Professional Documents
Culture Documents
HRVATSKA U 20.st PDF
HRVATSKA U 20.st PDF
1913.
OKUPLJANJE EMIGRANATA
Meu mnogim politiarima Hrvatima, Slovencima i Srbima bila je rairena misao o jugoslavenskoj
zajednici. Rat izmeu Austro-Ugarske i Srbije koji e izbiti izazvat e progone i hapenja javnih djelatnika i
politiara takve orijentacije. Stoga su se potkraj 1913. na sastanku u Splitu dogovorili da e u sluaju
izbijanja rata napustiti Monarhiju ne samo iz straha od progona, nego da bi pokrenuli politiku akciju i
vodili borbu za osloboenje Hrvata, Slovenaca i Srba od austrougarske vlasti i njihovo ujedinjenje
sa Srbijom i Crnom Gorom. Sastanku su bili prisutni:
dr. Ante Trumbi (prvak Hrvatske stranke prava iz Dalmacije)
dr. Jozo Smodlaka (prvak Napredne stranke Dalmacije)
dr. Nikola Stojanovi i Atanasije ola (srpski politiari iz Bosne i Hercegovine)
1914.
u Sarajevu je izvren atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda
poetak Prvog svjetskog rata 28.07.1914.
Nakon izbijanja prvog svjetskog rata Trumbi je pobjegao u Italiju (neutralna tada), Stojanovi je
pobjegao u Srbiju, a ola i Smodlaka su uhapeni i nisu uspjeli pobjei. Zemlju je napustio Frano Supilo koji
je djelovao u Rijeci, braa Gazzari iz ibenika, Hinko Hinkovi iz Zagreba, Mie Mii iz Dubrovnika.
Emigranti su se okupili u Veneciji, odakle su otili u Firenzu, a odande u Rim, gdje je ve bio kipar Ivan
Metrovi.
Talijanski tisak pie o neosloboenim teritorijima u Dalmaciji u duhu tajnih pregovora Antante s
Italijom, te se emigranti odluuju potkraj 1914. na prvi diplomatski korak emigracije: Trumbi, Supilo i
Metrovi su posjetili britanskog, francuskog i ruskog ambasadora u Rimu s ciljem: objasniti Antanti da je
istona obala Jadrana slavenskog karaktera kako bi sprijeili njeno dodjeljivanje Italiji. Isto tako su iznjeli i
elju Hrvata, Slovenaca i Srba u A-U M da se oslobode tue vlasti i ujedine s Srbijom i Crnom Gorom.
Ambasadori su bili rezervirani.
Emigranti su odluili osnovati odbor emigranata iz Austro-Ugarske Monarhije koji bi poradio na
stvaranju jugoslavenske drave, to je podupirala i srpska vlada (Nikola Pai kao predsjednik).
Narodna skuptina Srbije je u Niu donjela Deklaraciju o ratnim ciljevima Srbije u kojoj se kae da je
Srbija za osloboenje i ujedinjenje sve nae neslobodne brae Srba, Hrvata i Slovenaca to je protumaeno
kako je slubena Srbija usvojila stav emigranata
1915.
LONDONSKI UGOVOR 26.04.1915.
Dok su emigranti radili na osnivanju Jugoslavenskog odbora, Italija je sklopila s Antantom Londonski
ugovor 26. travnja 1915. kojim je Antanta Italiji obeala za uslugu stupanja u rat na strani Antante: Istru,
ido slovenskih zemalja, sjevernu Dalmaciju sa Zadrom i ibenikom, sve otoke i u Albaniji luku Valonu i otok
Sassano. Ugovor je sadravao i odredbe o teritorijima koji bi pripali Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori (obala
juno od Neretve pripala bi S i CG), ali je iskljuivao ujedinjenje Hrvata, Srba i Slovenaca u jednu
zajedniku dravu.
ZAGREBAKA REZOLUCIJA
Organizirana akcija politikog okupljanja je tekla ovako:
sastanak Slovenske ljudske stranke u Mariboru u sijenju 1918.:
izrazili zahtjev za ujedinjenjem svih dijelova jedinstvenog naroda Slovenaca, Hrvata i Srba u nezavisnu slobodnu
dravu
predlau povezivanje svih stranaka kojima je to cilj
treba oformiti Jugoslavensko narodno vijee
sastanak Slovenske narodne napredne stranke u veljai 1918. podrala zahtjeve sastanka u Mariboru
sastanak Starevieve stranke prava (dr. Ante Paveli) i Slovenske ljudske stranke (dr. Anton Koroec):
dogovoreno je da se treba odrati sastanak svih stranaka i politikih grupa iz junoslavenskih zemalja Monarhije
sastanak stranaka odran je 2. i 3. oujka 1918. u Zagrebu
prisustvovali predstavnici slovenskih stranaka, hrvatskih i srpskih stranaka iz BiH, predstvanici svih politikih grupa
Dalmacije, Istre i Meimurja, ali najbrojniji Starevianci, koji su glavna jezgra okupljanja
na sastanku su se suprotstavljala dva gledita:
ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba mora biti izvan Monarhije
do kraja rata i pobjede Antante ne treba odbaciti Svibanjsku deklaraciju, jer u vrijeme dok rat
traje, otvoreno istupati protiv habsburkog okvira moglo bi izazvati represiju
na kraju su donesena dva dokumenta:
izjava za javnost tzv. Zagrebaka rezolucija: potrbeno je koncentrirati sve politike stranke i snage koje stoje na
principu narodnog samoodreenja i narodnog jedinstva i koje zahtjevaju narodnu nezavisnost i na
demokratskim temeljima ureenu dravu Slovenaca, Hrvata i Srba (ne spominju se Habsburzi, kao ni teritorij, ali
ni ujedinjenje sa Srbijom). No, nespominjanje okvira Habsburke monarhije znailo je pribliavanje konceptu
Krfske deklaracije
interna rezolucija: sadri naela nacionalne koncentracije:
stvaranje jugoslavenske drave, nezavisne i slobodne, na teritoriju na kojem ivi na jedinstveni narod
drava mora biti temeljena na naelu graanske slobode i demokratske samouprave, na naelu pravne i
socijalne jednakosti
na buduem kongresu mira narod Slovenaca, Hrvata i Srba mora imati svog predstavnika
jedan ui odbor treba pripremiti sve za stvaranje narodnih organizacija koje e proglasiti u ime svog naroda
stapanje u Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba
Hrvatsko-srpska koalicija nije sudjelovala na zagrebakom sastanku
radi popularizacije jugoslavenske ideje pokrenut je list Glas Slovenaca, Hrvata i Srba koji je poeo izlaziti 1.I.1918. i bio
je podvrgnut strogoj cenzuri, ali je dao znaajan doprinos nacionalnoj koncentraciji i jugoslavenskom programu
ZAOKRET STJEPANA RADIA
posljedica zagrebakog sastanka je odlazak politiara sa slavenskog juga sredinom travnja 1918. u Prag na veliki
manifestacijski zbor kojeg je organizirao eki narodni savez, a predstavnici junoslavenskih zemalja iz Austrougarske su dolaskom trebali izraziti solidarnost s ekim narodom
u delegaciji su bili Ante Paveli, Anton Koroec i pridruio im se i Stjepan Radi
S. Radi je u Pragu izveo veliki politiki zaokret: prekinuo suradnju s frankovcima, napustio austroslavizam i postao
zagovornik jugoslavenskog ujedinjenja
NARODNO VIJEE SLOVENACA, HRVATA I SRBA
Kako su se stranke i sloile u internoj rezoluciji pri Zagrebakom sastanku u oujku 1918. usljedilo je osnivanje prvih
organizacija s programom jugoslavenskog ujedinjenja:
osnovana je Narodna organizacija za Dalmaciju koja prihvaa program narodnog jedinstva i bit e dio Narodnog vijea
Slovenaca, Hrvata i Srba, a sada joj je zadatak okupiti sve snage u dalmaciji koje su isto za to
osnovana Narodna organizacija za Hrvatsko primorje i Istru
u Zagrebu dranje Hrvatsko-srpske koalicije usporava osnivanje takve organizacije
u Ljubljani je osnovan Narodni svet kao najvia politika organizacija slovenskih zemalja, Gorike i Trsta, koji je isto
trebao biti dio Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba
u Zagrebu osnivaki sastanak Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba 5. i 6.10.1918.
vijee ima Plenum, Sredinji odbor i Predsjednitvo
predsjednik Narodnog vijea je dr. Anton Koroec, prvi potpredsjednik je dr. Ante Paveli, a za drugog
potpredsjednika ostavljeno je mjesto za Hrvatsko-srpsku koaliciju (koja jo nije odluila sudjelovati, i s kojom je
Narodno vijee pregovaralo)
kada je Hrv-srp koalicija pristupila Narodnom vijeu Svetozar Pribievi je postao drugi potpredsjednik
na Pribieviev prijedlog sazvan je Hrvatski sabor da bi donio odluku o raskidu Hrvatsko-ugarske nagodbe
Hrvatski sabor se sastao 29.10.1918. na povijesnoj sjednici i donio zakljuak o raskidanju svih dravnopravnih veza
hrvatskih zemalja sa Austro-ugarskom i o proglaenju Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Rijekom nezavisnom
dravom, koja s ostalim junoslavenskim zemljama koje su do tada bile pod Austro-ugarskom vlau stupa u zajedniku
Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba na elu s Narodnim vijeem.
DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA
nastala slomom Austro-ugarske, a obuhvaa Hrvatsku, Slavoniju, Vojvodinu, Bosnu i Hercegovinu, slovenske zemlje
(Kranjsku, Goriku, Koruku, tajersku i Gradiku) Trst, Istru, Dalmaciju, Rijeku
na elu drave je Predsjednitvo Narodnog vijea u Zagrebu i ima najviu vlast (onakvu kakvu je do tada imala kruna),
predsjednik je Anton Koroec, prvi potpredsjednik Ante Paveli, a drugi Svetozar Pribievi
u nadlenosti Narodnog vijea su i vanjski polsovi: pregovori, sklapanje meudravnih ugovora...
novooformljene pokrajinske vlade u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani i Splitu su podreene Narodnom vijeu
31.10.1918. Narodno vijee je obavjestilo britansku, ameriku, francusku, talijansku i srpsku vladu o Dravi koja je
nastala i o njenoj namjeri da se udrui s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom, kao i da Jugoslavenski odbor ima
ovlatenje zastupati novu dravu u inozemstvu
u Predsjednitvu je ubrzo glavna linost postao S. Pribievi koji je svoju mo i utjecaj koristio i pri sastavljanju nove vlade
(nije dao Radiu resor narodnog gospodarstva)
Pribievi je preuzeo i uspostavljanje veza s Kraljevinom Srbijom, regentom Aleksandrom i Vrhovnom komandom vojske:
u Beograd je upuena delegacija (Lazo Popovi, Dragutin Perko i Valerijan Pribievi) koja se trebala dogovoriti o
smjernicama politike za stvaranje drave.
Valerijan Pribievi je imenovan za konzularnog agenta i ostao je u Beogradu da bude stalna i povjerljiva veza sa
srpskom vladom, a kao svog stalnog izaslanika pri Predsjednitvu Narodnog vijea Kraljevina Srbija je uputila
potpukovnika Duana T. Simovia, koji je Pribieviu u Zagrebu bio direktna veza
u novostvorenoj dravi je bila teka situacija: zeleni kadar radi nerede, vojska se povlai uz pljake i incidente, povratnici
s ruskog bojita...zato vlada Naorodnog vijea trai od Kraljevine Srbije da poalje u Dravu SHS jednu diviziju vojske
Crna Gora
Crnu Goru je poetkom 1916. zaposjela austrougarska vojska, a kralj Nikola i crnogorska vlada su napustili zemlju i otili
u Francusku, gdje su postojala dva gledita na poslijeratnu budunost Crne Gore:
hitno i neodlono pripojenje Srbiji prosrpska struja (bjelai)
uspostavu Crne Gore kao samostalne drave, koja e u ujedinjenoj dravi sauvati individualnost (federalisti
zelenai)
potkraj listopada 1918. srpska vojska je ula na teritorij Crne Gore
Velika narodna skuptina Crne Gore u Podgorici 26.11.1918. je donjela zakljuak o detronizaciji crnogorske
dinastije i pripojenju Crne Gore Srbiji
PRVOPROSINAKI AKT
po dolasku delegacije Narodnog vijea u Beograd Pribievi se sastao s regentom Aleksandrom, koji mu je rekao da eli
da se razgovori o ceremoniji ujedinjenja ubrzaju, to je Pribievi prihvatio i vrio pritisak na ostale kandidate
kada je delegacija iz Zagreba pripremala Adresu koju e prilikom ujedinjenja proitati Aleksandru, htjela je naglasiti
potivanje dravnopravnih individualiteta s njihovim granicama i autonomnim pravima s naznakama odnosa pokrajina
prema dravnim vlastima to je Pribievi odluno pobijao i traio da se to odgodi za kasnije, jer bi takva rasprava
odlagala ujedinjenje
tako je delegacija Narodnog vijea na elu koje su Paveli i Pribievi dana 1.12.1918. dala molbu regentu Aleksandru
da udrui Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba sa Kraljevinom Srbijom u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i
Slovenaca
tim aktom Hrvatska je izgubila povijesni identitet
dan kasnije je dano priopenje za javnost kojim se objavljuje prestanak funkcije Narodnog vijea kao suverene vlasti
Drave SHS
Potpredsjednik vlade
Ministar vanjskih poslova
PRIJEDLOG
Davidovi:
Radikali
Narodno vijee
Odlueno jednoglasno:
Regent:
Odlueno jednoglasno:
Proti
Smodlaka
Odlueno jednoglasno:
srpska opozicija
Narodno vijee
Odlueno jednoglasno:
Ostala ministarstva
Delegacija za Mirovnu
konferenciju u Parizu
POJANJENJE I ODLUKA
neka bude nestranaki ovjek
Nikola Pai
Nikola Pai
regent odbio Paia, te je predsjednik Stojan Proti
dr. Anton Koroec
predlae biveg poslanika Srbije u Rimu Mihajla
Ristia koji je kao neutralna linost prihvatljiv i za
radikale i za srpsku opoziciju
Ante Trumbi, jer najbolje poznaje prilike Istre i
Dalmacije koje treba braniti od Italije, to ne odgovara
Protiu, jer Trumbi se ne slae s Paiem, pa kako
e raditi skupa u vladi
dr. Ante Trumbi
Marko Trifkovi
Svetozar Pribievi, jer dobro poznaje prilike u
zemljama koje su bile pod austrougarskom vlau, a
gdje ima i elemenata koji nisu oduevljeni narodnim
jedintsvom, a i mora kontrolirati hrvatskog bana, to
ne moe raditi netko ne poznaje prilike u Hrvatskoj
dr. Svetozar Pribievi (ali unutarnje poslove na
teritoriju Srbije obavlja Marko Trifkovi kao ministar
pravde)
Odlueno lako
Nikola Pai
regent Aleksandar je trebao potpisati listu vlade, ali je odbio Nikolu Paia kao predsjednika jer je uvlaio njegovo ime
oko opoziva enevske deklaracije
vlada je provodila politiku centralizacije (posebno Pribievi) pomou dekreta i odluka traio ostavke pokrajinskih
vlada, koje vie nisu odgovorne predstavnikim tijelima nego direktno vladi u Beogradu
smanjen je broj odjela zemaljske vlade Slavonije sa 11 na tri: unutarnje poslove, pravosue i bogotovlje, ukinuta cijela
uprava u Vojvodini, ban smijenjen i postavljen ban dr. Ivan Paleek (Pribieviev ovjek) koji je odmah rekao da e
raditi po uputama vlade u Beogradu te banska vlada vie nije autonomna
promjene su se obavljale bez ikakvog predstvanikog tijela (iako je dogovoreno da e se sastati Dravno vijee) putem
naredbi, te se na bive austrougarsko podruje proteu odredbe ustava Kraljevine Srbije
RAZGRANIENJE S ITALIJOM
STRANE
PRIJEDLOZI I ODLUKE
Mirovna konferencija u Versaju 1919. treba rjeiti Jadransko pitanje pitanje zapadne granice Kraljevine SHS
Italija
zauzela vojnim snagama Istru, dio Dalmacije do rta Planke, vei dio otoka
nastojei ostvariti odredbe Londonskog ugovora 1915. i trai i Rijeku
nakon Wilsonovog memoranduma napustila konferenciju
Gabriele DAnnunzio (pjesnik) 12.09.1919. na elu legionara koji zauzimaju Rijeku i
prikljuuju je Italiji (politika svrenog ina)
Francuska i Velika Britanija
vezane su Londonskim ugovorom trebaju ga potovati savjetuju Paiu i
Trumbiu sporazum s Italijom
SAD - Wilson
SAD ne priznaje tajne dogovore niti Londonski ugovor
Wlison dao memorandum u kojem se na sjeveru Italiji priznaje liniju Londonskog
ugovora Brenner, a na istoku bi ta linija ila zapadnije, tokom Rae ravno prema
sjeveru, pri emu bi sredinja i zapadna Istra pripale Italiji, a Rijeka pripada K
SHS
Wilson nepopustljiv Italiji, ali napustio konferenciju (poraz na izborima)
Konferencija zakljuila:
nije utvrena granica, a dvije drave to trebaju dogovoriti u direktnim pregovorima
Rapall 8. 13.11.1920. pregovori izmeu Kraljevine SHS i Italije = 13.11.1920. Rapallski ugovor
Francuska i Velika Britanija
upozorenje jugoslavenskoj delegaciji prije pregovora da e, ukoliko do dogovora ne
doe, dati odrijeene ruke Italiji da raspolae teritorijem prema Londonskom
ugovoru
Italija dobila ugovorom:
dobila i vie nego je prije traila: Istra, Snjenik i Idrija, otoci Cres, Loinj, Lastovo,
Palagrua, te grad Zadar, a Rijeka je proglaena slobodnom dravom u granicama
kotara Rijeke
Antihabsburka konvencija takoer potpisana, kojom se drave obvezuju da e bdjeti nad pridravanjem odredaba
mirovnih ugovora i da e sprijeiti povratak habsburke dinastije na prijestolje Austrije i Maarske
Italija nakon ugovora:
trebala se povui iz tree zone (Korule, Mljeta, Hvara i Visa, te zalea Zadra)
50 poslanikih mandata
69 mandata
67 mandata
63 mandata
HRVATSKA ZAJEDNICA
do izbora za Ustavotvornu skuptinu 1920. smatrala se predstvanikom Hrvatske i Hrvata, odnosno glavnom hrvatskom
strankom koja je kao takva ulazila i u privremnu vladu 1920.
nastala udruivanjem dvije predratne stranke:
Starevieve stranke prava glavni pokreta akcije nacionalnog okupljanja u cilju stvaranja jugoslavenske drave
na elu je dr. Ante Paveli, te dr. Mate Drinkovi, dr. Matko Laginja
smatra stvaranje j. drave krajnjim ciljem svoje stranke i trebala se raspustiti nakon ratifikacije
prvoprosinakog akta u Hrvatskom saboru (to je sprijeio Pribievi)
to je uzrokovalo povezivanje sa Naprednom demokratskom strankom dr. Ivana Lorkovia u Narodni klub u
okviru Privremenog narodnog predstavnitva, a kasnije zbog istih stavova o centralizaciji i brisanju
povijesnih individualnosti se udruila s tom strankom u Hrvatsku zajednicu
Napredne demokratske stranke
- na elu je dr. Ivan Lorkovi
grupe Hrvatsko kolo iz Osijeka
u poetku stvaranja drave prije izbora 1920. su za unitarizam i monarhiju
kao Hrvatska zajednica je izala na izbore 1920. kada se pokazalo da je najjaa hrvatska stranka HRSS
u Ustavotvornoj skuptini su za federalizam napustili Skuptinu
udruili se s HRSS u Hrvatski blok, kada potpuno prihvaaju Radievu politiku republikanizma i ustraju na njoj i kada je
Radi naputa, te postaju otri kritiari Radia
1924. Hrvatskoj zajednici se pridruio dr. Ante Trumbi (dotada van stranaka)
1926. su se povezali s disidentima HRSS-a i raspustili svoju stranku i osnovali novu Hrvatsku federalistiku seljaku
stranku, koja program temelji na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralistikog ureenja drave
DEMOKRATSKA STRANKA
osnovana u Sarajevu 1919.
ideolog i osniva Pribievi, koji je htio prije izbora za Ustavotvornu skuptinu osnovati jedinstvenu jugoslavensku stranku
koja e zastupati unitarnu dravu s jedinstvenom centralistiki organiziranom upravom na cijelom dravnom teritoriju
dok su sve ostale stranke regionalne
na elu joj je bio Ljubo Davidovi, kojeg je Pribievi namjerno postavio za predsjednika, jer je mislio da e Davidovi
kao Srbijanac privui vie Srba iz Srbije u stranku, nego Pribievi kao preanski Srbin (preanski krajevi su oni koji
su bili pod austro-ugarskom vlau)
Davidovi je bio skloniji umjerenijem centralizmu, te se kasnije pokuao povezati s Radiem na ublaavanju centralizma,
to je uzrokovalo raskol stranke 1924. i nastanak SDS (jer je Pribievi htio ostvariti svoj program bez obzira na
primjenu i najdrastinijih sredstava)
DS je ostala srpska stranka, ali ne toliko radikalna
VIDOVDANSKI USTAV
Ustavotvorna skuptina i pripremanje ustava
Privremeno narodno predstavnitvo je donjelo izborni zakon koji je utvrdio:
tajno, ope (ene, vojnici, policija i suci nemaju pravo glasa) i neposredno pravo glasa
estomjeseni domicil pravo glasa imaju oni koji borave na nekom mjestu 6 mjeseci
na svakoj izbornoj listi mora biti po jedan kvalificirani kandidat (sa fakultetom)
veliina kotareva: ne manje od 30 000, ali ni vei od 45 000 omoguilo stvaranje vie kotareva u Srbiji gdje ima
manje stanovnitva, a time i vie predstavnika
ustav se mora donjeti za dvije godine u protivnom kralj e raspustiti skuptinu i raspisati nove izbore
izbori su raspisani za 28. studenoga 1920. Kandidatske liste je postavilo 22 stranke, na glasanje je izalo 65%
stanovnitva (od 2,5 mil), a rezultati su ovakvi:
Demokratska stranka
92
Radikalna stranka
91
KP J
58 - Obznanom istjerana
HRSS
50 - apstinirala
Zemljoradnika stranka
30
Slovenska ljudska stranka
27 napustila skuptinu
JMO
24
HSP
2 - apstinirala
HZ
- napustila
H puka stranka
1 - napustila
Demijet
Slovenska kmetijska stranka
10
419 poslanika (za izglasavanje treba 211
glasova)
Ustavotvorna skuptina je poela s radom 12. prosinca 1920.
prijedloge sa nacrtima ustava su dale sve stranke, ali se raspravljalo samo o onom radikalno-demokratske vlade koji
predlae centralistiki sustav
Hrvatska zajednica: federacija
HRSS: Hrvatska kao neutralna seljaka republika s punim suverenitetom ula bi s drugim drava u konfederaciju
Jugoslaviju
pred glasanje radikalno-demokratska stranka je morala potkupiti druge stranke da bi dobila natpolovinu veinu (ne
dvotreinsku kvalificiranu veinu), te je potkupila:
JMO vlada obeala da e novoformirane oblasti u BIH biti unutar granica BIH
Demijet stranka turskih veleposjednika vlada obeala da nee pri provoenju agrarne reforme dirati njihove
posjede
Slovenska kmetijska stranka Bogumila Vonjaka vada ga imenovala poslanikom Kraljevine SHS u Pragu
izglasavanje je bilo 28.06.1921. na dan Sv.Vida - za ustav je glasalo 223 poslanika, a protiv 35 uz onih odsutnih 161
(znai 196 ne prihvaa, a 223 da)
SELJAKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA
na sporazum s Radiem radikali su gledali kao na taktiku smirivanja hrvatske opzicije i nisu se previe trudili izvriti
obeano
u isto vrijeme dolazilo je u RS-u do previranja diskreditiranje Paia zbog malverzacija i korupcije sina Rade zbog ega
je Pai morao odstupiti i vladu je preuzeo voditi Radikal Nikola Uzunovi (R-R radikalsko-radieva vlada)
koalicija HSS RS je slubeno raskinuta 1.02.1927. Radi je pokuao s pozicija vlasti suzbiti srpsku hegemoniju i
iznuditi promjene no kako nije uspio vratio se u opoziciju
tako su se u opoziciji nali Radi i Pribievi (ve shvatio prave ciljeve Radikalne stranke velikosrpstvo) suoeni sa
zajednikim neprijateljem: Radikalnom strankom
prvo je suradnja izmeu HSS i SDS-a ostvarena u Oblasnoj skuptini Primorsko-krajike oblasti
Radikali su pokuali protiv ovakove opozicije nai saveznika, ali nije im uspjelo, te su nagovorili Aleksandra da raspie
izbore za 11.09.1927.
na tim izborima HSS je podbacio preimenovan je u Narodna seljaka stranka i dobio je 367 570 glasova i 63 mandata,
to je bila posljedica sporazuma s radikalima
vladu su formirali: Davidovieva Demokratska stranka, Slovenska ljudska stranka i JMO nestabilna
nasuprot njoj poinje se formirati iroki Blok demokracije u koji bi uli Davidovievi Demokrati (dio stranke za to, a dio za
sporazum s radikalima), Samostalna demokratska stranka, Zemljoradnika stranka i HSS na elu bloka je trebao
biti Ljubo Davidovi koji je zbog previranja u svojoj stranci odugovlaio
tada su se Radi i Pribievi dogovorili 11.11.1927. i prihvatili rezoluciju kojom se osniva Seljako-demokratska
koalicija (SDK) na elu su dva predsjednika Radi i Pribievi
obvezali se da jedan bez drugog ne idu ni u kakvu vladu program: demokratske promjene u postojeem sustavu u
okviru Vidovdanskog ustava (znai potovanje parlamentarizma prema ustavu i graanskih prava, graanske i
financijske odnosno porezne jednakosti)
iako programatski oprene stranke (jer Pribievi zastupa nacionalni unutarizam, a Radi hrvatski nacionalni program)
imale su zajedniki problem suzbijanje agresivnog velikosrpskog hegemonizma, obje su ve suraivale s
radikalima i imale negativno iskustvo
ATENTAT U SKUPTINI
od poetka SDK djeluje izrazito borbeno
esto se oragniziraju zborovi gdje govore oba predsjednika promiui zajedno politiku borbe protiv velikosrpskog
hegemonizma, ali u poetku u okviru Vidovdanskog ustava
no s vremenom dolazi do promjene i oni trae reviziju ustava od veljae 1928. (u koje SDS nije dao prije dirati) u smislu
poveanja opsega oblasti s proirenom autonomijom (Radi kae da Hrvatska, Slavonija i Dalmacija trebaju biti jedna
oblast)
ta se borba pretvorila u borbu preanske fronte protiv srbijanskoradikalske fronte
u Narodnoj skuptini Radi je vie puta iskljuen s skuptinskih sjednica jer je prozivao ministre da ne rade, da su
duevno tromi, da upropauju narod i dravu, da je vlada policijsko-andarska diktatura hegemonista, pojaana
korupcijom i pljakom...
poetkom lipnja 1928. Radi je u Skuptini ponudio transformaciju Kraljevine u smislu konfederacije od 4 oblasti:
Sjeverna Srbija, Stara Srbija sa Makedonijom, Slovenija i Jadransko-podunavska oblast to je izazvalo otar otpor
velikosrpskih elemenata
20. lipnja 1928. u Narodnoj skuptini je izvren atentat na narodne zastupnike HSS-a pucao je Punia Rai,
radikal, ubio Pavla Radia, Djuru Basarieka, a teko ranio Stjepana Radia, Ivana Pernara i Ivana Granu
POSLJEDICE ATENTATA
SDK je smatrala atentat organiziranom zavjerom i napustila Skuptinu
atentat je na Pribievia imao veliki utjecaj te je izvrio politiki zaokret trai ravnopravnost Hrvata u dravi, odnosno
njihovu povijesnu dravnost prvi put je to iznio kao argument u politikoj borbi (dotada su mu vani samo
demokracija i graanska prava)
nakon atentata Pribievi je voa SDK-a, ali se i prvi put predstvalja kao voa preanskih Srba i odbija biti orue u
rukama srbijanskih politiara
1.08.1928. u Zagrebu u zgradi Hrvatskog sabora (tada je zasjedala i Narodna skuptina u Beogradu) sastali su se
poslanici SDK-a na sastanku kojem je predsjedao dr. Vladko Maek:
prihvaena je rezolucija kojom se definira cilj SDK, a to je legalnom borbom u parlamentu izboriti promjenu
sustava u dravi da bi se ostvarila jednakost i ravnopravnost Hrvatske i svih preanskih krajeva sa Srbijom
budui da u Narodnoj skuptini nema poslanika SDK koji predstavljaju narod preanskih krajeva ne priznaje se
njen rad i odluke za preanske krajeve
ZAGREBAKE PUNKTACIJE
ovakvi izbori naveli su HSS odnosno SDK na akciju
od 5. do 7.11.1932. odran je u Zagrebu sastanak hrvatske opozicije:
vodstvo SDK
dr. Ante Trumbi predstvanik federalista
dr. Mile Budak predstavnik HSP
rezultat sastanka prihvaena rezolucija pod nazivom Zagrebake punktacije, a ona istie:
narodni suverenitet kao nosioc politike vlasti
seljatvo je temelj organizacije sveukupnog ivota
srbijanska hegemonija djeluje destruktivno na ivot u dravi
trai se vraanje na 1918. i uklanjanje te hegemonije
trai se novo ureenje drave, ali se ne precizira kako
Punktacije nisu dale konkretan prijedlog dravnog ureenja, ali donosi dvije bitne stvari:
rjeenje hrvatskog pitanja se trai unutar postojee drave
ustrojstvo te drave mora ovisiti od slobodne volje lanova u kojoj se iskljuuje prevlast jednog
to je dokument kojim se izrie program irih snaga hrvatske opozicije definitivno preureenje drave
nakon Zagrebakih punktacija uslijedile su i reakcije ostalih stranaka na reim kojima je zajedniki zahtjev uspostava
parlamentarizma:
DS i Ljuba Davidovi neodlono je ukidanje Oktroiranog ustava
RS i Aca Stanojevi osuuje diktaturu i centralizam
JMO Sarajevske punktacije za BiH kao zasebnu jedinicu
SLS Ljubljanske punktacije za slovensku posebnost i ujedinjenje svih Slovenaca (i onih koji ne ive u K Yu)
USTAKA EMIGRACIJA
nakon uspostave diktature stavovi hrvatske opozicije su se razdijelili:
dio hrvatske opozicije je stajao na prihvaanju jugoslavenskog okvira u smislu Zagrebakih punktacija
ali je diktatura aktivirala i onaj dio hrvatske opozicije koji je rjeenje hrvatskog pitanja vidio izvan Jugoslavije
odnosno koji je bio za uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske drave
taj dio hrvatske opozicije morao je emigrirati jer je bio za ruenje Jugoslavije borba je nastavljena u emigraciji
hrvatska emigracija vue korijene iz HSP, koji je bio jezgra nacionalne koncentracije i nakon uspostave jugoslavenske
drave trebao se raspustiti, ali nije, jer nije zadovoljan nainom ujedinjenja te nastavlja borbu za ouvanje hrvatske
povijesne individualnosti
program HSP-a na elu s predsjednikom dr. Vladimirom Prebegom i tajnikom dr. Ante Paveliem:
republikanizam
vjernost nauci Ante Starevia i pozivanje na hrvatsko dravno pravo
ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, ukljuujui i BiH, u samostalnu i neovisnu hrvatsku dravu
surauje s HRSS (Radi tada dominira politikim ivotom Hrvatske) i HZ u Hrvatskom bloku protiv velikosrpske
dominacije i centralistike politike
Radi ih je iskljuio iz Hrvatskog bloka je r su se protivili sporazumu i dogovoru sa srbijanskim politiarima
unato svom programu odvajanja iz jugoslavenske drave ipak i sami surauju s srpskim radikalima traei rjeenje
hrvatskog pitanja ta akcija je prekinuta sporazumom Radi-Pai 1924.
nakon rasputanja Hrvatske zajednice 1926. i osnivanja HFSS HSP surauje s njima, te formira Hrvatski blok, koji je na
izborima 1927. dobio samo dva mandata, a ta dva poslanika (dr. Ante Paveli je jedan) su nakon atentata na Radia
stupili u Seljako-demokratsku koaliciju 1928.
HSP je pokrenuo listove Starevi i Kvaternik koji politiki usmjeravaju pravaku omladinu 1928. Starevi prestaje
izlaziti, ali poinje izlaziti Hrvatski domobran, koji otvoreno istupa za ostvarenje hrvatske samostalne drave
nakon diktature stranka prenosi teite djelovanja u emigraciju Paveli odlazi u sijenju 1929. u Austriju, gdje se
povezuje sa bivim austrougarskim oficirima oko generala Sarkotia (koji se nisu vratili u zemlju jer ne priznaju
jugoslavensku dravu)
u travnju 1929. Paveli odlazi u Sofiju, gdje zakljuuje sporazum o suradnji s ciljem izdvajanja Hrvatske i Makedonije iz
Kraljevine Jugoslavije s voom VMRO-a Vanom Mihailovim zbog ega ga je jugoslavenski reim osudio na smrt u
odsutnosti (i Gustava Pereca isto)
Italija postaje glavna baza okupljanja hrvatske emigracije pod imenom Ustaa hrvatski oslobodilaki pokret (jer je
Mussolini spreman povezati se s bilo kim na ruenju Jgoslavije koja smeta ostvarenju tal. teritorijalnih aspiracija), ali i
u Maarskoj (koja takoer eli reviziju Trianona) na Janka pusti kod Nagy Kanisze postoji jedan ustaki kamp kojega
je organizirao Gustav Perec, dok je u Njemakoj u Berlinu osnovan Ustaki propagandni centar koji pokree listove
Croatia press i Nezavisna drava Hrvatska (zabranjene od nacista 1934.)
UHRO Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija je slubeni naziv od 7.1.1929.
Glavni dokumenti UHRO-a:
Ustav: razrauje organizacijsku strukturu
organizirani su kao vojna formacija
zadatak: oruanim ustankom osloboditi Hrvatsku tuinskog jarma i uspostaviti samostalnu Hrvatsku
najvii organ organizacije je Glavni ustaki stan, na elu kojeg je poglavnik dr. Ante Paveli
taktika: terorizam, diverzije i atentati
Naela hrvatskog ustakog pokreta daju program i ideologiju pokreta
cilj: na osnovu hrvatskog povijesnog prava kao temelja hrvatske drave obraunati se s jugoslavenstvom
i ostvariti teritorijalni opseg nezavisne drave Hrvatske do Drine (znai i BiH)
ATENTAT U MARSEILLEU
francuska diplomacija uznemirena vijestima da se kralj Aleksandar namjerava pribliiti Njemakoj, a kralj to ini jer se
Francuska i Italija zbliavaju protiv Njemake strah ga je, te u Njemakoj pokuao nai saveznika poziva kralja na
pregovore
Paveli se odluuje na akciju i ima podrku Italije i Maarske
za vou atentatora Paveli odreuje Eugena Didu Kvaternika koji je grupu podijelio na dva dijela: marsejsku i pariku atentat izveo Vlada-ofer ili Veliko Kerin iz marsejske grupe 9.10.1934., pripadnik VMRO-a, tada instruktor ustaama
ubijen je kralj, njegova supruga i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou
svi atentatori su uhvaeni i osueni na doivotnu robiju, osim Kvaternika, a nakon atentata francuska je policija preko
Interpola doznala za pravog organizatora atentata Ante Pavelia i Eugena Didu Kvaternika, te su osueni na smrt u
odsutnosti
talijanska vlada je premjestila ustake kampove na Lipare otoke uz sjevernu obalu Sicilije, jer se Italija morala ograditi
od atentata zatvorili Pavelia u Torinu, a i Maarska je morala smanjiti aktivnosti s ustaama
na vijest o atentatu u Beogradu na Dedinju je otvorena oporuka kralja Aleksandra: prisutni su knez Pavle, kraljev brati,
predsjednik vlade Nikola Uzunovi i zapovjednik kraljeve garde Petar ivkovi
u oporuci stoji da do punoljetnosti kraljeva sina Petra dravom treba vladati namjesnitvo od tri lana:
knez Pavle postao glavna osoba namjesnitva
dr. Radenko Stankovi, senator i kraljev lijenik
dr. Ivo Perovi, ban Savske banovine
OKUPLJANJE OPOZICIJE
Udruena opozicija prije izbora je bila vie tehnke prirode, a ne programatske, te je svaka od stranka imala drugaije
gledite o rjeavanju dravne krize
neuspjeh dogovora sa Stojadinoviem naveo je Maeka na dogovore sa udruenom opozicijom (sada je u njoj samo DS i
ZS, jer je JMO ula u JRZ)
sporazum tri srpske opozicijske stranke i SDK bio je u Farkaiu kraj Petrinje
dogovorena je i formirana koncentracijska vlada
vlada bi uz pristanak krune odmah po stupanju na dunost objavila ukidanje Oktroiranog ustava, te
obajavila izbore za Ustavotvornu skuptinu
Ustavotvorna skuptina bi donjela ustav samo pristankom veine Slovenaca, veine Hrvata i veine
Srba
drava bi i dalje bila monarhija sa dinastijom Karaorevia, a do punoljetstva bi vladalo namjesnitvo
knezu Pavlu se nije sviala odluka o ukidanju Oktroiranog ustava, te nije odobrio provoenje ovog sporazuma, koje je
ovisilo samo o njemu
Maek isto tako nije vrsto stajao uz tu udruenu opoziciju ne elei si oslabiti pregovarake pozicije kod kneza Pavla
NOVI IZBORI
Stojadinoviev neuspjeh dogovora sa Maekom, te njegov kurs u vanjskoj politici povezivanja sa Njemakom i Italijom
naputajui tradicionalni oslonac na Francusku i GB doveli su do:
jaanja hrvatske opozicije koja prerasta u jedinstveni hrvatski nacionalni pokret oko Maeka
narastanje nezadovoljstva srbijanske opozicije sa Stojadinovievim diktatorskim ponaanjem i
nedemokratskim metodama
knez Pavle trai prijevremene izbore raspisane za 11.12.1938.
na izborima su postavljene tri liste:
vladina lista JRZ s nositeljem dr. Milanom Stojadinoviem - 54%
lista opozicije s nositeljem Vladkom Maekom (koju ine SDK i srbijanska Udruena opozicija (DS, RS, ZS i dio
JNS s Petrom ivkoviem) - 44%
lista Zbor s nositeljem Dimitrijem Ljotiem 1%
izborni rezultati pokazuju da je vladina lista pala sa 60 na 54%, a HSS i opozicija su porasle sa 38 na 44%
Stojadinoviu je poloaj unato pobjedi uzdrman jer je njegova lista dobila manje u Hrvatskoj nego ijedna prijanja vlada,
uz nepostignut dogovor s Maekom Pavle ga odluio maknuti (a i Maek je nastavak pregovora uvjetovao
ostavkom Stojadinovia)
zavjeru protiv Stojadinovia su proveli njegovi dotadanji saveznici Anton Koroec i Mehmed Spaho dali su ostavke
Stojadinoviu s objanjenjem da treba to prije doi do sporazuma s Hrvatima Stojadinovi odlazi knezu s
prijedlogom novih ministara, ali knez traio ostavku cijele vlade Stojadinovi shvatio da je to igra za njegovo
smjenjivanje podnio ostavku
novu vladu je formirao Dragia Cvetkovi u veljai 1939.
SPORAZUM CVEKOVI-MAEK
zadatak vlade Dragie Cvetkovia je sporazum s Hrvatima, a Cvetkovi je predstavnik krune u pregovorima (a ne JRZa)
Maek je zadovoljan padom vlade Milana Stojadinovia iz vie razloga:
jer je Stojadinovi izbjegavao rjeenje hrvatskog pitanja
petorica ministara u Stojadinovievoj vladi dala je ostavku zbog neslaganja s vladinom politikom u hrvatskom pitanju
promjena vlade usljedila je nakon razgovora Maeka i kneza Pavla, kada je Maek odbijao Stojadinovia kao
sugovornika, te je njegova smjena znak da knez Pavle otvara put za izvrenje datih obeanja
u to vrijeme u Evropi dolazi do okupacije ehoslovake, talijanska vojska ula u Albaniju, rat se blii opasno je imati
nesreene unutarnje prilike sporazum je hitan
Pregovori su trajali (sveukupno s ekanjem) od travnja do kolovoza 1939.
Tok pregovora:
na prvom sastanku 02. travnja 1939. je prihvaen Maekov prijedlog sporazuma:
utvrditi teritorijalni opseg Hrvatske
utvrditi poseban poloaj Hrvatske s odreenim nadlenostima
formirati vladu nakon potpisivanja sporazuma
Udruena opozicija protiv ovih pregovora jer smatra da je Maek naruio sporazum iz Farkaia, zauzima stav
promatraa
na drugom sastanku 15. do 27. travnja razgovara se konkretnije o teritoriju budue hrvatske jedinice Banovine
Hrvatske
Cvetkovi preloio: spajanje Savske i Primorske banovine i grada i kotara Dubrovnika
Maek pristao, ali trai i spajanje svih krajeva gdje u veini ive Hrvati, dakle dijelovi Turske Hrvatske odnosno
Bosanske krajine i dijelovi Srijema - te je dogovoreno u konanom tekstu sporazuma 27.04. da e se
naknadno ti krajevi pripojiti prema plebiscitu
taj konani tekst je trebao knez Pavle prihvatiti, ali on nije odobrio plebiscit misli se da je to zbog dranja vojnog vrha,
koji je smatrao da e takvo izdvajanje Hrvatske kao federativne jedinice oslabiti obrambenu mogunost zemlje pred
nadolazei rat te knez Pavle odloio sporazum
konani sporazum je potpisan 26. kolovoza 1939. na audijenciji kod kneza Pavla u Brdu kod Kranja, prema prijanjem
tekstu, ali bez odluke o plebiscitu
Cvetkovi je podnio ostavku vlade, te je formirana vlada Cvetkovi-Maek u koju je ulo 6 predstvanika SDK
ovaj politiki dogovor je stupio na snagu objavljivanjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj 26.08. u kojoj se pravno
razrauje dogovoreno
BANOVINA HRVATSKA
Formalnopravno stupa na snagu na osnovu:
Uredba o Banovini Hrvatskoj na osnovi l.116 Oktroiranog ustava (jer su ugroeni javni interesi i kralj moe
privremeno, a Banovina je trajna, donjeti bilo kakvu odluku).
Uredba odreuje:
teritorij Banovine Hrvatske: Savska i Primorska banovina te kotarevi u kojima je hrvtaska veina, a to su:
Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Brko, Gradaac, Derventa, te id i Ilok
nadlenosti Banovine su:
poljoprivreda, trgovina, industrija, ume, rudnici, graevinarstvo, socijalna politika i narodno zdravlje, fiziki odgoj,
pravda, prosvjeta i unutarnji poslovi
nadlenosti sredinjih organa: vojska odnosno obrana, vanjski poslovi, promet, pota i financije (samo
zajednike)
organizacija
Banovina ima zakonodavnu, upravnu i sudsku autonomiju:
zakonodavna vlast: Hrvatski sabor i kralj
Sabor se bira na tri godine, a zakoni koje Sabor izglasa trebaju stupiti na snagu kad ih potpie kralj
zastupnici u sabor se biraju opim, tajnim, jednakim i neposrednim pravom glasa
pored autonomnih banovinskih zakona na teritoriju Banovine vrijede i sredinji zakoni iz domene zajednikih
poslova = dvojako zakonodavstvo
za vrijeme postojanja Banovine nije se sastao Hrvatski sabor
upravna vlast: banska vlast na elu s banom, kojeg imenuje kralj
ban je postao dr. Ivan ubai
banska vlast se sastojala od 11 odjela na elu kojih su predstojnici koje imenuje ban
upravna vlast Banovine je nezavisna od sredinje vlasti
poloaj bana Banovine Hrvatske se razlikovao od ostalih banova jer su ovi bili izvrni organi sredinje vlasti
sudska vlast: sudstvo je potpuno samostalno i osim banovinskih nema drugih sudova niti vie instance
autonomija Banovine naruavala je naelo centralizma kao i nacionalnog unitarizma, jer je Banovina bila federalna
MUSSOLINI i TALIJANI
Mussolini podupire ustae u Italiji zbog teritorijalnih
aspiracija na Jadranu krajnji cilj razbiti Jugoslaviju
- iako je u proljee 1937. sklopio Beogradski sporazum o
ureenju meusobnih odnosa It i Yu s klauzulom o
spreavanju djelatnosti ustaa
Mussolini poziva dr. Antu Pavelia u nudi mu preuzimanje
vlasti u Hrvatskoj, uz zadovoljenje talijanskih pretenzija
(istona obala Jadrana)
HITLER i NJEMCI
Hitler je do proljea 1941. za cijelovitu Jugoslaviju, ali je
odluio razbiti Jugoslaviju kad je izbio oficirski pu
Milovanovi Peanac (rat ga zatekao na jugu Srbije gdje je ostao) kojega je pukovnik jugoslavenske vojske Draa
Mihailovi (rat ga zatekao u istonoj Bosni odakle odlazi na Ravnu goru i tamo udara tab) uspio svladati u
sukobu dviju etnikih frakcija (1944. dao strijeljati Peanca)
iako je cilj i NOP-a i etnika isti: osloboenje od okupatora i obnova Jugoslavije razlikuju se po politikom i
drutvenom ustrojstvu drave
Tito i Draa su pokuali pregovarati o koordinaciji akcija protiv okupatora, no postigli samo dogovor o nenapadanju
izmeu partizana i etnika, ali etnici su pri njemakim ofenzivama sudjelovali u napadima na partizane, jer im je i
drugi cilj unitenje NOP-a
od listopada 1941. etnici imaju podrku emigrantske vlade koja ih smatra jugoslavenskom vojskom u domovini,
a Mihailovi je imenovan ministrom vojske u vladi, dobiva in generala i postaje zamjenik vrhovnog zapovjednika
vojske (a to je kralj)
u Hrvatskoj etniki pokret je jak u Kninskoj krajini i junoj Lici
nakon otvaranja fronte u Siciliji saveznici, koji podupiru etnike trae od njih da poduzmu snanije vojne akcije ne
bli vezali njemake snage i onemoguili njihovo prebacivanje u Evropu gdje saveznici planiraju otvoriti novu
frontu no etnici zapravo ine suprotno podupiru talijanske i njemake snage
stoga Englezi 1943. na teritorij pod kontrolom NOP-a upuuju vojnu misiju (na elu misije je general Fitzroy
Maclean), koja treba utvrditi stvarno stanje komisija je utvrdila da je stvarni i jedini borac protiv faistikih
neprijatelja NOP zakljuci ove komisije imali su utjecaj na odluku saveznika na Teheranskoj konferenciji potkraj
1943. da se jugoslavenskim partizanima prui najvea mogua pomo u hrani i oruju ime se NOP tretira kao
ratni saveznik, ali nositelj kontinuiteta jugoslavenske dravnosti ostaje i dalje kralj i emigrantska vlada (u to
vrijeme se odrava druga sjednica AVNOJ-a u Jajcu)