Professional Documents
Culture Documents
Jestive I Otrovne Gljive
Jestive I Otrovne Gljive
naih uma
Amatersko mikoloko udruenje
***
Uvodna rije
Dragi itaoci,
Ova broura je osmiljena kao pomagalo koje e vam
omoguiti da upoznate i zavolite beskrajno veliko kraljevstvo gljiva,
ali i da u isto vrijeme steknete i razvijete potrebne prakse i vjetine,
odnosno ozbiljnost pristupa pri determinaciji vrsta.
Ako bilo ta na ovom svijetu ne tolerie povrnost onda su to gljive.
A evo i zato.
Dobro je poznata injenica da je ono to veinu ljudi
najee zanima u vezi gljiva zapravo njihova jestivost. Meutim,
potrebno je istai da postoji odreeni broj beraa koji sakupljanju
divljih gljiva za jelo pristupa vrlo neoprezno, pa ak i neozbiljno.
Obino zbog nedovoljne upuenosti, te nepridavanja
panje bitnim detaljima opisa (ili uopte nekoritenja literature i
savjeta iskusnijih), dolazi do pogrene identifikacije - zamjene jestive
vrste otrovnom, pa i onda kada te vrste zaista nisu dvojnici.
Postoje i primjeri trovanja kada zapravo do zabune,
odnosno zamjene uopte i ne doe, nego se nepoznata vrsta gljive
konzumira na sreu - sluajnim odabirom. Ovakvu praksu, koja
podrazumijeva jednu formu ruskog ruleta, odmah u poetku trebamo zaboraviti za sva vremena.
Generalno, ne postoji niti jedno univerzalno pravilo ili indikator koji e nam omoguiti da razlikujemo jestive gljive od otrovnih. Jedini pravilan nain razlikovanja otrovnih od jestivih vrsta
gljiva je detaljno upoznavanje svih karakteristika konzumnih vrsta,
odnosno mogunost prepoznavanja njihovih otrovnih dvojnika. Bitno je istai da to dublje budete ulazili u carstvo gljiva spoznavat ete
da postoje itavi rodovi gljiva koji nisu interesantni sa kulinarskog
stanita, osim par vrsta koji su izuzeci, (npr. Cortinarius, Inocybe),
a moda i itavi razredi (iz razreda Ascomycetes provjereno ukusni i
jestivi su pripadnici roda Morchella, te jo nekolicina vrsta iz drugih
pripadajuih rodova). Sa druge strane, sa odreenim vremenom, bit
ete u stanju prepoznati i rodove koji su potpuno bezazleni, odnosno
unutar kojih ne postoje otrovne vrste (Leccinum, Hygrophorus, i sl.).
3
U narodu su se od davnina ukorijenila razliita uvjerenja
i prie u vezi sa jestivim i otrovnim gljivama, ali naalost najvei dio
njih nema dodirne take sa istinom.
Vjerovanje da je gljiva koja prenjem potamni zasigurno otrovna
nije istinito (npr. odreeni pripadnici roda Leccinum potamne pri
termikoj obradi, a radi se o delikatesnim gljivama iz porodice vrganjevki). Netane su i prie da su sve gljive koje na presjeku poplave
otrovne, da na panjevima ne rastu otrovne vrste gljiva, da se jestive
gljive mogu inficirati sporama otrovnih gljiva koje donose vjetar, itd.
Jedna od primarnih namjera ove broure je da sa adekvatnim predstavljanjem nekoliko vanih otrovnih vrsta gljiva, koje se mogu sresti
kod nas, pridonesemo reduciranju sluajeva lakih i teih trovanja
(prvenstveno lakih, jer u BiH na svu sreu i nisu esti sluajevi
tekih trovanja gljivama).
Pored pomenutih upozorenja i savjeta, prema gljivama
i prirodi trebamo se odnositi obazrivo i savjesno. Iako umjereno
sakupljanje gljiva za vlastite potrebe veinom nije meu najvanijim
uzrocima ugroavanja biodiverziteta gljiva (na prvom mjestu je
destrukcija stanita, a prednjai sjea uma), dobra praksa svakog
ljubitelja prirode podrazumijeva potovanje neformalnog gljivarskog
kodeksa, koji bi se mogao saeti u sljedeim smjernicama: izbjegavati unitavanje vegetacije, umske stelje, te zemljita; ne uklanjati
(premijetati) mrtve dijelove drvea, osim ako je to neophodno; ne
sakupljati vrste gljiva koje ne namjeravate jesti; ne sakupljati vie
nego to je potrebno za linu upotrebu; poeljno je sakupljati iz
obilnih populacija, pa i u tom sluaju ne sakupljati vie od polovine
prisutnih plodonosnih tijela; ne sakupljati suvie mlade gljive, ako
ostavimo ovakve primjerke da narastu pruit emo im ansu da oslobode spore, a razvijene gljive e biti vee i korisnije za sakupljanje;
potujte i zatitite druge vrste, ukljuujui i otrovne, jer sve gljive
imaju veoma vanu ulogu u ekosistemu, te biodiverzitetu u cjelini.
Dakle, s gljivama treba biti paljiv, oprezan i detaljan,
odnositi se prema njima sa potovanjem, diviti im se, te veliati ih, a
budimo sigurni da emo na taj nain izbjei sve neeljene posljedice
i istinski uivati u upoznavanju ovog nepreglednog prostranstva.
4
Sline vrste: U naoj zemlji nisu rijetki sluajevi zamjene A. caesarea sa otrovnom muharom, odnosno njenim varijetetom ogoljenog
klobuka Amanita muscaria var. aureola. Ogoljena muhara za razliku od jestive blagve, koja ima ute listie, posjeduje bijele lamele, a
mlada plodna tijela (u stadiju jajeta) se ne bi smjela brati, zbog vee
mogunosti zamjene.
Blagva na bazi struka ima i vidno izraenu karakteristinu volvu ili
ovojnicu, za razliku od muhare kod koje volva nije jedinstvena, ve je
sastavljena od nekoliko nepravilnih krpastih ostataka.
Prema tome, i ovdje je dobro napomenuti: svijet gljiva jeste aroban,
ali zahtjeva strpljenje, koncentraciju i postepeno uenje, a svaka brzopletost i nepromiljanje mogu rezultirati neeljenim posljedicama.
Preporuka: Amanita caesarea nije tako esta gljiva, a u odreenom
broju zemalja je i zatiena vrsta (npr. Hrvatska), stoga Amatersko
mikoloko udruenje ne preporuuje njeno prekomjerno branje u
svrhu otkupa, a sve s ciljem njene pravovremene zatite.
8
10
Smrtonosno otrovna!
Naseljava sve tipove uma, plodonosi u ljeto i jesen.
Period inkubacije je vrlo kratak
(simptomi trovanja se javljaju ve nakon 15 minuta).
Sadri ibotensku kiselinu i muscimol, te odreene
psihoaktivne supstance.
Bijeli ostaci ovoja po povrini klobuka mogu se lako
saprati, posebno za vrijeme veoma kinih dana.
12
14
Jestiva
Javlja se u svim umama, na umskim
proplancima, te na umskim istinama.
Promjera klobuka i do 35 cm.
Osnovne karakteristike: ehav struak,
ljuskast klobuk, te pomian prsten na
struku (drci).
Plodonosi tokom ljeta i jeseni.
17
Jestiva
Poprilino cijenjena, masovno se uzgaja.
U prirodi se javlja na razliitim vrstama
bjelogorinog drvea u jesen i zimu.
19
23