Professional Documents
Culture Documents
Priručnik Za Zaštitu Od Sajber Nasilja PDF
Priručnik Za Zaštitu Od Sajber Nasilja PDF
Priredio i preveo INCEST TRAUMA CENTAR BEOGRAD, nosilac Kampanje Saveta Evrope 1 OD 5 za Srbiju
EVROPSKA UNIJA
Tagged i pratei edukativni materijali pripremljeni su od strane australijske Uprave za medije i komunikaciju
(ACMA), a Komonvelt Australije zadrava sva autorska prava nad njima. ACMA je odobrila Incest Trauma
Centru - Beograd da ih prevede na srpski.
Film Tagged je deo programa Vlade Australije za zatitu dece i mladih od sajber nasilja. U 2012. godini,
nagraen je zlatnom medaljom na Svetskom Festivalu medija u Hamburgu, i srebrnom medaljom u Njujorku,
na Festivalu ije su prestine nagrade za televiziju i film.
U leto 2012. godine, film Tagged je Ambasada Australije u Beogradu predala Incest Trauma Centru
Beograd da bi osmislio i realizovao promociju za decu, mlade i odrasle osobe koje brinu o deci i u koje
deca i mladi imaju poverenje. Incest Trauma Centar Beograd je preveo film sa prateim insertima Jack,
Raz, Kate i Voxes na srpski i u okviru svog edukativnog ciklusa Od klasine do 3D internet uionice,
na Javnom asu protiv seksualnog nasilja, filmski edukativni paket Tagged premijerno je prikazan 25.
septembra 2012. u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu. Premijeru je otvorila NJ.E. dr Helena
Studdert, ambasadorka Australije u Srbiji. Posle projekcije, mladi su kroz razgovor, s puno poverenja, izrazili
svoj pogled i iskustvo u vezi sajber nasilja.
U toku kolske godine do juna 2013., filmski paket u celosti je preuzelo vie od 80 kola i prikazale su ga
u okviru redovnog nastavnog programa. Incest Trauma Centar Beograd i dalje nastavlja distribuciju i
promociju filma, po direktnom obraanju kola kojima dostavljamo kopiju filma ili upuivanjem na besplatno
preuzimanje sa YouTube kanala Incest Trauma Centra - Beograd.
Ovaj Prirunik je dobio naziv po filmu Tagged. Predstavlja izbor sadraja koji je originalno postavljen na
impresivno bogatom vebsajtu Vlade Australije www.cybersmart.gov.au. Incest Trauma Centar Beograd je
specijalizovana sluba za drutveni problem seksualnog nasilja u svojoj 20 godini rada. U periodu 2012-2014
god. je nosilac Kampanje Saveta Evrope protiv seksualnog zlostavljanja dece 1 OD 5, zvanino imenovan za
Republiku Srbiju po ugovoru sa Savetom Evrope, Odeljenjem za prava deteta, Strazbur. Ovde se pojavljujemo
prevashodno u ulozi organizacije-prireivaice prirunika na nain koji je u skladu sa kontekstom u Srbiji u
kojem ive deca, mladi i odrasli za koje elimo da mare za decu.
SADRAJ
Uvodna re Incest Trauma Centra - Beograd
MISLI
Informii se
Alisonina pria
Pazi, prekini, pokai
Terminologija ili Najvanija pitanja sa kojima se deca i mladi suoavaju
Sajber maltretiranje
Digitalna reputacija
Drutvene mree
Seksting
Neeljeni seksualni kontakti
E-bezbednost i e-trgovina
Zatita linih podataka
Uvredljivi ili nedozvoljeni sadraj
Preterana upotreba interneta
Kraa identiteta i skamovi
Usluge na osnovu lokacije
8
9
13
15
16
16
17
18
19
20
21
22
24
25
25
26
29
30
31
33
41
41
43
43
44
44
46
46
51
52
52
55
55
57
57
59
59
60
60
63
63
67
68
70
70
71
74
74
78
79
79
80
80
80
85
85
86
86
86
89
89
93
93
95
95
99
100
100
101
101
104
104
107
107
107
107
108
115
Stvarno je vano da uspe da ostane bezbedna / bezbedan na internetu. Ali, u tome ne mora da bude sam/a.
Odrasle osobe u koje ima poverenja i koje brinu o tebi su najvanije osobe koje mogu da ti pomognu da postane
CYBERSMART (mudra / mudar na internetu).
MISLI
Veoma je vano MISLITI o onome to radi i kako se ponaa na mrei (online).
INFORMII SE
Ima mnogo stvari koje moe da radi na mrei. To je, uglavnom, divna zabava, ali ponekad stvari ne idu ba onako kao to si
se nadala/o. Ukoliko trai savete kako da bude bezbedna/an dok koristi internet, na pravom si mestu.
Saznaj poneto o:
Sajber maltretiranju
Internet igricama
Neeljenim kontaktima
Nasilnom sadraju
Mobilnim telefonima
Digitalnoj pismenosti
Netikeciji
Drutvenim mreama i online prijateljima
Pridravanju propisa
Uvek postoji neko kome moe da se obrati za pomo ili savet o pitanjima vezanim za internet. Za poetak, najbolje je da
o tome razgovara sa odraslom osobom u koju ima poverenja i koja brine o tebi ili sa nekim od svojih nastavnica/ka.
Ako ti je neprijatno da kae odraslim osobama koje brinu o tebi, postoji par drugih naina da dobije pomo kada ima
problema na mrei.
Bezbedni sajtovi za prijavljivanje zloupotrebe:
www.beograd.vtk.jt.rs i e-mail: vtk@beograd.vtk.jt.rs;
Posebno tuilatvo za visokotehnoloki kriminal Republike Srbije (PVTVK), rukovodilac Posebnog odeljenja za visokotehnoloki
kriminal, g-din Branko Stamenkovi, posebni tuilac za visokotehnoloki kriminal;
www.mup.gov.rs
Uprava za visokotehnoloki kriminal Ministarstva unutranjih poslova Republike Srbije, g-din Saa ivanovi, naelnik Uprave;
www.kliknibezbedno.rs je Inicijativa Ministarstva za telekomunikacije i informaciono drustvo; Projekat Klikni bezbedno Centar za
bezbedni internet Srbija Fonda B92.
www.incesttraumacentar.org.rs i e-mail: itcentar@EUnet.rs
Incest Trauma Centar Beograd, specijalizovana sluba za drutveni problem seksualnog nasilja, najstarija u Republici Srbiji, u
svojoj 20-oj godini iskustva u radu, i lanica Savetodavnog odbora Centra za bezbedni internet Srbija.
Neeljenim kontaktom, sekstingom ili sajber maltretiranjam, samo su neka od pitanja sa kojima se moe suoiti.
Digitalni svet je postao nezaobilazni deo ivota i, dok ti to sa jedne strane omoguava da se povee, stupi u vezu i
komunicira u svakom trenutku, postoje neki stvarni rizici kojih treba da bude svesna/tan kada izae na internet.
Zatiti sebe i svoje prijatelj(ic)e tako to e razumeti o emu se radi i znati kako da odreaguje.
Sajber maltretiranju
Digitalnoj reputaciji
Krai identiteta
Uvredljivom ili nedozvoljenom sadraju
Sekstingu
Neeljenom kontaktu
Sajber maltretiranje
Ustani i podigni glas!
Sajber maltretiranje je upotreba tehnologije da bi se neko namerno i sistematski maltretirao. Moe da se dogodi
svakome, u bilo koje doba, bilo gde, posle ega se moe oseati nebezbedno i usamljeno.
Sajber maltretiranje moe podrazumevati sledee:
Zapamti, ponaaj se prema drugima onako kako bi htela/o da se drugi ponaaju prema tebi u drutvenim kontaktima na
mrei.
Mada je sajber maltretiranje slino maltretiranju licem u lice, ono se ipak razlikuje na sledee naine:
Nasilnik moe imati oseaj da je anoniman
Moe se dogaati u svakom trenutku i teko ga je izbei
Invazivno je, moe biti na meti i kad si kod kue
Moe dopreti do velikog broja osoba lako je podeliti sadraj sa grupama ili ga postaviti na javne forume, gde moe
postati trajan
Razgovor sa nastavnicama/ima ili odraslim osobama koje brinu o tebi moe puno znaiti. Tvoja kola je moda usvojila naine
na koje e se suprotstaviti maltretiranju i sajber maltretiranju.
Digitalna reputacija
Ne dozvoli da tvoj ivot na mrei utie na tvoj svakodnevni ivot.
Tvoju digitalnu reputaciju odreuje tvoje ponaanje u internet okruenju i sadraj o sebi i drugima koji postavlja na
mreu.
Tagovane fotografije, blogovi, postovi i interakcije na drutvenim mreama formirae nain na koji te drugi vide na mrei i u
10
Imaj na umu, informacije mogu zauvek da ostanu na mrei. Tvoje line informacije mogu dospeti kod osoba koje ne
poznaje, pa i do tvojih potencijalnih poslodavaca.
Kraa identiteta
Kraa identiteta moe da umanji tvoje anse za dobijanje pozajmica ili kreditnih kartica kasnije u ivotu.
Kraa identiteta znai da se tvoji podaci koriste bez tvog znanja ili dozvole. Takvim informacijama se moe pristupiti sa tvog
kompjutera ili iz nekog javnog internet terminala.
Uz dovoljno informacija, kriminalci mogu upotrebiti tvoje podatke da bi:
Kako da to izbegnem?
Nadziri svoj sadraj ukoliko posumnja da je tvoj profil hakovan, zatvori ga to pre.
Koristi bezbedne vebsajtove za kupovinu i bankarske transakcije.
Nemoj postavljati line podatke delii linih podataka mogu da poslue za stvaranje mnogo ire slike.
Menjaj lozinke lozinke treba da:
o
sadre osam karaktera i da se sastoje od kombinacije slova, brojeva i simbola
o
se redovno menjaju
o
budu samo tebi poznate.
Ne dozvoli da te upecaju ne odgovaraj na pozive ili mejlove od banaka koje trae tvoje lozinke ili druge detalje. Ukoliko
se u mejlu od tebe trai da klikne na neki link, to je verovatno prevara. Ukoliko te neko pozove i kae da zove iz banke,
prekini vezu i ponovo pozovi na poznati broj banke, da bi proverila/o da li je poziv bio autentian.
Motri na svoj bankovni raun i odmah javi banci ukoliko primeti bilo kakvo neoekivano podizanje novca ili sumnjivo
troe.
krajnje nasilan
eksplicitno seksualno obojen
rasistiki nastrojen
promovie nebezbedno ponaanje
promovie kriminalnu aktivnost
11
treba da zna kako da izae sa sajta, ukoliko ti on to ne dozvoljava pritisni zajedno control-alt-delete
ukoliko misli da je sadraj moda nelegalan, moe to prijaviti putem bezbednih sajtova koji su navedeni u ovom
priruniku (str. 9)
koristi filter za blokiranje uvredljivog sadraja i sadraja za odrasle
prijavi to sajtu na kome se nalazi
razgovaraj sa nekim kome veruje, na primer sa bliskim odraslim osobama koje brinu o tebi ili drugom odraslom osobom
koja moe da pomogne
ukoliko postoji stranica sa upozorenjem za mlae od 18 godina, zatvori taj sajt
Seksting
Ne postoji bezbedan seksting, ak i kada misli da moe verovati svojoj sadanjoj devojci / svom sadanjem deku.
Seksting se odnosi na slanje provokativnih ili seksualno obojenih fotografija, poruka ili video materijala putem mobilnog
telefona ili postavljanja na mreu. Nakon to je fotografija ili poruka poslata, vie je ne moe kontrolisati. Moe biti
takorei nemogue otkloniti ih sa mree nakon to se tamo postave, a u bilo kom trenutku u budunosti mogu se ponovo
pojaviti i proganjati te.
Seksting moe izgledati smeno ili kao bezazleno flertovanje, ali on moe proizvesti ozbiljne drutvene i pravne posledice,
naroito ako ima manje od 18 godina.
Seksting fotografije i video materijali mogu se smatrati deijom pornografijom. ak i kad su svi akteri/ke dobrovoljno
uestvovali u tome, mogu doi u sukob sa zakonom ukoliko su fotografisali ili snimali sebe ili druge nage ili u eksplicitno
seksualnim konotacijama i prosleivali ih drugima.
Imaj na umu druge osobe pre nego to neto snimi ili postavi na mreu neke stvari nikada nisu bile namenjene
drugima
Razmisli pre nego to neto postavi taj sadraj moe zauvek ostati na mrei
Opredeli se za opciju privatnost u podeavanjima
Vodi rauna o fotografijama koje su tagovane sa tvojim imenom detaguj one zbog kojih se osea nelagodno
Obrii svaki seksting sadraj koji ti stigne i nemoj nikada nita prosleivati
Razgovaraj sa odraslom osobom u koju ima poverenje
Neeljeni kontakt
Traio je od tebe da uradi ta?
Neeljeni kontakt je svaka vrsta komunikacije na mrei koju doivljava kao neprijatnu ili nasilnu. Taj kontakt moe
poticati od prijatelj(ic)a sa mree ili iz svakodnevnog ivota, ili od osoba koje ne poznaje.
Neeljeni kontakt moe ukljuivati sledee:
12
13
1.
2.
3.
4.
5.
6.
14
Kada si na mrei, nikada nemoj otkrivati svoje line podatke i razmiljaj o onome to govori i ini. Mudro uti o svom
identitetu i vodi rauna ta pie.
Zapamti da osobe sa kojima komunicira na mrei moda nisu onakve kakvim se predstavljaju. Prijatelji(ce) online su i dalje
tebi strane osobe, ak i kada ste odavno na etu.
Nemoj otkrivati informacije o sebi na mrei. Ovo se odnosi na:
Postaraj se da tvoja podeavanja na kompjuteru koja se tiu zatite privatnosti budu postavljena tako da ogranie pristup
linim podacima. Kada koristi priaonice ili instant poruke, koristi nadimak umesto svog pravog imena.
Da drugi ne bi ulazili u tvoje online prostor, uvek dri svoju lozinku u tajnosti i redovno je menjaj.
PREKINI TO
Imaj na umu da moe prekinuti kontakt ili blokirati osobe koji ti alju rune poruke i nemoj otvarati nepoznate linkove ili
druge fajlove koji su predstavljeni kao prilozi.
Uvek izbrii mejlove od nepoznatih poiljalaca i nemoj otvarati priloge koje ti alju. Oni mogu biti zlonamerni, ili sadrati viruse
koji bi mogli onesposobiti tvoj kompjuter.
Ukoliko je neko zloban ili ti alje rune poruke na mrei, blokiraj ga.
POKAI NEKOME
Ukoliko ugleda neki uznemiravajui sadraj na mrei ili ako ti neko predloi sastanak, pokai to nekome u koga ima
poverenja.
Ako si zabrinut/a ili nesrena/an zbog neega to se pojavilo na mrei, reci to roditelju ili odrasloj osobi kojoj veruje, a oni e
znati kako da ti pomognu. Ukoliko eli da se poveri nekom drugom, moe kontaktirati bezbedne sajtove koji su navedeni
u ovom priruniku (str. 9).
Ako prijatelj(ica) koga si stekla/o na mrei predloi da se sastanete u stvarnom svetu, razgovaraj o tome sa bliskom
odraslom osobom kojoj veruje. Nikada se nemoj sastajati sa nekim koga si upoznao/la na mrei bez pratnje neke odrasle
osobe, zato to je to opasno.
Ukoliko se neko koga ti poznaje runo ponaa prema nekom drugom na mrei, reci to odrasloj osobi u koju ima poverenja i
koja brine o tebi.
15
Sajber maltretiranje
Digitalna reputacija
Drutvene mree
Seksting
Neeljeni seksualni kontakt
Zatita kompjutera: e-bezbednost
Zatita linih podataka
Uvredljivi ili nedozvoljeni sadraji
Preterana upotreba interneta
Prepoznavanje krae podataka
Mogunosti za lociranje ureaja
Sajber maltretiranje
Sajber maltretiranje je upotreba tehnologije da bi se neko namerno i sistematski maltretirao. Kako grupe, tako i pojedinci
mogu biti poinioci ili na meti ovog vida nasilja.
O emu se radi?
Sajber maltretiranje moe podrazumevati sledee:
uvredljive tekstove i mejlove
kaenje poruka ili slika neprijatnog sadraja
imitiranje drugih na internetu
iskljuivanje drugih na internetu
tagovanje neprikladnih slika na internetu, imitatirajui nekog drugog
Deca i mladi takoe mogu biti pogoeni neprijateljskim ponaanjem koje se ne uklapa u definiciju sajber maltretiranja.
Na primer, jedna izolovana bezobzirna primedba ili ala na internetu ili putem sms-a nije sajber maltretiranje po definiciji.
Meutim, njen uticaj ipak moe da bude obiman, obzirom na izuzetno brzo prenoenje sadraja i na injenicu da su poslate
poruke, uslovno, trajne. Stoga, ovakve incidente uvek treba ozbiljno shvatiti.
ono moe pruiti oseaj anonimnosti osobama koje to ine, zbog ega se mogu ponaati drugaije nego to bi to bilo u
16
direknom kontaktu
moe se dogaati u svakom trenutku i teko ga je izbei
invazivno je, jer utie na drutveno okruenje uenica/ka u koli i kod kue, na mrei i u svakodnevnom ivotu
moe dopreti do velikog broja osoba lako je podeliti sadraj sa grupama ili ga postaviti na javne forume
veoma je teko obrisati komentare ili slike sa ovakvim sadrajem
poputanje u uspehu u koli i smanjenu interakciju sa okolinom, poveanu izolovanost i odbacivanje vrnjak(inj)a
negativan odnos prema koli i izbegavanje odlaska u kolu to ponekad dovodi do velikog broja izostanaka
sve vee ustezanje od uestvovanja u redovnim kolskim aktivnostima, ukljuujui i razgovore na asu
pogoranje fizikog zdravlja i pospanost
albe u vezi sa zdravstvenim stanjem, mada roditelji nisu izvestili o nekoj konkretnoj bolesti
negativnu predstavu o sebi
povlaenje u sebe, depresivan i anksiozan izgled, este promene raspoloenja, plakanje naizgled bez razloga
samoubilake misli o ovome treba obavestiti upravu kole i roditelje/staratelje kako bi odreagovali na odgovarajui
nain
U svakom pojedinanom sluaju potrebno je porazgovarati sa uenicom/kom i njenim/njegovim roditeljima ili starateljima.
Uenice/i treba da imaju na raspolaganju psiholoku podrku, ukljuujui kolsku psiholoko-pedagoku slubu i mogunost
kontaktiranja bezbednih vebsajtova koji su navedeni u ovom priruniku (str. 9).
Postarati se da svaki uenik/ca ima razrednog stareinu ili nastavnicu/ka sa kojom ima dobar kontakt, da uestvuje u
aktivnostima u kojima se osea prihvaenom/im i da se osea kao vredan lan / lanica kolske zajednice.
Podstai i nauiti sve uenice/ke da budu aktivni posmatrai(ce), tako to e podii glas i na bezbedan nain tititi druge,
ukoliko vide ili uju da se deava maltretiranje.
paketa Tagged za tinejder(k)e starije od 13 godina i Cybersmart Access za uenice/ke sa posebnim potrebama u
obrazovanju.
Razvijanje i sprovoenje politike za spreavanje maltretiranja i sajber maltretiranja.
Ukljuivanje ovih nastavnih materijala u kolske programe, da bi se uenice/i opremile praktinim vetinama i znanjem o
sajber bezbednosti.
Uputiti na slube podrke svakog uenica/ka sa tekoama u odnosu sa okolinom, u uenju ili u pogledu mentalnog
zdravlja.
Digitalna reputacija
Svi korisnici/e interneta imaju svoju digitalnu ili on-line reputaciju. To je miljenje ili stav koji drugi imaju o toj korisnici/
ku na osnovu onoga to ona / on kae ili uini na mrei.
17
Uenice/ke bi trebalo podstai da imaju na umu svoju digitalnu reputaciju tokom interakcija na mrei.
Pored toga, slike i rei mogu se pogreno interpretirati kada se istrgnu iz svog prvobitnog konteksta.
Kada se slike i rei koje su namenjene maloj grupi osoba podele sa irim auditorijumom, to moe na negativan nain da se
odrazi na odnos tih uenica/ka sa korisnicima kojima to nije bilo namenjeno; npr. uenicama/ima moe biti teko da objasne
roditeljima zato su na slici koja je postavljena na mrei tagovani kako piju, ljube se, oskudno odeveni ili sa naznakama o
njihovoj intenzivnoj seksualnoj aktivnosti.
Upravljanje rizicima
Da biste pomogli uenicama/ima da zatite svoju reputaciju ugled, kako na mrei tako i u svakodnevnom ivotu, potrebno
im je objasniti da mladi moraju da vode rauna o tome kako da postupaju sa svojim i tuim porukama i fotografijama.
Snimanje i distribuiranje fotografija maloletnica/ka u seksualnom kontekstu moe imati svojstva produkcije i/ili
rasturanja deije pornografije. Ovo moe biti sluaj ak i kada su osobe na slici dobrovoljno uestvovale u snimanju,
to zavisi od dravnog zakonodavstva i od konkretnih okolnosti pojedinanih sluajeva. Da bi se lake prilo ovoj
problematici, podsetite uenice/ke da in snimanja i/ili slanja sopstvenih fotografija ili fotografija drugih maloletnica/ka
moe biti krivino delo.
Imajte na umu sledee:
Budite obazrivi ukoliko naiete na sadraj koji bi mogao sadrati elemente deije pornografije. Nemojte ulaziti u
interakciju sa tom informacijom, niti je slati ili deliti ni na koji nain. Odmah potraite savet time to ete kontaktirati
bezbedne sajtove navedene u ovom priruniku (str. 9).
Ugradite nastavni materijal u kolski program da biste uenice/ke opremili praktinim vetinama i znanjem o sajber
bezbednosti. Resursi od posebnog znaaja za nastavnice/ke nalaze se u Nastavnim jedinicama koje promoviu pozitivno
ponaanje na mrei za uenice/ke osnovnih i srednjih kola. Filmski edukativni paket Tagged i planovi asova su
posebno relevantni za uenice/ke srednjih kola, dok je Cybersmart Access koristan za uenike sa posebnim potrebama u
obrazovanju.
Uputite odrasle osobe koje brinu o detetu na www.cybersmart.gov.rs i druge bezbedne vebsajtove navedene u ovom
priruniku (str. 9). Tu mogu nai kratke video materijale koji sadre strategije npr. za roditelje kako da objasne vanost
digitalne reputacije svojoj deci.
Dajte ovaj prirunik odrasloj osobi koja brine o detetu.
Uenicima/ama koji sebe predstavljaju na seksualizovan ili drugi neprikladan nain na mrei e moda biti potrebna
dodatna podrka kole. Nekada je seksualizovano ponaanje znak upozorenja da uenik/ca ima predistoriju seksualnog
nasilja. Potrebno je obratiti se slubama za podrku uenicama/ima u okviru kole.
Drutvene mree
Termin drutvene mree se odnosi na servis, platformu ili vebsajt na mrei koji omoguava korisnicima da stvaraju
drutvene mree meu osobama koje dele ista interesovanja, aktivnosti, poreklo ili veze u stvarnom ivotu.
ta je umreavanje?
Popularni sajtovi za pristupanje drutvenim mreama su npr. Facebook, Twitter, LinkedIn, a za decu Club Penguin, Poptropica
i Moshi Monsters. Na sajtovima drutvenih mrea korisnici/e mogu objaviti informacije, razmenjivati fotografije i video
materijale i/ili igrati igrice. Igrice na internetu, kao to su World of Warcraft, takoe omoguavaju direktnu interakciju meu
igraima. Prema istraivanjima izvrenim u Australiji, preko 80% dece uzrasta starijih razreda osnovne kole navelo je da imaju
svoj profil na nekoj od drutvenih mrea.
Prednost drutvenih mrea je, izmeu ostalog, to omoguavaju korisnicima da odravaju vezu sa prijatelji(ca)ma i
porodicom. Ovo je posebno korisno za socijalno ili fiziki izolovane osobe, kao to su one sa telesnom nesposobnou ili
iz seoskih ili zabaenih podruja. Puno dece i mladih (kao i izvestan procenat odraslih), smatraju da se drutvene mree
ne razlikuju od njihovih drutvenih interakcija u stvarnom ivotu.
Na mrei, korisnici mogu da odrede sa kime e deliti informacije i u kom stepenu, kao i obim svoje interakcije sa drugima.
Meutim, oni ne mogu kontrolisati i ono to bi njihovi prijatelji(ce) mogli uraditi sa njihovim informacijama, koje mogu da se
raire vie nego to su oni predvideli. Na primer, njihovi prijatelji(ce) mogu bez pitanja skinuti i razmenjivati fotografije sa
svojih drutvenih mrea.
18
Preobimna razmena informacija npr. fotografije sa neke urke su u redu meu bliskim prijatelji(ca)ma, ali mogu stvoriti
problem ukoliko se podele sa irokim krugom ljudi
Nezatieni lini podaci detalji o neijem nalogu ili lociranju informacije mogu biti zloupotrebljeni od osoba koje ele da
stupe u kontakt sa mladim ljudima ili da imaju pristup njihovim nalozima na internetu
Ponaanje prema prijatelji(ca)ma na mrei kao prema prijatelji(ca)ma u stvarnom ivotu na mrei nije teko lagati,
a to se odnosi i na one koji trae decu i mlade osobe da bi sa njima ostvarili vie od drutvenog kontakta
Upravljanje rizicima
kole mogu pomoi uenicama/ima da kontroliu rizik drutvenog umreavanja tako to e ukljuiti program sajber
bezbednosti u svoje nastavne programe. Ovo podrazumeva:
Integrisanje Cybersmart nastavnih materijala, minimum u programe predmeta Informatike, da bi uenici/e bili opremljeni
neophodnim vetinama i znanjem.
Posebno bitne materijale za nastavnice/ke su Cybersmart nastavne jedinice za uenice/ke osnovnih i srednjih kola,
filmski edukativni paket Tagged i planove asova za uenice/ke srednjih kola, Hektorov svet za najmlau decu i
Cybersmart Access za uenice/ke sa posebnim potrebama u obrazovanju.
Da se prijave Cybersmart Challenge activity Cybersmart Networking za uzrast starijih razreda osnovne kole i mlaih
razreda srednje kole, to e uenicama/ima omoguiti da iskuse uivo scenario drutvenog umreavanja i da razviju
strategije za bezbednu interakciju sa sajtovima za drutveno umreavanje.
Da organizuju radionicu za nastavnice/ke i prezentaciju o bezbednom korienju interneta i podizanju svesti o
potencijalnim opasnostima (Outreach Professional Development workshop for teachers and Internet Safety Awareness
presentation) za uenice/ke i roditelje. Ovi i svi gore navedeni materijali su dostupni na www.cybersmart.gov.au i
besplatni su za sve kole.
Korienje ovog prirunika.
Slube za podrku.
Posebno ranjivi prilikom korienja drutvenih mrea na mrei jesu uenice/i sa tekoama u socijalizaciji, uenju ili u vezi
sa mentalnim zdravljem. Ovim uenicama/ima moe pomoi obraanje slubama za podrku uenicama/ima.
Seksting
podrazumeva slanje fotografija, poruka ili video materijala provokativnog ili seksualizovanog sadraja, po pravilu preko
mobilnog telefona. Moe takoe ukljuiti i postavljanje takvih sadraja na mreu.
U emu su rizici?
Mada razmena sugestivnih slika ili poruka moe delovati kao bezazleno flertovanje ili prosto zabava za mlade, seksting moe
imati ozbiljne drutvene i pravne posledice.
Slikanje i/ili rasturanje svojih i/ili slika svojih maloletnih vrnjak(inj)a moe sadrati elemente krivinog dela. Stvaranje i/
ili rasturanje slika seksualnog sadraja sa maloletnicima moe biti protumaeno kao proizvodnja i/ili rasturanje deije
pornografije. To moe biti sluaj i kada su osobe na slikama voljno uestvovale u njihovom nastanku, to zavisi od nacionalnog
zakonodavstva i konkretnog sluaja.
Uenice/i mogu takoe biti izloene/i problemima u svom okruenju. Fotografije mogu lako da izmaknu njihovoj kontroli,
tako to e dospeti na mnogo vie adresa nego to su to oni oekivali. Ovo moe imati dugorone posledice po njihovu
digitalnu reputaciju. Slike isto tako mogu potencijalno biti upotrebljen za sajber maltretiranje ili sajber proganjanje, ili pak
mogu da privuku neeljenu panju drugih.
Upravljanje rizicima
Da bi se pomoglo uenicama/ima da zatite svoj imid kako na mrei, tako i u svakodnevnom ivotu, mladi treba da razmotre
na koji nain se ophode prema sopstvenim i tuim slikama.
Ukoliko sumnjate i doznate da se takve aktivnosti dogaaju u vaoj koli, trebalo bi da obavestite lokalnu policiju ili nadleni
organ u sistemu obrazovanja i od njih zatraite savet.
19
Budite veoma oprezni ukoliko naiete na bilo kakav sadraj koji bi mogao imati elemente deije pornografije i ne zapoinjite
apsolutno nita sa takvim informacijama, ne aljite ih dalje niti ih delite i sa kim, ak ni sa upravom kole. Odmah kontaktirajte
bezbedne vebsajtove navedene u ovom priruniku.
Koristite ovaj prirunik kao deo redovnog nastavnog programa o sajber bezbednosti da bi uenici/e stekli preko potrebne
vetine i znanja o bezbednom ponaanju na internetu.
20
Upravljanje rizicima
kole mogu da pomognu uenicama/ima u upravljanju rizicima od neeljenog seksualnog kontakta tako to e:
Identifikovati ranjive uenice/ke, ukljuujui one koji se uputaju u vee rizike u svakodnevnom ivotu ili se ponaaju
neprikladno na mrei. Te uenice/ke treba uputiti na slube za podrku, i dati im kontakte sa osobama od poverenja i
podrke u okviru kole.
Uputiti uenika/cu koji se zatekne u seksualnom ili drugom uznemirujuem kontaktu na mrei na slube za podrku
uenicama/ima. Potrebno im je ukazati na mogunosti dobijanja psiholoke podrke, ukljuujui i kolske slube ili
savetovalita kojima se mogu obratiti anonimno through the Kids Helpline 1800 551 800, or the Cybersmart Online
Helpline (u Australiji) i bezbedne vebsajtove navedene u ovom priruniku (str. 9).
Obavestiti bezbedne vebsajtove navedene u ovom priruniku (str. 9), ukoliko neko od uenica/ka prijavi da je
uspostavila/o kontakt na mrei gde postoji sumnja na zavoenje.
Koristite ovaj prirunik.
Dajte ovaj prirunik odraslim osobama koje brinu o detetu.
e-bezbednost i e-trgovina
Sve lanice i lanovi kolske zajednice mogu sprovoditi mere zatite svojih kompjutera u kui i integriteta kolskih i linih
dokumenata kada se koriste izvan kolske mree.
E-bezbednost je proces kojim se obezbeuje da elektronske informacije budu:
zatiene od zloupotrebe
zatiene od zlonamernih napada
efikasno zatiene od nedozvoljenog pristupa.
kolski sistemi su uglavnom zatieni merama e-bezbednosti koje preporuuju lokalna ministarstva obrazovanja. Ove mere
imaju za cilj da smanje na minimum rizike po bezbednost kompjutera umreenih u kolske mree.
ugroziti operativni sistem, omoguavajui nekom udaljenom napadau da kontrolie funkcije kompjutera
omoguiti pristup osetljivim linim informacijama
biti nenamerno izloeni virusima, preko elektronske pote, USB ureaja ili tokom uitavanja dokumenata
zaraeni fajlovi mogu dovesti do gubitka informacija
Upravljanje rizicima
kole mogu pomoi uenicama/ima u upravljanju rizicima u vezi sa nedovoljne zatitom e-bezbednosti na sledee naine:
Koristite ovaj prirunik.
Dajte ovaj prirunik odraslim osobama koje brinu o detetu
21
ta su lini podaci?
Lini podaci mogu podrazumevati:
puno ime i prezime
adresu
brojeve telefona
ime kole
datum roenja
e-mail adresu
korisniko ime ili lozinku
podatke o bankovnim raunima
Line podatke odgovorno koriste mnogi poslovni subjekti u legitimnoj komunikaciji. Meutim, to nije uvek sluaj, tako da
neke line podatke mogu da zloupotrebe kriminalci ili mogu biti neprikladno korieni u marketinke svrhe.
Kupovina da bi se proverio identitet kupca, procesovale uplate, ili pak radi dostave kupljenih artikala.
Pretplata ili registracija pseudonim ili identifikacija, kao i korisniko ime su esto minimalni zahtevi, ali se mogu
zahtevati i podaci kao to su: starost, pol, adresa, fotografija i line naklonosti ili odbojnosti. Crvenom zvezdicom* su
obino naznaena polja koja je obavezno popuniti da bi se izvrila prijava.
Takmienja, nagrade i priznanja takmienja na mrei esto zahtevaju od korisnika/ca da daju mnotvo linih
podataka, ukljuujui lina interesovanja i demografske detalje. Takve podatke koriste promoterke i promoteri da bi razvili
svoje marketinke strategije ili proizvode.
Online igre i virtuelni svetovi pre nego to korisnik/ca zapone da igra, mogu zahtevati detalje koji su u vezi
registracije i ukljuuju line informacije.
Kolaii (Cookies)
Kolai je jednostavna tekstualna datoteka koja se skladiti u pretraivau dok korisnik/ca koristi neki vebsajt.
Kada korisnik/ca ponovo pristupi tom sajtu, on/ona moe izvui podatke koji su uskladiteni u kolaiu, kao i svoja lina
podeavanja. Line informacije se mogu prikupljati i razmenjivati na taj nain. Dobra je praksa redovno ih brisati.
Prevara
Internet prevara je organizovana aktivnost koja se koristi anonimnou interneta u krai informacija i resursa radi pribavlja
finansijske dobiti. Proste prevare mogu se sastojati u traenju novca ili linih podataka direktno od ciljanih osoba, dok se u
drugaijim prevarama od ciljanih osoba trae lini podaci da bi se oni kasnije zloupotrebili da bi se pribavio novac, resursi ili
informacija putem obmane.
22
kole mogu da daju sledee savete deci i mladima kojima su potrebna uputstva:
Line podatke objavljujte samo na bezbednim vebsajtovima
Podatke kao to su informacije u vezi sa kreditnim karticma, brojevima bankovnih rauna, brojeve poreskih prijava, lozinke i
druge line podatke nikada ne treba slati elektronskim putem, osim ukoliko je vebsajt bezbedan. To se moe videti ukoliko
veb adresa poinje sa http:// sa simbolom katanca pri dnu stranice, to je znak da su podaci kodirani.
Ukoliko postoji sumnja o autentinosti vebsajta, pozovite organizaciju koju navodno predstavljaju. To prilikom nemojte
koristiti brojeve telefona koji su ponueni na sumnjivom vebsajtu ili mejlovima. Koristite poznati broj telefona ili broj koji
ete dobiti iz pouzdanog izvora, kao to su Bele ili ute strane ili vladin vebsajt. SCAMwatch vebsajt sadri dalje savete kako
identifikovati i prijaviti potencijalne skamove.
Budite selektivni kada koristite svoje ime kao deo svoje imejl adrese
Otvaranje naloga za elektronsku potu jeste trenutak kada uenici treba da budu obazrivi to se tie informacija koje e
objaviti. Na primer, adresa JackSmith13@hotmail.com otkriva korisnikovo ime, a potencijalno i njegove godine, dok je
adresa Jack@hotmail.com prilino bezbedna i ne otkriva line podatke.
23
poslodavce. Kada pristupaju zajednicama na mrei, poeljno je da uenice/i proitaju i razumeju pravila zatite podataka i
podeavanja koja su ustanovljena da bi se spreio pristup linim podacima, ukljuujui i fotografije.
Obavezno
Upravljanje rizicima
Postoji itav niz radnji koje kole mogu da preduzmu da bi edukovale svoje uenice/ke o zatiti njihovih linih podataka. To
podrazumeva:
Odrediti osobu zaduenu za sajber bezbednost. Ova osoba bi trebalo da ima savetodavnu ulogu u odnosu na uenice/ke i
njihove roditelje u vezi sa pitanjima koja se tiu bezbednosti i dobrobiti uenica/ka.
Edukovati uenice/ke i njihove roditelje o prikladnoj upotrebi linih informacija na mrei ukljuujui informacije o zatiti
linih podataka u kolskom informatoru.
To je sadraj koji:
sadri snimke autentinog ili simuliranog nasilja, kriminalnih aktivnosti ili nesrea, iz video klipova, igrica ili filmova
je seksualno eksplicitan i moe sadrati slike seksualnog zlostavljanja dece
promovie ekstremne politike stavove, koji mogu potencijalno biti korieni za radikalizaciju diskriminacije ranjivih
lanova zajednice
promovie mrnju prema pojedincima ili grupama, na osnovu rase, religije, seksualnog opredeljenja ili drugih
socijalnih/kulturnih faktora
poziva na ili promovie kriminal, nasilje ili nebezbedno ponaanje, kao to je izrada bombi ili oruja, upotreba droge,
neovlaeno upadanje u kompjutere, prevare ili teroristike aktivnosti
Uenici/e mogu sluajno naii na takav sadraj tokom pretraivanja, ili pak mogu tragati za njim ili dobiti linkove od drugih.
Uenici/e koji imaju smart telefone mogu dopreti do sadraja koji su moda blokirani kunim ili kolskim filterima.
Neprikladan sadraj moe izloiti decu idejama koje ih mogu navesti na krenje drutvenih i kulturnih normi. Neki sadraji
mogu biti uznemirujui za decu. Moda to nee prijaviti roditeljima ili nastavnicama/ima, jer e se postideti sadraja koji su
gledali, pogotovo ako su sami pretraivali i pronali takav sadraj.
Upravljanje rizicima
Postoji niz radnji koje kole mogu da preduzmu u vezi sa uvredljivim ili nedozvoljenim sadrajem. Neke od njih su:
S vlastima nadlenim za obrazovanje razmotriti uvoenje filtera sadraja ili drugih tehnolokih alatki za
ograniavanje pristupa neprikladnom sadraju.
Pomoi uenicama/ima da se suoe sa rizicima u vezi sa uvredljivim sadrajem time to ete sprovoditi redovni nastavni
program o sajber bezbednosti, kao to je Cybersmart.
24
Uenice/ke za koje je ustanovljeno da su bile izloene uznemirujuim sadrajima uputiti slubama za podrku.
Koristite ovaj prirunik
Dajte ovaj prirunik odraslim osobama koje brinu o detetu.
Neki od gore navedenih indikatora ne moraju se odnositi iskljuivo na preteranu upotrebu interneta. To mogu biti
oblici ponaanja mladih koji su karakteristini za odreeni uzrast, posebno za tinejder(k)e, za koje je internet glavni nain
odraavanja kontakta sa prijatelji(ca)ma; ili mogu ukazati da se ta mlada osoba suoava sa nekim problemima u drutvu
uopte. Oni mogu ukazati i na ozbiljne probleme, kao to su sajber maltretiranje, kao i probleme u odnosima sa drugima
u stvarnom ivotu, kao i na probleme vezane za mentalno zdravlje.
Razmatranje svih razloga za brigu zajedno sa uenicama/ima i njihovim roditeljima jeste vaan prvi korak u utvrivanju
problema i razvijanju strategija za njihovo prevazilaenje.
Upravljanje rizicima
kole mogu da pomognu uenicama/ima u prevazilaenju rizika preterane upotrebe interneta na sledee naine:
Sprovodite redovan nastavni program o sajber bezbednosti
Koristite ovaj prirunik
Dajte ovaj prirunik odraslim osobama koje brinu o detetu.
25
Spyware je generiki naziv za kompjutersku ifru koja se instalira na kompjuter po pravilu, bez znanja korisnika/ce da bi se
informacija o korisniku/ci prosleivala treoj strani. Spyware nije uvek povezan sa skamovima ili spamovima. Najbezazleniji
tip spyware-a jednostavno pomae vebsajtovima da prate koje sajtove korisnik/ca poseuje.
Skamovi
Skamovi (trikovi, opsene) se esto alju putem elektronske pote, i ali i putem sms-a (tekstualnih poruka) i mms-a (vizuelnih
poruka). Prema SCAMwatch-u, svako moe postati rtva skamova.
Skamovi uspevaju zato to lie na autentine materijale i korisnici bivaju izmanipulisani da na njih odgovore. Skamovi mogu
stii od verodostojnih izvora, kao to su poznate banke ili provajderi telekomunikacionih usluga. Ponekad se ljudi uplae da e
propustiti neku specijalnu ponudu ili ih je sramota da odbiju pomo nekom pojedincu ili grupi u nevolji.
Skamovi poprimaju mnoge oblike, od kojih su najuestaliji sledei:
Lutrija Skam tvrdi da je primalac osvojio znaajnu nagradu i trai da se uplati mala suma da bi se ona preuzela. Zatim
poinju da pristiu dalji, neoekivani trokovi.
Pecanje (fishing) Elektronska pota se alje sa falsifikovane ili zamaskirane imejl adrese. Takvi mejlovi tvrde da su od
poznatih finansijskih institucija ili telekomunikacijskih provajdera i upuuju primaoca na vebsajt koji podraava izvorni
vebsajt te kompanije. Pecaroki mejlovi takoe mogu da zahtevaju potvrdu korisnikog imena ili lozinke. Njihov cilj je da
dou do finansijskih podataka rtve, kao to su brojevi kreditnih kartica, nazivi naloga ili lozinke, kao i drugi lini podaci.
Plaanje provizije (ili Nigerian 419) Ovi skamovi nude isplatu zamanih novanih iznosa da bi se pomoglo izvlaenje
miliona dolara iz neke strane zemlje iz razliitih, naizgled legitimnih razloga. Slino lanim lutrijama, zatim poinju da
pristiu dalji, neoekivani trokovi, koji se moraju isplatiti pre nego to se izvri transfer novca.
Mule Potencijalne rtve dobijaju reklame koje sadre atraktivne ponude za posao, u kojima se obeava visoka zarada za
ogranienu koliinu posla. Taj posao esto podrazumeva prebacivanje odreenih novanih iznosa sa jednog rauna na
drugi. To je, ustvari, pranje novca, tako da i rtve mogu na kraju da se nau na optuenikoj klupi.
Upravljanje rizicima
kole mogu da pomognu uenicama/ima u prevazilaenju rizika krae identiteta i skamova tako to e:
Integrisati nastavni materijal Cybersmart u redovan kolski program da bi opremili uenike/ce potrebnim praktinim
vetinama i znanjem o bezbednosti na mrei. Posebni materijali ukljuuju Stay Smart Onlines Budd:e E-Security
Education package
Uputiti roditelje i druge odrasle osobe koje brinu o detetu na Vodi za bezbednost na mrei (Guide to Online Safety),
kratak video materijal koji se zasniva na materijalima prilagoenim uzrastu koji e im pomoi da se suprotstave riziku
krae identiteta i skamova kojima su izloena njihova deca.
Koristite ovaj prirunik.
Dajte ovaj prirunik odraslim osobama koje brinu o detetu.
U emu su rizici?
Bezbednost i sigurnost objavljivanje tanog mesta gde se neko nalazi moe biti rizino. Ukoliko korisnik/ca objavi da
nije kod kue, to moe predstavljati bezbednosni rizik za njegovu kuu ili lanove porodice.
Privatnost Prijavljivanje otkriva svima ostalima na mrei predstavu o korisnikovom uobiajenom ponaanju i kretanju,
npr. mesta koja najee poseuje, ta voli a ta ne, lanstvo u razliitim grupama, itd. Ovo moe omoguiti korisnicima da
se upoznaju sa osobama slinih interesovanja, ali isto tako moe privui neeljene uhode. Pored toga, tako uskladitene
informacije mogu se beskrajno koristiti, to znai da informacija koju uitate danas moe da ugrozi vau digitalnu reputaciju i
tetiti vam ubudue.
26
Ukljuiti odgovarajua podeavanja Kao i kod pristupanja svim drutvenim mreama, postoje privatna i javna
podeavanja. Kod nekih servisa na osnovu lokacije, standardni nain funkcionisanja je da sve to korisnik/ca uradi na tom
vebsajtu bude pristupano svim korisnicima tog servisa. Takvim podacima moe pristupiti anonimno svaki korisnik/ca
tog vebsajta. Meutim, podeavanja za zatitu privatnosti kontroliu ta ko moe da vidi. Pod privatnim podeavanjem,
neki servisi na osnovu lokacije imaju nivoe kao to su nepoznato (potpuno sakrivaju Vau poziciju), grad (samo pokazuju
udaljenost) i tano (a i sa takvim podeavanjem, moete odrediti koliko detalja elite da pruite).
Redigovati svoj nalog korisnici/e mogu menjati podeavanja kod svog naloga kao to su profil, lozinka i stepen
privatnosti. Dobra je ideja pratiti i proveravati podeavanja i redovno menjati lozinku.
Blokirati neeljene korisnike/ce ili njihova oglaavanja (postove) blokirajte korisnika ulazei u njihov profil, tako
to ete ga blokirati preko tastera za podeavanja.
Zaustavite ili ukinite nalog postoji vie naina da to uradite. Servisi na osnovu lokacije dozvoljavaju korisnicima/ama
da to uine direktno sa njihovog profila, klikom na link slanjem imejla ili poruke direktno servisu.
Odaberite koja obavetenja ete dobijati opredelite se koja elite da dobijate a koja da blokirate, to mogu biti samo
neka ili sva (sms poruke ili elektronsku potu kada se korisnici/e uitaju). Iskljuivanje opcija moe biti dostupna ispod
svakog prijatelja na listi prijatelj(ic)a.
Prijavite neprikladnu aktivnost neki servisi na osnovu lokacije nude mogunost korisnicima/ama da prijave
neprikladnu aktivnost.
Dont share it Ukoliko niste sigurni da li neto to elite da postavite na mreu sadri suvie informacija ili da li moe da
dopre do ireg auditorijuma, nemojte to objavljivati!
Upravljanje rizicima
kole mogu da pomognu uenicama/ima u prevazilaenju rizika u vezi sa servisima na osnovu lokacije na sledee naine:
Integrisati teacher resources u redovan kolski program da bi opremili uenike praktinim vetinama i znanjima o sajber
bezbednosti.
Koristite ovaj prirunik i uputite odrasle osobe koje brinu o detetu na Internet Safety Awareness presentation koji
predstavlja znaajan resurs za uenike/ce i roditelje.
27
28
Radni listovi 13
Stvarni, Nestvarni i Neodreeni znaci (nalaze se zajedno sa radnim listovima)
Izbor ablona likova iz mate (nalaze se zajedno sa radnim listovima)
Interaktivna tabla (ili komputer sa data projektorom) sa pristupom na internet
29
30
RADNI LIST 1
31
RADNI LIST 1a
32
Aktivnost 2: ta je stvarno?
Ono to e Vam biti potrebno:
33
3"%/*-*45
/BTUBWOBKFEJOJDB%JHJUBMOBNFEJKTLBQJTNFOPTU
,PKFTUWBSBO
Proitajte uenicima sledei spisak linosti i zamolite ih da odrede da li su te osobe stvarne, imaginarne ili nisu sigurni kojoj kategoriji pripadaju.
t5WPKOBTUBWOJLUWPKBOBTUBWOJDB
t&MNP
t)BSJ1PUFS
t5WPKOBKCPMKJESVHUWPKBOBKCPMKBESVHBSJDB
t&OESVJ[v4VTKFEBi JMJCJMPLPKJESVHJMJLJ[OFLFQPQVMBSOF57TFSJKF
t4QBKEFSNFO
t0QUJNVT1SBKN BLDJPOJMJLJ[5SBOTGPSNFSTB
t#BSU4JNQTPO
t%PSBJTUSBJWBJDB
t,VOH'V1BOEB
t%JSFLUPSEJSFLUPSLBUWPKFLPMF
t%BTUJO#JCFS
t4LVCJEV
t)BOB.POUBOB
t0TPCBLPKBTUPKJTFEJQPSFEUFCF
t0TPCBLPKBSBEJVLPMTLPKLVIJOKJ
t5WPKQSWJTVTFETVTFULB
t.BSJKBJ[v6MJDF4F[BNi
t7PEJUFMKWPEJUFMKLBLPMTLF57FNJTJKF
t)BNQUJ%BNQUJ
34
RADNI LIST 2a
35
IMAGINARAN - IMAGINARNA
STVARAN - STVARNA
ta je stvarno?
RADNI LIST 2a
36
RADNI LIST 2a
37
RADNI LIST 2a
38
RADNI LIST 2a
39
RADNI LIST 2a
40
Izbor ablona likova iz mate (priloeni su uz prethodne radne listove) uveani do formata A3
Pitajte uenice/ke ta neki lik ini imaginarnim. Pobrojte njihove ideje.
Te ideje mogu biti na primer:
to je kobajagi
to je lik iz crtanog filma
to je kompjuterski stvoren lik
on nije stvaran
Podelite razred na 5 grupa. Dajte svakoj grupi po jedan ablon likova iz mate. Uenici/e treba da provedu 10 minuta beleei
imena svih imaginarnih likova iz kategorije koja im je zadata. Kategorije su knjige, filmovi, TV emisije i igre. Tu je ukljueno i
jedno prazno polje. Kada istekne vreme, grupe razmenjuju ablone i dodaju svoje ideje ostalim kategorijama. Poto je svaka
grupa imala priliku da dopuni svaki ablon, izloite ih i razgovarajte o tome ta te likove ini imaginarnim. Pobrojte njihove
ideje. Na kraju asa odigrajte igru glave proslavljenih likova koristei likove iz ablona likova iz mate.
Izbor ablona likova iz mate (priloeni su uz prethodne radne listove)
41
RADNI LIST 3
42
Papir A5
Pribor za crtanje
asopisi
KidPix
Ko sam ja? knjiice (vidi Aktivnost 1)
Papir formata A4
Radni listovi 12
abloni kartica Kategorije ljudi i Kategorije informacija (nalaze se na radnim listovima)
Pribor za laminiranje (po elji)
Dve kutije (vidi Aktivnost 4)
Hamer ili njemu slian papir
Interaktivna tabla (ili nekoliko komputera) sa pristupom na internet
Primeri imejl programa ili online igrica
43
Papir A5
Pribor za crtanje
asopisi
KidPix
Nastavnik/ca treba da pred uenicima/ama nabroji nekoliko podataka o sebi (bez odavanja specifinih informacija, kao
to su datum roenja, adresa, itd.). To mogu biti talenti, sklonosti, izgled, i slino. Objasnite uenicima/ama da je njihov
zadatak da naprave knjiicu Ko sam ja? Na svakoj strani knjiice treba da bude neka naznaka o njihovom identitetu (npr.
Ja volim okoladu ili Imam plave oi). Uenici/e mogu da koriste slike i rei u svojim knjiicama. Objasnite im da je cilj ove
aktivnosti da naprave knjiicu iz koje ostali uenici/e nee moi da pogode ko je to napisao, tako da podaci ne smeju biti
suvie specifini. U zavisnosti od sposobnosti Vaih uenika/ca, knjiicu mogu nainiti pomou crtea, isecanjem ilustracija iz
asopisa ili koristei KidPix.
Prikaite uveani primerak Radnog lista 1. Na jednoj strani pobrojte podatke koji su olakali uenicima/ama da pogode ija je
knjiica, a na drugoj strani one podatke koji nisu bili od koristi u otkrivanju identiteta autora/ki. Dopunite obe liste podacima
koji se moda nisu pojavili u knjiicama (npr. puno ime, broj telefona, adresa, ime kole).
44
RADNI LIST 1
45
Recite uenicima/ama da se vrate na svoje T-grafikone (iz Aktivnosti 2) i dopune ih ukoliko ele. Objasnite uenicima/ama da
e istraivati koje vrste podataka treba deliti sa razliitim osobama (abloni kartica sa kategorijama ljudi i sa informacijama
treba da budu pripremljeni pre asa). Odtampajte, laminirajte (po elji) i isecite kartice, pa ih stavite u dve odvojene kutije
(etikete za kutije se takoe nalaze sa ablonima). Jedna stranica sa neispunjenim karticama je takoe data za dodatne ideje.
Odaberite dva uenika/ce. Jedan neka uzme karticu iz kutije na kojoj pie Kategorije ljudi, a drugi iz kutije na kojoj pie
kategorije informacija. Zamolite uenice/ke da se okrenu prema ostalima drei kartice u rukama, tako da svi mogu da ih vide.
Zatim pitajte uenice/ke da li odabrana informacija treba da se deli sa nekom osobom (npr. da li svoj broj telefona treba dati
mami svog druga/drugarice)? Koji su razlozi za i protiv?
Ponovite ovaj proces nekoliko puta (svaki put sa dva razliita uenika/ce) i razgovarajte o odgovorima.
46
RADNI LIST 2
Odrasle osobe kojima mogu da verujem
47
RADNI LIST 2
48
RADNI LIST 2
Kategorije ljudi
NASTAVNIK / NASTAVNICA
DIREKTOR / DIREKTORKA
KOLE
MAMA
TATA
BRAT / SESTRA
PRODAVAC / PRODAVAICA
U OBLINJOJ RADNJI
POLICAJAC
VOZA AUTOBUSA
SUSED / SUSETKA
POTAR
LEKAR / LEKARKA
49
RADNI LIST 2
Kategorije informacija
Kategorije informacija
PUNO IME I PREZIME
ADRESA
BROJ CIPELA
OMILJENA HRANA
STAROST
KOLA
SPORTSKI KLUB ZA
KOJI IGRAM
BROJ MOBILNOG
TELEFONA
50
51
U ovom delu prirunika, svaka aktivnost se realizuje u zavisnosti od toga koliko deca ve imaju znanja i iskustva o internetu.
Korienje metoda radionice omoguie Vam da naredne sadraje prilagodite razliitim uzrastima.
Domai zadatak
Recite uenicima/ama da tokom jednog dana zapisuju sve simbole koje vide u svoj dnevnik simbola.
52
RADNI LIST 1
Ime:
Pogledaj svaki simbol ponaosob. Koliko simbola ume da prepozna?
Ume li da protumai ta oni znae? Gde si ih videla/o?
53
RADNI LIST 1
Informacije
Semafor
Reciklaa
Znak et
enski/muki WC
Peaki prelaz
Prva pomo
Mir
Izlaz
Ovde presei
Otrov/opasno/toksino
Prilaz za osobe
sa invaliditetom
54
Vano
Obnovite ta znai termin posetiti vebsajt. Podsetite uenike/ce da, kad poseuju neki sajt po prvi put, to treba da urade
zajedno sa odraslom osobom u koju imaju poverenja.
Aktivnost 3: Kako simboli mogu da zatite uenice/ke na internetu?
ta e Vam biti potrebno:
Uenici/e trae na internetu super-heroje kao to su Peter Parker/Spajdermen, Bruce Wayne /Betmen i Clark Kent/Supermen.
Zatim belee simbole koje primete da se koriste zajedno sa tim superherojima (npr. Supermenovo S ili slika pauka na kostimu
Spajdermena).
Zatim pogledajte odlomke iz filmova ili animiranih filmova i predloite uenicima/ama da dodaju jo simbola koje vide.
Sastavite odeljenjski spisak simbola koje su uenici/e pronali. Pitajte uenike/ce zato misle da super-heroji koriste simbole,
maske, kostime ili pseudonime. Razgovarajte o tome kako ih superheroji koriste da bi prikrili svoj pravi identitet.
Napiite re avatar na tabli i pitajte uenike/ce da li znaju ta ona znai, gde su ih videli i da li oni poseduju svog avatara.
Avatar (u sajber tehnologiji) je neija kompjuterizovana grafika slika. To je konstrukt koji se koristi na mnogim sajtovima, kao
to su priaonice i drutvene mree radi zatite identiteta. Objasnite uenicima/ama da avatar za njih ini ono to simboli,
maske, kostimi i pseudonimi ini za super-heroje: titi njihov pravi identitet.
Zamolite uenike/ce da navedu razloge zbog kojih je vano da zatite svoj identitet na internetu. U parovima, uenici/e treba
da izlistaju svoje ideje u roku od deset minuta, zapiu ih na lepljive listie i dodaju na zajedniki poster.
Uenici/e e napraviti sopstvenog avatara i dati mu ime. To e biti simbolina, grafika slika njih samih, koja ne sme imati
odlike koje bi ih inile lako prepoznatljivim. Uenici/e mogu da koriste Radni list 2 da bi planirali svoje avatare. Konanu verziju
mogu nacrtati runo, ili uz pomo grafikog ili programa za crtanje (kao to je KidPix). Na kraju, izloite njihove avatare u
uionici i vidite da li uenici/e mogu da ih poveu sa njihovim vlasnicima.
55
RADNI LIST 2
Planiranje avatara
Ime:
56
57
RADNI LIST 1
Proitajte sledei scenario i razgovarajte o tome ta bi deca mogla da uine da bi se u ovoj situaciji
zatitila.
Sad je subota popodne. Tvoj tata igra fudbal na lokalnom igralitu, mama je upravo otila
u kupovinu, a stariji brat u susednoj sobi igra neku online igru sa svojim drugom.
Ti OBOAVA da bude sam/a. Tada moe da pojede ta god poeli (ak i da provali u
tajno skladite okolade tvog brata ili da jede hranu koja se mrvi na kauu), da pusti
svoju omiljenu muziku zaista glasno i da surfuje po TV kanalima koliko god hoe.
Iznenada, uje neki zvuk. U prvi mah ne moe da odredi ta je to, ali pretpostavlja da
je to tvoj pas na sporednim vratima. Ustaje da proveri. Ne, on spava u veernici. Pa
dobro, moda ti se opet samo uinilo da si neto ula/o. Nazad pred televiziju.
Crrrrc! Opet taj zvuk. Ali ovog puta ti se ini da dolazi sa prednje strane kue. Polako
ustaje i kree prema vratima. Malo ih odkrine, ali ne vidi ba nita.
Crrrrc.... Tup! To je kapija. Seti se da je treba podmazati i da je arka malo napukla, tako da
udari o tle pre nego to se zatvori. Samo jo malo proviri kroz vrata i ugleda oveka
(koga ne prepoznaje) kako pokuava da ue kroz vau kapiju.
ta e uiniti?
58
Zadajte uenicima/ama da u parovima pregledaju Radni list 1 i ocene pouzdanost svojih izvora koristei smeka, plaka i
neutralno lice. Pomou njih mogu naznaiti da li misle da je sajt veoma pouzdan, neutralno lice znai da misle da bi mogao
biti pouzdan,a plako da je nepouzdan. Ponovo razmenite miljenja na nivou itavog odeljenja i podstaknite uenike/ce da
objasne svoje miljenje.
shvate kako je online komunikacija slina, ali i razliita od komunikacije licem u lice
razviju komunikacijske vetine prijatnog i pristojnog ponaanja na internetu
Po zavretku ove nastavne jedinice, uenici/e bi trebalo da budu u stanju da:
Potrebni materijali
Radni listovi 14
Interaktivna tabla sa pristupom na internet
Imejl nalozi uenika/ca ili kole
E-pal dozvole (nalaze se uz radne listove)
59
Nadoveite se na ovo pitanjem svakom paru uenica/ka na ta je potrebno obratiti panju da bi njihov vid komunikacije bio
uspean (ovo se moe uraditi na istom radnom listu, ili na novom primerku).
Na primer:
razgovarati utivo
poznavati gramatika pravila, pravopis i interpunkciju
koristiti inkluzivne termine
prikladan govor tela
uzeti u obzir oseanja drugih
govoriti razgovetno
koristiti lako itljive fontove
Razmenite miljenja i istaknite one uspene metode komunikacije koji su primenljivi u vie od jednog metoda komunikacije
(npr. voditi rauna o oseanjima drugih osoba i koristiti inkluzivne termine).
60
RADNI LIST 1
Ime:
61
RADNI LIST 2
Ime:
62
Razgovarati utivo moe se pretoiti u korienje prikladnog renika i utivih formi obraanja.
Razgovetan govor se u pisanom jeziku moe definisati kao: izraavati se jasnim i jednostavnim sredstvima.
Na nivou itavog odeljenja, pokuajte da sastavite dokument pod nazivom Lista korisnih saveta za komunikacije na internetu,
koristei ideje iz Radnog lista 3. Potrebno je da se svi uenici/e saglase da im je lista prihvatljiva i preuzmu odgovornost da
primenjuju ovaj dokument.
Pitajte uenice/ke na koji nain trenutno komuniciraju preko interneta, zbog ega i sa kim. Moda ete eleti da te informacije
zapiete na grafikonu. Objasnite uenicama/ima da e dobiti jednu online drugaricu/drugara (to moe biti sluajan ili
kontrolisan izbor) i da e se od njih oekivati da toj osobi redovno alju mejlove. U njima se moraju pridravati elemenata
uspene komunikacije na netu, odnosno netikecije. U zavisnosti od nivoa znanja i vetina vaih uenica/ka, moda e biti
potrebno posvetiti izvesno vreme za objanjavanje odlika i izgleda elektronske pote. Na interaktivnoj tabli prikaite nalog za
imejl, ili uveajte Radni list 4 na format A3. Objasnite uenicama/ima svaki deo imejla (npr. Primalac... Prosleeno... Predmet:).
Na Radnom listu 4, uenice/i piu koncept imejla svojim drugari(ca)ma na netu, objanjavajui im koncept netikecije. Napisani
koncept treba da pregleda nastavnik/ca i da isprave uenice/i (ukoliko bude potrebno), pre nego to se stavi na internet.
Nastavnice/i e moda eleti da daju uenicama/ima neka uputstva za komunikaciju, i predloe teme za budue mejlove.
Poto uenice/i predaju nastavnici/ku prihvatljiv koncept za svoj mejl, mogu ga staviti na internet i poslati svojoj imejl
drugarici/drugaru. Koncepti moda nee biti potrebni za budue mejlove, ali nastavnik/ca mora da nadgleda sveukupnu
komunikaciju koja se bude odvijala.
Poto uenice/i poalju dogovoren broj mejlova svojim imejl drugari(ca)ma, bie im dodeljena E-pal licenca/dozvola.
63
RADNI LIST 3
Online komunikacija
Ime:
64
RADNI LIST 4
Koncept za imejl
Ime:
Isplanirajte imejl svojoj drugarici / drugu sa interneta (e-pal ili e-drugar-ica) objanjenjem ta znai netikecija.
Postarajte se da primenite sva pravila netikecije do kojih ste prethodno doli.
To...
Cc...
Subject:
65
Diploma
E-DRUGARICE / DRUGARA
Cestitamo
Ovim se potvruje da
Potpis:
Datum:
66
razjasne pojmove maltretiranje i sajber maltretiranje, kao i slinosti i razlike meu njima
prepoznaju razliite uloge osoba koje su ukljuene u situacije maltretiranja, naroito posmatra(ic)a.
shvate uticaj sajber maltretiranja na osobe koje su ukljuene
Na kraju ove nastavne jedinice, uenici/e bi trebalo da budu u stanju da:
Potrebni materijali
67
Aktivnost 1: ta je maltretiranje?
Bie Vam potrebni:
Vano
Ukoliko postoje problemi u vezi sa maltretiranjem kod uenica/ka iz vaeg odeljenja, ili ukoliko se meu uenicama/ima
nalaze posebno ranjivi pojedinci, moda ete morati da uspostavite pravila pre nego to nastavite sa diskusijom na asu.
Na primer:
68
RADNI LIST 1
Maltretiranje
Ime:
69
Odrasla osoba od poverenja odrasla osoba sa kojom nasilnik/ca, meta ili posmatra/ica moe da razgovara o
nasilnikom ponaanju i tome da je za nasilje iskljuivo odgovoran nasilnik. Ova osoba e moda moi da pomogne da
zlostavljanje prestane.
Podelite uenike/ce na dve grupe. Dajte svakoj grupi tabak hamera ili njemu slinog papira (dovoljno velikog da bi se
obmotao oko tela uenika/ca). Svaki tabak oznaite razliitim terminom (tj. jedan je nasilnik/ca, drugi meta, trei posmatra/
ica, a etvrti odrasla osoba od poverenja). Na svakom papiru nacrtajte obrise tela jednog uenika/ce. Uenici/e zatim
ukraavaju te konture, upisujui komentare da bi ilustrovali ta svaka od tih uloga podrazumeva, kako bi se osoba koja je u
toj ulozi mogla oseati u vezi sa maltretiranjem, ili kako mogu da pomognu da zaustave situaciju nasilja. Izloite te papire po
uionici i dajte uenicima/ama vremena da se kreu od jednog do drugog, dodajui svoje ideje.
Aktivnost 3: Razmatranje uloge posmatra(ic)a
Bie Vam potrebne:
Ko su posmatrai/ce?
Zato ne uinimo neto da pomognemo?
Poto ste istraili ulogu posmatra(ic)a, pogledajte film Tagged (Tagovan/a).
Cilj razmene koja sledi nakon projekcije filma je nedvosmisleno prepoznavanje odgovornosti nasilnika i ukazivanje na
uobiajenu dinamiku da okruenje najee krivi rtvu nasilja. Razgovarajte detaljno sa uenicama/ima kako da izbegnu ovu
70
Odredite petoro uenika/ca, za koje ste se osvedoili da imaju solidan stepen samopouzdanja, da odigraju priu koja je
ispriana u fimu Tagged, sa dodatkom posmatraa/ice, koji ne uestvuje u maltretiranju, ali vidi ta se deava i ne pomae
maltretiranoj osobi, niti zaustavlja nasilnike/ce.
Potrebne uloge: Kate, Jack, Raz i posmatrai/ce.
Zamolite uenike/ce da razmotre ulogu posmatra(ic)a, pomou sledeih pitanja:
ta mislite, zbog ega posmatra/ica nije pomogao osobi koja je bila na meti?
Kako je drugaije posmatra/ica mogao da postupi?
ta mogu da urade uenici/e?
Na kraju, dajte uenicima/ama neko vreme da razmisle i da zapiu svoja razmiljanja i ideje o posmatrai(ca)ma. Zamolite ih da
se usredsrede na ono to su nauili i da nabroje naine na koje posmatrai mogu da spree ili zaustave maltretiranje.
Sajber maltretiranje
Pa, da li to znai internet ili SMS, ili ta ve?
Zatim celo odeljenje nabraja oblike koje sajber maltretiranje moe da poprimi, na jednom uveanom primerku Radnog lista 3.
Neki od primera mogu da ukljue:
Uenici/e u parovima popunjavaju Radni list 2, upisujui sve oblike sajber maltretiranja kojih se mogu setiti, ukljuujui i one
koji su pomenuti na nivou odeljenja. Poto zavre, ponovo u punom sastavu i jo jednom upitajte uenike/ce kako bi opisali
sajber maltretiranje, na koji nain je ova pojava slina, a kako se razlikuje od maltretiranja u svakodnevnom ivotu. Popunite
deo o sajber maltretiranju na odeljenjskom T-grafikonu (Radni list 3) i uporedite ih. Ovaj sadraj se moe dodati po potrebi.
71
RADNI LIST 2
ta je sajber maltretiranje?
Ime:
Unutar ekrana kompjutera, napii sve oblike sajber maltretiranja kojih moe da se seti.
72
RADNI LIST 3
Ime:
Sajber maltretiranje
Maltretiranje
73
74
RADNI LIST 4
Ime:
Pored malih saveta kako da sprei ili zaustavi sajber maltretiranje prikai to crteom ili slikom.
Ima i praznih pregrada za tvoje male savete.
75
RADNI LIST 4
Ime:
Pored malih saveta kako da sprei ili zaustavi sajber maltretiranje prikai to crteom ili slikom.
Ima i praznih pregrada za tvoje male savete.
76
RADNI LIST 4
Ime:
Pored malih saveta kako da sprei ili zaustavi sajber maltretiranje prikai to crteom ili slikom.
Ima i praznih pregrada za tvoje male savete.
77
78
U ovom delu prirunika, svaka aktivnost se realizuje u zavisnosti od toga koliko deca ve imaju znanja i iskustva o internetu.
Korienje metoda radionice omoguie Vam da naredne sadraje prilagodite razliitim uzrastima.
79
80
RADNI LIST 1
Ime:
Unutar ekrana kompjutera, napii kako koristi internet i zbog ega.
81
RADNI LIST 2
Ime:
82
RADNI LIST 3
Ime:
URL:
Pitanje
Struktura
Beleke
Visok kvalitet,
pouzdan sadraj
83
RADNI LIST 3
Ime:
URL:
Question
Visok kvalitet,
pouzdan sadraj
Notes
Pravna pitanja
su jasna.
Postojei i aktuelni
linkovi, sadraj i
kontakti
84
Podelite uenike/ce na grupe koje e izraditi svoje postere i prikazati ih ostalima, procenjujui uticaj oglasa pronaenih
na vebsajtovima (ili na nekom drugom odgovarajuem sajtu). Razgovarajte o implikacijama strategija koje su oglaivai
upotrebili, ukljuujui i upotrebu poruka za graanke i graane, postavljanje oglasa na vebsajtove i druge tehnike, koje
sadre kvizove ili takmienja.
Vano
Vano je da obnovite, i naglasite, mogue posledice kliktanja na reklamni materijal, koji moe sadrati viruse i pijunski
softver. Priikom izvoenja ove aktivnosti potreban je pojaan nadzor, da uenici/e ne bi kliknuli na linkove koji bi mogli
biti tetni po njih ili po kompjutere.
Odtampajte i izloite poetne strane u uionici i zamolite uenike/ce da ih obiu, kreui se u malim grupama.
85
Komplet uputstava za takmienje koje ima za cilj da se stigne do nekog odredita na internetu
Mera vremena (po elji)
Radni list 1: Odaberite pretraivae
Radni list 2: Lociranje informacije
Ovaj as ima za cilj da navede uenice/ke da razmiljaju o nainima za traenje informaciju na internetu.
Podelite uenice/ke na grupe od tri ili etiri. Objasnite im da e uestvovati u takmienju. Svaka grupa e dobiti komplet
uputstava koje e im ukazivati na tajna odredita koja se nalaze u okvirima kolskog prostora. Pobedniki tim e biti onaj koji
prvi stigne do tajnog odredita. Svaki komplet uputstava treba da se pomalo razlikuje, od sasvim direktnih (tj. onih koje e
odvesti uenice/ke na odredite u nekoliko koraka), do veoma dvosmislenih (tj. koji e iziskivati veliki broj koraka pre nego
to se stigne do cilja). Ukljuite i pomo druge odrasle osobe (ili odgovornog uenika/cu) koju ete zamoliti da saeka na
tajnom odreditu i da doeka timove prilikom dolaska. Svi timovi kreu sa istog mesta. Ukoliko elite, upotrebite tajmer i
registrujte vreme koje je bilo potrebno svakoj grupi da stigne na odredite. Poto svi timovi zavre trku, razgovarajte o tome
zato je nekim timovima bilo potrebno vie vremena nego drugima da stignu do cilja. Skrenite panju uenicama/ima na to
da su indicije koje su bile bitne, tane i konkretne pomogle nekim timovima da brzo pronau odredite, dok su uoptena
objanjenja, ili ona koja su ih navodila na zaobilazne puteve do cilja u okvirima kole ili u uionici, izazivala frustraciju.
Svaka grupa zatim treba da odabere neku lokaciju u okviru kole (ili uionice) i da napie niz od etiri traga koja e pomoi
drugom timu da brzo pronae odredite. Objasnite da je ono to se dogodilo u ovoj aktivnosti nalik na pretraivanje internetu:
tana, bitna i konkretna uputstva pomau da se pronae ono za ime se traga.
86
RADNI LIST 1
Ime:
Odaberite temu koju biste eleli da istraujete. Koristite nekoliko razliitih pretraivaa da biste locirali
traenu informaciju. Procenite svaki od pretraivaa u odnosu na karakteristike kao to su lakoa upotrebe
i tanost dobijenih rezultata.
Naziv pretraivaa
Moje miljenje
zato to
87
RADNI LIST 2
Ime:
Zajedno sa svojim parom, pokuajte da locirate sledeu informaciju. Stavite znak u poslednji stubac za svaki
vebsajt koji ste posetili da biste pronali informaciju.
Potrebna informacija
Odgovor
Rodni grad
Mileve Ajntajn
Najgledaniji film u
Australiji / Srbiji
u ovom trenutku
Doba u kome je iveo
Tyrannosaurus rex
88
Neka uenici/e u parovima pregledaju Radni list 3 i rangiraju pouzdanost sajtova, uz pomo zvezdica. Sa dve zvezdice
treba da oznae sajt za koji misle da je veoma pouzdan; jedna zvezdica oznaava da oni smatraju da je sajt moda pouzan, a
odsustvo zvezdica znai da sajt smatraju nepouzdanim. Ponovo razmenite rezultate i podstaknite uenike/ce da objasne zato
su na taj nain ocenili sajtove.
89
RADNI LIST 3
Ime:
Uz pomo pretraivaa locirajte pet ispravnih podataka o zadatoj temi. Upotrebite najmanje pet razliitih
izvora (vebsajtova). Zapiite ime sajta na kome ste pronali informaciju, i stavite znak u poslednju pregradu
svaki put kad posetite sajt koji nije bio od koristi.
Podatak
Izvor
Stavite znak u poslednju pregradu svaki put kad posetite sajt koji nije bio od koristi.
90
RADNI LIST 4
Sledi spisak uobiajenih termina i informacija koje vam mogu pomoi da procenite pouzdanost vebsajta
kada traite informacije na internetu.
URL
znai: uniform (ili: universal) resource locator tj. opti lokator podataka. To je
adresa veb stranice. Na vrhu ekrana moete videti location bar. URL vam moe
ukazati na to da li je sajt bezbedan, iz koje je zemlje i o kojoj vrsti sajta se radi
(npr. da li je u pitanju neka vladina ustanova, organizacija, kompanija ili
obrazovna institucija).
.gov
.edu
.com
.org
URL daje podatak o zemlji porekla svakog sajta. Npr, sajtovi koji se zavravaju
sa .au su australijski, a za Srbiju je to .rs.
Kako mogu da
saznam ko je
napravio odreeni
vebsajt?
To moe biti malo tee, ali na pouzdanom sajtu bi trebalo da bude lako dostupno.
Potraite u odeljcima O nama ili Kontaktirajte nas, poto bi na tim mestima
trebalo da se nalaze takvi podaci.
Kad je sajt postavljen Ovo nije uvek jednostavno ustanoviti. Proverite u odeljku Novosti ili u
ili kada je poslednji
podacima o zatiti prava, koja bi mogla biti pri dnu poetne stranice.
put dopunjavan?
Kako mogu da vidim Na sajtu e se nalaziti meni. On e se nalaziti bilo vodoravno na vrhu, ili
koje odeljke sadri
uspravno, obino sa leve strane, od vrha nadole, na poetnoj stranici.
neki vebsajt?
91
RADNI LIST 5
Ime:
Odaberite vebsajt i odgovorite na sledea pitanja:
ta je URL?
Ko je autor vebsajta?
Zabeleite sve kontakte koje sajt sadri
92
93
RADNI LIST 1
Ime:
Unutar ekrana raunara, napii na ta pomisli kada uje izraz "sajber bezbednost".
Dodaj primere o tome ta znai biti "sajber bezbedan".
94
Papir A3
Listii papira
Jedan od najboljih naina na koje uenici/e mogu sebe da zatite na razliitim forumima na internetu jeste da izbegavaju
da objavljuju svoje line podatke na internetu. Cilj ove nastavne jedinice je da podstakne uenice/ke na razmiljanje o
informacijama koje kae na net i o forumima koji postavljaju takve zahteve.
Uenice/i nacrtaju svoj portret na sredini tabaka formata A3. Oko crtea, ispisuju informacije koje su u proteklom periodu
postavili na internet (zamolite ih i da napiu da li im je u redu da to podele sa ostalima u odeljenju). Bilo bi korisno pomenuti
da ukoliko im je neprijatno da bilo koju od tih informacija podele sa svojim drugari(ca)ma u razredu, trebalo bi da im bude isto
tako neprijatno da ih objave na internetu.
Izloite autoportrete po uionici, a uz svaki privrstite mali prazan list papira. Uenice/i se kreu po uionici i razgledaju svaki
autoportret, i zapisuju na papiri ime uenika/ce kome misle da on/a pripada.
Nastavnik/ca bi trebalo da pregleda autoportrete pre nego to ih izloi i proveri da su informacije koji oni sadre prikladne za
razmatranje pred celim odeljenjem. Razgovarajte o informacijama koje su omoguile brzu identifikaciju vlasnika/ce (npr. puno
ime, fotografija, broj telefona, imejl adresa), kao i o onima koje to nisu omoguile. Na kraju asa, pobrojte i zabeleite koji su to
forumi na internetu koji bi mogli zahtevati line podatke.
Razgovarajte o ovoj aktivnosti. Ukoliko se ne povede razgovor o objavljivanju fotografija, uvedite tu temu. Objasnite da
uenici/e moraju biti obazrivi kada objavljuju svoje fotografije na internetu, poto na taj nain prenose linu informaciju, kao
to je mesto stanovanja, kola koju pohaaju, njihovi bliski prijatelji/ce i mesta / deavanja koje redovno poseuju. Zamolite
uenike/ce da podele primere bezbednih i nebezbednih fotografija sa ostalima u odeljenju, posebno obraajui panju na
nebezbedne fotografije (ta ih ini nebezbednim za objavljivanje na internetu?).
95
Lestvice i zmijice
Tabla za igranje
96
Lestvice i zmijice
Kartice za zmijice
97
Lestvice i zmijice
Kartice za lestvice
Avatari
98
Moda e biti potrebno odgledati film, i posebno odlomke, nekoliko puta. Sledei termini se u njemu koriste, pa je vano
da uenici/e razumeju pojmove:
scam
pop-ups
spyware
banners
Scams su obmane koje imaju za cilj da se doe do novca preko linih informacija koje se pronau na internetu.
Pop-apovi su prozorii koji se pojavljuju u prvom planu internet pretraivaa. Oni mogu biti integrisani u neke
vebsajtove iz praktinih razloga, ali se esto koriste za oglase ili pornografiju na ekranu.
Spyware je kompjuterski program koji se moe instalirati na linim kompjuterima, obino bez saglasnosti vlasnice/ka. Oni
sakupljaju informacije i vraaju ih nekom drugom izvoru.
Baneri su uobiajeni nain oglaavanja na internetu.
Podelite uenice/ke na parove ili male grupe i dajte svakoj grupi po jedan od gornjih termina. Grupe istrauju ta on znai,
koju funkciju ima, i kako bi to moglo da ugrozi linoj bezbednosti ili bezbednosti kompjutera. Na kraju rezultate razmatra celo
odeljenje.
99
Razumeju na koji nain je komunikacija preko interneta slina, ali se i razlikuje od komunikacije licem u lice
Shvate da jezik koji se koristi varira u zavisnosti od toga kome je namenjen
Razviju vetine ljubazne i utive komunikacije
Na kraju ove nastavne jedinice, uenici/e e biti u stanju da:
Opiu razlike i slinosti izmeu komunikacije licem u lice i komunikacije putem interneta
Nabroje nekoliko pravila netikecije
Sastave imejlove prikladne sadrine za odreeni auditorijum, koristei utive, prikladne i inkluzivne naine izraavanja
Pre nego to ponete
Ova nastavna jedinica je predviena za starije razrede osnovnih kola i srednje kole.
Pre nego to je zaponete, vano je da budete svesni ta Vai uenici/e, kao i ostala deca te starosne dobi, rade na internetu i
kako koriste digitalne tehnologije.
Potrebni materijal
Radni listovi 1 4
Papir za postere
Manji komadi kartona
Torba (vidi Aktivnost 3)
Interaktivna bela tabla ili kompjuter sa data projektorom
Imejl nalozi uenica/ka ili kole
100
Razgovarati utivo
Dobar pravopis, gramatika i interpunkcija
Inkluzivni jeziki termini
Prikladan govor tela, kao to je na primer gledanje u oi
Voditi rauna o oseanjima drugih
Govoriti jasno
Koristiti lako itljive fontove
Razgovarajte o njihovim idejama i istaknite uslove za uspenu komunikaciju koji se mogu primeniti na vie od jednog metoda
komunikacije (npr. voditi rauna o oseanjima drugih i koristiti inkluzivan jezik).
101
RADNI LIST 1
Ime:
102
RADNI LIST 2
Ime:
103
Upozorenje
Na nastavnicama/ima je da odlue da li e mejlovi zaista biti poslati. Preporuuje se da se mejlovi poalju drugarici / drugu, i
eventualno direktorki / direktoru kole, a da se mejl u kome se obraaju lokalnoj kompaniji ostavi u formi koncepta.
104
RADNI LIST 1
Ime:
105
RADNI LIST 4
Ime:
To...
Cc...
Subject:
106
Filmski edukativni paket Tagged (film u trajanju od 18 min. i odlomci Kate, Jack, Raz i Voxes)
Razgovarajte o sledeim temama:
Koje kvalitete treba da poseduje odrasla osoba koja zasluuje poverenje deteta?
ta nastavnice/i mogu da uine?
ta roditelji ili druge bliske odrasle osobe koje brinu o detetu mogu da uine?
Podstaknite uenice/ke da razmotre ulogu odrasle osobe od poverenja. Uenice/i esto ne prijave odraslima da ih neko
maltretira zato to misle da im to moe jo vie nauditi. Pomognite uenicama/ima da razmisle o nainima na koje odrasli
mogu da im pomognu da se uhvate u kotac sa problemom sajber maltretiranja. Na kraju, dajte uenicama/ima neko vreme
za razmiljanje, tokom koga e svako ponaosob za sebe pribeleiti ta smatra najvanijim u vezi sa odraslim posmatrai(ca)ma
koji su u obavezi da pomognu.
107
PRILOZI
Prilog 1: Vebe ta je naueno?
Kljuna pitanja u vebama koje slede TA JE NAUENO:
Uvod
Ponekad, kada ste na internetu, neke osobe mogu da se predstavljaju kao vai prijatelji/ce i da vas prevare. Potrebno je da
budete sigurni da su to zaista one osobe koje se tako predstavljaju. Kada askate sa nekim preko interneta, pokuajte da
prepoznate da li je to prijatelj/ica ili nasilnik. Razmislite o scenama koje slede, i proverite ZLATNA PRAVILA za askanje preko
interneta, korienje instant poruka ili slanje poruka preko mobilnog telefona.
Procenite da li je neko prijatelj/ica ili nasilnik
Scena 1:
Tvoj najbolji drug/drugarica kontaktira te preko interneta i eli da aska. Poziva te da idete zajedno u bioskop. Nisi siguran/
sigurna da li je to zaista on/ona, poto zna da se deava da se neki lano predstavljaju preko interneta. Da bi proverio/la da
li je to zaista tvoj drug/drugarica, postavi toj osobi nekoliko pitanja o boji njegove/njene kose, omiljenoj hrani ili muzici koju
najvie voli. Poto dobije ispravan odgovor, znae da je to zaista tvoj drug/drugarica i da moe da nastavi da etuje sa
njim/njom.
108
Zlatno pravilo 1:
Postavi svojim prijatelji(ca)ma pitanja na koja samo oni znaju odgovor. Ukoliko odgovore tano, znae da je to zaista tvoj
drug/drugarica i da moe da nastavi da etuje sa njim/njom bezbedno. ih
Scena 2:
Tvoja kolska drugarica koja voli da snima svojim mobilnim telefonom uspostavlja sa tobom vezu preko interneta i trai broj
tvog mobilnog telefona. Kae da eli da ti poalje neke fotografije. Odluuje da proveri da li je to zaista ona zato to ne eli
da otkrije svoj broj telefona nekom nepoznatom nasilniku. Postavlja svojoj drugarici nekoliko pitanja, npr. kako joj se zove
mama, da li ima kunog ljubimca i kako izgleda maska njenog mobilnog telefona. Koja bi jo pitanja mogla/o da postavi da bi
utvrdila/o da li je to zaista tvoja kolska drugarica?
Zlatno pravilo 2:
Nemoj odati nijedan podatak o sebi dok ne ustanovi da je osoba koja se predstavlja kao tvoj drug/drugarica na mrei zaista
on/ona lino. Postavi pitanja pomou kojih e to ustanoviti.
Scena 3:
Deak po imenu Sem sa kojim si se ranije upoznao/la uspostavlja sa tobom vezu na mrei i eli da aska. U svesti ti se ukazuje
Sem on ima crvenu kosu i pegice i uiva u igricama na internetu uvek ima kod sebe Nintendo DS. Pita ga koja mu je
omiljena igrica, a on kae da uopte ne voli igrice! To je udno, poto zna da sem uiva u igricama. Odluuje da proveri da
li je to zaista Sem, pa ga pita koje boje mu je kosa. Poto odgovori da ima plavu kosu , jasno ti je da to nije Sem, ve neko ko
se lano predstavlja kao on. Zbog toga si zabrinut/a, pa kae svom nastavnici/ku da te je neka udna osoba kontaktirala na
mrei i blokira lanog Sema sa liste prijatelja.
Zlatno pravilo 3:
Ukoliko stupi u kontakt sa nekim koji se lano predstavlja kao tvoj prijatelj/ica, reci to odrasloj osobi od poverenja mami,
tati, staratelju i nastavnici/ku.
Scena 4:
Tvojoj drugarici Demi se zaista dopada Pol, pa odluuje da se naali sa njom na mrei, tako to e se predstaviti kao Pol.
Pita Demu da li bi htela da poe sa tobom u bioskop. Dema prekida askanje i pita te koji je tvoj omiljeni film, a ti ne zna
koji je Polov omiljeni film, pa neto slae. Demi je odmah jasno da ti nisi Pol, ve neko ko se predstavlja u njegovo ime. Njena
mama odgovara na tvoj et i kae da zna da se lano predstavlja i da e pozvati policiju.
Zlatno pravilo 4:
CROWD SURFING
Uvod
Vodi rauna o tome kome prenosi informacije cilj ti je da se o njima neko brino stara. alji samo poruke i fotografije
osobama od poverenja koje poznaje lino. Imaj na umu da se neke stvari nikada ne alju drugima.
Osvrni se na ova bezbednosna pravila. Materijal ne treba slati dalje ukoliko:
1.
Fotografije koje se tiu sopstvene privatnosti bi trebalo sauvati za sebe. Mogli biste upasti u nevolju ili bi
one mogle da stignu do nepoznatih osoba. Nemojte nikome slati takve informacije. Obriite ih.
2.
Treba da poalje poruku Kim i da joj kae da ponese opremu za fiziko u kolu. Ne moe da pronae broj njenog
mobilnog telefona. Paljivo razmisli koga bi mogla/o da zamoli da prenese Kim ovu poruku.
3.
Ukoliko dobije rune poruke poput ove, trebalo bi da to kae nekoj odrasloj osobi i da obrie poruku.
Ukoliko prenese takvu poruku, moe i sam/sama dospeti u nevolju zbog zlobne poruke koju si poslao/la.
Razmisli o sledeem:
ta si nauila / nauio?
Prenoenje materijala ili prikazivanje informacija na mrei dozvoljeno je samo sa osobama u koje moe imati poverenja,
kojima veruje. Pre nego to neto poalje ili objavi na mrei, razmisli o bezbednosnim pravilima.
NE SME se prenositi ono to:
110
DROP BOX
Uvod
Kada dobije poruke preko interneta od lanova porodice, prijatelj(ic)a ili osoba koje ne poznaje, potrebno je da odlui
na koji nain e reagovati. Mogu ti stii fotografije, filmovi, poruke preko Fejsbuka ili tekstovi. Neki od tih materijala e biti
bezbedni, ali o nekim drugim e biti potrebno da obavesti neku odraslu osobu ili da ih obrie. Potrebno je da odlui ta je
najbolje da uradi sa svakom takvom porukom.
Primeni sledea bezbednosna pravila:
Da li je ovo bezbedno? Ukoliko se zbog nekog sadraja osea nebezbedno ili zabrinuto, potrebno je da to saoptit nekoj
odrasloj osobi od poverenja.
Nemoj slati fotografije ili ilustracije sa linim podacima, kao to je npr. tvoja adresa, naziv kole, kolska uniforma, broj
telefona ili puno ime i prezime.
Nemoj prosleivati rune poruke i obavesti neku odraslu osobu ukoliko tebi stigne neka runa poruka.
Nemoj slati seksi ili rune fotografije preko interneta nikad se ne zna ko ih moe videti.
Nemoj kliktati na linkove u mejlovima koji te obavetavaju da si dobila/o neki novac ili trae od tebe da uplati neku svotu
novca ili pak da prosledi svoje bankovne podatke to su prevare.
Dobija SMS od prijateljice / prijatelja koji glasi: Pica kod Sema je bila odlina!
2.
3.
4.
Dobija mejl koji glasi: Osvojili ste 10 miliona dolara. Poaljite nam podatke o svom bankovnom raunu i svoju
lozinku.
5.
Dobija poruku preko Fejsbuka: Da li eli da ide sa mnom na utakmicu ovog vikenda? Tata
6.
Neko ti alje YouTube video koji prikazuje neku decu kako se tuku.
ta si nauila / nauio?
Kada dobije poruke na mrei, ta treba da uradi da ne bi ugrozio/la svoju bezbednost?
Priseti se bezbednosnih pravila:
Da li je ovo bezbedno? Ukoliko se zbog nekog sadraja osea nebezbedno ili zabrinuto, potrebno je da to saopti
nekoj odrasloj osobi od poverenja.
Nemoj slati fotografije ili ilustracije sa linim podacima, kao to je npr. tvoja adresa, naziv kole, kolska uniforma,
broj telefona ili puno ime i prezime.
Nemoj prosleivati rune poruke i obavesti neku odraslu osobu ukoliko tebi stigne neka runa poruka.
Nemoj slati seksi ili rune fotografije preko interneta nikad se ne zna ko ih moe videti.
Nemoj kliktati na linkove u mejlovima koji te obavetavaju da si dobila/o neki novac ili trae od tebe da uplati neku
svotu novca ili pak da prosledi svoje bankovne podatke to su prevare.
111
Dobija poruku preko Fejsbuka od prijatelja/ice koja glasi: Hej, veeras je urka u Dauns ulici broj 20. Vidimo se
tamo!
ta bi trebalo da uradi?
Nemoj prosleivati ovakvu poruku i reci svom prijatelju/ici da ne objavljuje svoju adresu. Zlonamerne ili nepoznate
osobe bi mogle doi na tu urku ukoliko se poruka prosledi osobama koje ne poznaju.
2.
Dobija mejl sa fotografijom roendanskog slavlja. Na njoj si ti i tvoji drugovi kako nasmejani jedete tortu.
ta bi trebalo da uradi?
Ovo je u redu to se tie osoba koje su na fotografiji, poto na njoj nema nieg uvredljivog, niti se odaju line
informacije. Ukoliko eli da je prosledi ostalima, prvo se konsultuj sa onima koji su na fotografiji.
3.
Dobija mejl sledee sadrine: Ne zaboravi da sutra ponese opremu za fiziko u kolu.
ta bi trebalo da uradi?
Opte informacije, kao to su podsetnici za kolska dogaanja su u redu. Ova poruka je bezbedna i nee nikome
nakoditi.
4.
Dobija poruku na Fejsbuku koja glasi: Upoznali smo se na mrei. Kako bi bilo da se naemo veeras kod trnog
centra?
ta bi trebalo da uradi?
5.
Dobija SMS sledee sadrine: Videla /o sam te danas kako vozi svoj novi bicikl. Koja glupa boja!
ta bi trebalo da uradi?
Ne odgovaraj na takvu poruku. Sauvaj je kao dokaz. Uvek obavesti neku odraslu osobu u koju ima poverenja
ukoliko dobije poruku uvredljive sadrine.
6.
Neko ti poalje mejl koji glasi: Klikni ovde da bi dobila/o nagradu! Win.exe
Poruke koje te obavetavaju da si dobila/o neku nagradu su obino lane. Nemoj kliktati na reklame ili linkove koje
dobije od nepoznatih poiljalaca. Takve poruke mogu da ti unite kompjuter.
Uvek se posavetuj sa nekom odraslom osobom ukoliko te preko interneta neko pozove da se naete ili da ti doe u
posetu. Razlog za to je to se neke osobe lano predstavljaju i mogu biti zlonamerni. Uvek obavesti neku odraslu
osobu.
ta bi trebalo da uradi?
ta si nauila / nauio?
Kada dobije poruku na mrei, odlui kako da reaguje da bi ostao/la bezbedan/bezbedna.
Imaj na umu pravila:
Da li je ovo bezbedno? Ukoliko se zbog neega osea nebezbedno ili zabrinuto, trebalo bi da to kae nekoj odrasloj
osobi od poverenja.
Nemoj slati fotografije ili ilustracije sa linim podacima, kao to je npr. tvoja adresa, naziv kole, kolska uniforma,
broj telefona ili puno ime i prezime.
Nemoj prosleivati rune poruke i obavesti neku odraslu osobu ukoliko tebi stigne neka runa poruka.
Nemoj slati seksi ili rune fotografije preko interneta nikad se ne zna ko ih moe videti.
Nemoj kliktati na linkove u mejlovima koji te obavetavaju da si dobio/la neki novac ili trae od tebe da uplati neku
svotu novca ili pak da prosledi svoje bankovne podatke to su prevare.
112
ta si nauila/nauio?
113
ta si nauila/nauio?
114
115
koji misli da je taan. Ne brini ako ne pogodi taan odgovor u prvom pokuaju, moe ponoviti
kviz koliko god puta eli!
Svaki put kad tano odgovori na pitanje, tvoj rezultat e se poveati. Ovaj kviz se sastoji od 25
pitanja.
Klikni na znak pitanja kad god ti je potrebna pomo.
Sva pitanja e moi da prati na ovoj crti. Kada pravilno odgovori na pitanje, pojavie se znak
(tiklica). Ako ne odgovori ispravno na sve delove pitanja, tvoj rezultat za to pitanje e se
pojaviti umesto znaka.
Ako eli da prekine kviz pre nego to ispravno odgovori na sva pitanja, klikni na IZAI. Ja u
upamtiti pitanja koja si ve reila/o, pa nee morati da ih radi ponovo kad poeli da zavri
kviz.
Izai (na kraju)
Pitanje 1 - (imejl)
Kako si, ta ima? - Otvori (Tomi je prijatelj i eleo je samo da te pita kako si. Naravno, u redu je dobijati mejlove od prijatelj(ic)a.)
ao! Helen - Obrii (uvek treba da pita blisku odraslu osobu koja o tebi brine ili nastavnicu/ka pre nego to otvori mejl od
osobe koju ne poznaje)
Kupi jeftine igrice SADA! - Obrii (ovaj mejl moe biti virus trebalo bi da ga obrie, ili da pita blisku odraslu osobu koja o
tebi brine ili nastavnicu/ka)
Kompjuterski virus moe da oteti tvoj kompjuter i da utie na radnje koje on obavlja. Virusi mogu biti u mejlovima od
nepoznatih osoba.
Osvojili ste 10.000$! - Obrii (ovo je zaista primamljivo za otvaranje, ali to je trik /hoax mejl i u njemu moe biti virus. Obrii ga.)
Hoax e-mail je poruka poslata preko interneta koja ima za cilj da te prevari.
Ti si gubitnik! - Obrii (ovo je nasilniki mejl. Sauvaj ga i pokai bliskoj odrasloj osobi koja o tebi brine ili nastavnici/ku.)
Nasilniki mejl je okrutna ili zlobna poruka poslata preko interneta.
116
Pitanje 2
(milion dolara)
Klikni na poruku - Nikad ne bi trebalo da klikne na poruku sa ovakvim sadrajem! Ukoliko vidi neto na internetu to
izgleda isuvie dobro da bi bilo istinito, verovatno je tako. Tvoj kompjuter bi mogao primiti zloudan virus. Internet je
ogroman broj kompjutera u celom svetu koji su meusobno povezani.
Pitaj Taru ta da radi - Uvek je dobro posavetovati se sa nekim kad nisi siguran/sigurna ta da uradi, ali bi bilo bolje da
ovu poruku zatvori. Da li eli da pokua jo jednom?
Zatvori prozor - Igrica na mrei je igrica koja se moe igrati preko interneta Zatvori taj prozor (komentar Bravo! Zatvaranje
prozora je bio pravi izbor!)
Ignorii poruku - To nije najbolje to moe da uradi. Bolje bi bilo da zatvori poruku. Da li eli da pokua jo jednom?
Pitanje 3
(sms)
117
Odgovori na ovu poruku (Komentar: Ova poruka je nasilna poruka. Ukoliko odgovori na nju, uradie upravo ono to
nasilnik eli. Onda moe da nastavi da ti alje takve poruke. Da li eli da pokua jo jednom?
Nasilna poruka je okrutna ili zlobna tekstualna poruka poslata preko mobilnog telefona, ili na kompjuter preko interneta.
Obrii poruku (Komentar.) Potrebno je da pokae ovu poruku bliskoj odrasloj osobi koja brine o tebi ili nastavnici/ku da
bi oni zaustavili maltretiranje. Da li eli da pokua jo jednom?
Maltretiranje je okrutno ili zlobno ponaanje prema drugoj osobi.
Sauvaj poruku da bi je pokazao/la bliskoj odrasloj osobi koja brine o tebi (taan odgovor) Bravo! uvanje poruke i
obavetavanje odraslih u koje ima poverenje je prava stvar! Ona moe biti upotrebljena kao dokazni materijal.
Dokazni materijal slui kao dokaz da je neto nebezbedno izgovoreno na mrei, ili prikazano kao video na mrei, to
moe da pokae bliskim odraslima koji brinu o tebi, nastavnicama i nastavnicima, pa i policiji.
Pitanje 4
(informacije)
118
Pitanje 5:
(povratna
informacija)
Vaa stranica je uasna - Nije ba lepo nekome rei da vam se ne dopada njihov sajt. Kako bi se ti oseala/o na njihovom
mestu?
Ima svojih dobrih strana - Taan odgovor! Ovo je zaista lep gest s tvoje strane!
Mrzim va sajt- Nije ba lepo nekome rei da vam se ne dopada njihov sajt. Kako bi se ti oseala/o na njihovom mestu?
Fuj! Ova stranica je zaista loa! - Nije ba lepo nekome rei da vam se ne dopada njihov sajt. Kako bi se ti oseala/o na
njihovom mestu?
Nedostaju mi jo neke informacije i volela/o bih da ih uskoro kod vas pronaem - Taan odgovor! Ovo je zaista lep gest s
tvoje strane!
Da li vam je potrebna pomo sa BB kodovima? - Taan odgovor! Ovo je zaista lep gest s tvoje strane!
Pitanje 6
(lozinka)
119
Ulogovae se i koristiti njen/njegov identitet. To moe biti zabavno! - Nikad ne treba da koristi tui nalog. Da li eli da
pokua jo jednom?
Rei e svoju lozinku i nekim drugim prijatelji(ca)ma. - Pogreno je saoptavati svoju lozinku. Reci svom nastavnici/ku ako
misli da zna neiju lozinku. Da li eli da pokua jo jednom?
Obavestie nastavnicu/ka da vaa drugarica/drug saoptava drugima svoju lozinku. - Dobro je rei svojoj nastavnici/ku,
ali je jo bolje obavestiti i odrasle osobe koje brinu o tvojoj drugarici/drugu da ona/on saoptava svoju lozinku. Da li eli
da pokua jo jednom?
Rei e odrasloj osobi koja brine o tvojoj drugarici/drugu ili nastavnici/ku da ona/on saoptava drugima svoju lozinku. Taan odgovor! Rei odrasloj osobi koja brine o tvojoj drugarici/drugu i nastavnici/ku da ona/on saoptava svoju lozinku
- najbolje je to moe da uradi.
Pitanje 7
(melodije
zvona)
Oglas se koristi da bi se neto prodalo. Moe se videti na posterima, u asopisima ili na internetu.
Melodije zvona su zvuci koji se mogu poslati na tvoj telefon sa interneta.
Kreditna kartica se moe upotrebiti da se neto kupi u prodavnicama ili na internetu.
To je odlina melodija. Klikni na nju, kad ve kau da je besplatna. - Najbolje je ignorisati ovakve oglase. Melodije NIKADA
nisu zaista besplatne, ak ni kada kau da jesu. Da li eli da pokua jo jednom?
Ignorii to. Melodije nikada nisu zaista besplatne. Taan odgovor! Najbolje je ignorisati ovakve oglase.
Klikni na to, potrebna ti je nova melodija za zvono. - Najbolje je ignorisati ovakve oglase. Melodije NIKADA nisu zaista
besplatne, ak ni kada kau da jesu. Da li eli da pokua jo jednom?
Svi tvoji prijatelji/ce imaju lude melodije zvona, pa bi bilo OK da ti nabavi ovu. - Najbolje je ignorisati ovakve oglase.
Melodije NIKADA nisu zaista besplatne, ak ni kada kau da jesu. Da li eli da pokua jo jednom?
120
Pitanje 8
(bezbedni
sajtovi)
Pristupi - MACA NA ETU u stvari ne proverava ko si ti. To znai da svako moe da pristupi ovom sajtu! Samo zato to na
sajtu pie da je bezbedan, to ne znai da je zaista tako!
Nemoj pristupiti - MACA NA ETU u stvari ne proverava ko si ti. To znai da svako moe da pristupi ovom sajtu! Samo zato
to na sajtu pie da je bezbedan, to ne znai da je zaista tako!
Pristupi - Adresar nalae starosnu granicu koja je iznad tvojih godina, tako da ti nije dozvoljeno da pristupi mogla/o bi
da naie na neke starije osobe koje bi mogle da te iskoriste. Iskoristiti nekoga znai da neko eli da te iskoristi za svoje
potrebe, a da pri tome ne vodi rauna o tvojim potrebama ili oseanjima. Zbog toga se moe oseati nesreno ili loe.
Nemoj pristupiti - Adresar nalae starosnu granicu koja je iznad tvojih godina, tako da ti nije dozvoljeno da pristupi
mogla/o bi da naie na neke starije osobe koje bi mogle da te iskoriste.
121
Nemoj pristupiti - Ratne igre su namenjene iskljuivo osobama iznad 18 godina starosti, tako da ne moe da im pristupi
moda ti se ini da je to u redu, ali njihov sadraj je u stvari nasilan. Pristup ovom sajtu se plaa.
Pristupi - POALJI MI PORUKU je za sve uzraste i neke nepoznate osobe bi mogle da pokuaju da uspostave kontakt sa
tobom.
Nemoj pristupiti - POALJI MI PORUKU je za sve uzraste i neke nepoznate osobe bi mogle da pokuaju da uspostave
kontakt sa tobom.
Ima 1/2/3/ tana odgovora. Da li eli da pokua jo jednom? Pokuaj ponovo / Dalje
Tvoj skor do sada je 1/2/3. Seti se, moe se vratiti i ponovo popuniti kviz kad god eli.
Da li zaista eli sada da izae? DA NE
Odlino! Svi odgovori su ti tani!
122
Pitanje 9
(video sa
agresivnim
sadrajem)
Zatvorie tu stranicu i pravie se da to nisi videla/o - Nije dobra ideja ignorisati neto to si gledala/o na internetu i to te
je uznemirilo. Da li eli da pokua jo jednom?
Rei e nekoj osobi od poverenja odrasloj osobi koja brine o tebi ili nastavnici/ku - Taan odgovor! Kada kae odrasloj
osobi u koju ima poverenja ili svojoj nastavnici/ku, moe da sprei da ubudue drugi to gledaju!
Prosledie drugarici ili drugu, moda e im se dopasti. Ne sme proslediti video prijatelji(ca)ma, ako je tebe ve
uznemirio, verovatno e uznemiriti i njih. Da li eli da pokua jo jednom?
Smanji prozori na minimum a zatim reci odrasloj osobi koja brine o tebi ili nastavnici/ku - Taan odgovor! Kada kae
odrasloj osobi koja brine o tebi ili svojoj nastavnici/ku, moe da sprei da ubudue drugi to gledaju!
Pitanje 10
(razmena
naloga)
123
Da - Lozinka mora da bude tvoja tajna. Ne sme NIKADA rei svoju lozinku nikome, niti traiti od nekoga da ti saopti
svoju. Ako oda svoju lozinku, neko moe ukrasti tvoj identitet. Da li eli da pokua jo jednom?
Ako neko ukrade tvoj identitet, predstavljae se kao ti na vebsajtu ili na internetu.
Ne - Taan odgovor! Tvoja lozinka treba da ostane tajna.
Naravno, ja zaista elim tu zvezdicu! - Lozinka mora da bude tvoja tajna. Ne sme NIKADA rei svoju lozinku nikome, niti
traiti od nekoga da ti saopti svoju. Ako oda svoju lozinku, neko moe ukrasti tvoj identitet. Da li eli da pokua jo
jednom?
Nisam sigurna/siguran (Komentar:) (Komentar:) Lozinka mora da bude tvoja tajna. Ne sme NIKADA rei svoju lozinku
nikome, niti traiti od nekoga da ti saopti svoju. Ako oda svoju lozinku, neko moe ukrasti tvoj identitet. Da li eli da
pokua jo jednom?
Pitanje 11
(roditelji)
Da, oni su moji roditelji/staratelji i ja im verujem. - Ne bi trebalo nikome da dozvoli da gleda tvoj nalog. U redu je da
odrasle osobe koje brinu o tebi i ima poverenja u njih pogledaju tvoj nalog, ali pobrini se da bude sa njima da im
pokae ta ele da vide. Da li eli da pokua jo jednom?
Nikako, taj sajt je samo za decu i nastavnice/ke. - Ne bi trebalo nikome da dozvoli da gleda tvoj nalog. U redu je da
odrasle osobe koje brinu o tebi i ima poverenja u njih pogledaju tvoj nalog, ali pobrini se da bude sa njima da im
pokae ta ele da vide. Da li eli da pokua jo jednom?
Ne, zato to oni nemaju nalog. - Taan odgovor! Ti treba da bude jedina osoba koja koristi taj nalog. U redu je da odrasle
osobe koje brinu o tebi i ima poverenja u njih pogledaju tvoj nalog, ali pobrini se da bude sa njima da im pokae ta
ele da vide.
Da, dozvolila /o bi im da pogledaju, ali samo pred tobom. - Taan odgovor! Ti treba da bude jedina osoba koja koristi taj
nalog. U redu je da odrasle osobe koje brinu o tebi i ima poverenja u njih pogledaju tvoj nalog, ali pobrini se da bude sa
njima da im pokae ta ele da vide.
124
EVROPSKA UNIJA