TAKTIKA- druga parcijala

ZASJEDA, OSMATRANJE I PRAENJE

ZASJEDA
Zasjeda je organizovana kriminalistiko-taktika radnja koja se sastoji u tajnom
osmatranju i nadziranju prostora ili objekta radi otkrivanja i hapenja uinilaca
KD. Za uspjenost zasjede bitno je pridravati se kriminalistikih naela brzine,
iznenaenja i konspirativnosti. Zasjeda s obzirom na cilj i zadatak moe
istovremeno imati preventivni i represivni karakter .
Da bi bila uspjeno sprovedena mora biti dobro organizovana, postoje situacije
kada to nije mogue, tada govorimo o ad hoc zasjedama, gdje nije mogue
poduzimati neke vee pripreme i organizacije. Vojna uloga u ovakvim situacijama
ima pravovremenu obavjesnost, koji u svakom sluaju umanjuje rizik i neuspjeh
kod radnje.
Izuzetno jedno ovlateno slubeno lice moe samoincijativno da preuzme zasjedu
ukoliko to hitnost ili neodlonost nalae.
Da bi uspjela zasjeda, mora se izvriti izvriti iznenada i kao energina akcija.
Zasjeda se razlikuje od tajnog promatranja, jer joj je krajnji cilj iznenadna i
energina akcija.
Zasjeda kao represivna mjera:
1. Hvatanje uinioca KD za kojim se traga
2. Hvatanje i lienje slobode na mjestu gdje se oekuje vrenje KD
3. Da se oduzmu predmeti i tragovi KD gdje ih je ostavio
Taktika vrenja zasjede
Kada se ne radi o ad hoc zasjedi.
Za uspjeno postavljanje zasjede: ua lokacija zasjede. Ukoliko je rije o
otvorenom prostoru, kamuflira se. Prikrivenost radnika da omoguava bjekstvo ili
otpor krim.
Ovlatenja slubenih osoba: Sve parametre zasjede mogu se podijeliti u 2 grupe:
1. OBINE kod kojih je raspored ovlatenja slubenih osoba u jednoj liniji.
2. DUBINSKE- u obliku potkovice, makaza, polukruga i sl. odnosno uvijek
pretstavlja okruenje
kriminalaca u zasjedi.
Ovlatene slubene osobe u zasjedi mogu biti rasporeeni u dvije paralelne linije,
u vidu jedne linije u obliku potkovice, frontalno na pravac kretanja kriminalca, u
vidu makaza, kruna, pravougaona, stepenasta, te zasjeda u vidu slova
(irilica), kombinovana zasjeda i dr..
OSMATRANJE
Osmatranje je operativno- taktika radnja koja ima za cilj da se percepcijom doe
do saznanja o KD i njihovim uiniocima, pa da se u skladu s tim poduzimaju mjere
sprjeavanja i suzbijanja konkretne kriminalne djelatnosti, ukoliko ona nastupa,
to znai da je osmatranje uslov za preduzimanje drugih operativno-taktikih
mjera i radnji.
Kada su osmatranje i zajeda operativno- taktike radnje? (i.p) Kada ih
policija koristi, kada prikupljaju saznanja za sebe.
1

Operativni plan osmatranja:

1.
2.
3.
4.

Objekat ili zadatak osmatranja

Ovlateni radnici
Vrijeme poetka i trajanja
Tehnika sredstva koja e se koristiti

Osmatranje i praenje su operativno-taktike radnje onda kada ih policija

prikuplja samo za svoja saznanja.
Posebne istrane radnje su onda kada na osnovu saznanja otkrijemo da se
tim neto moe dokazati, onda traimo nalog suda.
Polazei od podjele osmatranja na stalno i privremeno, treba istai da je stalno
osmatranje ili opta opservacija, stalni metod u radu svih ovlatenih radnika
organa unutranjih poslova u prevencijii kriminaliteta.
Stacionirano osmatranje i nadziranje lica, objekta ili prostora gdje se vri
kriminalna djelatnost obavlja se iz prethodno odabrane i pripremljene osmatrake
baze. Odreeni predmet ili prostor se osmatra kada postoje indicije da e se vriti
djelatnost.
PRAENJE
Praenje je tajno slijeenje odreenih, lica u kretanju kao i u neprimjetnom
posmatranju tih lica, u cilju zapaanja i registrovanju svih okolnosti koje su
znaajne za razjanjavanje konkretnog KD.
Vrste praenja
Prema subjektu koji ga realizuje, razlikuju se:
1. praenje od strane ovlatenih slubenih lica, to predstavlja redovan
(uobiajen) oblik vrenja ove kriminalistike radnje.
2. praenje od strane dobronamjernih graana ili saradnike policije, to
predstavlja izuzetak, koji se primjenjuje krajnje rijetko, samo kada ne postoje
uslovi da tu mjeru obave ovlatene slubene osobe.
Prema nainu na koji se vri, razlikujemo:
1. praenje pjeaenjem
2. praenje koritenjem nekog prijevoznog sredstva (najee automobila, a rjee
bicikla, motocikla,..)
Prema prostoru, razlikujemo:
1. praenje u otvorenom prostoru,
2. praenje u zatvorenom prostoru.
Identifikacija opservata:
1. Na osnovu fotografija,
2. Na osnovu opisa,
3. Na osnovu fotografija i opis.
2

Lanani sistem praenja

U ovom sluaju, 4, 6 do 8 radnika slijedi opservata na izvjesnom, meusobnom
odstojanju (obino 3-5m, jedan iza drugog) tako da svi zajedno sa opservatom
ine lanac, ije kretanje zavisi od kretanja opservata.
ABC sistem sainjavaju opservat- operativni radnik- operativni radnik itd.
Sistem paralelnih ulica
Dok jedan, dva ili vie pratilaca idu za istim opservatom, uporedo ili s njim idu
operativni radnicu u sporednim ulicama. Ako opservat primijeti da je praen te
skrene u drugu ulicu, tamo e biti doekan (da ne sluti) od strane operativnih
radnika.Paralelni sistem moe dinamiki prei u lanani i obratno.
Lanana produna kombinacija
Opservat je uhvaen u makaze, ispred se kree bar jedan operativac, a iza njega
se kree po jedan ili dva plonika grupa operativaca po lananom, odonosno po
sistemu paralelnih ulica. Operativci se stalno smjenjuju. Ovaj sisitem ima za cilj
da onemogui opservata da se izgubi. Ukoliko se ipak dogodi, ostali operativci
kretat e se u vidu koncentrinih krugova, sve uih krugova prema datom centru.
Lanac operativaca kretat e se u smjeru za koje pretpostavljaju da je opservat
odabrao u svom pokuaju da izbjegne opservaciju. Operativci se moraju kretati
paralelno u vie ulica ili dijelova.
Praenje na prometnoj ulici sa dva plonika
50 do 20 operativaca hodaju u razdaljini, po ivici plonika da im prolaznici ne bi
zatvorili vidokrug. Po istoj strani ulice preporuuje se praenje samo ako bi inae
vidokrug bio zatvoren na due vrijeme ili trajno.
Praenje sa jednim plonikom
Vri se u neposrednoj blizini opservata po strani, na udaljenosti 5-8m. Prolaznici
ine najboljii zaklon.
Praenje na neprometnoj ulici
Vri se na suprotnoj ili na istoj strani na udaljenosti 100-150m. Kao zaklon slue
zgrade ili drvoredi ako ih ima. Ukoliko se promatrana osoba okrene, operativac se
ne smije kriti, samo nastaviti hod.
RACIJA
Racija je dobro pripremljena, munjevita taktiko-operativna radnja (akcija) koja se
sastoji od blokade otvorenog ili zatvorenog prostora, unutar koje se vri
identifikacija svih i pregled svih sumnjivih osoba, kao i prostora, a u sluaju
otkrivanja osumnjienih osoba i predmeta, privedu se i liavaju slobode, privode
se u OP.
Racija se sastoji iz dva dijela:
1. priprema i
2. okonanje (voenje u prostorije)
3

Racijom se zabranjuje kretanje na odreenom prostoru, odonosno zabrana ulaska

drugih lica i izlaska bilo kojeg lica.
Racija traje koliko je potrebno.

Komponente racije:
1.
2.
3.
4.

donoenje odluke o raciji,

planiranje racije,
pripremanje racije,
provoenje racije.

1. Racija zapoinje onog trenutka kada se donese odluka da e se sprovesti.

Nakon donoenja odluke o sprovoenju racije, neophodno je sainiti PLAN i u
skladu s njim izvriti detaljne provjere i pripreme bez kojih nije mogue poduzeti
raciju.
2. Planom se predviaju ciljev, vrijeme provoenja, broj policijskih slubenika,
izravno nadleni rukovoditelji, mjere, radnje, nain na koji e svaki od njih tijekom
realizacije postupati, naoruanje, oprema..
3. Priprema- tajno izvoenje i osmatranje prostora gdje e se vriti racija, u toku
pripreme neophodno je utvrditi najpovoljniji pravac za izlazak policije na lice
mjesta.
4. Taktika provoenja radnje: S obaveznim sadrajem plana, izravno nadleni
rukovoditelj mora USMENO upoznati policijske slubenike kod upuivanja u raciju,
kao i u sluajevima da se iz razloga hitnosti s predvoenjem racije prije
donoenja pisanog plana.
Racija poinje onog momenta kada je sve spremno i planirano (tada se kree na
teren).
Tajno osmatranje objekta
Racija zapoinje tajnim osmatranjem objekta ili prostora. Prije nego to se krene
na lice mjesta 2-3 izvrioca idu da ponovo osmotre. Ovo osmatranje zapoinje
nekoliko sati prije vremena odreenog za poetak racije, traje za vrijeme racije i
zavrava se tek nakon deblokade.
Izlazak na lice mjesta
U tano odreeno vrijeme se polazi iz prostorije OUP-a na mjesto gdje se
zapoinje racija. Ekipe se moraju kretati onom putanjom koja je naznaena u
planu, od izlaska iz OUP-a sve do dolaska na lice mjesta. Eventualno odstupanje
moe narediti samo rukovodilac.
Unutranja blokada
Unutranja blokada se treba postaviti prije vanjske i to uvijek bez obzira da li se
radi o otvorenom ili zatvorenom prostoru.Vanjska blokada se sastoji u
istovremenom zatvaranju svih ulaza i izlaza od strane uniformirane policije. Mora
biti postavljeno munjevito i iznenada.
Ulazak u objekat i predstavljanje- operativni rukovodilac racije se predstavlja
i objanjava da je racija u toku, a graanima treba uputiti zahtjev da se ponaaju
4

korektno i upozoriti da u protivnom mogu biti poduzete odgovarajue mjere i

radnje.
Redoslijed poduzimanja radnji unutar prostora zavisi od aktualne situacije.
LEGITIMISANJE
Ko nije sumnjiv puta se, a ako neko nema linu kartu zadrava se.
Faze legitimisanja su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

pregled ili povrinski pretres

privremeno oduzimanje predmeta,
lienje slobode,
pregled ili pretres objekta,
privoenje,
deblokada prostora.

Nakon deblokade prostora, odreene osobe trebaju ostati osmatrati.

Druga faza
Nakon privenja sumnjivih osoba u prostoru OUP-a zapoinje druga faza, tj.
obrada svih privedenih;
-

detaljan lini opis

utvrivanje identiteta
provjera u kriminalistikim evidencijama
fotografisnje i daktiloskopiranje
informativni razgovor
utvrivanje alibija
okonanje racije
analize racije

Izvjetaj racije
Operativno-taktike radnje- IZVJETAJ
Dokazivanje- ZAPISNIK
KRIMINLISTIKA KONTROLA
Kriminalistika kontrola podrazumijeva sistem svih organizovanih i planom
predvienih operativno-taktikih mjera kojima se policija obavjetava i poduzima
konkretne mjere i radnje sprijeavanja raznih drutveno opasnih (kriminalnih)
pojava, uzroka i poslijedica tih pojava i stanja.
Ovo se odnosi i na udese irih razmjera, katastrofe, elementarne nepogode,
nesree na radu, prestupnike sredine te nadziranje i praenje ponaanja
odreenih osoba iz kriminalnog miljea.
Sadrinu kriminalistike kontrole ini nadzor konkretnih KD. Odreene osobe i
objekti se trebaju staviti pod kriminalistiku kontrolu.
Za kriminalistiku kontrolu karakteristina je opa sumnja, da bi u odreenoj
sredini ili mjestu moglo doi do kriminalnog prekraja, pa i socijalno-patolokog
ponaanja, da bi odreena osoba mogla da izvri kriminalnu radnju,
kriminalistikom kontrolom se dolazi do tragova, indicija.

1. Tragovi koji upuuju na postojanje KD

2. Trgovi koji upuuju na materijalne poslijedice proistekle izvrenjem KD
3. Tragovi koji upuuju na sumnjivo ponaanje nekih osoba da su izvrioci KD
Pod objektom se podrazumijeva mjesto gdje se vri kriminalna radnja (stvarni i
izvedeni).
Punkt je mjesto gdje se okupljaju ili komuniciraju osobe sklone vrenju
kriminalnih radnji, gdje se proturaju predmeti proistekli izvrenjem tih radnji ili na
bilo koji drugi nain uestalo ispoljavaju koristi steene izvrenjem kriminalnih
radnji nekom od indicija u vezi s kriminalnom djelatnou pojedinca ili grupe.
METODE I SREDSTVA KRIMINALISTIKE KONTROLE
Policija primjenjuje svojevrsna i razliita sredstva i metode. Sredstva
karakteristina za kriminalistiku kontrolu: procjena u masovnosti i uslovljenosti
kriminaliteta, praenje i izuavanje pojavnih oblika kriminaliteta, procjena o
potencijalnim ugroenim objektma od kriminalnih napada, stvaranje planova sa
razradom, primjenom sredstava kao to su saradnja sa graanima, koritenje tzv.
metoda legalnih izvora, analogije, raznih akcija i neposredno zapaanje ovlateih
slubenih lica.
Saradnja s graanima, koncept rada policije u zajednici, realizuje se
kroz;
-obavljanje potrebne djelatnosti
-obavljanje pozornike djelatnosti
-patrolnom djelatnou pri kontroli saobraaja
-obezbjeenjem sportskih i drugih manifestacija, javnih skupova
-intervencijom i pruanjem konkretne pomoi i zatite graana
-aktivnostima pri otkrivanju KD i njihovih izvrilaca, u razjanjavanju raznih
ekscesnih situacija i ostalim, slinim aktivnostima u zavisnosti od same
mikrosredine.
Lino zapaanje od strane OSO
U direktnoj zavisnosti od strunih sposobnosti, uvjebanosti i usmjerenosti svakog
operativca. Radi unaprijeenja kvaliteta zapaanja i verifikacije zapaenog
neophodno je pravovremeno usavravanje OSO-a, a pri samoj realizacijii ovog
oblika... fali kraj
Lina zapaanja OSO-a treba usmjeravati ka uoavanju indicijalnih injenica,
znakove koji upuuju na osnove sumnje kao to su;
-moralne sposobnosti za izvrenje KD
-ispoljavanje volje za izvrenjem kriminalne radnje, posebno onih s elementima
nasilja
-sumnjivo ponaanje kao indicija: problematian ivot, druenjes osobom na
loem glasu, neprestano skitanje i tumaranje, est odlazak u inostranstvo.
-ranije osude
-tjelesna i duevna svojstva za izvenje konkretnih KD, gdje do izraaja dolaze
vjetine i navike
-troenje abnormalnih..
-odlazak iz mjesta prebivalita
-promjene u ponaanju
-posjete nepoznatih osoba
6

Pri kontroli profesionalnih izvrioca, kriminalnih grupa i kriminalnih arita

primjenjuju se specifina sredstva i metode uz obavezno angaovanje OSO-a iz
linijskog metoda rada.
Sredstva spadaju u ovu grupu:
1. operativna tehnika
2. operativne veze
3. organizovane akcije, prismotra, nadzor, racija i zasjeda.
OBLICI VOENJA KRIMINALISTIKE KONTROLE (I.P)
S obzirom na primjenu odgovarajuih sredstava i metoda, objekt kontrole i
unutranju podjelu rada, kriminalistika kontrola se dijeli na optu i posebnu.
1. U optoj kriminalistikoj kontroli uestvuju sve OSO-e, a rije je o uoavanju
svih indicija relevantnih za suzbijanje kriminaliteta. Ovaj oblik kontrole obavlja se
svakodnevno, rutinski i sa manjim stepenom analitike procjene, kao
posmatraka aktivnost pozorniko-patrolne djelatnosti.
2. U posebnoj linijskoj kriminalistikoj kontroli kao viem stepenu kontrole
primjenjuju se posebne metode kroz linijski, specijalizovani (sektorski) oblik rada.
Analogno tome, oblici provoenja kriminalistike kontrole zasnivaju se na
unutranjoj podjeli rada u resoru javne bezbjednosti. Ima vei stepen analitike
procjene (odreene osobe).
U odnosu na kriminalistiku obaradu (kada je izvreno KD), kontrola je vremenski
gledano trajnija faza.
Za pravilno i efikasno uspostavljanje operativne kontrole bitna su tri elementa:
1. izbor lica, objekta ili punkta za kontrolu,
2. utvrivanje najboljeg naina obavljanja kontrole,
3. obrada sluaja s procjenom mogunosti na kriminalistiku aktivnost.
Veoma je teko dati prioritet jednom od ova tri elementa, jer ne mogu biti u
funkciji jedan bez drugog.
PLANOVI KRIMINALISTIKE KONTROLE
Planovi kriminalistike kontrole zasnivajuu se na realnim pretpostavkama,
izrauju se za ue djelove podruja.
Prvi dio plana - (ui plan):
-br. izvrenja KD
-br. izvrilaca KD
-ue lokacije izvrenja KD
-vrijeme izvrenja KD (mjesec, datum, sat)
-br. problematinih osoba za koje se procjenjuje da mogu postati izvroci KD
Procjena analitikih podataka na kojima se zasniva procjena dobro je svake
godine posebno iskazivati i dopunjavati.
Drugi dio plana obuhvata:
-potencijalno ugroene objekte napada
-kriminalna arita i punktove
7

-pregled spiska lica koja su ve osuivana

-pregled mjesta pogoenih izvrenjem KD.
Trei dio plana sadri zadatke za realizaciju kriminalistiko-operativne kontrole,
metode realizacije, nain koordinacije, a posebno pri angaovanju operativnihh
veza.
etvrti dio plana- navode se osobe odgovorne za izvrenje plana i realizaciju
pojedinih poslova i zadataka, to se posebno odnosi na pojedine patrole i
pozornike djelatnosti.
Najei nedostaci u organizaciji kriminalistike kontrole:
Analiza prakse rada OUP-a i analogno tome, postignuti rezultati jasno ukazuju na
veoma nizak stepen organizovanosti i u cjelini gledano, neadekvatan tretman
kontrole u okviru ostalih operativno- preventivnih djelatnosti.
Nisu rijetki sluajevi da se policiji daju zadaci u vezi sa odravanjem javnog reda,
mira i bezbjednosti saobraaja, a da ak u tromjesenom ili polugodinjim radnim
zadacima nema ni rijei o licima pod kontrolom.
Nedostaci u radu UOP-a
Ne vodi se rauna o tome da se pod kontrolu stave najinteresantnija lica sa
kriminalno-operativnog aspekta.

UPOTREBA POLIGRAFA
U okviru kriminalistike obrade, moe se koristiti poligraf kao pomono tehniko
sredstvo, s ciljem da se na brz i relativno pouzdan nain iz kruga osumnjienih
eliminiu nevina lica, kako bi se operativna djelatnost koncentrisala na
vjerovatnog izvrioca. Poligrafsko testiranje se zasniva na vezi koja postoji izmeu
psihikog preivljavanja nekog pitanja i sjeanja na odreeni dogaaj, to kod
ispitanika vezuje snane emocije. Osnovni uslov za poligrafsko testiranje je
dobrovoljno i pristanak koji se daje je pismen. U praksi se koristi indirektno
poligrafska metoda (testovi vrhunca napetosti i sl.)
Tanost rezultata poligrafskog ispitivanja zavisi od sposobnosti i znanja
poligrafskog ispitivaa.
Poligrafskom testiranju se ne smije podvrgnuti:
1. lice koje je pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psiho-aktivnih
sredstava
2. teko oboljelo srce
3. lice u stresnom stanju
4. ko ima lijekove za smirenje
5. ko ukazuje vidljive znakove duevne bolesti ili poremeaji
6. ko osjea intezivnu fiziku bol i
7. trudnice i porodilje.
LIENJE SLOBODE (I.p)
Policijski organ moe lice liiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je to lice
poinilo KD i ako postoji bilo koji osnov za to. Ovlatena radnja unutranjih
poslova duna je sainiti izvjetaj o lienju slobode odreene osobe.
8

OPERATIVNO TAKTIKE RADNJE

RADNJE DOKAZIVANJA I POSEBNE ISTRANE RADNJE
PRETRESANJE
Pretresanje je sloena i raznovrsna krivino-procesna radnja dokazivanja koje se
poduzimaju s ciljem obezbjeenja materijalnih dokaza za pokretanje i uspjeno
voenje krivinog postupka, kao i radi hvatanja izvrilaca KD za kojima se traga.
Pretresanje je procesna radnja materijalnog, stvarnog fizikog istraivanja koja se
poduzimaju u cilju pronalaska predmeta vanog za potrebe krivinog postupka na
kojima e se obaviti uviaj, vjetaenje ili e se predoiti radi prepoznavanja.
Vano je nauiti da je pretresanje prostorija i osoba istovremeno i kriminalistikooperativna radnja, ija je unutranja sadrina odreena taktikom potrebom za
rasvjetljavanje KD i otkrivanjem izvrioca.
Opta kriminalistika pravila koja se moraju potovati prilikom
pretresanja:
1.
2.
3.
4.

pravovremenost pretresanja,
tajnost i opreznost pretresanja,
iznenadnost pretresanja,
plansko, sistematsko, temeljito i uporno vrenje pretresanja

Kao imperativ namee se POTOVANJE PROCESNIH PRAVILA KAO I PRAVO

GRAANA.

Vrste pretresanja
Zakonskim uslovima koji se moraju ispraviti; prema objektu, obimu, vremenu
pretresanja
Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari (i.p)
Pravni osnov za pretresanje:
1. dovoljno osnova za sumnju
2. pretresanje sa ili bez naredbe
3. dva svjedoka
Pretresanje pokretnih stvari obuhvata, kompjuterske sisteme, ureaje za
spremanje kompjuterskih i elektronskih podataka kao i mobilnih telefonskih
podataka.
Pretresanje osoba
Djelimino pretresanje (klasino, zidno, kleei poloaj, leei poloaj- najee
od glave do pete) Detaljno pretresanje- osim u slubenim prostorijam moe se
eventualno obaviti i za vrijeme pretresanja stana kada je u pitanju pretresanje
tijela, onda po potrebi, kao strune osobe mogu sudjelovati, ljekar opte prakse ili
ginekolog, a ponekad i reatgenolog.
Zakonski uslovi pretresanja

-pismena naredba suda

-izuzetno bez naredbe na osnovu posebnog ovlatenja uz ispunjenje uslova
sadranih u ZKP-u
-pretresanje po naredbi suda je redovna forma
Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana, od 6-21 sati se
izvrava (osim ako drugaije ne pie u naredbi).
(GLAVA VIII - RADNJE DOKAZIVANJA Odjeljak 1 - Pretresanje stana, prostorija i
osoba- ZKP)
Pretresanju stana , ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna
svjedoka, graana, kao svjedoci pretresanja osobe koje prisustvuju moraju biti
istog spola).
O svakoj radnji dokazvanja sastavlja se ZAPISNIK.
Izdaje se POTVRDA i slui kao dokaz.
Pretresanje stana i drugih prostorija bez naredbe suda:
-ako stanar to eli
-ako neko zove u pomo
-ako je potrebno uhvatiti uinitelja KD koji je zateen na djelu, radi sigurnosti ljudi
i imovine
-ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi
osoba koja se po naredbi Suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu
sklonila od gonjenja.
Pretresanje osoba bez naredbe i svjedoka:
a) pri izvrenju naredbe o dovoenju,
b) prilikom lienja slobode,
c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
d) ako postoji sumnja da e sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju
od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlatena slubena
osoba mora odmah podnijeti izvjetaj Tuitelju, koji e o tome obavijestiti sudiju
za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez
naredbe.
UVIAJ (Odjeljak 6 - Uviaj i rekonstrukcija- ZKP)
Uviaj se poduzima kada je za utvrivanje neke vane injenice u postupku
potrebno neposredno opaanje, vana, istrana, anticipirana radnja kriminalistike.
Ko ini uviajnu ekipu? Tuilac ili njegov zamjenik, kriminalistiki istraitelj,
kriminalistiki tehniar, ljekar specijalista sudske medicine kao i drugi vjetaci
(zavisno od vrste KD).
Kako obezbjediti lice mjesta? Zavisi od sluaja, bolje je obiljeiti vee i ire lice
mjesta.
Tokom uviaja mora se dobiti to vie odgovora na
9 zlatnih pitanja kriminalistike.
Tri globalna zadatka uviaja;
1. pronalaenje prikupljanje i osiguranje stvarnih dokaznih informacija,
2. istraivanje stvarnih dokaznih informacija i drugih raspoloivih informacija, i
10

3. identifikacija uinitelja i rtve ako su nepoznati i osiguranje njihove dostupnosti

izvora.
Faze vrenja uviaja (i.p)
1.
2.
3.
4.
5.

Informativno- orjentacijska i organizacijska ili pripremna faza

Statiko- identifikacijska ili pasivna faza
Dinamika ili aktivna faza
Kontrolna
Finalna ili zavrna faza

(Objanjenje o svakoj fazi ima u skripti-knjizi)

Model standardnih dijelova zapisnika o uviaju:
1. Uvodni dio (formalni) je strogo standardizirani dio s redoslijedom podataka
koji su postavljeni u zakonskoj odredbi. Tu spadaju podaci u odnosu na
netaknutost, neizmjenjenost ili izmjenjenost na mjestu dogaaja prije poetka
uviaja.
2. Opi dio, s prikazom opeg stanja na mjestu dogaaja, utvrivanjem bitnih
elemenata makro situacije, stanja tragova i drugih predmeta, podjele mjesta
dogaaja na pojedine sektore.. Ovaj dio zapisnika mora sadravati posve precizne
poveznice s prateim snimcima i prikazima zateenog stanja, te jasnim
naznakama programa ispitivanja mjesta dogaaja.
3. Sredinji dio zapisnika sadri utvrenja iz dinamike faze uviaja, koja
moraju biti opisana sustavno, detaljno i temeljito, pri emu posebnu panju treba
posvetiti redoslijedu kojim se taj opis izlae.Evidentiranje predmeta uviaja koje
je uinjeno u prethodnom dijelu sada se mora upotpuniti. Sve mjere moraju se
poduzimati strogo sinhronizovano s njihovim snimanjem, skiciranjem, grafikim,
tehnikim i drugim oblicima fiksiranja, te planski.
4. Zavrni dio zapisnika, osim odgovarajueg formalnog sadraja, mora
posebno imati detaljan opis i pregled svih priloga zapsinika o uviaju, oznake u
privitku te njihove poveznice s pojedinim djelovima teksta.
REKONSTRUKCIJA DOGAAJA
Rekonstrukcija dogaaja je dokazna radnja, pomou koje se vri provjera
izvedenih dokaza ili utvrivanje.
Rekonstrukcija dogaaja predsavlja radnju ponavljanja odnosno, vjestakog
obnavljanja, toka i postupka ve izvrene radnje. Rekonstrukcija dogaaja,
drugim rijeima sastoji se od planskog obnavljanja pojedinih elemenata krivinog
dogaaja, koja se poduzima na osnovu postojeeg dokaznog sredstva.
Pismena konfiskacija je samostalna krivino-procesna radnja dokazivanja,
sastoji se u privremenom oduzimanju predmeta;
1. koji se prema krivinom zakonu mogu oduzeti i
2. koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u krivinom postupku.
Tri vrste predmeta koji se mogu oduzeti (ZKP)
Nain privremenog oduzimanja predmeta:

11

1.
2.
3.
4.

prilikom
prilikom
prilikom
prilikom

pretresanja,
lienja slobode,
racije,
vrenja uviaja.

Naredba za oduzimanje predmeta;

-sudska naredba, izdaje sud na prijedlog tuitelja ili na zahtjev ovlatene slubene
osobe
-bez naredbe suda, ukoliko postoji opasnost od odlaganja
,
-ako se ne mogu koristiti kao
dokaz.
SASLUANJE SVJEDOKA- PREPOZNAVANJE I SUOENJE ( radnja
dokazivanja)
Odjeljak 5 - Sasluanje svjedoka-ZKP
Svejdok se sasluava. Osumnjieni se ispituje.
Ako prepoznavanjem nije mogue u skladu sa stavom (3) ovog lana,
prepoznavanje e se izvriti na osnovu prepoznavanja fotografija tog lica ili
predmeta postavljenih meu fotografije, svejdoku nepoznatih lica.
(Prepoznavanje po fotografiji je izuzetak).
Prije nego sto se sprovede predoavanje radi prepoznavanja od svjedoka treba
traiti da opie lice ili predmet koji je opaao navodei znakove kojima se
razlikuje od drugih objekata identifikacije.
U toku pripremanja predoavanja svjedoku treba postaviti pitanja: o spoljnim
opaanjima, uslovnim opaanjima, zdravstveno stanje svjedoka, ranija sasluanja
svjedoka.
Graani koji se predoavaju moraju imati ISTA GRUPNA OBILJEJA kao i kritini
objekat. 5-8 osoba za prepoznavanje, razlika u godinama 5-8.
SUOENJE
Suoenje se mora dobro pripremiti. O izvrenom suoenju se sastavlja zapisnik.
VJETAENJE
Vjetaenje se odreuje za utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice, treba
pribaviti nalaz i miljenje osobe koja raspolae potrebnim strunim znanjem.
Pismenu naredbu za vjetaenje izdaje tuitelj ili sud. Vjetaenjem rukovodi
organ koji ga je naredio. o vjetaenju se sastavlja nalaz i miljenje. Vjetaku se
mogu davati razjanjenja, a moe mu se dopustiti i da razmatra spise. Moe
predloiti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i podaci koji su od vanosti za
davanje njegovog nalaza i miljenja.
Vjetak dostavlja nalaze i miljenje kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu
koji ga je odredio.
-U nalazu vjetak navodi sve ono to je zapazio i otkrio, metode koje je
primjenjivao, a u miljenu navodi zakljuke do kojih je doao u postupku
utvrivanja injenica. (i.p)
Nalaz i miljenje, vjetaka ine njegov iskaz i moraju biti zasnovani na
provjerenim injenicama i precizno iznesen. Vjetak uvijek mora obrazloiti na
osnovu kojih injenica je izveo zakljuke i dao miljenje.

12

Vrste vjetaenja: ( i.p. nabrojati sve vrste, pojedine vrste ili koja su
kriminalistika vjet.)
1. Prema zakonskom osnovu: obavezna i fakultativna,
2. Prema predmetu; vjetaenje mjesta, stvari i ivih bia,
3. Prema redoslijedu vjetaenja: prva, dopunska i ponovna,
4. Prema broju angaovanih eksperata: pojedinana i komisijska,
5. Prema specijalnosti: sudskomedicinska, bioloka, toksikoloka, psiholoka,
finansijska, kriminalistika (grafoloka, traseoloka, daktiloskopska, balistika).
POSEBNE ISTRANE RADNJE (i.p)
1. Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija
2. Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnavanje podataka
3. Nadzor i tehniko snimanje prostorija
4. Tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredst. i predmeta koji
stoje u vezi s njima 5. Koritenje prikrivenih istraitelja i koritenje informatora
6. Simulirani i kontrolni otkup predmeta i simulirano davanje potkupine
7. Nadzorni prijevoz i isporuka predmeta KD
KD za koja se mogu odrediti posebene istrane radnje (i.p)
1.
2.
3.
4.

Protiv integriteta BiH,

Protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meusobnim pravom
Terorizam
Za koja se prema zakonu moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna

Posebne istrane radnje odreuje sudija za prethodni postupak na obrazloeni

prijedlog.
Prikriveni istraitelj- slubeno lice. Informator- nije subeno lice, ali djeluje
pod istim zakonskim uslovima (mogu se sasluati kao svjedoci ili kao zatieni
svjedoci).
Sluajni nalazi:
Ne mogu se koristiti kao dokaz, informacije i podaci dobijeni preduzimanjem
posebne istrane radnje, ako se odnosi na KD za koje je njihovo poduzimanje
propisano.
IZVJETAJ OSO-A ( Raniji naziv za krivinu prijavu)
Organi koji su duni podnositi izvjetaj nadlenom tuitelju, su sv policijski organi
u BiH, FBiH, Brko Distriktu, RS, dravna granina sluba, sudska policija,
finansijska policija, poreski organi i vojna policija.(l. 219. St. 5 ZKPBiH)
Dopuna izvjetaja se moe dopuniti samo ako doe do novih saznanja, odnosno
ako postoje injenice, tragovi i dokazi u vezi s izvrenim KD.
Izvjetaj je osnovni, primarni, injenini temelj za nadlenog tuitelja.
Pod pojmom uzimanja izjava i prikupljanje drugih dokaza , treba
posrazumijevati sva saznanja do kojih su ovlatene slubene osobe dole na
temelju svoje neformalne i formalne djelatnosti.
Sadraj izvjetaja oso-a treba biti potpun, istinit, iscrpan, argumentovan i
provjerljiv.

13

Podaci i dokazi moraju biti jasno formulisani i mora biti jasan stepen njihove
sigurnosti. Iz pozitivnih odredaba ZKPBiH proizilazi da sadraj izvjetaja mora biti
takav da nadleni tuitelj na osnovu njega moe donijeti zakljuak.
LICE MJESTA
Lice mjesta mora biti vidno obiljeeno. Posebni sluajevi osiguranja mjesta
dogaaja su oni kada a mjestu dogaaja ima mrtvih osoba obtirom da je skoro
uvijek rije o trilemi: ubistvo, samoubistvo ili nesretni sluaj, stoga se trai brz
izlazak na mjesto dogaja po primljenoj obavijesti.
Pet osnovnih faktora koji se mogu okarakterisati kao kontaminatori lica
mjesta su:
-vrijeme,
-roaci i prijatelji rtve,
-osumnjieni ili sauesnici,
- radoznali posmatrai, sakupljai suvenira, kradljivci,
-pripadnici ostalih policijskih agencija i visoki zvaninici i dr.
Kod ubistva na licu mjesta obino nalazimo 4 vrste materijalnih dokaza:
1.
2.
3.
4.

Predmete,
Dijelove tijela,
Otiske, i
Utiske, kao specifine tragove.

Tehniki govorei lice mjesta poinje tamo gdje je osumnjieni pretvorio namjeru
u djelo, nastavlja se kroz pravac bijega i ukljuuje svaku lokaciju gdje fiziki
dokazi ili tragovi mogu biti locirani.
Kako bi se mogle objasniti okolnosti mjesta dogaaja trebalo bi ga
prethodno identificirati:
1.
2.
3.
4.
5.

Njegovu preciznu lokaciju,

Granice rasprostranjenost
Objekte koji ga ine,
Stanje koje vlada na mjestu dogaaja, i
Okvirne odrednice pristupa daljnjoj obradi.

Nakon identifikacije mjesta dogaaja, potrebno ga je prostorno odrediti:

1. Obezbijediti najvee podruje to je mogue
2. Napraviti brzu i objektivnu procjenu lica mjesta na osnovu:
a) lokacije tijela
b) prisustva bilo kakvog fizikog dokaza
c) izjave oevidaca
d) prisustvo prirodnih granica (drvo, kua i sl.)
3. Imati na umu mogunost postojanja viestrukog lica mjesta.
Netaknuto lice mjesta- moe biti ono mjesto KD na kome nije niko pristupio do
dolaska policije ili druge osobe koje su zapoele osiguravati lice mjesta KD.
Neizmjenjeno lice mjesta KD je ono na kome je neka osoba ili ivotinj pristupila
time ga stvarno izmijenila ili kontaminirala, a da pri tom osoba nije nista
dodirnula, odbacila i sl. ( stanje izmjenjeno u odnosu na tragove na podlozi)
14

Izmijenjeno lice mjesta KD je ono po kome su se kretale osobe, pomicali

predmeti, mrtvo tijelo i sl. kao i ivotinje, prije dolaska policije.
Makroskopsko lice mjesta dogaaja odnosi se na materijalne tragove i postoje
mnogi naini da ga se klasificira po fizikom stanju, tipu KD i tipovima pitanja koje
treba rijeiti. U makroskopskom smislu mjesto dogaaja moe se odnositi na neka
druga mjesta osim fizike lokacije npr. tijelo rtve, tijelo osumjienog ili bilo koji
dio vozila koritenog u vez s KD, odnosno svaki komad materijala povezan s KD
koji se vidi ili jedva vidi golim okom.
Metode pregleda lica mjesta
1. Strip metoda- moe se koristiti na otvorenom i zatvorenom prostoru, brza je i
jednostavna z aprimjenu. Moze je uraditi jedna osoba.
2. Spiralna metoda- ili kruna, efikasna je u manjim mjestima. Ipak to se krug iri
mogu se propustiti neki dokazi.
3. Kota metoda- kriminalisti se skupe u centar mejsta zloinai kreu se svojom
linijskom putanjom. Mogunost unitavanja dokaza prilikom vraanja u centar.
4. Grid metoda- najbolja za vea podruja. Kretanje je paralelno u odnosu jednih
na druge i isto mjesto se pokrije dva puta. Najdetaljniji sistem.
5. Zona metoda- mjesto se dijei na kocke ili sektore, metod je efikasan za
zatvorene objekte.
Negativne injenice i okolnosti su takve injenice i okolnost KD koje u
konkretnom sluaju ne postoje, iako bi za konkretnu situaciju u uobiajenom redu
stvari ili postavljenim verzijama morale postojati.
Skiciranje lica mjesta je grafiki prikaz mjesta dogaaja u razmjeri. Skica se
najee i najjednostavnije predstavlja tlocrtom. Po potrebi rade se skice presjeka
(bokocrt) ili razvijene skice (obaranje zidova).
Tehnika izrade skice lica mjesta:
1.
2.
3.
4.

Metoda odreivanja koordinata,

Metoda trougla,
Metoda unakrsnih linija, i
Grube i razraene skice.

15