Professional Documents
Culture Documents
Najbolje Dostupne Tehnologije Preciscavanja Otpadnih Voda PDF
Najbolje Dostupne Tehnologije Preciscavanja Otpadnih Voda PDF
na engleskom: Best Available Technique; termin opte prihvaen po svojoj skraenici BAT
143
Slika 39. Opta ema procesa preiavanja otpadnih voda, koja obuhvata komunalne i
industrijske otpadne vode, u sluaju preiavanja sa otpadnim vodama naselja
144
Koncentracija, mg/l
Opseg
Tipino
300-1200
100-400
70-300
250-850
100-300
700
220
150
500
150
100-400
200-1000
15-90
5-20
7-7,5
30-85
250
500
40
12
7,0
50
(*) Gubitak arenjem suvog ostatka, priblino odgovara sadraju organske materije.
Gaea, S., Klanja, M. (1994) Tehnologija vode i otpadnih voda, Jugoslovensko udruenje pivara,
Beograd
145
Broj
naselja
Ukupan broj
stanovnika
%
stanovnitva
%
kumulativan
0,5
38
6.033
0,29
0,3
250-500
0,5-0,9
32
12.591
0,6
0,9
500-1.000
0,9-2,1
59
44.140
2,2
3,1
1.000-1.500
2,1-3,1
74
91.707
4,5
8,4
1.500-2.000
3,1-4,2
41
71.519
3,5
11,9
2.000-3.000
4,2-5,2
67
160.556
7,9
19,8
3.000-4.000
5,2-8,3
48
161.532
8,0
27,8
4.000-5.000
8,3-10,4
17
78.005
3,8
31,6
5.000-7.500
10,4-15,6
34
210.891
10,5
42,1
7.500-10.000
15,6-21
12
102.818
5,1
52,6
10.000-20.000
21-42
20
295.001
14,6
67,2
20.000-50.000
42-104
277.550
13,7
80,2
50.000-100.000
308.312
100.000-200.000
191.405
>200.000
Veliina naselja
<250
to se tie obrade otpadnih voda ostalih naselja (iz grupe naselja sa preko 20.000
stanovnika za koja smo usvojili, za potrebe ove Strategije, da spadaju u velika naselja),
koja nisu pokrivena postojeim postrojenjima za preiavanje otpadnih voda, za
obradu otpadnih voda tih naselja je sasvim logian izbor tip procesa preiavanja
komunalnih otpadnih voda kakav je danas vladajui u svetskoj praksi; a to je tip procesa
koji se sastoji od:
(a) postupaka prethodne obrade (uklanjanje grubog materijala reetkom;
uklanjanje inertnog materijala, u tzv. hvatau peska),
(b) primarnog preiavanja (u pravilu se primenjuje postupak uklanjanja
suspendovanih estica u gravitacionom taloniku), i
(c) sekundarnog preiavanja (uklanjanja biorazgradivog organskog
jedinjenja, daleko najee nekom od izvedbi aerobnog biolokog procesa
preiavanja sa aktivnim muljem, slika 40)4, esto kombinovanog sa
3
4
Republiki zavod za statistiku (2004) Popis stanovnitva, domainstava i stanova u 2002. godini
Metcalf & Eddy (1991) Wastewater Engineering, treatment disposal reuse, McGraw-Hill
146
Slika 40. Uproena ema procesa preiavanja otpadne vode sa aktivnim muljem, sa
recirkulacijom mulja
Oznake na slici 40.
Q protok otpadne vode, m3/d
So koncentracija organskog zagaenja u influentu, kao BPK ili HPK, mg/L
X koncentracija akt. mulja, kao organska suva materija suspendovanih estica, mg/L.
V zapremina reaktora, m3
S koncentracija organskog zagaenja u sistemu i efluentu, kao BPK ili HPK, mg/L
QV protok vika aktivnog mulja, m3/d
QR protok recirkulisanog aktivnog mulja, m3/d
XE koncentracija mulja u efluentu, mg/L.
XR koncentracija mulja u recirkulacionom vodu, mgL
QE protok preiene otpadne vode, efluenta, m3/d
147
148
Slika 42. Uklanjanje fosfora: (a) tokom primarnog preiavanja, (b) u procesu
sekundarnog preiavanja, (c) poseban stepen nakon sekundarnog preiavanja
149
Hidr.
vreme
zadr. (h)
Starost
mulja
(dan)
Recirk.
Odnos
QR/Q
Uklonjeno
BPK5 (%)
0,3-0,6
4-8
3-15
0,25-0,75
85-95
0,2-1,0
0,8-1,9
3-5
1-15
0,25-1
85-95
0,05-0,15
0,16-0,4
18-36
20-30
0,5-1,5
75-95
kgBPK 5
kg oSM d
kgBPK 5
m3 d
Konvencionalni
0,2-0,5
Potpuno meanje
Postupak
Produena aer.
151
izabrana nakon pilot ispitivanja dva ili tri reenja, odabrana na osnovu prethodne
studije) ili, za najmanja naselja iz ove grupe, nabavka celih prethodno fabrikovanih
postrojenja (engleski: Package (pre-engineered) Treatment Plants); a sa aspekta
smanjenja eksploatacionih trokova (engleski: O&M costs) bi, smatramo, bila dobra
praksa oformljenje organizacije (agencije, privatne firme, ili neke druge forme
organizacije ili preduzea) koja bi objedinjavala kontrolu i odravanje veeg broja
postrojenja za preiavanje otpadnih voda naselja iz ove grupe.
Za najbrojniju grupu naselja u Vojvodini, za mala naselja (preko etiri petine od
ukupnog broja naselja u Vojvodini, 82,5%, su naselja sa do 5.000 stanovnika, odnosno
376 od ukupno 456 naselja su mala naselja, i u njima ivi ispod treine stanovnitva
Vojvodine, tabela 39), reenje za preiavanje njihovih otpadnih voda je najtee reiv
problem, prevashodno sa tehno-ekonomskog stanovita. Kada se pogleda raspored
naselja po veliini, unutar grupacije malih naselja (videti podatke tabele 39), vidi se da
najmanji udeo pripada najmanjim i najveim naseljima iz te grupe (16% naselja sa do
500 stanovnika, 17% naselja sa 3.000 do 5.000 sta.), a da je skoro polovina naselja
(48,45) u grupi naselja sa 1.000 do 3.000 stanovnika. Ovi podaci, posmatrani sami za
sebe, odnosno po scenariju da svako naselje ima sopstveni preista otpadnih voda
(treba imati na umu da je u Evropskoj Uniji prihvaen stav da se obavezno preiavaju
otpadne vode naselja sa preko 2000 tzv. ekvivalentnih stanovnika, to znai i sa manjim
stvarnim brojem stanovnika jer u tzv. ekvivalentne stanovnike se ubrajaju svi ostali
producenti otpadnih voda u naselju), u velikoj meri opredeljuju koncepciju izbora
najbolje dostupne tehnike u preiavanju.
Za grupu najveih, iz grupacije malih naselja, za naselja od 3.000 do 5.000
stanovnika, izbor tehnike preiavanja je u osnovi na istim postavkama kao i izbor
procesa za grupaciju naselja od 5.000 do 20.000 st., koja je razmatrana u prethodnom
tekstu, s tim da je nesto suen izbor, i svodi se na SBR postupak i postupke sa
imobilisanom mikroflorom (tzv. biofiltre). Razlog za izostavljanje produene aeracije i
aerisane lagune je sve izraenija neravnomernost protoka otpadnih voda to se veliina
naselja smanjuje, tako da smatramo da treba dati prednost arnom sistemu, tj. SBR-u.
Biofiltri se zadravaju kao opcija izbora jer se u njima aeracija odvija tzv. prirodnom
promajom, to znaajno pojednostavljuje i pojeftinjuje postupak; ali bi njihova glavna
mana, sklonost ka blokiranju biofiltra grubim i suspendovanim materijalom, morala biti
reavana dobro odabranom prethodnom obradom vode, to donekle uslonjava i
poskupljuje reenje sa biofiltrom. Primena drugih postupaka biofiltracije bi se morao
prethodno ispitati. Konaan izbor izmeu navedenih reenja se samo moe obaviti na
osnovu pouzdanih podataka sa terena, odnosno sveobuhvatnog snimanja rada
postrojenja koja bi bila postavljena po razliitim tehnologijama (odabranim na osnovu
prethodne studije).
Za najveu grupu naselja, od 1.000 do 3.000 stanovnika, koja broji 182 naselja,
unutar koje po broju dominiraju naselja sa 1.000 do 1.500 st. (74 naselja) i naselja sa
2.000 do 3.000 st. (67), smatramo da bi za vea naselja prednost verovatno imao SBR
postupak, dok bi za manja naselja prednost verovatno pripala biofiltrima. U svakom
sluaju, sva postrojenja za ovu grupaciju naselja bi trebalo da budu prethodno fabriki
izraena postrojenja, jer s obzirom na brojnost ove grupe naselja, samim tim i
potencijalno veliki broj postrojenja, za ovu veliinu naselja, graenje postrojenja po
meri je daleko skuplje reenje nego izbor iz ponude postrojenja koja se grade u
serijama, ma koliko da su te serije male.
Za grupu najmanjih naselja, sa do 1.000 st., a pogotovo za naselja do 500
stanovnika, reenje za preiavanje otpadnih voda tih naselja treba traiti u primeni
152
153
Slika 45. Preiavanje otpadne vode brzom infiltracijom kroz zemljite: (a) ema
procesa; sakupljanje i povrat preiene otpadne vode (b) drenanim cevima, i
(c) sistemom bunara
Prelivanje zemljita je sistem preiavanja pri kome se blago nagnuto glatko
zemljite male vodopropustljivosti, obraslo biljnim pokrivaem, na vrhu nagiba poliva
sa otpadnom vodom koja u tankom sloju tee, preliva, niz nagib i sakuplja u podnoju,
slika 46. Izbor biljaka je od bitne vanosti u ovom sistemu jer znaajno utie na
kapacitet i efikasnost preiavanja.
154
156
1000 10 000 ES
10 000 50 000 ES
vei od 50 000 ES
P R I M A R N A - M E H A N I K A F A Z A (1)
- Ceenje kroz reetku:
- Ceenje kroz reetku:
- Ceenje kroz reetku:
- Ceenje kroz reetku:
gruba reetka
gruba reetka
gruba reetka
gruba reetka
fina reetka
fina reetka
fina reetka
fina reetka
- Ceenje kroz sito
- Ceenje kroz sito
- Ceenje kroz sito
- Ceenje kroz sito
perforacija iznad 2 mm
perforacija iznad 2 mm
perforacija iznad 2 mm
perforacija iznad 2 mm
- Odvajanje peska i
- Odvajanje peska
- Odvajanje peska
masnoa
gravitaciono
gravitaciono
(kombinovano)
- Primarno taloenje
aerirani peskolov
gravitaciono
dvospratna talonica
aerirani
peskolovaerirani peskolov
- Odvajanje masnoa
hvata masnoa
aerirani peskolovgravitaciono
hvata masnoa
- Odvajanje peska
gravitaciono
aerirani peskolov
- Primarno taloenje
aerirani peskolovhvata masnoa
S E K U N D A R N A - B I O L O K A F A Z A (2)
- Postupci na osnovu
- Postupci sa fiksiranom - Postupci sa fiksiranom - Postupak sa aktivnim
prirodnih
biomasom
biomasom
muljem
procesa (ekstenzivni
rotacioni i bioloki
bioloki filtri (nisko,
sa nitrifikacijom
postupci)
kontaktori od vie
srednje i visoko
dvostepeni postupci
prirodne lagune
jedinica
optereeni)
(visoko optereeni-nisko
mokra polja (wetland)
bioloki filtri
dvostepeni bioloki filtri
optereeni)
razlivanje po zemljitu
(niskooptereeni)
(visoko i nisko
(landfill)
optereeni)
- Postupci sa fiksiranom
biomasom
rotacioni bioloki
kontaktori
- Postupci sa aktivnim
- Postupci sa aktivnim
bioloki filtri
muljem
muljem
(niskooptereeni)
aerirane lagune
totalna oksidacija
totalna oksidacija
sa nitrifikacijom
- Postupci sa aktivnim
muljem
(totalna oksidacija)
aerobno-anaerobno
157
nastavak Tabele 41
TERCIJARNA
F A Z A (3)
- Bioloka
- Bioloka
denitrifikacija
denitrifikacija
prethodna, stepenasta,
prethodna, stepenasta,
simultana, alternativna, simultana, alternativna,
intermitentna
intermitentna
- Defosforizacija
- Defosforizacija
bioloka (u sluaju
bioloka + simultana
potrebe simultana
hemijska
hemijska)
- Dezinfekcija
hlornim preparatima (Cl2, NaOCl)
UV zracima
O B R A D A M U L J A
PRIMARNO ZGUNJAVANJE
Primarni mulj
Sekundarni i
- Gravitaciono
terc. mulj
statiko
-Gravitaciono - Gravitaciono
mehaniko
statiko
mehaniko
mehaniko
- Vetako
mainski
STABILIZACIJA
- Istovremena aerobna
bioloka
- Odvojena aerobna
- Istovremena aerobna bioloka
bioloka
(mezofilna, termofilna)
- Gaenim kreom
- Peenim kreom
- Anaerobna bioloka
(mezofilna)
SEKUNDARNO
ZGUNJAVANJE
- Gravitaciono
- Gravitaciono
statiko
statiko
mehaniko
DEHIDRATACIJA
- Lagune za mulj
- Suna polja
- Suna polja
- Mainska
trakasta filter presa
dekanter centrifuga
158
- Mainska
trakasta filter presa
dekanter centrifuga
- Mainska
trakasta filter presa
dekanter centrifuga
ramska filter presa
vakum doboasti filter