STRUNI RAD

Slatka tajna lovake kuhinje - jazavac obini (Meles meles L.)

ZNANSTVENO STRUNI DIO

SLATKA TAJNA LOVAKE KUHINJE

JAZAVAC OBINI (MELES MELES L.)
Konjevi1, D.

SAETAK

Jazavac je naa autohtona divlja iz porodice Kuna.

Iako se danas jazavac vrlo rijetko lovi i konzumira, ipak
se njegovo meso moe koristiti u ljudskoj prehrani na
nekoliko naina. Osnovne metode lova tijekom lovne
sezone ine prikradanje, doek kod jazbine ili na polju,
te sve rjee jamarenje i iskapanje. Po ulovu se jazavac
obvezno mora podvri veterinarsko-sanitarnom pregledu
te mu je potrebno to prije odstraniti mirisne lijezde. Pretraga na trihinelozu se ne smije izostaviti. Meso jazavca
se najee konzervira i priprema postupkom suenja i
dimljenja, a neto rjee i kao peenje ili gula.
Kljune rijei: jazavac, divlja, lov, pregled na trihinelozu, meso jazavca

IZGLED I NAIN IVOTA

Jazavac (Meles meles L. 1758) je naa autohtona

divlja iz nadreda Zvijeri i porodice Kuna (Car,
1967; Janicki, 2004). Sukladno jo uvijek aktualnom
Zakonu o lovu (1994) jazavca svrstavamo u skupinu
sitne divljai, odnosno u dlakavu divlja ukoliko se
vodimo vie od 120 godina starom lovakom tradicijom. Ova je vrsta divljai rasprostranjena diljem
Hrvatske, od njenih nizina pa sve do brdsko-planinskih podruja (Ettinger, 1897; Car, 1967; Janicki,
2004). Izuzetak ine jedino jadranski otoci, gdje ne
nalazimo jazavce.
Uobiajena asocijacija koja se javlja pri spomenu
jazavca je da je rije o lijenoj i sporoj ivotinji. Takav
je stav uvelike prisutan i u starijih lovnih strunjaka.
Tako u svojim djelima Ettinger (1897) primjerice
kazuje kako je jazavac zvier troma i spora, niti moe
na svojih kratkih noguh brzo hoditi,.. No, naprotiv,
pria o samome jazavcu je daleko sloenija.
Iako rasprostranjen posvuda, jazavac ipak pokazuje odreenu izbirljivost glede stanita. Tako
1

sama injenica da jazavac kopa i nastanjuje jame,

pojanjava preferiranje suhih i ocjeditih tla. U pravilu, jazaveve jazbine moemo pronai na rubnim
padinama hrastovih, grabovih, bukovih ili mijeanih
uma, a ponekad i branjevina. Nastambe se uvijek nalaze u blizini obradivih povrina ili vinograda
(Ettinger, 1897; Janicki, 2004). Ukoliko traimo
jazaveve jazbine sljedei nam putokaz daje vegetacija oko ulaza u nastambu, kao i tragovi pandi po
okolnom drveu. U pogledu same nastambe, njena
kopanja i odravanja, jazavac je vrlo revan. Njegove
izvrsne kopake sposobnosti esto koriste drugi,
ponajee lisica, a nekada agljevi ili ak vuice.
Oni naime, ponekad ive kao njegovi sustanari, ili se
pak samo kote u jazbini. Jazbina se nalazi u centru
jazaveva teritorija koji je obino promjera oko 5 km
(Janicki, 2004). Sama se jazbina sastoji od ljevkastog glavnog otvora, nekoliko hodnika, ventilacijskih
otvora, izlaza za nudu i kotla. Kotao je centralni dio
jazbine, obino smjeten oko 1,5 do 2 m pod zemljom, nastrt liem i mahovinama. U njemu jazavac
provodi najvie vremena. Jazavac redovito isti
nastambu i u njoj ne defecira. Od jazbine se u svim
smjerovima prostiru utabane staze. Rubove svoga
teritorija jazavac izmeu ostaloga oznaava i malim
zahodima (rupe u koje zakapa izmet).
Jazavac naraste u duinu od oko 60 cm te u visinu
do 30 cm (Car, 1967; Janicki, 2004). Odrasli, ugojeni
primjerci mogu teiti i do 16 kg. itava lea prekriva
mu ekinjasta dlaka sivo-crne boje. Obojenost glave
se opisuje kao bijela u osnovi, sa dvije crne pruge
koje se proteu od njuke preko oiju pa sve do iza
tjemena. Ostatak tijela je prekriven crnom dlakom.
Jazavci posjeduju perianalnu mirisnu lijezdu ija je
izluevina prodorna i neugodna mirisa.
Glavno razdoblje aktivnosti ovih ivotinja pada u

Dean Konjevi, dr. vet. med., asistent, Katedra za biologiju, patologiju i uzgoj divljai, Veterinarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, e-mail: dean.konjevic@vef.hr

46

Strucni dio03-redizajn.indd 46

Vol. VII (2005) sijeanj - veljaa br. 1

1.3.2005 19:34:56

STRUNI RAD
Slatka tajna lovake kuhinje - jazavac obini (Meles meles L.)

KAKO SE LOVE JAZAVCI

Lovna sezona na jazavce traje od 01. kolovoza do

30. studenoga tekue godine, ostavljajui razmjerno
veliki period zatite, tijekom kojega se jazavci ne
smiju loviti. Iznimku ine posebne okolnosti poput
primjerice sanitarnog odstrjela. Od lovnih tehnika
kojima se danas jazavci mogu loviti, u obzir dolaze
lov prikradanjem, lov doekom kod jazbine ili na polju,
te lov jamarenjem (Grubei, 2004). Lov uljanjem
ili prikradanjem svakako spada u najzahtjevnije
lovove. U ovakvom lovu, lovac se kree umom,
oslukuje i promatra te se uoenoj divljai prikrada
na pukomet. Naravno da su tada mogunosti da
Vas divlja spazi iznimno velike. Lov doekom kod
jazbine spada u starije lovne tehnike gdje lovac
koji poznaje svoje lovite, eka u blizini jazaveve
jazbine svoju priliku za odstrjel. esto se za noi
s dobrom mjeseinom jazavci mogu spaziti i na
kukuruzitu, gdje se u tim uvjetima mogu i odstrijeliti.
Konano, u lovu na jazavce mogu sudjelovati i psi,
to se naziva jamarenjem. Jamarenje se provodi na

www.meso.hr

Strucni dio03-redizajn.indd 47

nain da u jazbinu ulazi jedan ili vie pasa iz skupine

terijera ili jazavara, s namjerom da iz nje istjeraju
jazavca. Obzirom da je jazavac iznimno ilav i
opasan protivnik, pas se ne bi trebao uputati bez
potrebe u izravnu borbu. Upravo je iz toga razloga
dobro da u jamu ulaze bar dva psa. Ukoliko niti tada
ne uspiju istjerati jazavca iz jame, moe se pristupiti
kopanju. To je vrlo zahtjevan i teak posao. Obzirom
da se tijekom cijelog postupka iskapanja pas nalazi
u jami, sasvim je razumljiva odredba da se terijeri
obueni za jamarenje moraju konstantno glasati u
radu. Samo tako lovac moe znati u kojem se dijelu
jame nalazi pas. Ova je metoda danas, porastom
svijesti o dobrobiti i svoenju nepotrebne patnje na
minimum, sve manje u uporabi. Poopeno gledano,
lov na jazavca se danas rijetko provodi.
Glede sredstava kojim se love jazavci, moe se
rei da se prvenstveno koriste puke glatkih cijevi ili
takozvane samarice, uz streljivo oznake 6, odnosno samu promjera 4 mm (Janicki i sur., 2003). U
stranoj se literaturi navodi kako je i sama oznake 5
(promjer 3 mm) dostatna ukoliko se puca na udaljenosti manjoj od 30 m (Hespeler, 2004). Naime, iako
slabije udarne energije, i ova bi sama trebala biti
dostatne snage na manjim udaljenostima, da probije
kou i podrai okonine ivaca, uzrokujui ok i smrt.
Prednost bi joj trebala biti upravo ta slabija energija,

ZNANSTVENO STRUNI DIO

sumrak i none sate, no, kao i u svih ivotinja to

uvelike ovisi o stupnju uznemiravanja u dotinom
stanitu. Jazavci su tipini svederi, pri emu im
glavninu prehrane ini biljna hrana. Nju uglavnom
ini voe, umski plodovi, korijenje, gomolji, groe
i kukuruzi. Animalni dio ishrane zastupljen je prvenstveno razliitim kukcima i njihovim liinkama te
puevima, a znatno rjee i drugim ivotinjama. Pri
tome mu se na jelovniku moe nai sva sitna divlja
koju moe uloviti i savladati, poglavito mladunad
te ranjene ili bolesne ivotinje. Iako se ponegdje
navodi kako jazavac ini znatne tete u poljodjelstvu, vjerojatnijom se ini teza Ettingera (1897) kako
nije rije o po ljudsku djelatnost tetnoj ivotinji jer
ne dolazi u velikom broju, a posebice ako se zna da
je rije o iznimno teritorijalnoj ivotinji.
Jazavci se pare jednom godinje, u razdoblju od
travnja pa sve do kasne jeseni (Car, 1967; Janicki,
2004). Unutar tih vremenskih granica vrhunac parenja je od srpnja do kolovoza (Ettinger, 1897; eovi,
1940). Nakon breosti od oko 8 mjeseci (uslijed
embriotenije), enke okote 3-5 mladih koji su 30tak dana slijepi. Mladi jazavci postaju spolno zreli s
dvije godine.

Slika 1. Jazavci (Meles meles L.)

47

1.3.2005 19:34:57

STRUNI RAD
Slatka tajna lovake kuhinje - jazavac obini (Meles meles L.)

ZNANSTVENO STRUNI DIO

jer kao takva manje prodire u tkivo i uzrokuje manja

oteenja jestivih dijelova. Osim samaricama, jazavci se mogu loviti i pukama sa oluenim cijevima ili
risanicama (Jakeli, 2001). U tom se sluaju koriste
jeftiniji naboji manje energije poput 222 Rem., 22 LR
ili 22 Hornet (Jakeli, 2001). Risanice nam prilikom
lova gdje jazavac miruje (doek na polju) pruaju
laki i sigurniji pogodak, uz izbjegavanje oteenja
butnih miia (Hespeler, 2004).
Uporaba tzv. eljeza (zamki) u lovu na jazavce
ili trovanja kako je to opisivano u starijoj literaturi
(Ettinger, 1897; eovi, 1940), danas vie nije dozvoljena.
Po uspjenom lovu nailazimo na iste prepreke
kao i pri odstrjelu drugih vrsta divljai. Naime, tradicionalni postupak s dlakavom divljai i nunost
odstranjivanja mirisnih lijezda jazavaca to prije
po odstrjelu opisan je u jednom od prijanjih brojeva Mesa (Konjevi, 2003). Ukoliko se jazavce
namjerava koristiti u prehrani, nuno je striktno
pridravanje odredbi Zakona i svakako dostaviti
jazavca na veterinarsko-sanitarni pregled. Posebnu
pozornost treba posvetiti trihinelozi, koja je u ove
divljai razmjerno velik problem. Nadalje, jazavci
se opisuju i kao vaan imbenik u epizootiologiji
tuberkuloze domaih ivotinja. Iako ovo nije sasvim
pouzdano dokazano, ipak i na ovaj segment valja
obratiti pozornost.
Pri odstrjelu, kao i naknadnom postupku s jazavcima, valja nastojati sauvati lubanju i krzno. Naime,
lubanja jazavca predstavlja trofej, odnosno za nju
postoje jedinstvene meunarodne formule ocjenjivanja (Variak, 1997). Posebnost ini injenica da
lubanje jazavaca ipak ne moramo nuno ocjenjivati,
ve se to ini na zahtjev vlasnika. Krzno, oivieno
zelenom tkaninom predstavlja lijep ukras i podsjetnik na uspjean lov.

JAZAVAC KAO NAMIRNICA

injenicu da Ettinger (1897) govori kako jazavevo

meso u nas nitko ne jede jer gadno zaudara, najvjerojatnije moemo pripisati nepravodobnom odstranjivanju mirisnih lijezda. Nasuprot njemu, eovi
(1940) kazuje kako mnogi jedu meso jazavaca. Bilo
kako bilo, kultura jedenja jazavaca postoji i to prvenstveno u sjeverozapadnim, ali i drugim dijelovima

48

Strucni dio03-redizajn.indd 48

Hrvatske. Tako se u okolici Belia primjerice,

jazavci pripremaju kao gula. Pri tome je poeljno
meso marinirati kako bi izgubilo specian miris
koji podsjea na zemlju. Slinu tradiciju konzumiranja jazaveva mesa nalazimo takoer i u drugim
europskim dravama. Tako Hespeler (2004) navodi
kako se u Francuskoj prodaju dimljeni jazavevi
butovi po cijeni od oko 40 . Upravo je dimljenje
klasinim metodama uz prethodno suho ili vlano
salamurenje opisano kao najei nain konzerviranja i pripremanja jazaveva mesa za konzumaciju
(Hespeler, 2004). Na jazavca kao peenje se nailazi
znatno rjee. Osim mesa u prehrambene svrhe, od
jazavca se nekada koristilo i salo. Navode slovakih
strunjaka (Lazar, 2003) o koritenju jazaveve
masti u ljekovite svrhe potvruje i Hespeler (2004)
kada kae kako se 60-tih i 70-tih godina prolog
stoljea ista mogla prodati u apotekama junih
dijelova Njemake. Mast se prvenstveno koristila
za pospjeivanje cijeljenja rana i saniranje opeklina.
nancije na Institutu Ruer Bokovi u Zagrebu.

SUMMARY
SWEET DELICACY FROM HUNTERS KITCHEN
BADGER (MELES MELES L.)

Coming from the Mustelid family, badger is Croatian

autochthonous game species. Even though badgers are
rarely hunted and consumed nowadays, it can participate
in human nutrition in several ways. Basic hunting methods used during hunting season are stalking, shooting on
the burrow opening or in the eld, and rarely by hunting
dogs or digging from the burrow. After the hunting it is
necessary to submit badgers for sanitary inspection, performed by veterinary experts. Special emphasis should be
placed on trichinelosis. Scent glands are to be removed
as soon as possible. Badgers meat is usually preserved
and prepared by drying and smoking procedure, or, not so
frequently by roasting or as goulash.
Key words: badger, game, hunt, analysis on trichinelosis, badger meat

LITERATURA

Car, Z. (1967): Razvrstavanje i prirodoslovlje divljai. U: Lovaki

prirunik (Dragii, P., ed.). Lovaka knjiga, Zagreb, 1967.
eovi, I. (1940): Lovstvo. Tipograja d.d., Zagreb, 1940.
Ettinger, J. (1897): Hrvatski lovdija. Knjiare Lav. Hartmana
(Kugli i Deutsch), Zagreb, 1897.
Grubei, M. (2004): Lovljenje divljai. U: Lovstvo (Mustapi,

Vol. VII (2005) sijeanj - veljaa br. 1

1.3.2005 19:34:57

STRUNI RAD
Prilog veterinarsko-sanitarnom pregledu mesa divljai

Hrvatski lovaki savez. Zagreb, 2004.

ZNANSTVENO STRUNI DIO

Z., ed.). Hrvatski lovaki savez. Zagreb, 2004.

Hespeler, B. (2004): Dachsschinken eine Delikatesse. Niederschsischer Jger 15/2004, 6-9.
Jakeli, I. Z. (2001): Lovako oruje. Jakeli izdavatvo,
Zagreb, 2001.
Janicki, Z., A. Slavica, D. Konjevi (2003): Lovstvo i zatita
prirode. Katedra za biologiju, patologiju i uzgoj divljai, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2003.
Janicki, Z. (2004): Kune. U: Lovstvo (Mustapi, Z., ed.).

Konjevi, D. (2003): Postupak s dlakavom divljai nakon

odstrjela, a u cilju poboljanja odrivosti mesa divljai (divljaine).
Meso 5 (3), 43-46.
Lazar, P. (2003): Usmeno priopenje, Koice, Slovaka.
Variak, V. (1997): Ocjenjivanje lovakih trofeja. Euroteam,
Zagreb, 1997.
Zakon o lovu (1994): Narodne novine br. 10/94.

PRILOG VETERINARSKO-SANITARNOM
PREGLEDU MESA DIVLJAI
Njari1, B., B. Miokovi1, V. Sruk2, T. Peri2, I. Greguri3

SAETAK

U naoj zemlji ima puno lovita u kojima obitava

razliita vrsta divljai. Divlja je sastavni dio prirode te je
stoga gospodarenje lovitem vrlo odgovoran i zahtjevan
zadatak. Osim trofeja, mesu divljai pripada posebno
mjesto u kulinarstvu. Nutricionistiku prednost njihova
mesa ine visoko vrijedne bjelanevine i manja koliina
masti. Zbog osobite vanosti u postupcima gospodarenja
divljai nuno je bilo ustrojiti zakonsku legislativu, a osobito onu koja se odnosi na prihvatljivost mesa odstrijeljene
ili pak uzgojene divljai. U velikoj elji da se postigne to
bolji pozitivni uinak neke su odrednice teko provedive i
mogu umanjiti eljeni cilj.
U vezi s navedenim, u radu su prikazani razliiti aspekti koji tretiraju problematiku gospodarenja lovitem, a
napose onu koja se odnosi na meso odstrijeljene divljai.
Uz to navedeni su prijedlozi kao rezultat promiljanja i
iskustva iz postupaka s mesom divljai nakon odstrela,
a sve u elji da se unaprijedi legislativa i praksa u naim
lovitima.
Kljune rijei: veterinarsko-sanitarni pregled, meso
divljai

IZGLED I NAIN IVOTA

Meso divljai oduvijek je bilo svojevrsna kulinarska atrakcija pogotovo ako se uzmu u obzir
nutricionistike prednosti (Souci i sur., 1979.). Pred-

nosti ine visoka koliina bjelanevina uz manje

masti povoljnog masnokiselinskog sastava (Kulier,
1996.), a tome treba dodati da divlja iz naih
lovita boravi jo uvijek u istoj prirodi. Sjetimo
se samo ernobilskog incidenta s posljedinim
oneienjem ekosustava.
Kada se govori o mesu divljai valja razlikovati
meso krupne i sitne te meso pernate divljai, a
napose treba razluiti meso divljai koja je slobodno
ivjela (obitavala) u prirodi od mesa uzgojene
divljai.

PRAKSA I SMJERNICE VETERINARSKOG PREGLEDA

Broj odstrijeljene divljai prikazali smo u tablici 1.

Taj broj je vjerojatno vei s obzirom da se prikazani
podaci odnose samo na lovaka drutva, a ne i na
vlasnike i zakupnike lovita.
Gledajui odvojeno, nai propisi reguliraju
mogunost (Zakon o zatiti prirode, NN br. 30/94.),
nain uzgoja odnosno gospodarenja i lova divljai
(Zakon o lovstvu, NN br. 10/94.) kroz lovno-gospodarske osnove u lovitima (Pravilnik, NN br. 53/95.).
S druge, pak, strane mjesto i nain pregleda mesa
divljai reguliraju veterinarsko-sanitarni propisi
(Pravilnik, Sl.list br. 68/89.; NN br. 53/91. i Pravilnik,

Dr.sc. Bela Njari, redoviti profesor; dr.sc. Branimir Miokovi, redoviti profesor, Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih
namirnica, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova 55
2
Mr.sc. Velimir Sruk, Tomislav Peri, dr.vet.med., Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva Zagreb, ul.
Grada Vukovara 78
3
Ivo Greguri, dr.med. Privatna lijenika ordinacija, Zagreb, Krapinska 5
1

www.meso.hr

Strucni dio03-redizajn.indd 49

49

1.3.2005 19:34:58