusti i izrauju se prema vrsti stvari koje e se
prenositi. Grabilice sa vie raznih eljusti koriste se za pretovarno
transportne manipulacije rude, metalnog kra i slino.
2.5.5. Klijeta stezai se upotrebljavaju za prijenos komadnih i
pojedinanih stvari razliitih oblika i masa. Najee se koriste za prenoenje
vrea, bala, buradi, sanduka i slino. Klijeta su konstruisana tako da dre
komadne stvari koje po svojim osobinama imaju mogunost ulijeganja jedne
u drugu ili koje imaju meusobno veliko trenje. Klijeta stezai se ne mogu
upotrebljavati kao univerzalni pribor ve kao specijalni za odreenu vrstu
stvari. Radi sigurnosti radnika klijeta se moraju povremeno struno
pregledati, a kada se ne koriste treba ih zatiti antikorozivnim sredstvima.

3. Upravljanje cijele dizalice

Upravljanje cijele dizalice se vri preko joysticka iz kabine a sve signale s
dizalice prikuplja PLC-a i periferija. Upravljanje je podijeljeno na tri dijela, prvi
dio se nalazi u ormarima u strojarnici, drugi dio u ormaru na portalu a trei
17

dio u pultu u kabini. Ormari su povezani pomou industrijske mree, na koju

su spojeni i svi frekventni upravljai. Upravljanje dizalicom obavlja se iz
kabine, koja je pokretna zajedno sa makom, to omoguava dobru
preglednost ili pomou radio komande (daljinska komanda).
Nadzor upravljanja se vri preko LCD monitora u kabini povezanog na PC
raunalo na kojemu su vidljiva sva stanja dizalice (trenutna teina, brzina
vjetra, alarmi, stanja STOP tipki, arhiva...). Vizualizacija je rijeena preko
SCADA sustava za nadzor procesa.
3.1. Radni uvjeti
Dizaliar radi sjedei u skuenoj kabini dizalice, katkada na velikoj visini. U
kabinama vanjskih dizalica ljeti moe biti vrue, a zimi hladno. U kabini na
visini dizaliar je odvojen od normalnih kontakata, ali njegov rad zahtijeva
stalno i precizno sporazumijevanje s vezivaima tereta. Oni koji rade u
industrijskim halama izloeni su buci i drugim nepovoljnim uvjetima, ovisno o
vrsti proizvodnji. Radi se u smjenama.
3.2. Poeljne osobine
Svi rukovatelji strojevima za prijenos materijala moraju imati normalan vid i
sluh, dobru procjenu udaljenosti i razvijen osjeaj da svoje pokrete precizno
usklade s vidnim zamjedbama. Vrlo je vana visoka odgovornost u radu i
svijest o moguim tekim posljedicama nesavjesna rada i pomanjkanja
pozornosti. Za dizaliare na visokim dizalicama nuan je dobar osjeaj za
ravnoteu, odlian vid na daljinu i sposobnost da prevladaju strah od visine.
3.3. Kako se rukuje dizalicom ?
Na poetku rada dizaliar oslobaa dizalicu, ukapa sklopku za dovod struje i
provjerava ispravnost dizalice elinog ueta, vitla, konica i ostale opreme.
Na pozivni znak ovlatene osobe, vezivaa tereta, dizaliar sputa na
potrebno mjesto elino ue s nekim od ureaja za hvatanje stvari (magnet,
kuka, grabilica). Kad je teret vezan, oprezno ga podie opet na znak
vezivaa tereta i prenosi na odreeno mjesto. Upravljakim ruicama i
pedalama mogu se pritom izvoditi razliiti manevri: na mosnoj dizalici
vonja mosta uzdu hale, vonja make po irini hale te dizanje i sputanje
kuke, a na portalnoj jo i rotacija grane (okretanje kabine i grane oko osi) .
Teret prenosi oprezno, pazei da se ne ljulja. Pri tome izbjegava i zapreke i
mjesta gdje se nalaze ljudi. Teret treba spustiti vrlo polako, dobro
procjenjujui udaljenost od tla. Nakon to su vezivai oslobodili teret,
dizaliar vraa kuku po novi teret. Kad zavri posao, sidri dizalicu i iskapa
dovod struje.
18

4. Podjela pretovarnih mostova

Konstrukciono se izvode u vie tipova, ali se svrstavaju u dvije osnovne
grupe i to:
sa jednim kolicima i
sa dvojim kolicima.
Pretovarni mostovi sa jednim kolicima su obavezni u kontenerskim
terminalima. Oni prenose kontener iz brodova ka obali ostavljajui ih ili na
obali ili na nekom vozilu (i u suprotnom pravcu za kompletan tovarni ciklus).
Dizalice sa jednim kolicima su upravljane od strane oveka. Dizalice sa
dvojim kolica predstavljaju novu opremu koritenu samo u malom broju
terminala. Glavna kolica prevoze kontener iz broda do platforme dok druga
kolica zahvataju sa platforme i dopremaju na obalu. Glavnim kolicima
upravlja ovijek, dok su druga kolica automatizovana.
Takoer treba istai da se pretovarni mostovi koriste i u skladitima. A u tu
svrhu se koriste tri vrste pretovarni mostova i to:
pretovarni most na inama (RMG) ili pretovarni most na pneumaticima
(RTG) i
pretovarni most sa ispustom (OBC).
4.1. Pretovarni mostovi na inama, (slika 7.) sastoje se od eline
konstrukcije ili frema, koji je postavljen na etiri toka ili dva portala koja se
kreu po inama. Portali su spojeni u obliku mosta, po kome se kreu kolica
sa makom. Pogon dizalice je pomou elektromotora, kojih moe biti dva
ilivie za svaki portal zavisno od toga da lli je pogon individualni ili zajedniki.
Dizalica ima i dizalini mehanizam. To su kolica na etiri toka sa makom
koja se kree po radnom mostu, ram na kome se nalaze elektromotori za
poretae maaka kojima se teret sputa ili podie, koioni ureaj kao i drzgi
ureaji i oprema smjeteni na ramu. Ova vrsta dizalica primenjuje se
najee u lukama( renim, pomorskim, jezerskim) i na velikim skladitima
glavnom sa rasutim teretnom na otvorenom prostoru.

19

Slika 7. Pretovarni mostovi na inama

Slika 8. Pretovarni most sa pneumaticima

20

4.2. Pretovarni mostovi sa ispustom nazivaju se jo i potpuno okretne

portalne dizalice, slue uglavnom za premjetanje tereta izmeu plovnih i
suvozemnih prevoznih sredstava, kao i za skladitenje roba i tereta naee
u lukim skladitima. Visina ovih dizalica je od 40 do 60 metara. Prema
konstrukciji dijele se na zidne dizalice, stubne dizalice, dizalice
samogtovarivai sa kransko rukom, automatske dizalice, dizalice na
gusenikom hodu eleznike inske dizalice, plovne dizalice.
Pretovarni most na gumenim tokovima (slika 8.) je fleksibilniji u radu od
onog na inama, dok je pretovarni most na inama stabilniji, pretovarni most
sa ispustom je montiran na podlogu ili na eline stubove. Obino pretovarni
mostovi imaju raspon od 8-12 redova sa mogunou slaganja od 4-10 u vis.
4.3. Dupli RMG sistem
Dupli RMG sistem predstavlja novu inovaciju.Da bi izbjegli operacione
smetnje u sluaju tehnike greke i da poveaju produktivnost i pouzdanost,
esto su dva pretovarna mosta zaposlena u jednoj skladinoj zoni (bloku).
Konteneri koji treba da se premjeste sa jedne strane bloka na drugi treba da
se sakupe u tranzicionoj zoni unutar bloka. Sastoje se od dva RMG-a razliite
visine i irine tako da jedan moe proi ispod drugog, tako eliminiui zone
dodira. Ovo rezultira neto veem produktivnou sistema. Veinom
pretovarnih mostova upravlja ovijek, tendencija je meutim ka
automatizaciji i pretovarnim mostovima bez rukovaoca koji se vekoriste u
nekim terminalima.

Slika 9. Dupli RMG sistem

21

5. Kapacitet ili proizvodnost

Primjena mehanizovanih sredstava poev od onih najprostijih pa do onih
najsloenijih vezana je pored uslova i naina manipulisanja za mogunost
odreene maine da u izvjesnom prediodu izvri izvjestan rad. Ta sposobnost
najee se naziva kapacitet ili proizvodnost. Prema tome, pod kapacitetom
pretovarno transportnih ureaja i maina podrazumjeva se njihova
sposobost da u odreenom vremenu (smjena, dan, sat) uz date uslove i datu
organizaciju rada premjesti odreenu koliinu stvari. Kapacitet odnosno
proizvodost pretovarno transportnih ureaja i maina moe biti tehniki i
eksplatacioni.
5.1. Tehniki kapacitet
Tehniki kapacitet je tehnika mogunost , a ujedno i maksimalna
transportna proizvodnost datog ureaja i maine koja moe izvriti odreenu
transportunu proizvodnost pri dobroj organizaciji rada uz najpovoljnije
uslove.8 Tehnike performanse dizalica su u granicama od 50-60
kontenera/as, a u upotrebi su u granicama od 22-30 kontenera/as.
Tehniki kapacitet ureaja sa prekidnim dejstvom (u naem sluaju
pretovarnih mostova), odnosno sa ciklinim thnolokim procesom rada
izraunava se po obrascu:
Qt = Gt 3600/T (kN/h) , gdje je:
Qt - tehniki kapacitet ureaja;
Gk - koliina stvari koje se premjetaju za vrijeme jednog ciklusa ili korisna
nosivost ureaja i maina u kN;
T vrijeme trajanja jednog ciklusa u sekundama, odnosno vrijeme izmeu
dva zahvata;
3600/T broj ciklusa u jednom satu;
Trajanje jednog ciklusa sastoji se iz vremena potrebnog za izvoenje
pojedinih pretovarno transportnih manipulacija, uzimajui u obzir
jednovremeno izvrenje nekoliko manipulacija, pa se izraunava po
sljedeem obrascu:
T=t=t1+t2+t3+...+tn , gdje je :

8 Logistika i eksploatacija eljeznikih teretnih vuenih vozila, Hamdija alji i

Velibor Peuli str.362.
22

T vrijeme trajanja jednog ciklusa;

n broj manipulacija;
t vrijeme potrebno za jednu manipulaciju
5.2. Eksploatacioni kapacitet
Eksplatacioni kapacitet razlikuje se od tehnikog po tome to uzima u obzir
stvarni rad ureaja i maina, odnosno koritenje fonda vremena u toku
radnog dana ili smjene kao i stvarni zahvat stvari u odnosu na nosivost
ureaja i maina. Eksploatacioni kapacitet predstavlja koliinu stvari koja se
moe premjestiti u toku radnog dana ili smjene pod stvarnim uslovima rada,
uzimajui u obzir faktore koji utiu na a te uslove pretovarno transportne
mehanizacije stvari. Veliki uticaj na eksploatacioni kapacitet imaju osobine
stvari. Ako su stvari razliite, kabaste itd. negativno utiu na kapacitet i
umanjuju ga. Isto tako i vrsta saobraajnog sredstva moe uticati na
kapacitet, jer ako su stvari zbog konstrukcije sredstva teko dostupne,
produuje se vrijeme trajanja ciklusa, pa se i kapacitet smanjuje ili poveava.
Iz navedenih i drugih razloga ureaji i maine treba to je mogue vie
uskladiti sa konkretnim uslovima rada u cilju postizanja to veeg kapaciteta
i racijonalnijeg i ekonominijeg koritenja.
Eksploatacioni kapacitet maina sa prekidnim dejstvom izrajunava se po
obrascu:
Qek= 3600 Gn k b c (1-) 1/T
Qek eksploatcioni kapacitet;
Gn nominalna nosivost ureaja ili maina u kN;
k=Gk/Gn<-1 koeficijent korisne nosivosti koji predstavlja odnos korisne i
nominalne nosivosti;
b koeficijent zahvata popunjenosti koji
predstavlja odnos izmeu punog i stvarnog zahvata i uvijek je manji od 1;
c broj radnih sati u toku radnog vremena;
gubitak radnog vremena zbog smjena, dnevnog odmora i slino, koji se
kree od 0,1-0,3;

6. Pregledi i ispitivanja dizalice

Prije putanja u rad dizalica, njezini dijelovi i oprema podlijeu pregledima i
ispitivanjima (prvi pregled i ispitivanje), a i pregledima i ispitivanjima u odreenim
vremenskim intervalima te izvanrednim pregledima i ispitivanjima. Pregledi i
ispitivanja u odreenim vremenskim intervalima jesu: dnevni, sedmini, mjeseni,
godinji i generalni.Godinji pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme
23

sastoji se, u pravilu, od detaljnog pregleda strojnih ureaja, dijelova opreme, nosive
konstrukcije, elektrinih ureaja i dizaline staze te ispitivanja pojedinih dijelova
konstrukcije, ureaja, izolacije elektrine instalacije, elektromotora, elektroopreme i
dizalice u cijelosti. Na temelju nalaza o istroenosti, dijelovi i oprema dizalice
zamjenjuju se ili se dizalica rekonstruira. Generalni pregled i ispitivanje dizalice koja
radi u tekim i vrlo tekim uvjetima, njezinih dijelova i opreme obavlja se, u pravilu,
svake tree godine. Rokovi za generalni pregled i ispitivanje dizalice koja radi u
lakim i osrednjim uvjetima njezinih dijelova i opreme ne mogu biti dui od pet
godina. Izvanredni pregled i ispitivanje dizalice, njezinih dijelova i opreme obavlja se
na dizalicama koje su pretrpjele oteenja (havariju), nakon rekonstrukcije dizalice i
njezina premjetanja s jednog mjesta na drugo mjesto.

7. Tehnika dokumentacija dizalice

Dizalicu u prometu mora pratiti dokumentacija za rukovanje, odravanje, pregled i
eventualnu montau dizalice. Uz dizalice u prometu mora biti garancijski list.
Garantni rok za dizalice ne moe biti krai od jedne godine.Rok u kojem je davalac
garancije duan postupiti po zahtjevu korisnika garancije ne moe biti dui od 10
dana od primitka tog zahtjeva.Rok osiguranog servisiranja dizalice ne moe biti
krai od deset godina, raunajui od dana predaje novoizgraene dizalice na
upotrebu.

8. Odravanje dizalica
Dizalica se mora odravati u redovnim intervalima prema uputi proizvoaa, osobito
vodei rauna o brzohabajuim i dijelovima bitnim za sigurnost pogona (uad,
konice, pogonski zupanici i drugo). Umanevarskom prostoru dizalice i u
slobodnom prostoru oko dizalice ne smiju se nalaziti ni u njih zadirati dijelovi
stacionarnih objekata

24

Zakljuak
Pretovarn mostovi imaju svoj kapacitet ili proizvodnost, koji mogu biti
tehniki i eksploatacijoni. Tehnike performanse dizalica su u granicama od
50-60 kontenera/as, a u upotrebi su u granicama od 22-30 kontenera/as.
Neprekidna eksploatacija u vrlo tekim radnim uslovima dovodi do relativno
estih otkaza podsistema rotornih ureaja i pretovarnih mostova za ugalj.
Visoko mesto meu uzronicima pomenutih otkaza zauzmaju propusti
projektanata greke u analizi optereenja, modeliranju i analizi odziva.
Mosne dizalice ugrauju se u prostore gdje je potrebno baratati velikom
koliinom materijala sa velikom pojedinanom masom.
Ugradnjom
pretovarnog mosta, prostor na podu ostaje slobodan za osnovnu djelatnost
preduzea, i nisu potrebni iroki transportni putevi kao kod koritenja viliara
za premjetanje materijala. Mosna dizalica pokriva cijeli prostor iznad kojeg
je ugraena i moe pristupiti svakom dijelu hale bez obzira kolika trenutna
zakrenost vladala na podu. Jednogredne dizalice odlikuju se ekonominijom
konstrukcijom od dvogrednih i koriste se za podizanje srednjih pojedinanih
tereta na velikim rasponima hale. Ugradnjom frekventnih pretvaraa ili
dvostepenih motora mogu se koristiti, kako za ekonomian pretovar velikih
koliina roba tako i za precizne montae.

25

Literatura
1. Abdulah Ahmi, Pretovarna i transportna mehanizacija, 1996. Univerzitet u
Sarajevu.
2. Hamdija alji i Velibor Peuli, Logistika i eksploatacija eljeznikih teretnih
vuenih vozila - dio Pretovarno transportni ureaji i maine, 2008. Sarajevo.
3. Pravilnik o tehnikim normativima za dizalice (SL br. 65/91)
4. Internet : boskran.com, volvo.com
elevaco.net
scribd.com
http://www.hok.hr/hok/zastita-na-radu/ilustriranisadrzaji/propisi/Pravilnik_dizalice.htm

http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/P12-DIZAL_I_KRAN.pdf

26