5/2/2013

ivotni ciklus
Izmjena generacija
Biljni organi (cvijet, plod)
Razmnoavanje kritosjemenjaa

Zigota
2n

Rast

razdoblje koje
ukljuuje jednu
generaciju u
reproduktivnom
Oplodnja
Somatske stanice Germinativne
ciklusu organizma;
izgrauju tijelo
stanice
stvaraju
od zaea do
Odrasla gamete
jedinka
stvaranja vlastitog
n
potomstva (bez
Muka gameta
obzira da li
nespolnim ili
n
spolnim nainom)
enska gameta

Razliitosti ivotnog ciklusa

razlike izmeu ciklusa prema:

1. produktima mejoze (spore ili gamete)
2. da li produkti mejoze prolaze mitotike diobe (rast), te
3. o duini vremena koje provedu kao haplonti/diplonti

diploidna > haploidna (ivotinje) - DIPLONTI

diploidna = haploidna (veina biljaka i neke alge) =
HAPLODIPLONTI
diploidna < haploidna (veina gljiva i neki protisti) =
HAPLONTI

ivotni ciklus

veine biljaka i nekih algi

imaju izmjenu generacija

ivotni ciklus ukljuuje i diploidne (SPOROFIT) i haploidne
(GAMETOFIT) viestanine stadije
Haploidni viestanini
organizam (gametofit)

mitozom se dijele i haploidna i

diploidna generacija
n

M itoza

Spore

M EJOZA
Diploidni
viestanini
organizam
(sporofit)

2n

M itoza

Gamete
FERTILIZACIJA

2n

Zigota

M itoza

(b) Biljke i neke alge

Spolno razmnoavanje biljaka

Genetika varijabilnost; potomstvo nisu klonovi
Izmjena generacija
Viestanini haploidni i diploidni oblici koji proizvode
jedan drugog
Haploid (n) = 1 kopija svakog kromosoma (jedan set):
gametofit MITOZOM stvara gamete (muke
gamete i jajne stanice)
Diploid (2n) = 2 kopije svakog kromosoma (dva seta):
sporofit MEJOZOM stvara spore
Mitoza: dioba stanica
Mejoza: stvara stanice s polovinim brojem
kromosoma
Ukljuuje rizik i zahtjeva energiju

Nespolno (aseksualno) razmnoavanje

oblik razmnoavanja koji ne ukljuuje mejozu,
smanjivanje broja kromosoma ni oplodnju
prvenstveno znaajka jednostaninih organizama
(prokariota: bakterija i arheja i jednostaninih
eukariota), ali dio biljaka, ivotinja i gljiva
takoer se razmnoava nespolno
Svi prokarioti se razmnoavaju nespolno (nema
stvaranja gameta ni oplodnje), ali postoje oblici
spolnog razmnoavanja (konjugacija,
transformacija i transdukcija)

5/2/2013

Nespolno (aseksualno) razmnoavanje

Nespolno (aseksualno) razmnoavanje

jedan roditelj mitozom (nespolnim
razmnoavanjem) stvara genski
istovjetno potomstvo (KLON)

prednost:

u kratkom vremenu velik porast populacije

manji utroak energije (nema proizvodnje

neprilagodljivost u sluaju promjene uvjeta u

okoliu

prokarioti binarno cijepanje

jednostanini eukarioti (euglena) mitoza

Viestanino (fragmentacija)

stabljikom

reznice

povaljenice

vrijee

plonjaci

Fragmentacija

0,5 mm

Divlje jagode

Nespolno razmnoavanje

Novi izdanak

Calycanthus occi dentali s

podzemnom stabljikom
(gomoljem ili lukovicom)

listovima

razmnoavanje fragmentacijom ili cijepanjem (matina jedinka

podijeli se na vie fragmenata i iz svakog se razvije nova jedinka)
neke vrste algi , npr, Spi rogyra pa ak i neke vi e bi ljke, u i voti nja

Roditelj

Nespolno (vegetativno) razmnoavanje

Pup

povremene genske razlike

su posljedica relativno rijetkih
promjena u DNA nazvanih
MUTACIJE

podrazumijeva diobu jedinke na 2 jednaka dijela

nedostatak:

gameta i oplodnje)

Ameba

Jednostanino

Rasplodnim tjelecima

Vrijee

biljka stvara sitna tjeleca koja se

odmah odjeljuju od nje i iz njih se
razvija mlada jedinka
neke vrste algi (crvena alga Palmaria ) kao
i neke vie biljke

Hidra

pupanje
Crveni luk

Mlade bi lji ce na
rubovi ma li stova

Bryophyllum sp.

Krumpir

rasplodni pupovi u
pazucima listova

Polip

zakorijenjivanje listova (na

pr. afrika ljubiica)
Lukovica

Pupanje polipa

Rasplodnim stanicama (sporama)

korijenom

Gomolj

spore nastaju u posebnim organima koji

se zovu SPORANGIJI

Ovo je najsloeni ji obli k nespolnog nai na

razmnoavanja

gljive i alge

Kalancho pinnata

Biljno carstvo

Izmjena generacija u biljaka

Za ivotni ciklus biljaka karakteristina je izmjena
haploidne ( n) i diploidne (2n) generacije

Oba oblika se pravilno izmjenjuju kroz ivot biljke

(izmjena generacija)

Bryophyta, mahovine

Pteridophyta, papratnjae

mitoza

GAMETOFIT, haploidna generacija (n)

Magnoliophyta, sjemenjae

SPORE
(n)
mejoza

SPOROFIT, diploidna generacija (2n)

Golosjemenjae
Kritosjemenjae, Magnoliophytina

GAMETE (n)

oplodnja

5/2/2013

Razlike u izmjeni generacija prema izgledu

sporofita i gametofita
izomorfna izmjena generacija = gametofit i
sporofit jednako izgledaju (veinom u algi)

Razlike u izmjeni generacija

meu skupinama prema veliini
gametofita i sporofita
Mahovine, papratnjae i sjemenjae se
razlikuju prema veliini gametofitske i
sporofitske generacije
Mahovine

Papratnjae Kritosjemenjae

sporofit

Ulva lactuca, morska salata

gametofit

heteromorfna izmjena generacija = gametofit

i sporofit su morfoloki razliiti (pripadnici
carstva Plantae)

Sporofi t
(2n)

Sporofi t
(2n)

(a) Sporofit ovisi o

gametofitu
(mahovine)

Prof. dr. sc. Lidija ver

Mikroskopski enski
gametofiti (n ) u enskom
eeru
(ovisni)

Mikroskopski muki
gametofiti (n )
u mukom peludnom
eeru (ovisni)

Razlike u
izmjeni
generacija
prema
ovisnosti
gametofita
i sporofita

Gametofi t
( n)

Gametofi t
( n)
(b)

Veliki sporofit i mali,

neovisni gametofit
(papratnjae)

Mikroskopski muki
gametofiti (n )
unutar pranika
(ovisni)

Mikroskopski
enski
gametofiti
(n ) unutar
tuka
(ovisni)

Sporofi t (2n)

Sporofit (2 n ),
kritosjemenjae

sporangij (gr. spora sjetva, angos posuda)

megasporangij - sporangij u kojem redukcijskom diobom

nastaju megaspore; kao termin se uobiajeno koristi u skupini
heterospornih papratnjaa, a ponekada i za golosjemenjae;
homolog je nucelu kritosjemenjaa
mikrosporangij - sporangij u kojem redukcijskom diobom
nastaju mikrospore; kao termin se uobiajeno koristi u skupini
heterospornih papratnjaa, a ponekada i za golosjemenjae;
homolog je pranici kritosjemenjaa

gametangij

(c) Reducirani gametofit koji ovisi o sporofitu

(sjemenjae: golo- i krito- sjemenjae).

Razlike u izmjeni generacija prema veliini spora

nastaju spore jednake
veliine (homosporna
izmjena generacija); sve
mahovine, veina
papratnjaa, nijedna
sjemenjaa
nastaju spore razliite
veliine (heterosporna
izmjena generacija); sve
sjemenjae, poneka
papratnjaa

megaspore velike, iz
njih se razvija enski
gametofit
(megagametofit)
mikrospore manje, iz
njih se razvija muki
gametofit
(mikrogametofit)

nespolni rasplodni organ kod biljaka (i gljiva) u kojem

se redukcijskom diobom (mejozom) razvijaju spore,
nespolne rasplodne stanice haploidnog broja
kromosoma

stanice ili stanine skupine od kojih nastaju gamete

ili unutar kojih nastaju gamete

Pododjeljak Magnoliophytina, kritosjemenjae

Angiospermae

stariji naziv prema smjetaju sjemenog zametka (skriven u

plodnici tuka)

organi za razmnoavanje

cvijet cvjetnjae
plodovi

kod kritosjemenjaa su sjemeni zameci zatvoreni u

plodnici, pa se stoga redovno stvara plod, odnosno od
sjemenih zametaka nakon oplodnje nastaju sjemenke, a
od plodnice usploe (vanjski dio ploda).
opraivai su najee kukci i vjetar
cvijet biljaka koje oprauju kukci ima ocvijee, a to je
ovoj modificiranih listova koji tite pranike i tuak te
kod nekih slue za primamljivanje kukaca
muke su spolne stanice nepokretne (spermalne stanice)

5/2/2013

sjemenka: djelotvoran mehanizam rasprostiranja

zatita embriju
omoguuje rasijavanje
miruje (dormancija) dok ne dospije u
u povoljne uvjete za klijanje

specijalizirana struktura kritosjemenjaa za spolno

razmnoavanje
kratki dio izdanka ograniena rasta
sastoji se:

rezervne tvari za rast i razvoj novog sporofita

osim sjemenki, svim sjemenjaama zajedniko:

heterosporni sporangiji (mikrosporangiji i

megasporangiji)

pranik
(stamen)

megasporangije koji proizvode megaspore iz kojih se razvija

enski gametofit (megagametofit, embrionska vrea)
mikrosporangije koji daju mikrospore iz kojih se razvija muki
gametofit (peludna zrnca)

gametofiti su reducirani

sjemenjae su se razvile iz biljaka koje su imale:

Cvijet

prednost jer se razvijaju unutar spora, odnosno ostaju unutar

tkiva roditeljskog sporofita (zatita)

pranica =peludnica
(antera)

njuka tuka
(stigma)

drak
filament

vjeni = latice (petalum); privlae kukce

pranika (muki dio cvijeta = andrecej) mikrosporofili
kritosjemenjaa
tuka (enski dio cvijeta = ginecej) jedan ili vie plodnih listova
(megasporofili)

cvjetni dijelovi nalijeu na cvjetnu stapku ( pedunculus) iji

se gornji dio proiruje u cvjetite ( receptaculum)
spiralni (primitivnija znaajka) ili vertikalni (odvedenija
znaajka) raspored dijelova cvijeta

Ocvijee (perianthium)

tuak
(pistillum)

vrat tuka
(stylus)
plodnica
(ovarij)

ocvijea (periant) = aka ( calyx) + vjeni (corolla )

aka = svi lapovi (sepalum); tite cvijet u pupu

vanjski ovoj cvijeta

Cvjetni dijagram
shematski prikaz
poprenog presjeka
cvijeta

ine ga:

vanjska aka i unutranji vjeni

aka i vjeni koji se meusobno

ne razlikuju = PERIGON

latica (petalus)
vjeni (corolla)
lap (sepalus)
aka (callyx)

Cvjetna formula
cvjetite
(receptaculum)
cvjetna stapka (pedunculus)

sjemeni
zametak
(ovulum)

*P3+3A3+3G (3)

Magnolija, Magnolia sp.

aka (calyx)

Vjeni (corolla)

aku ine lapovi ( sepala) - nalik na

listove (uglavnom zeleni)
tite cvijet u pupu
rijetko slue za privlaenje
opraivaa (tada nalik na latice s
kojima zajedno ine PERIGON,
npr. cvijet ljiljana)

krugovi latica
tijekom evolucije se
razvile iz listova
aka

esto arke boje

uloga: privlaenje
opraivaa (kukci)

vjeni

razni oblici, boje,

veliine, miris

5/2/2013

Reproduktivni dijelovi cvijeta

Tuak = enski dio

cvijeta
Bilateralna
simetrija =
zigomorfni
cvijet

Radijalna
simetrija =
aktinomorfni
cvijet (slobodne i
spojene latice)

Pranik = muki dio

cvijeta

Reproduktivni dijelovi cvijeta

pranici
muki dio cvijeta =
andrecej,
mikrosporofili

CVAT

POJEDINANI
CVIJET
sjedea njuka tuka
peludni ca prani ka
drak prani ka

pri cvjetni li st

plodni ca tuka
pri cvjetni li st

Cvi jet bi ljke i z porodi ce trava, Poaceae, pri mjer za oprai vanje
vjetrom (anemofi li ju).

mikrosporofil - list u
ijem se pazuku
razvija mikrosporangij
(mjesto nastanka
mikrospora)

kao termin se
uobiajeno koristi u
skupini heterospornih
papratnjaa, a
ponekada i za
golosjemenjae

tuak
enski dio cvijeta =
ginecej ini ga jedan
ili vie plodnih listova
(megasporofili)

megasporofil - list u
ijem se pazuku
razvija megasporangij
(mjesto nastanka
megaspora)

kao termin se
uobiajeno koristi u
skupini heterospornih
papratnjaa, a ponekada
i za golosjemenjae

Andrecej = svi pranici jednog cvijeta

Dijelovi pranika:

Drak (filament)
Pranica (antera)

Pranica
(antera)

Drak
(filament)

Pranik (stamen)

ine ju 2 teke koje su

povezane konektivom
sredinjim dijelom
pranice (provodna
ila)

Parovi
mikrosporangija
Filament

unutar svake teke su

dva mikrosporangija
u mikrosporangijima
nastaju peludna zrnca
nezreli muki
gametofiti

Peludna zrna

Popreni presjek pranice

5/2/2013

VRSTE PRANIKA

Ginecej svi tukovi jednog cvijeta enski dio cvijeta

evolucijom nastao sratavanjem jednog ili vie listova (zatita
sjemenog zametka)
dijelovi tuka (pistillum):
njuka tuka (stigma)

Convolvulus sp.

Lilium sp.

Hybiscus sp.

Passifora caerulea

Plodnica i plodni listovi

plodnica tuka je graena od posebno
preobraenih listova koje nazivamo plodni listovi

tijekom evolucijskog razvoja, rubovi listova na kojima

su se nalazili sporangiji su srasli i tako oblikovali
zatvorenu tvorbu plodnicu

pri jenos i skli jalog peludnog

zrnca = peludne mjei ni ce

Sti gma

vrat moe nedostajati pa je

sti gma sjedea (trave)

Vrat

plodnica (ovarium)

Lilium sp.

pri hvaa peludna zrnca

receptori speci fi ni za vrstu

vrat tuka (stylus)

zadebljali di o tuka, dno tuka

sadri jajnu stani cu unutar
enskog gametofi ta (embri onske
vree) koji se nalazi unutar
sjemenog zametka (ovulum)

Tuak

Plodni ca
Cvjeti te

sjemeni zametak = ovoj

(i ntegument 2n, di o sporofi ta)
+ embri onska vrea (enski
gametofi t, n)

Plodni listovi
Odvojeni = apokarpna
plodnica
cenokarpna
plodnica

apokarpna
plodnica

Meosobno srasli =
cenokarpna plodnica

Sinkarpna odjeljci
unutar plodnice

Parakarpna nema
odjeljaka

lana pregrada ( replum)

Sjemeni
zametak

Plodni li st

Sjemeni zametak

(lat. ovulum)

integumenta (1 ili 2)

dvospolni (npr. Prunus sp. andrecej i ginecej u istom cvijetu) i

jednospolni (npr. Salix sp. andrecej i ginecej u razliitim
cvjetovima).

S obzirom na cvjetite plodnica moe biti nadrasla,

podrasla i obrasla

nucela (dio sjemena

zametka sjemenjaa
unutar kojega nastaju
megaspore, a kasnije
sadri enski gametofit,
homologan je
megasporangiju

nakon oplodnje pretvara

se u sjemenku

Cvijet

sastoji se od:

mikropilarne cjevice

parakarpna
plodni ca

Cvijet moe biti

organ karakteristian za
sjemenjae

te ponekada drka
(funiculus) i

si nkarpna
plodni ca

tuak
(pi sti llum)

Poloaj plodnice u odnosu na druge dijelova cvijeta

megaspora
spora (n) nastala redukcijskom
diobom iz matine stanice
megasporocite

razvija se u enski gametofit

cvjeti te
(receptaculum)

nadrasla

obrasla

podrasla

5/2/2013

Sjemeni
zametak

Megaspora

Popreni presjek plodnice ljiljana

tri plodna lista ine tri odjeljka
(sinkarpna plodnica)

NJUKA TUKA (STIGMA)

Lilium sp.

Lilium sp.

Nigella degenii
afran
(Crocus
sativus)

Embrionska
vrea

Zea mays

Arabidopsis thaliana

Najznaajniji cvatovi

ivotni ciklus krito-sjemenjaa

Sporofit

si koni j (smokva)
kli p

grozd

klas

resa

gronja

Cvijet

Plodnica
(ovarij)

klasi

Pranica
(antera)

glavi ca

metli ca

ti tac

M IKROSPOROCITE se
mejotski dijele pa nastaju 4
haploidne M IKROSPORE

vi ekraki pati tac

Razvitak mukog i enskog gametofita u kritosjemenjaa

Sjemeni
zametak
(ovulum)

M EGASPOROCITA se
mejotski dijeli pa
nastaju 4 haploidne
M EGASPORE

Stvaranje peludnog zrna i jajaca

Mi krosporangi j
unutar peludni ce
prani ka
Sjemeni
zametak
(ovulum)

Mi krosporoci ta

MEJOZA
Mi krospore (4)

Prof. dr. sc. Lidija ver

Megaspoci ta

Ovoji sjemenog
zametka (i ntegumenti )
Preostala megaspora

MITOZA

Peludno zrno

Muki gametofit
(unutar peludnog
zrnca)
Jezgra vegetati vne
stani ce (razvi t e se
u peludnu mjei ni cu)

Ovulum

Anti pode (3)

Polarne jezgre (2)
Jajna stani ca (1)
Si nergi de (2)
Embri onska
vrea

enski gametofit
(embri onska vrea)

Haploi d (n)
Di ploi d (2n)

Mi krosporoci te

Megasporoci ta

Mejoza
Mejoza

Integumenti

Svaka od 4 mi krospora
Generati vna stani ca
(i z koje e nastati 2
spermalne stani ce)

Sporangi j

Mi krospore

Generati vna
i vegetati vna
jezgra

Mikropila

Megaspora
(3 propadaju +
jedna prolazi 3
mi toti ke di obe)

jajna
stanica
sinergida

Zrela
embri onska
vrea

polarna
jezgra

antipoda

Generati vna jezgra

se podi jeli na 2
spermalne stani ce

5/2/2013

Peludna zrnca

mikrospore se razvijaju u peludna zrnca

(nezreli muki gametofit)
debela dvostruka ovojnica
bez bieva osim kod nekih skupina (ginko i
neki cikasi)

opraivanje
prijenos peludnih
zrnaca na biljku ili
dio biljke koja ima
sjemeni zametak
neovisno o vodi!
vjetrom
(anemofilija)
ivotinjama
(zoofilija)
hidrofilija (vodom)
samoopraivanje

Dvostruka oplodnja u
kritosjemenjaa

Razvitak sjemenke
oplodnja potie
razvitak sjemenke i ploda
sjemenka nastaje iz
sjemenog zametka

spermalna
stani ca #1 (n)

spermalna
stani ca #2 (n)

jajna
stani ca
(n)

zametak, kli ca
(embri j) (2n)

peludno zrnce
sredi nja stani ca s
dvi je polarne jezgre
(n + n)

endosperm (3n)

najsue tkivo biljke

(<20% H 20)
sjemena lupina (nastala
od ovoja sjemenog
zametka = integumenta,
dio sporofita, dakle 2n)

Razvitak sjemenog zametka u sjemenku

Integument
(2n)

Ovojni ca
spore (n)

enski
gametofi t
(megagametofi t)
(n)

Megaspora (n)

Mi kropi la

Nucel
(megasporangi j)
(2n)

a) Sjemeni zametak

Peludna
mjei ni ca
(n)

Jezgra
jajne
stani ce
(n)
Jezgra
spermalne
stani ce (n)

b) Oplodnja sjemenog zametka

Sjemena lupi na
(potjee od
i ntegumenta) (2n)
Endosperm
(3n)

Sjemenka

nastala iz oploenog sjemenog zametka

dijelovi sjemenke:

Kli ca (novi
sporofi t)
(2n)

c) Sjemenka
Haploi dno (n)
Di ploi dno (2n)

otporna, vrsta

klica (embrij); 2n
nastala oplodnjom jajne stanice s jednom od spermalnih
stanica
raste u sporofit nove biljke
sjemena lupina; 2n
zatiuje embrij
nastaje iz ovoja sjemenog zametka (integumenta, dio
sporofita roditeljske biljke)
hranjivo stanije (endosperm); 3n
rezerva hrane za rast embrija
nastao spajanjem jedne spermalne jezgre s dvije polarne
jezgre sredinje stanice embrionske vree (3n, triploidan)
raste dijeljenjem jezgri tijekom dormancije sjemenke
moe biti razne vrstoe i/ili teku

5/2/2013

Sjemenka

Graa sjemenke

klica (embrij)

Grah (Phaseolus vulgaris)

Mesnate supke (kotiledon) graha
(dvosupnica) uva hranu koja je
apsorbirana iz endopserma
tijekom razvoja sjemenke.

siuni embrij je
uronjen u endosperm
unutar germinacijske
(funkcionalne) pore

zaepljena pora
funkcionalna
pora
zaepljena
pora
izdanak
endokarp
(stabljika i
(vrsti vanjski
listovi)
sloj kokosa
koji sadri
mezokarp
sjemenku i
(vlaknata ljuska)
meso)
korijen

jabuka kokosa (slatka,

spuvasta masa (supka,
kotiledon) koja rastapa i
adsorbira endosperm

Ricinus ima membranske

kotiledone koji e apsorbirati
hranu iz endosperma tijekom
stvaranja sjemenke.

kokosov orah
ima dva dijela
endosperma:
mekani
(jestivi,
bijeli dio)
tekui
egzokarp
endosperm
(vanjski sloj)
(kokosovo
mezokarp
mlijeko)

meso kokosa
(endosperm)

Kukuruz kao i sve jednosupnice

(monokotiledoni) ima samo jedan
kotiledon (skutelum).
Rudimentarni zaetni meristem
izdanka je zatiem struktu ro m
zvanom koleoptila

(vlaknata ljuska)
endokarp
(okruuje sjemenku)

Prof. dr. sc. Lidija ver

Struktura sjemenki
dvosupnica i klijanje

embrij je privren za
dvije mesnate supke
(zaliha hrane)
sjemenku obavija zatitna
sjemena lupina
hipokotil je dio embrija
ispod mjesta na kojem se
dre supke
epikotil iznad supki
hipokotil zavrava klicinim
korijenkom (radicula)
na vrhu epikotila se nalazi
plumula (apikalni meristem
izdanka i par minijaturnih
listova koji e se razviti u
prve listove biljke)

Plod organ za zatitu i rasprostiranje

sjemenki
razvija se iz plodnice te
ponekad iz ostalih
dijelova cvijeta
dio ploda koji nastaje iz
plodnice naziva se
usploe (perikarp)
plod okruuje i titi
sjemenke
bitan u rasprostiranju
sjemenki
graa (i vrsta) ploda ovisi
o grai plodnice te o
broju plodnica/cvjetova
iz kojih se plod razvija

Usporedba dijelova cvijeta i ploda soan plod

kruke (plod jabuka, pomum)
lati ca (petalus)
njuka tuka (sti gma)
prani ci (stamena)
vrat tuka (sti llus)

Lap

ostatak ake

plodnica (ovarij)
(na slici a) postaje
usploe (na slici b)
cvjeti te
(receptaculum)
sjemeni zametak (ovulum)
(na sli ci a) postaje
sjemenka (na sli ci b)

5/2/2013

Botanika podjela plodova

Prema grai usploa:

soni (mesnato usploe)

(a)
Kri lca omoguavaju suhom plodu
javora (perutka - samara)
rasprosti ranje vjetrom.

rasprostiranje uz pomo ivotinja koje se hrane sonim usploem

sjemenke neoteene prolaze kroz probavni sustav

suhi (suho usploe)

(b) Sjemenke unutar

boba i drugi h vrsta
soni h jesti vi h
plodova se
rasprosti ru i zmetom.

drugi naini rasprostiranja sjemenki

Rasprostiranje
sjemenki (gr.
choria) na
lokacije
udaljene od
biljke majke:
vjetrom =
anemokorija
vodom =
hidrokorija
ivotinjama =
zookorija

(c) Kuki ce suhog ploda i ka

omoguuju raspri vanje
sjemenki pri hvaanjem
plodova za krzno
i voti nja.

Botanika podjela plodova

Prema broju plodnica iz kojih je plod nastao:

jednostavni plodovi nastali iz jedne plodnice

jednog cvijeta
sloeni plodovi nastali iz vie plodnica, a dijele se
na:

zbirne nastali iz vie plodnica jednog cvijeta

skupne nastali iz vie plodnica vie cvjetova odnosno iz
itavih cvatova

endoepi-

Jednostavni plodovi
A. soni
B. suhi

Suhi plodovi se dijele na:

1.

Pucavce pucaju
(otvaraju se) kada su
zreli

2.

Nepucavce ne pucaju

SUHI PLODOVI suhi perikarp

SUHI PUCAVCI

tobolac

mjehur

mahuna

komuica

komuka

zbirni mjehur (vie plodnica na

jednom cvijetu; kukurijek)

SUHI NEPUCAVCI

roka

ir

peno

perutka

SUHI PUCAVCI
1. MJEHUR nastao od
jednog plodnog lista i
jedne plodnice; lii na
mahunu ali se otvara
du jednog ava

okriljena perutka

2. MAHUNA takoer
nastala iz jedne
plodnice od jednog
plodnog lista, ali se
otvara du dva ava

10

5/2/2013

SUHI NEPUCAVCI

SUHI PUCAVCI
3. TOBOLAC nastao
od plodnice graene
od vie plodnih
listova; otvara se na
razliite naine
4. KOMUKA plod
biljaka iz porodice
krstaica; razvija se
iz dva plodna lista a
po sredini je
pregraen nepravom
pregradom (replum)
na dva pretinca;

komuica je vrsta
komuke kojoj je
svojstveno da je
duina ploda po
prilici jednaka irini

PENO jednosjemeni suhi nepucavac;

sjemenka u potpunosti srasla s
usploem (perikarpom); porodica trava

peri karp
sjemena lupi na

funi kul

(drak kojim je
sjemeni zametak u
plodnici privren
za plodnicu)

SUHI NEPUCAVCI
5.

A. kupula
B. peri karp (tvrda ljuska)

sjemena lupi na (testa)

D. supke (koti ledon)

E. plumula
F.

2.

sjemenka

ORAH tvrdi
jednosjemeni plod;
nastao iz plodnice
graene od vie plodnih
listova
lijeska (ljenjak),
kesten

C.

ROKA jednosjemeni suhi nepucavac;

sjemenka se na samo jednom mjestu
dri perikarpa; porodica glavoika

loculus

SUHI NEPUCAVCI
3.

1.

radi cula

PERUTKA sadri
jednu ili dvije
sjemenke; perikarp ima
krilca (rasprostiranje
vjetrom); porodica
javora

perikarp
(jednosjemeni)

kri lce
peri karp
(sadri sjemenku)
kri lce

Ai lanthus

(jednostruka perutka)

Acer

(dvostruka perutka)

4. IR jednosjemeni
nepucavac tvrda
drvenasta usploa
klica (hrast, bukva)

G. ostatak vrata tuka

USPLOE (PERIKARP) SONIH PLODOVA

SONI PLODOVI

Perikarp (usploe) zadebljala sona stijenka plodnice

Moe se diferencirati u tri vie-manje odvojena sloja:

rajica

ljiva kotunica

boba

bundeva
tikva

narana hesperidij

Egzokarp vanjski sloj; esto votana kutikula

Mezokarp srednji sloj; razliite debljine; najee soan

Endokarp unutranji sloj; znaajne razlike izmeu vrsta

jabuka
jabuka

11

5/2/2013

JEDNOSTAVNI SONI PLODOVI

1.

BOBA perikarp
razluen u egzokarp
(koica) i mezokarp
(soan dio), a endokarp
se ne razlikuje
nadrasla plodnica, jedan ili
vie plodnih listova, jedna ili
vie sjemenki
groe, rajica, banana,
paprika, patlidan...

2.

JEDNOSTAVNI SONI PLODOVI

3.

ivo (uto,
naranasto)
obojeni egzokarp
sadri uljne
lijezde
egzokarp
(debela kora)

soan
mezokarp

TIKVA tvrda kora

(egzokarp)
podrasla plodnica izgraena
od 3-5 plodnih listova) +
cvjetite
porodica bundeva (bundeva,
krastavac, dinja, lubenica,
tikvica...)

HESPERIDIJ

Citrullus lanatus var. lanatus,

lubenica

mezokarp bijel,
spuvast i nije
soan
endokarp soan i
pregraen na
onoliko dijelova
koliko je plodnica
imala plodnih
listova
vrste roda Citrus
(limun, narana,
grejp, mandarina)

JEDNOSTAVNI SONI PLODOVI

4.

KOTUNICA
nastala iz plodnice od jednog
plodnog lista s (najee)
jednom sjemenkom

peri karp
(drvenasto usploe)
supka
supka

ljuska

tvrdi drvenasti endokarp

okruuje sjemenku
(kotica)
ljiva, nektarina, vinja,
trenja, badem, datulja,
kokosov orah, orah,
maslina...

JEDNOSTAVNI SONI PLODOVI

5. JABUKA

nastaje iz obrasle plodnice

od nekoliko plodnih listova
vei dio sonog tkiva ploda
(do koaste opne) u
botanikom smislu nije
pravi plod jer je nastao iz
cvjetita (a ne iz plodnice)
i naziva se hipantij
iz plodnice nastaje samo
sredinji dio ploda
svojstven za neke vrste iz
porodice rua kao to su
jabuka, kruka, dunja,
mumula i oskorua

sjemenka
sastavljena od 2
supke

sastavljena od
spojeni h lapova i
lati ca koji ni su di o
sti jenke peri karpa

peri karp

Juglans nigra , orah

SLOENI, ZBIRNI PLODOVI

nastali iz jednog cvijeta s vie plodnica, pa se stoga
sastoje od vie plodia (od kojih svaki odgovara jednoj
plodnici)
ipurak, mnogokotunica, jagoda

Kupina - mnogokotunica

12

5/2/2013

ZBIRNI SONI PLOD - JAGODA

cvijet jagode ima izboeno cvjetite na kojem stoji mnogo (60600) (nadraslih) plodnica
plodnice su apokarpne (graene od jednog plodnog lista) i sadre
jedan sjemeni zametak
nakon oplodnje cvjetite odeblja, postane crveno i sono, a svaka
plodnica se preobrazi u jednosjemeni orai (ute tokice na
jagodi)
vrste roda Fragaria , jagoda iz porodice rua

ZBIRNI SONI PLOD - IPURAK

cvijet divlje rue ( Rosa sp.) ima vrasto udubljeno
cvjetite u kojem se nalazi vie apokarpnih plodnica
nakon oplodnje iz svake plodnice nastane jedan orai
oraii su zatvoreni u sonom ili polusonom
arkocrvenom cvjetitu
plod svojstven rodu Rosa iz porodice rua

ZBIRNI SONI PLOD - MNOGOKOTUNICA

kao i kod jagode, cvijet ima izboeno cvjetite na kojem se nalazi
mnogo apokarpnih plodnica s jednim sjemenim zametkom
meutim, iz svake plodnice nakon oplodnje ne nastane orai nego
kotunica, tako da sono tkivo ovog zbirnog ploda nije graeno od
cvjetita nego od mezokarpa pojedinih kotunica
ovakav plod imaju malina i kupina

SLOENI, SKUPNI, SONI PLOD - ANANAS

plod nastao preobrazbom itavog cvata (vie cvjetova i
plodnica)

SLOENI, SKUPNI, SONI PLOD smokva i dudinja

plod nastao preobrazbom itavog cvata (vie cvjetova i
plodnica)

Noni

Murva (dud)

M aclura pomifera,
malkura, drvo mozak

Smokva

13