‘SAN 0 INTERAKTIVNOM UMJETNIGKOM DJELU. Hane Dieter Huber ts Banjaminje 1936. godine u 25. komentaru uz eve poznati ese) Unyetniko dele u doba tohri¢ko reproduce napisao sedate apse s,ako dovréonoumjenicko dla sto na sae tru razvoni in. Kao pve, one nas} prinjent tshakune oafeden unjicku fm. Kee arugo,vadicionalne umjetricke forme t2e vodrederim staalima syog rzvojaofektima kolo nova unjetricka forma posit kan bez sak ‘pore. Keo tree, vidi cruSivene promione Gest iazivalu promenu ecepcle Koi kori tk novo] une la Benjaminove tee moguse primi na pitanja Koja su predmt ove dskusle Kelose podasjesnohlenj dustva manifesta all zaintorakaon 'promtraéan? Do koje mjere motamorei da Konkrstna umjetnoetyporno ted postizan intraktvnhefokat, koje Ge kash bez naparaasath rage uieinicke forme kao Slo au video umjetnoe il Kamplutorska umjetnost? Koja au drusivene promjene usmjerene na promjenu recepee.kae ‘kore tek novim umjstnigkim formama kao to 0 video umlotnost | Komolitoska umes? ‘Ora je tokst pokuta)(o}interprtacie. On nastoi poznate povjesne povezanosti sagledatl na nov natin, interpreta Ih, te povezl nade nespolve. On je pokuSal da se zmedu raznih pola, discplina | podruja, kao Sto su konkretna umjetnost, poéeclkompjutorske umjetnost, posh ‘ideo umjeinost, te Sociologia 60th godine, uspostewkullurne-povllesna veza, Sva seta Cet podrutja gotovo istovremena ave ison fe “"enjeniénom interakejom = promatiaten : lagi rat Nove tendencie Wiaasimo eeu razdebiju.Nadrograts, Ova moéna vojna saveza svCaliona ss prodstaliaiy uzajannu pritnj: jedne strane je komuniti 08 ‘rage Kaptalstih bok. Teoria. domine slena"dominirapoitiom idejom. Stalinovnasijacnik Nikita Hruséev bez makin 2opreka vida goin Sovjetakir savezom njegovm cr2avama saeltima, Negev suprotivici Dwight D. Eisenhower (1953-65 )John Kennedy (1961-60), Koruna kaptalzam sukobl st spre svega Indokin Korii zagrizenimdeolgskim ratov tojsu popraten velk gubieima. Amerika 1950, do 188 ‘Ugjelujou fat Koya Ulipnu 1958, sovjetske vojpepostrojbe ugusie su pobuny racnka ulstotnom Borin U stopad 1986, usllesinje obi Us Madarskoj nod vodstvom Imre Nagyia kale kasnie Moskau poltithi montranom proces pogubljen zajedno ¢ ostain pobunicna. (043. holovoza do 14 una u zagrebatke] Galeri suvtemene umjetnost(u sastavu Galara grada Zagrebs) odr2evao9lo3ba pod azivom Now ‘endencije Dest godinaksnie,na ptice| WathoraUlvichta, vBerinu zapotinjeqradna Zda zmed DOR iSR Njemae. Nazi Hove tnd ‘smisioleorganaatriztobe,brazisk umjetnikAlmirMavignier*Zagreback’organzator iziozbe, povjesnicar umjotnosti Bozo Bek Bors Kelemen te dvojeaIkownin kritgara Matko Meétrovc | Radosiay Putar gos dana pre zamoll su Almira Mavigniora da in posal mera unjetikatojete porval da sudleuj a loz. Amir Mavigniertakoder potpisue inasiovizlo2be. Temi so nanazivu ilozbe Stringenz. Nuowe TendenzoTedescha koja je 1959. godine ecrSana u galerij Pagani del Grattacilo v Nilanu, ana no) je suelovao | Mavignier. Veé sam naziv sugerira ce su Kusios oxganizator2tze Aine Mavigner bil vjron’ da precstajju neste nove te da ta novina reprezantra nov pravac, tendenciuil vend usuvreney) Uimjetnost Sto to anaci? Prezentiratinesto kao tendenciks znaci da pre toga otito nije bo prepaznatiiveg pravea, w umjelnost je dae vada ‘pea dezorlontanost, a sada oe (proma sheaéanjskustose)nazra nova tendon il now pat No tine 08 nije sve re¢ana, Naime, naslov ilotbe jou mnotin’ .Novetendencie", sto anati da serad: 0 barom dui razlte nove tendencies e-seprezontalinaizioti Tu ae vee maze prepaznat fondencja pluraizma \ umetnest, te Unjetntkog il ontolskogrelav2ma Kop e188 {0dine prvi opisac amarsk flezot Quine" Ne posto vide samojena\stinau umjetnost, nego mnodtvo razitith tina kojeravmopravn sto joss Pored druge. Za sada je jo sve ured, No Upravo «tom relativimu vee su gadrZani u2roe Kasniih problema \ koje Ge upast zagrabacke Nove Tendenci. Ako vite ne post edna tine uumjatnost, va brone raze tin, postavla se ptanje kako Gemorazihovat ono Sto fev unjenast igpramno.od onoga fo je pogreéno? Naoko velkatolerantnost umjetnka brzo ce postal ideolosko stane moe! upravo to naposlitha dota do ‘rala Now tendencia. Zahtey 2a plutalizmom. eativiamom | toleranajom kasnie se opostavlje ae kao neriesiv Koni. Utotopeds 1962, doiai do eakalacijekrize na Kui, kada au Ameriancisrimiama i 2aka povrai da jo Sovjtski save2 na Ku) stuconta0 stratthe nuklearnerakete, Toe dovelo do pomcrske blokage oc strane SAD-2 koajetraala sve dok Hiruseov nj skazao spramnost za karate | pavat raketa u SSSR. Svijtu je prea nepostedna opasnost od izbjanjaruklearnog ral, tvrde broil sviedoc| toga wemena. U Zagreb Soham soe i _Kolovaza 1963. godine otvorene druge izlc2be Novi tendencie. Nina loz, nu katalogu ne osjecalu se ode! tog znimno tetkog,lledhog Ntogiemccncst-<__ stanjau suwremeno) poviest Neposredno nakon pomorske bike u zaljevu Tenking, SAD je 1964. godine bao u Vjetramsii rat (2 rat Indo) Soetea eo No} Ge 1975. 2azvat valceraume iepostavil se kao katastofa 2a emicko clulno aust. Semen S ieloabom Nova tendonclje 3, koja se odr2avalaod 15, kotoveza do 19. una 1965. godine, ova grupa umetnikateoretieara naposietku je zapalau riz, Nazi ilotbe ova put jedi. Ocito posto samo jos jena nov tendenci ane bojne racic, Vijeme tolerance vlan oigleena |e prosie. Sad ce igrato na katy Ideologkog ptanja meci. U kratkom aclomku na pocetku kataloga piso da se nazivom iezbe us jednin fle SEES Sues an aaa fat prema ep) noncetac amoral zjeatkincijevs'« Noa ta je ves prekasno.dJednina vse nje dovolina dase zaustaviaraziazere ww sancti Grupa, etovemane, kalslog nud Brojn arguments, ds ne bi sve propalo 2009 renlth i vee neepolvin?~ stavova,Tekstovima dominaecrona lskus o uarocims kits‘0d subjektvnh nesualasica do objektvnost! Kompjutora Kao débredotao zl iz ideloskin, ekonomskih | secsinihproturjeéa ponuall su se novi med | nova toon: raéunao | Informaclska esata. "Nani sa sada usmiorene sv nade 2a postzaniejadinstva, zajednistvs! poatvne promjane odnosa u dustvu,Informacicks estetica je poshodn ‘pokuS|u20staliocu da se aubjektvne nesuglasic | deoloake suprotnostzamijone navodne objektivnom anaizom obi article abekat.” ‘Stro|il algontam ne poznainosoalacice. UZserebusjeu to dabs, St je bilo znakovto,usloia stanka za pomiliani koa j tala tri do Ee godine, nakon Gageje3. 14 kolovars 1968, ‘dra prv kolo na tamu Computer and Visual Research. Sovatekepostrojbe u 17 dana kasne, i ofnije 21 kolovera 1968. godine, mariale ‘81 Cehoslovatk Eime je naprasno oglnéonkral-Patkom projec" pod ladom Alexandra Ouéake, Teje godine spatelkom slanzve Tet dotlo| do ulminecie rata uUjetnamu. Uvelac 1958. godine vide od 600.000 vojnika Viekonga zapocelo je vel ofenzvu proty SAD-a, Amerika pote vida da je rat egubljon. To je! godina studenteidhnemira Pari | crugim europskim gracovina (Od sin tin dogadsla ko su potresal svt promjenil ga, ukatalozima\2laganima na simpoaiu Nowh tendencia nama ni traga ni gasa. Kaa Hc Je Matko Mestrovi napisao 2008. godine ujednom osyru, oj ile daba gospodarskog prospertetau socialist¢ho|Jugoslal koje amogusio ‘nz lozaba Novn tendencia. Ne Zapadu 86 u 19 doba govoriloo wae zatoplevansodross. U DDR-u je nakon tegracnje Berinskog 2a tekoder usliedlo nekoiko godina gospodarske politke stabiizacie.! Zagreb 1068. ‘Grupa Nove tendencienakon triuapjtne isosbe, koje suode#ane 1901, 1903 1965. godine, sada je ota zapalauduboky krizu’ Uzroclauformalne, ‘sadr2ajne | paltcks prvade. Nov fehncloski medi - raéunale ~ doles u prav wenutak, Kako bi se seria elotbizajedno s navodno objektnam ‘nformacjkom estetkom zvuklizkrize. Kao i svak novi medi, raCunaloenajpre nlslona euoréno odobravane,potaknuvil amione spakulacse fo tomu Sto se sve uz pomo¢ njaga maze usin, Keka bi ge promjenia it poboliala stanjeu drustu. Rocio se san o iterator Umjstiékom {elu pa time io inoraktivnom drustw. On se utopiekosiaja na ratunal, akasnjo na televiaju zo masovni mec Koj maze olaknul poxtivne Dromene drusveninprilka Ta) nevi eiklon za2van eizom za organizatore Nowhtendenciapeto je blo pokretas koh ja nagnae dae abe usredataze na infoemacisku esata! kompitorsky umjotnost. Casopis Bit UzZagrebuje 1988. nanokon osnovan Casop's Bk. lava urodnk éacopi bo jo Bote Bak a dzanira0 8 evan Pica lan snadainejugaslavenske ‘njetniéke grupe EXAT I.” Cazopis je suacne nepomen uimprasumu crugog brojaprvebina trebaa lait tromesentno, So ypubuje Koko 6 projekt bo ambelozno zamisien U 1968, objavilona sri broa, Sedeée godine laze oS dva bro, 1070. n jedan, 219711872 po jedan bo Tako |e zaviso taj ambicioni projekt. Bo} 1 noi nasiov Teoria informacija| nova estotha te sad tekstove Matka Mostrovica, Abrahama Moles (3 testa), Maxa Bensea Radslave utara (vst 62). Drug bro, ko) potplsuluurednil rls Kelemen Radoaie Pula, po pve put bavi temom Komptoravzuanih itazivania, asopis se od sada zove Bik international. Tet bro] Gonesi tekstove prvog medunarednog kolokvia Computers and Visual Research od2anog UZagrebu 8 | 4. koloveza 1968. Sjedece godine, 5.16, svbnjs 1969. u Zagrebu je odrZan druglsiempo3) nasty tem. Tekstov ugog sige ‘bjalion su 1973. ubroja 7 Easopiea Bit Intemational pod nasiovor Dialog ea strojem,zajanos jos feet tekstove nevezarih uz spas, Posed ‘obro| Easopi Bit Intemational 8/9 posvecen je, sasvim logiéno, masovaom medi telev2i | nos! naslov Telvizja danas: Telovia | kultura Drustvo 1) R. F BALES (1950 jrazvo empiriske matode ral praevia cna inteaktvnm grupam, Prinjricetjokom grupnih iskusila Vi RF. BALES: nteractonprocess analy (Cambvidge Mass, 1050; nlomatko laéaneu EasopisuSoclana itrativaniau praksl/Praktizehe Sosilfrschung, wochik V. R. Konig, 2, 21962) PR. HOFSTATTER: Socialna psiologj / Soxalpsychologie (31067): C. HOMANS: Teoria socialne grupe / Theor der szialen Gruppe (1068), -ouinoxtins oven Encyclopaedia Britannica pojam wl jos kasi. Tok 1974.1 18. idan, o prvi put, nalazimo na pomove interaction |ineractinsm. Pojam nya se inerakie ezatudno kaso, tek 1970. godine, uvstenuenckiopedj velit leksikone, Pre toga se ob rabiosamo Kao sive pojamupossbnim een ee ‘nanstvenim raspravana, Interakalja winformaticho)znanost ‘Soke Dinklasmatra da su informaticke znanost e0-th gone preuzele pojam interakcie iz socotgie.InfenjrJ.GR, Licker vee 1960. godine =n ron Unk nasiova.Sinblor med cvjla iia" Man-Machine-Symbiosis) govoroKooperatino)intrakcii zmedu Covjk unas, kojom Ge se. luaitak bavi wbuduenost Medutin,najkasnie 1980.~ prema nekimevlarierim wjerenima-racunale GabitivstanjuraemvajtiBra\komplekanja =) "wr was ‘dudskoa mozaa Lickider govor o Kooperetvno|nterakci! med Eovjeks i raéunala Na samom potetky svog esa autor pita: ure nia Man’ Computer symbiosis an expected development in cooperative interaction between men and elactvone computer." = ua hentia: Snes Urojnim esojmai pubikacijama iz anih 60-1 godinajaviaju se pojmou!interakelainteaktivno ukonteksty informatishhtehnologia ale ukemi nt Sen Ukontekstukompjutorske umetnost To je usedio tek potkraj 60th godina,* Nicholas Negroponte gacine 1969. Krist pojam intrakeje usveri kompiutorskog czaina (CAD) uaritektua © cision) tsuneo Za ania o¢ toga, polam interaktivnost 60th godin 8 88 ne kristi vsskursima. On 20 zasigume potine Kors ek Oth. Java seu pio) sasnemdul aurea Doloic 90-ih gosina v vez! s medliskom umtnoscu ! teorjom media Koa Jew to doba nasile|br2o tS Peja inteaktivmost od sarmag “ns ao tin otetka korstseu Kontekstumediske umjetnost dek se poy intrakcja literate Kristo potstkom 60-tn godina kootekslu disks sss ul unites ‘0 subeluizmedu Covieka stroja urazvojsratunala. uvnmtnscos tackin Naprvom loki kompivtoriavizuarimistratvajima(ComputersendVisual esearch) ZagreDU3. 14 kolovoTe 1960 godine, dvaistatvata Same =Boto Te2ak ranimi Makanec pojam intake jana Hovis ukootekstu kompjtorai umjtnost. Bodo Tezak, Prradoslome-matemaekog «swe. fen ase {ofateta SveuEistau Zagrebo, pola od pojmn iterakce Koj se. nuklearo| isk! Kori 2a odnos lame jacdndstavni ikl edinica poput “== enn Sansa Se ‘stoma lion, ri tom ne qubedi ie vda nt drvsvenu makrorazinu pona, enon ssf es at etre erences eiperer- voor rotor ver toca rer mar Ghent Toms ooe ae red Pecos ec cnc orem rrp on, Sst pane olie usne oe enanan avr Mea a ‘azini moze prestikati na svijet emocionainih i intelektuainih interakcija izmedu fizikalnih, psiholoskih | sociolo8kih jedinica.* On, dakle, stomarni wu sraay oun muses Beare penetinc ras crarae tas onl augue eeasne coe ctenonas iar ectonl soe ea siest sibedrsensomalh oprarl. Za otteh a ecloto cra «smitten steer Yel por oacte oscar de a ac ustvin interme woe orate les dosfestoyettee eames ies | BY te scl ot ino eu comets eter hu ca oem tear ee tp ora snes a i Seda ways a that yao ane tee epee! wtracon: bower comowurané men Tha ebro wy te ear e etcs esao coves ae Yoal orc le para ae Was teatnpoeeano nadoreie Barn Makane,preesor na Zara a unaredee sunoaychacaia cage aussi: ac Baer tec meets eer. pos kor ore Waeros pause tees etomenporanet eos recs oar ee a Be ces sore nanos onoquewnrtiseru crecsenoneser ne eerercomerench rare masieon as mee eerie au Fe eect are ol pac copoio mcenasan eats smenvctn con |pine net fa coh oe Ne ois fe Be satpro raterttrmtrag env ol otopce suvonears ta tcntcrene cope cd reac oF ae Base Eton nmratirsm proremc voatorosoure oven ogee rokcbana sins on ipustcerencoani ri se joe ea ee eae Be aye Ce cose te occas repute nieces meg sareeiote bol cin acca rosacea ate a Troms ian ocrim oven rctcs) sone’ ose nt toa ee : Nstanossmatra da eu waloaing uns roca punits kiero paver proms. Umesh seseau o,hagote ska i itl ease c eure Salerno cuss (price Matas ran potece ees cya alee cane mae Pee ee Ie arava uson riactuscusinicgs sasee rasiropcnonanee Grae ae earioses ru bieslcan ony nate epee ae ee ; napostedne Komunixacie skomphutorom, nyo.‘Sano interakei u video umjetnost {video unjelnost zslnterestana 22 iterakeilu s promatvatem. Nojanl| rade Nam June Palka le 1963. prodstaviaju TV uredaj na éilen se fkranima projciaj slike koje 22 mogu mieniat| manipuirat uz pomos jakog magneta, Promatraé kroz ayn akaly (okelanje maghet) mate Uijecat na promonysike, Lanac intake, dake, patie akcom promatrate Koja Zazhvareakcly umjetickog dala To potiéa nowy yoakshu romatata Koa pk vod! do resko il promjane stanjeumjetnickog aja. Naa senacin brzo osvaruje dijadskiintrakciskl lanae. Odo imedu ‘ideo umietnikatelovitio kro masoveg messja od samog je pote obilezen vzarmnim nepovjerenjem. Odgovernnataleva kash 60-th i ‘ani 70-Ih samo suum slabaowena~ ako uopée Zl posi nek! obtk cocaine intorak9 gladatolima TV programs No vaina podrutja video umjetnost sto su usmyerona na takav obikintaraktvne razmiene, kao lo su phijeice rane viseoInsalacie Dara GGranama, Novi se medi signa kao | ragunal, shvaéa kao medi kal potiee abfezovanje. procviesenost i promjone u drustw.»* No u neki. ianinnim sluéajvima video urjetnil mogl su produit radove 2a tlovz ilu suradn selevialom, Godine 1968. na posta WOR Koln eran Ie legendarna amisia Black Gate Cologne u Kojo Su, zmedu ostalh,sudjeloval | unjetricl Otto Pie | Aldo Tambelini. Godine 1968, u Bostonu |e amitranaiferaktina TV amisia pod naslavom The Medium Is the Medium v okvi koe je Allan Kapow, perlormance umyetnk\preastvalk Fuuusa, pokrenuo interaktivnu TV emisju Hello Koja se emtrala u2wvo i2 centre Bostona, To su dva prinjra ristkh doticaja video umjeinest | Tradiionalnog masmediatelevizie, ‘San. lnteraktivnom umjetnickom dol Cssminasenakraiy osiednom na pozadinske sociale ideoloskernotiwesno inlerltivnom Umjetnckom dtu |ineraktvnom drustvu- Opeanto, ‘motemo ustanoil da 0 onamu Sta se podrazumava samo po sebi ne taba dskutlrat, psa debatrat. Ako se, Jako, eka ooredona toma ‘2 medunsrodno| rain problematiara u razishim podrucima drustvenin znanost, mofomo ustwrdit a je ona posala problem samopoimana bromionau drusiv fe thog tope iciskujeraeprave | teratehu obrad, Ako ae socjaina iterakea lzmadu judi u drut vide ne podrazumiers po seb, weba ju stadt, obrazlot uct u nove tehnologke med, unedl da és so druftvo -z2edenana trv pu” proobrait | dotivel pozivne romiane,uskladu s onim fo je poflino, Ta jena mnodim miestima formulrano iu teslovima talaloga2izbe Nova tendencije 3 U drut ukajem fe Drupipostan Kash nepeatal, komunitick dousnik,Kapitalisichl profiel jednostavno wena”, arava interakela (a to-tace inferacton) v meduludskom Kontaktu postjo va2an i kljuCan drustven problem, Ujesio simbolima posrecovane dstance konatino je onouno mogué .tavan rons | .dubok uv. Tone ana ntacrugo, nego da su do sad otto postojall samo neizravni Kontakt ows uv San ointeraktvnom drustvu je san o uzaamnor Kontakt s Drug, kone Jednak nama ne azmnsija isto Kao mi. To e san 0 .tavnon” dlalogu ‘5 Dhigim koji nie .stane’, entazma o soolalnom identi soclalnom znacenjs kroz obostan| dialog. Ato se dogadau vijame kada to hier. Italintere vige isu moguc! bog napete politike, ekonomeke | drustvene suai. Stoga mje nit Gado de fe sano interakivnom crusivu ubr2o ‘okenéan da su ga 239janio aruge crustvene | soajlne fartazme”