1.

to je informatika?
Informatika je znanost o informacijama, njihovom oblikovanju, prenoenju, uvanju i upotrebi. Izraz
informatika prvi se put pojavljuje u Francuskoj 1960. godine. Nastaje kao izvedenica iz dviju rijei:
informacija (fr. informatique) i automatika (fr. automatique).
INFORmacija + autoMATIKA = INFORMATIKA

2.

to je informacija?
Informacija je skup podataka koji ima neki cilj ili svrhu. Ona nam slui pri donoenju neke odluke, za
poduzimanje odreene akcije, odnosno moemo ju iskoristiti za postizanje nekog cilja.

3.

to je obrada podataka?
Obrada podataka je svaki proces u kojem se mijenja stanje podataka (brojanih, tekstualnih,
slikovnih...) da bi se dobilo novo stanje.

4.

to je raunalo?
Raunalo je stroj koji moe prema zadanim uputama (programu) prihvatiti i zapamtiti podatke, s njima
izvriti niz operacija (obradu) i rezultate prikazati ili sauvati za buduu upotrebu.

5.

to je hardver?
Hardver je tehniki ili materijalni dio stroja, sve to je opipljivo (dijelovi raunala, memorije, diskovi,
ipovi, mi, printer, tipkovnica, diskete, ...).

6.

to je softver?
Softver je nematerijalni, neopipljivi dio stroja (programi u memoriji). Podjela softvera:
- sistemski softver - omoguava pokretanje raunalnog sustava, koordinira rad svih dijelova hardvera i
usklauje izvravanje instrukcija aplikacijskog softvera
- aplikacijski ili korisniki softver programi namijenjeni rjeavanju konkretnih problema (npr.
programi za obradu teksta, programi za tabline proraune, programi za crtanje, raunovodstveni
programi itd.)
Podjela prema nainu distribucije:
- prodajna verzija s licencom korisnik ne kupuje program, nego samo pravo na njegovo koritenje
- Freeware verzija programi koji ostaju u vlasnitvu proizvoaa, ali su slobodni za distribuciju i
koritenje
- Shareware verzija slobodna za distribuciju, ali ograniena vremenski ili na neki drugi nain; nakon
odreenog vremena koritenja, od korisnika se oekuje da kupi softver
- pokazna (Demo) i probna (Trailware) verzija programi koji nude da se isprobaju sve opcije
programa, ali nakon odreenog vremena prestaju raditi.

Oblikovano: Grafike oznake i

numeriranje

7.

to je operacijski sustav?
Operacijski sustav je glavni dio sistemskog softvera, sastoji se od skupa meusobno usklaenih i
povezanih programa koji omoguuju koritenje raunala.
Pokree se automatski, ukljuenjem raunala. Pri tome proziva pojedine raunalne ureaje
provjeravajui njihovu prisutnost i ispravnost.
OS je neka vrsta veze izmeu hardvera i softvera. OS koordinira cijelim hardverom (procesorom,
ulaznim i izlaznim jedinicama, radnom te ostalim memorijama) na softverski nain (uz pomo programa).

8.

Koje su glavne karakteristike operacijskog sustava Windows?

Glavne karakteristike operacijskog sustava Windows su:
- grafiko suelje rad s prozorima, pokretanje pograma miem, ...
- istovremeno moe biti pokrenuto nekoliko programa, tj. otvoreno vie prozora
- mogunost razmjene podataka izmeu programa

9.

to je abakus?
To je prvo raunalo, nastao je prije 5000 godina. To je okvir sa icama na koje su nanizane kuglice, ili
kamenii rasporeeni na plou s utorima. Lagan je i malih je dimenzija, jeftin i jednostavan za
proizvodnju, svakom je pristupaan. Za rad s abakusom ne treba biti pismen i ne treba poznavati
matematiko obiljeavanje, a za razliku od elektronikih kalkulatora, ne treba baterije. Na Dalekom
istoku je ostao u irokoj upotrebi do dananjih dana, dok su ga Europljani izbacili iz uporabe krajem 17.
stoljea uvoenjem arapskih brojeva i raunanjem na papiru. Raunalo tipa abakus ogranienih je
mogunosti jer ne moe raditi s vrlo velikim brojevima.

10. to je izumio John Napier?

John Napier je kotski matematiar koji je 1617. godine objavio logaritamske tablice. Izum logaritama
bitno je pojednostavnio operacije mnoenja i djeljenja. Primjenom logaritamskih tablica mogue je
mnoenje pretvoriti u zbrajanje, a dijeljenje u oduzimanje. Napier je svoje tablice kopirao na ipke od
slonovae, a mehanikim pomicanjem ipki dobivao se eljeni umnoak. Napierov izum direktno je
utjecao na pojavu logaritamskog raunala (Engleska 1632.) Kod nas su takva raunala poznata pod
nazivom iber. iber je jo bio u upotrebi 1960-ih gdje su ga koristili inenjeri u NASA-i koji su radili
na Mercury, Gemini i Apollo programima koji su poslali ovjeka u svemir.
11. to je izumio Blaise Pascal?
Blaise Pascal (franc. filozof i znanstvenik) izumio je 1642. godine prvi mehaniki kalkulator nazvavi ga
Pascalina. To je bila metalna kutija sa zupanicima koja je mogla zbrajati i oduzimati velike brojeve.
12. to je izumio Gottfried Leibnitz?
1673. godine Gottfried Leibniz (njemaki filozof i matematiar) izradio je tzv. Leibnitzov kalkulator,
stroj sastavljen od nazubljenih valjaka koji je osim zbrajanja i oduzimanja mogao izvoditi operacije
mnoenja i dijeljenja (usavren Pascalov kalkulator). Postavio je princip izrade mehanikih raunala koji
se koristio gotovo tri stoljea (mehanike registar kase na blagajnama trgovina). Prouavao je i binarni
brojevni sustav koji je osnova dananjih raunala, ali ga ne povezuje s raunskim strojem.

13. Po emu je znaajan Charles Babbage?

1822. godine Charles Babbage (engl. matematiar i izumitelj) napravio je projekt za diferencijalni stroj
koji je omoguavao je unos velikog broja podataka i primjenu velikog broja formula (zbrajanje i
oduzimanje), a rezultat je davao u obliku tiskane liste. Stroj je bio mehaniki i trebao ga je pokretati
parni stroj. Zbog niza financijskih i tehnolokih okolnosti stroj nikada nije bio dovren.
1833. godine Babbage dolazi na ideju da konstruira tzv. analitiki stroj koji je trebao obavljati sve
vrste raunanja. Prvo mehaniko raunalo ope namjene s programom nije, zbog nesavrene tehnologije i
nedostatka novca zavreno u njegovo vrijeme, ali je Babbage prozvan 'ocem raunala' jer je njime
postavio principe i nain rada prema kojima su se kasnije izgraivala elektronika raunala. Taj stroj je
dovren tek nedavno, funkcionira i uva se u Londonskom muzeju znanosti i industrije.
Dijelovi analitikog stroja (to su hardverski dijelovi i dananjeg raunala):
1) ulazni ureaj (ureaj za itanje metalnih buenih kartica)
2) memorija
3) aritmetika jedinica (izvodi 4 osnovne raunske operacije)
4) upravljaka jedinica (odreuje redoslijed izraunavanja)
5) izlazni ureaj (ureaj za buenje kartica)
14. to je izumio Joseph - Marie Jacquard?
1801. godine Francuz Joseph - Marie Jacquard izumio je tkalaki stroj s buenim karticama. Taj je izum
omoguio da jedan te isti tkalaki stroj tka razliite uzorke tkanine ovisno o buenim karticama kojima
se upravljalo strojem. Raspored rupica na papirnatim karticama je program kojim se odreuje rad
tkalakog stroja. Taj je izum utjecao na Babbagea koji je iskoristio isto naelo buenih kartica za unos
podataka i programa.
15. to je izumio Herman Hollerith?
Herman Hollerith (amer. znanstvenik) je 1886. godine izumio elektromehaniki stroj s papirnatim
buenim karticama kojeg moemo smatrati prvim modernim strojem za obradu podataka. Izvor
elektrine energije bile su baterije. 1890. godine taj je stroj upotrijebljen za obradu podataka kod
popisa stanovnitva SAD-a. Ve za 6 tjedana dobiveni su prvi neslubeni rezultati popisa (SAD su tada
imale 62,6 mil. stanovnika). Za runu obradu podataka s popisa koji je bio 10 godina prije trebalo je 7,5
godina. Holerithova tvrtka Tabulating Machine Company nakon udruivanja s nekoliko drugih tvrtki 1924.
godine postaje IBM (engl. International Business Machines), do danas jedan od najveih i najznaajnijih
proizvoaa raunala na svijetu.
16. Po emu se razlikuju generacije raunala?
Temeljna funkcija raunala je funkcija prekidanja (ukljui/iskljui). Binarni brojevni sustav je
najjednostavniji brojevni sustav i najlake ga je oponaati upravo prekidaima. Vano je pri tome da se
to ukljuivanje i iskljuivanje zbog mnotva binarnih brojeva odvija to je mogue bre. azvojem
elektronike omogueno je da se naprave sklopke koje nemaju mehanikih dijelova.
Raunala 1. generacije graena su od elektronskih cijevi, raunala 2. generacije od tranzistora, raunala
3. generacije od integriranih sklopova (ipova), a raunala 4. generacije od mikroprocesora. U svakoj
novoj generaciji osnovni dijelovi raunala postaju manji, zbog ega raunalo postaje bre, manje, manje
se kvari, jeftinije, tie, troi manje elektrine energije, ima vee mogunosti ....
17. to je izumio Alan Turing?
1939. godine Alan Turing (engl. matematiar) izumio je Collossus, elektroniki programabilni kalkulator.
Programabilan znai da je mogao obavljati razliite operacije bez da se mijenja njegova graa, bilo je
dovoljno promijeniti program. Za vrijeme Drugog svjetskog rata sluio je Englezima za deifriranje

njemakih tajnih poruka ifriranih Enigmom. Turing je prvi koji je raunalnim strojevima dao ime
computer od engleske rijei 'to compute' (raunati).
18. to zna o raunalu ENIAC?
ENIAC (engl. Electronic Numerical Integrator And Calculator) je prvo potpuno elektroniko raunalo
koje su 1945. godine konstruirali amerikanci John Mauchly i Prosper Eckert. Teio je 30 tona i zauzimao
prostor povrine 1500 m2. Troio je goleme koliine elektrine energije, a zbog velikog broja
elektronskih cijevi (18000) koje su stalno pregorjevale bio je vrlo nepouzdan i nije mogao posluiti za
komercijalnu obradu podataka. Programiranje je bilo vrlo sloeno jer je trebalo mijenjati spojeve unutar
stroja, a imao je i vrlo malu memoriju. Sluio je za razliita izraunavanja (npr. za proraune prve
hidrogenske bombe), a raunske operacije je izvodio tisuu puta bre od do tada najbrih raunskih
strojeva.
19. to zna o raunalu UNIVAC?
UNIVAC (engl. Electronic Discrete Variable Automatic Computer) je predstavnik 1. generacije raunala,
to je bilo prvo komercijalno raunalo. Konstruirali su ga 1951. godine Mauchly i Eckert. Koristilo se za
znanstvene i poslovne svrhe (npr. statistiki problemi, izrauni premija kod tvrtki koje su se bavile
osiguranjima, ...). 1952. godine je na temelju 7% izbrojenih glasova predvidjelo toan rezultat
predsjednikih izbora u SAD-u. Karakteristike:
- podaci i programi nalaze se u memoriji
- koristi kompilator
- obrada numerikih i nenumerikih podataka
- prvo raunalo za slobodnu prodaju, tj. ne proizvodi se samo po narudbi
20. to je ip?
ip ili integrirani krug je komadi kristala silicija koji je poluvodi, na koji se utiskuje vie elemenata,
uglavnom tranzistora i otpornika. Njegovim izumom u elektronici poinje era mikroelektronike. Od
ipova su graena raunala 3. generacije.
21. Opii 4. generaciju raunala!
etvrta generacija raunala zapoinje 1971. godine. Sve osnovne elemente raunala mogue je smjestiti
na samo jednu ploicu poluvodia povrine nekoliko desetaka kvadratnih milimetara. Takav se integrirani
krug zove mikroprocesor.
Pojava mikroprocesora omoguila je razvoj raunala za osobnu uporabu, tj. osobnih raunala. Ona su
digitalna, automatizirana, mogu se programirati, lako su dostupna, malih dimenzija, lagana, jeftina i
jednostavna za rukovanje. Naziv osobno raunalo (engl. personal computer, PC) koristi se od 1981.g. kad
je proizvedeno raunalo IBM PC. Prvo raunalo s grafikim korisnikim sueljem i miem bilo je Apple
Macintosh.

22. Nabroji dijelove Von Neumannovog modela raunala!

Osnovni postupci u radu raunala su: ulaz obrada izlaz. Osnovnu grau i djelovanje suvremenih
raunala koji slijede ovaj koncept dao je 1945. godine matematiar John von Neumann. Jo i danas se
moderna raunala grade na takozvanom von Neumannovom modelu arhitekture raunala iji su dijelovi:
ulazne jedinice, memorija, upravljaka jedinica, aritmetiko logika jedinica i izlazne jedinice.
23. emu slue ulazne jedinice?
Ulazne jedinice omoguuju unos podataka ili programa u sredinju jedinicu.
24. Opii tipkovnicu!
Tipkovnica (engl. keyboard) je najea ulazna jedinica, koristi se za runi unos podataka. Danas veina
raunala koristi tzv. standardnu PC tipkovnicu koja ima 101 ili 102 tipke, rasporeene u nekoliko grupa:
- alfanumeriki dio koji sadri tipke za slova i brojeve, interpunkcije, te najvanije upravljake tipke
(Enter, Alt, Ctrl, Shift, Caps Lock i Tab)
- numeriki dio koji sadri tipke s brojkama i tipke s osnovnim matematikim simbolima: +, -, *, / (tipke
s brojkama su aktivne ako je ukljuena tipka Num Lock)
- funkcijske tipke (F1 do F12)
- pomone tipke su tipke sa strelicama i tipke s natpisima
25. to je mi, kod kakvih se programa koristi, opii vrste mieva!
Mi je pokazivaka naprava koja bitno pojednostavljuje upravljanje raunalom, primjenjuje se kod
grafikih operacijskih sustava (npr. Windows).
Elektromehaniki mi ima kuglicu.
Optiki mi nema pokretnih dijelova, time su izbjegnuti kvarovi i prljanje unutranjosti.
Beini mi nije vezan s raunalom kabelom, nego se signali prenose infracrvenim zrakama.
26. to je skener?
Skener je ulazna jedinica namijenjena izravnom unosu crtea i slika s papira. Slika koja se eli unijeti u
raunalo osvjetljava se ugraenim izvorom svjetla. Svjetlo odbijeno od slike pretvara se u elektrine
impulse. Slika se pri pretvorbi dijeli u toke, pri emu je svaka toka predoena jakou elektrine
struje koja odgovara intenzitetu odbijene zrake svjetla. Takav postupak oitanja zove se skeniranje.
Slika je to vjernije prenesena to ima vie toaka na jedinici povrine, tj. to je vea razluivost
skenera.
27. Gdje i kako se koriste senzorska polja?
Senzorska polja se nalaze u sklopu tipkovnice kod prijenosnih raunala, po njemu se povlai prstom.
28. Gdje se i kako koristi zaslon osjetljiv na dodir?
Zaslon osjetljiv na dodir omoguava unos naredbi i podataka dodirom prsta odreenog mjesta na
zaslonu, a koristi se u bankama, na kolodvorima, za turistike informacije itd.
29. to je ita linijskog koda?
ita linijskog koda (engl. bar code reader) je optiki ulazni ureaj koji omoguuje automatsko
raspoznavanje. Izvor svjetlosti osvjetljava linijski kod (deblje i tanje tamne linije na svijetloj podlozi),
odbijena zraka pretvara se u elektrine impulse, a oni se onda pretvaraju u oblik razumljiv raunalu.
5

u obliku olovke na vrhu je izvor svjetla i njime je potrebno prijei preko cijelog koda
u obliku pitolja dovoljno ga je prisloniti na oznaku
laserski ita linijskog koda oznaku je dovoljno dovesti u blizinu itaa

30. to su senzori?
Senzori su pretvarai nekog stvarnog prirodnog dogaaja u elektrini i onda digitalni oblik. Stoga se
koriste kao izvori informacija za kontrolu i nadzor. Postoje senzori za toplinu, dim, svjetlost, pritisak,
dodir, kapacitet, vibracije, vlanost, induktivitet, otpor i sl. Primjena im je izuzetno iroka i sve ea u
obinom ivotu (npr. elektronske vage, alarmni ureaji, nemehaniki prekidai, upravljai centralnog
grijanja, klima ureaja...) Upotrebom senzora proiruje se i univerzalizira upotreba raunala u
najrazliitijim ljudskim djelatnostima i situacijama. Osim toga, raunala se mogu prilagoditi tako da se
njima mogu sluiti i tjelesno hendikepirani, invalidi i sl.
31. Koji su osnovni dijelovi sredinje jedinice?
Osnovni dijelovi sredinje jedinice su centralni procesor, glavna memorija i ulazno - izlazni moduli.
32. Od kojih dijelova se sastoji centralni procesor?
Centralni procesor se sastoji od aritmetiko-logike jedinice i upravljake jedinice.
33. emu slui aritmetiko logika jedinica?
Aritmetiko logika jedinica obavlja aritmetike i logike operacije s podacima.
Aritmetike operacije - zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje
Logike operacije - usporeivanje brojeva, odreivanje mjesta zareza, zaokruivanje brojeva, kontrola
predznaka itd.
34. emu slui upravljaka jedinica?
Upravljaka jedinica dekodira instrukcije programa i na temelju toga upravlja radom svih ostalih
jedinica.
35. Od ega je izgraena memorija?
Memorija je izgraena od bistabila.
36. to je bistabil?
Bistabil je elektroniki sklop s dva mogua stabilna stanja. Svaki bistabil moe memorirati 1 bit
informacije.
37. to je pohranjeno u glavnoj memoriji?
U glavnu memoriju pohranjuju se svi podaci i instrukcije programa koji se unose u raunalo preko
ulaznih jedinica, te svi rezultati operacija iz aritmetiko logike jedinice.
38. Opii RAM memoriju!
Radna memorija, tj. memorija s izravnim pristupom je upisno-ispisna memorija u koju se podaci mogu
zapisivati, itati i brisati. RAM memorija nije trajna, ona sadri podatke samo dok je raunalo
ukljueno. Iskljuenjem napona sadraj ove memorije se brie.
39. Opii ROM memoriju!
Memorija samo za itanje je ispisna memorija, tj memorija u koju se podaci mogu upisati samo jednom.
Nakon upisa ti se podaci mogu itati ili ispisati, ali se ne mogu mijenjati niti brisati. Unutar te

memorije nalaze se npr. podaci koji govore kakav e biti prikaz slova na zaslonu monitora, dijelovi
operacijskog sustava itd. Podatke u ROM memoriju ugrauje proizvoa raunala.
40. Koja je funkcija ulazno - izlaznih modula?
Svaki ulazno izlazni modul povezan je sabirnicama s vanjskim ureajima i provodi kontrolu njihovog
rada. Ulazno izlazni ureaji su prespori u odnosu na rad CPU-a. Da bi rad bio usklaen s raznim
vrstama ureaja koji se spajaju sa sredinjom jedinicom, razmjenu podataka obavljaju ulazno izlazni
moduli. CPU alje ulazno izlaznom modulu podatke velikom brzinom. Ulazno izlazni modul onda alje
podatke vanjskom ureaju brzinom i na nain koji odgovara upravo tom ureaju i obrnuto. Osim toga,
ulazno izlazni modul je zaduen i za raspoznavanje pogreaka koje mogu nastati na ureajima. Te
pogreke se dojavljuju u CPU koji e razumjeti nastali problem i o tome obavijestiti korisnika raunala.
41. emu slue izlazne jedinice?
Izlazne jedinice su ureaji koji podatke iz raunala pretvaraju u oblik razumljiv okolini. Ta okolina mogu
biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvunom obliku, ili strojevi kada su prikazi u obliku
elektrinih veliina (napon, struja).
42. Opii monitor s katodnom cijevi!
Monitori s katodnom cijevi koriste tehnologiju kao i televizijski prijamnik. Katodna cijev je vakumirana
staklena cijev na ijem je jednom kraju elektronski top, a na drugom zaslon koji je s unutranje strane
premazan slojem fosfora. Djelovanjem elektrinog polja koje je uzrokovano visokim naponom od
25000V, elektroni velikom brzinom lete prema zaslonu i udaraju estice fosfora koje, kad su
pogoene, zasvijetle. Viebojni monitori prikazuju sliku kombinacijom crvene, zelene i plave boje.
43. Koja su osnovna svojstva monitora?
Monitor se povezuje s raunalom sklopom koji se zove grafika kartica. Zadaa grafike kartice je
pretvorba digitalnih signala iz raunala u oblik prihvatljiv monitoru. Osnovna svojstva monitora su:
- veliina ekrana duljina dijagonale zaslona u inima (engl. inch, 1 inch = 2.54 cm). standardne
dijagonale su 15, 17, 19, 21
- razluivost - broj piksela od kojih se sastoji slika na monitoru, izraava se kao umnoak vodoravne i
uspravne razluivosti
- broj boja koje grafika kartica moe prikazati npr. 65 000, 16.7 milijuna
- frekvencija slike broj koji pokazuje koliko puta u sekundi monitor moe obnoviti sliku, standardna
frekvencija je 75 Hz
44. Opii monitor s LCD zaslonom!
LCD monitori ili monitori sa zaslonom od tekueg kristala graeni su od dva stakla izmeu kojih je
tekui kristal. To su materijali ije se estice mogu zakretati u elektrinom polju. Na taj nain kroz
njih moe proi vie ili manje svjetla, ili se od njih odbijati. Prednosti su im male dimenzije, vrlo mala
potronja energije, te zanemarivo tetno zraenje.
45. to je piksel?
Pikseli su sitni kruii od kojih se sastoje sve slike koje se stvaraju na zaslonu (ekranu) monitora.
46. Opii tintni pisa!
Kroz cjevice velikom brzinom trcaju male kapljice tinte na papir. Oni mogu kombinacijom osnovnih
boja, a to su zeleno-plava, ljubiasta i uta, davati ispis u boji. Dobra svojstva su im relativno tihi rad,
niska cijena i kvalitetan ispis.

47. Opii laserski pisa!

Laserski pisa daje najkvalitetniji ispis uz veliku brzinu. Koristi tehniku strojeva za fotokopiranje.
Laserska zraka slui za nabijanje valjka. Valjak se vrti, a laserska zraka se pomie uzduno. Onda se
sitne estice praha nanose i zadravaju na onim dijelovima valjka na kojima postoji elektrini naboj.
Nakon toga se prah s valjka prenosi na papir, a grijanjem se ta prakasta boja (engl. toner) rastopi i
upije u papir.
48. to je razluivost pisaa?
Razluivost pisaa izraava se u broju toaka po jednom inu. Veliina tj. promjer grafike toke je
1/72 ina (oko 0.35 mm).
49. Opii modem!
Uporabom modema (engl. MOdulator DEModulator)mogue je komunikaciju izmeu raunala koja su
fiziki udaljena ostvariti putem telefonskih linija. To je ureaj koji digitalne signale pretvara u analogne
i obrnuto (ulazno izlazna jedinica).
50. emu slue nosioci podataka?
Osnovna svrha nosioca podataka je izbjegavanje ponovnog runog unosa podataka i mogunost
viestrukog itanja pospremljenih podataka.
51. Opii disketu!
Disketa je izraena od plastine folije na koju je s obje strane nanesen tanki magnetizirajui sloj.
Podacima se pristupa izravno. Pogodna je za prijenos podataka i programa. Danas se koriste diskete
promjera 3.5 i kapaciteta 1.44 MB. Izvana su zatiene vrstim plastinim omotom.
52. Opii tvrdi disk!
Tvrdi disk je sastavni dio sredinje jedinice raunala, kapaciteta od nekoliko gigabajta. To su
aluminijski diskovi presvueni magnetskom tvari. Na istu osovinu, jedan iznad drugog, smjeteno je
nekoliko diskova. Za svaki disk postoje dvije magnetske glave, po jedna za svaku stranu. Tvrdi diskovi
su smjeteni u hermetino kuite kako bi se izbjegla oteenja diska i glave zbog prljavtine na
njegovoj povrini. Prednosti su mu pohranjivanje velike koliine podataka, velika brzina pristupa
podacima, velika brzina prijenosa podataka i pouzdani rad, a nedostatak mu je neprenosivost.
53. Kako se zapisuju i itaju podaci kod optikih nosioca podataka?
Zapis podataka ostvaruje se laserskom zrakom kojom se zagrijava i izobliuje povrina diska (na
mjestu jedinice folija je udubljena, a na mjestu nule izboena). itanje podataka takoer se obavlja
pomou laserske zrake koja se razliito odbija od udubljenja ili izboenja na disku.
54. Opii CD ROM!
Podaci su kod CD ROM-a zapisani samo s jedne strane, u neprekinutoj spirali od sredita prema rubu
diska. Prednosti su mu veliki kapacitet od 650 MB, niska cijena i dugotrajnost upisanih podataka, a
nedostatak to to se podaci se na njega mogu zapisati samo jednom.
55. Opii DVD!
Smanjene su dimenzije izboina u odnosu na CD ROM, ime se poveala gustoa zapisa, tj. kapacitet.
DVD moe imati dva sloja podataka i zapis s obje strane. Najvei mogui kapacitet DVD-a je 17 GB.
Mogunost pohrane filmova.

56. Kakvi su to nepozicijski brojevni sustavi i koji su im nedostaci?

Nepozicijski sustavi su oni kod kojih znaenje pojedine znamenke ne ovisi o njezinu poloaju u
zapisanom broju, npr. sustav rimskih brojeva. Nedostaci su im da za zapisivanje veih brojeva treba
uvoditi nove znamenke, obavljanje aritmetikih operacija je vrlo sloeno itd.
57. Kakvi su to pozicijski brojevni sustavi?
U pozicijskim brojevnim sustavima upotrebljava se ogranien broj znamenki s tim da njihova vrijednost
ne ovisi o poloaju u zapisanom broju. Svaki pozicijski brojevni sustav ima svoju bazu, znamenke i najvei
element. Baza je broj razliitih znamenki u odreenom brojevnom sustavu. Najvei element je najvea
znamenka sustava i iznosi baza - 1.
58. Provjeri u oktalnom brojevnom sustavu da li su brojevi 5218 (10 ) i 1010001100011( 2 ) jednaki!
59. Da li binarni zapis broja 789.C 4 (16) sadri vie nula ili jedinica?
60. 23.416 (10 ) = ? (2 ) (na 5 decimala)
61. Koliko je znamenki veih od 9 potrebno da se broj 7235.6 (8) zapie u heksadekadskom brojevnom
sustavu?
62. 11011011.0101.011( 2) = ? (10)
63. 307.513 (8) = ? (10)
64. 2 D3E.14 (16) = ? (10)
65. 7523.74 (10 ) = ? (16)

(na 3 decimale)

66. Koliko znamenki '0' ima broj 12653.472 (8 ) u binarnom brojevnom sustavu?
67. 1100111001 111.101111(2 ) = ? (16 )
68. Koliko je razliitih znamenki potrebno da se broj E 2 F1.C (16 ) zapie u oktalnom brojevnom sustavu, i
koje su to?
69. Izraunaj: 11111.011( 2) + 1010.1111( 2) + 11011.01( 2) .
70. Izraunaj: 10111.101( 2) 1010.01( 2) .

71. to je bit, a to bajt?

Bit (engl. bit = binary digit) je najmanja koliina informacije. Jedan bit moe se nalaziti u samo dva
razliita numerika stanja, 0 ili 1.
Bajt je niz od 8 bitova, osnovna jedinica za mjerenje koliine informacija. Vee jedinice su kilobajt (KB),
megabajt (MB), gigabajt (GB), terabajt (TB) itd.
1 KB = 210 B = 1024 B (oko tisuu bajtova)
1 MB = 220 B = 1 048 576 B (oko milion bajtova)
1 GB = 230 B = 1 073 741 824 B (oko milijardu bajtova)
1 TB = 240 B (oko bilijardu bajtova)
72. ASCII kod!
ASCII kod (engl. American Standard Code for Information Interchange) omoguuje prikaz 128
znakova, a za prikaz jednog znaka koristi se 7 bitova:
velika slova (A, B, ... , Z)
26 kombinacija
mala slova (a, b, ... , z)
26 kombinacija
10 kombinacija
brojke (0, 1, ... , 9)
33 kombinacije
ostali znakovi (interpunkcije, zagrade, znakovi matematikih operacija, ...)
33 kombinacije
upravljaki znakovi (Enter, Ctrl, Alt, Esc, strelice, ...)
73. Proireni ASCII kod!
Proireni ASCII kod sadri 256 znakova, a prvih 128 kombinacija je identino onima u ASCII kodu.
Preostalih 128 znakova nije standardizirano. Proizvoai raunala sami odreuju koje e znakove jo
upotrijebiti. Tu imamo razliite nacionalne znakove (npr. , , , , , , , , , ) i grafike simbole
(npr.
,
, ,
, , , , ... ). Koristi se prikaz od 8 bitova (1 bajt).

74. to je Internet?
Internet je globalna mrea u koju su spojena raunala cijelog svijeta. Sastoji se od mnogo WANova.
WAN (engl. Wide Area Network) su mree koje se proteu preko velikog podruja, najee su to
nacionalne mree. Za njih je karakteristino da kao komunikacijski medij izmeu hostova (server ili
posluitelj) koriste telefonske linije iznajmljene samo za tu svrhu, a ostala raunala se samo povremeno
ukljuuju u mreu, najee preko modema i obine telefonske linije.
75. to je to klijentsko posluiteljski model?
Podaci na Internetu organizirani su sustavom posluitelja i klijent raunala. Svako raunalo koje prua
neku vrstu usluge ili koje nudi neke svoje resurse na koritenje (npr. ispis na prikljuenom pisau ili
koritenje podataka s njegovog tvrdog diska) zove se posluitelj (engl. server). S druge strane, svako
raunalo koje koristi usluge posluitelja zove se klijent raunalo (engl. client).
76. to je potrebno da bi ostvarili pozivnu vezu s Internetom?
Da bi ostvarili pozivnu vezu s Internetom, potrebno je osobno raunalo, modem, telefonska linija,
zakupljen pristup Internetu kod nekog od ISP-a (engl. Internet Service Provider, tvrtka ije usluge
koristimo kako bi se spojili na Internet), te odgovarajui softver - npr. Internet Explorer (za
'surfanje' po Webu) i Outlook Express (za e-mail).
10

77. to je World Wide Web, to je hipertekst, a to su linkovi?

Web je skup hipertekst stranica, a hipertekst je sustav elektronikih dokumenata koji su meusobno
povezani. Web stranice se sastoje od rijei i slika te nekih pojmova oznaenih posebnim oznakama koje
zovemo linkovi. Linkovi (ili hipertekstualne veze) su obino podvueni i plave boje (ako se radi o tekstu),
a prepoznaju se i po tome to pokaziva mia poprimi oblik ruke kad njime pokaemo na link koji osim
teksta moe biti i slika. Oni predstavljaju vezu s nekim drugim dokumentom na Internetu. Sam sadraj
web stranica konstruira se uz pomo specijalnog raunalnog jezika koji se naziva HTML (engl.
HyperText Markup Language).
78. to je i od ega se sastoji URL adresa?
Svaka Web stranica na Internetu mora imati svoju URL adresu kako bi ju mogli pronai. URL adresa
(engl. Universal Resource Locator) je ime i mjesto jedne Web stranice smjetene na odreenom Web
posluitelju. Stoga URL neke Web stranice u sebi mora sadravati ime posluitelja na kojem se
stranica nalazi i ime dokumenta pod kojim je stranica pohranjena.
79. Od ega se sastoji adresa raunala posluitelja?
Svako raunalo posluitelj ima jedinstvenu adresu koja se sastoji od tri dijela odvojenih tokom:
1. dio odnosi se na vrstu servisa, a moe biti www, ftp, free,...
2. dio je obino ime tvrtke iji je posluitelj
3. dio je domena koja govori kojem podruju pripadaju informacije hrvatska domena ima oznaku hr
80. to znai http na poetku svake Web adrese?
Protokol za WWW je HTTP (HyperText Transfer Protocol) te sve Web adrese u svijetu zapoinju sa
http://.
HTTP radi u dvije faze:
1. faza zahtjeva u kojoj klijent alje naredbu za preuzimanjem neke Web stranice (HTML dokumenta)
posluitelju
2. faza odgovora u kojoj posluitelj odgovara klijentu na zahtjev i zatvara vezu
Ako se na poetku adrese neke Web stranice ne napie http:// preglednik to podrazumijeva, pa e i bez
toga nai traenu stranicu.
81. Od ega se sastoji e-mail adresa?
E-mail adresa jednoznana je u cijelom svijetu, a sastoji se od dva dijela oblika netko@neto. Netko je
korisniko ime vlasnika e-mail adrese koje moe biti i skraeno, ali ne smije imati razmak, a neto je ime
posluitelja na kojem se nalazi potanski sandui vlasnika e-mail adrese. Znak @ se ita 'et'. Znakovi ,
, , , se u adresama za e-mailove ne koriste. Ista osoba moe imati vie e-mail adresa.
82. to je potrebno za slanje e-mail poruke?
Za slanje e-mail poruke potrebna je vlastita e-mail adresa, prikljuak na Internet, komunikacijski
program (Outlook Express, Eudora ili neki drugi) i e-mail adresa osobe kojoj elimo pisati.
83. Koje su prednosti e-maila u odnosu na klasinu potu?
Prednosti su:
- velika brzina prijenosa poruka koja se mjeri u sekundama
- ista poruka moe se poslati veem broju korisnika odjednom
- plaa se samo cijena lokalnog telefonskog poziva (kojim smo spojeni na Internet) bez obzira koliko
poruka poslali i koliko 'daleko'
- mogu se slati slike, zvukovi i videozapisi, odnosno sve vrste datoteka
- olakan prijenos poruka meu dravama i kontinentima
11

u trenutku slanja e-mail poruke osoba kojoj piemo ne mora biti prikljuena na Internet, ali kad se
prikljui odmah moe dobiti poruku koja ju eka na posluitelju

84. to su mrene novine?

Mrene novine ili novinska grupa (Usenet) je skupina lanaka (poruka) na neku temu. Korisnik pomou
svog raunala pristupa udaljenom posluitelju i ita poruke iz grupe koja ga zanima, te ujedno ima priliku
odgovoriti na njih. Razlika izmeu elektronike pote i novinskih grupa je oita: dok se pomou
elektronike pote komunicira samo s jednom osobom (ili manjom grupom), broj korisnika koji e
proitati poruku na mrenim novinama nemogue je procijeniti, potencijalno se radi o cijelom svijetu.
Dakle, nema privatnosti, a jedna od oitih prednosti je i mogunost da se u vrlo kratkom roku dobije
odgovor na neko pitanje, ili miljenje drugih korisnika.

85. to je program, a to programiranje?

Program je skup naredbi sa strogo utvrenim redoslijedom pomou kojih se dolazi do eljenog rezultata.
Programi su pisani u nekom programskom jeziku (npr. BASIC, PASCAL, FORTRAN, C, LOGO, ADA, ...)
Programiranje je postupak sastavljanja programa.
86. to je algoritam?
Algoritam je jasno definiran postupak za rjeavanje odreenog problema. Uz svaki algoritam moraju
jasno biti definirana poetna stanja objekata nad kojima se obavljaju operacije. Algoritam mora biti
sastavljen od konanog broja koraka koji utvruju slijed operacija koje treba obaviti nad objektima
kako bi se dobila zavrna stanja objekata ili izlazi. Svaki korak opisuje se instrukcijom.
87. to je blok-dijagram i koje su njegove karakteristike?
Blokdijagram ili dijagram tijeka je grafiki prikaz tijeka izvoenja programa. Karakteristike:
1) podloga za pisanje programa
2) omoguuje lako otkrivanje pogreaka u strukturi algoritma
3) algoritmom u obliku blok-dijagrama mogu se sluiti i osobe koje ne poznaju programiranje
88. Podjela programskih jezika!
Programski se jezici dijele na strojne i simbolike koji se onda dalje dijele na nie i vie simbolike
jezike. Strojni jezik je binarni prikaz programa, jedini oblik programa kojeg raunalo razumije. Pisanje
programa u binarnom obliku dugo traje, a i velika je mogunost pogreke. Osim toga, svaka vrsta stroja
za obradu podataka ima svoj strojni jezik. Program koji je napisan na strojnom jeziku jednog stroja ne
moe se koristiti na drugom stroju, ak niti na razliitim strojevima istog proizvoaa. U simbolikim
jezicima kodovi operacija, adrese itd. piu se simbolima. Takvi se simboli lake pamte, pa je i pisanje
programa lake, bre i sigurnije.
89. to je asembler?
Asembler (engl. assembler) je nii programski jezik orijentiran stroju, tj. prilagoen radu stroja.
Izmeu instrukcija na strojnom jeziku i instrukcija na asembleru postoji odnos 1:1, to znai da svaka
instrukcija u strojnom jeziku ima svoj par u asembleru.

12

90. Kakvi su to vii programski jezici?

Vii programski jezici omoguuju programeru pisanje programa u ovjeku prirodnijem zapisu. FORTRAN,
jedan od prvih takvih jezika bio je prilagoen za rjeavanje matematukih, znanstvenih i tehnikih
problema. U viim programskim jezicima svaka se instrukcija pretvara u niz instrukcija strojnog jezika.
Osim toga, neovisni su o raunalu.
91. to je kompilator?
Kompilator (engl. compiler) je program prevodioc koji slui za prevoenje nekog programa napisanog u
viem programskom jeziku u njegov strojni oblik. Programi za prevoenje su sastavni dio operacijskog
sustava raunala.
92. Opii elemente blok-dijagrama!
POETAK (START) ili KRAJ (STOP)
ulaz/izlaz - nalog kojim e se unijeti podaci, ili putem kojeg e se dobiti rezultati obrade
obrada oznaava radnju koja e se obavljati s podacima u svrhu dobivanja eljenog rezultata
odluka - oznaava mjesto grananja programa nakon postavljenog uvjeta i ispitivanja je li
postavljeni uvjet ispunjen

poveznice i prikljune toke njima meusobno povezujemo simbole

93. Koji su osnovni naini povezivanja simbola u blok-dijagramu?

Slijed je niz naredbi koje se izvravaju jedna za drugom.
Izbor je dio programa u kojem na temelju odluke izvravamo jedan ili drugi dio programa.
Petlja je zatvoreni niz naredbi koje ponavljamo tako dugo dok ne bude zadovoljen postavljeni uvjet u
programu.
94. Napii pseudokod i izradi blok-dijagram kojim se raunaju vrijednosti kvadrata cijelih brojeva iz
intervala (15, 150).
95. Napii pseudokod i izradi blok-dijagram kojim e se ispisati svi brojevi djeljivi s 5 izmeu 2 i 2222
silazno.
96. Napii pseudokod i izradi blok-dijagram za algoritam kojim se uitava prirodni broj n, te rauna i
ispisuje zbroj 1+2+3++n.

13

94. Pseudokod:

POETAK

poetak
za N = 16 do 149 korak 1

N = 16

R= N
ispii R
sljedei N
kraj

R=

ISPII R

N=N+1

N > 149 ?

NE

DA

KRAJ

95. Pseudokod:

POETAK

poetak
za BROJ = 2220 do 5 korak -5
ispii BROJ
sljedei BROJ
kraj

BROJ = 2220

ISPII BROJ

BROJ = BROJ - 5

NE
BROJ < 5

DA

KRAJ

14

96. Pseudokod:

POETAK

poetak
uitaj n
S=0
za i = 1 do n korak 1
S=S+i
sljedei i
ispii S
kraj

UPII n

i=1
S=0

S=S+i

i=i+1

i>n?

DA

ISPII S

KRAJ

15

NE